Odgovor:
Za lakše razumijevanje problematike prvo treba pojasniti slijedeće:
Ovrha na novčanoj tražbini po računu ovršenika kod banke koju provodi Fina i ovrha na novčanoj tražbini ovršenika prema poslodavcu koju provodi poslodavac, ovrhe su na dva različita predmeta ovrhe i ovrha na tim predmetima uređena je posebnim odredbama Ovršnog zakona. Iz tog razloga, poslodavca ne treba brinuti, niti mora znati temeljem kojih ovršnih isprava Fina provodi ovrhu, jer ta dva predmeta ovrhe ne mogu imati zajednički redoslijed – u tom pogledu ne zanima Vas kao poslodavca redoslijed kod Fine kao što Vas ne zanima niti eventualni redoslijed na nekretnini koja je upisana u zemljišne knjige. Ovrha na Fini poslodavca zanima jedino u dijelu u kojem je sukladno odredbi čl. 212. Ovršnog zakona dužan na zaštićeni račun uplatiti iznos koji je po Ovršnom zakonu izuzet od ovrhe. Dakle, Fina ima svoj prednosni red za svoje isprave, na koji se ne primjenjuje odredba čl.180. Ovršnog zakona već odredba čl. 7. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, a poslodavac ima svoj prednosni red za isprave koje je zaprimio radi provedbe ovrhe na plaći, a na koji se primjenjuje čl. 180. Ovršnog zakona (i još čl. 202. st. 4. Ovršnog zakona i čl. 527. st. 3 Obiteljskog zakona). Daljnji odgovor daje se u odnosu na činjenicu da radnik prima plaću manju od prosječne, kako ste naveli.
Dakle, Vi kao poslodavac primjenjujete odredbu čl. 180. Ovršnog zakona o prednosnom redu u odnosu na isprave koje ste zaprimili kao poslodavac na provedbu ovrhe, ne zanima Vas niti možete u svoj redoslijed uvrstiti druge isprave temeljem kojih se ovrha ne provodi pred Vama (isprave kod Fine). Iz iznosa koji nije izuzet od ovrhe, dužni ste uplatiti prvo iznose prema ovršnim ispravama prema kojima ste dužni provesti ovrhu na plaći, a na redovan račun po kojem Fina provodi ovrhu uplatit ćete ako nakon provedbe ovrhe na plaći što preostane. Što se tiče primjene odredbe čl. 180. Ovršnog zakona iz 2012. godine – točno je da se ona primjenjuje na postupke započete od 15. listopada, ali kao što i sami navodite, odredba o prednosnom redu glasi jednako još od 1996. pa nema dvojbe o tome na koji način postupiti, bez obzira koji Ovršni zakon se primjenjuje na konkretni postupak. Odredba mora biti takva radi vremenskih granica važenja Ovršnog zakona – kako je raniji zakon stavljen van snage mora se propisati i odredba o prednosnom redu za postupke koji su započeti nakon stupanja na snagu Ovršnog zakona iz 2012. godine.
Vezano za Vaše drugo pitanje, prvo je potrebno razjasniti da Fina obavještava isključivo uplatitelja primanja. U konkretnom slučaju, Fina Vam je navedenu obavijest poslala iz razloga jer je supruga Vašeg radnika obavijestila Finu da joj Vi isplaćujete (s Vašeg računa) primanje po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja, gubitka radne sposobnosti itd. po članku 172.Ovršnog zakona. Navedena obavijest koju šalje Fina uvjetna je – naime ako ovršenik dođe u Finu i tvrdi da mu određena pravna ili fizička osoba isplaćuje kakvo primanje izuzeto od ovrhe, Fina je dužna navedenu pravnu ili fizičku osobu o tome obavijestiti. Međutim, kako Fina nema podatke, niti ih može imati, dali ta osoba uistinu isplaćuje kakvo primanje ovršeniku (npr. dali je uopće u radnom odnosu i sl.), može se dogoditi da navedena osoba ne isplaćuje ovršeniku nikakva primanja ili ne isplaćuje primanja koja su izuzeta od ovrhe – u tom slučaju logično obavijest Fine poslodavca na ništa ne obvezuje. Iz obavijesti Fine proizlazi isključivo to da ste dužni iznose izuzete od ovrhe isplatiti ovršeniku (ovdje supruzi Vašeg radnika) ali samo ako joj takva primanja isplaćujete inače (primjerice da temeljem ovrhe na plaći, ako ste zaprimili sudsko rješenje o ovrsi, radnikovoj supruzi već isplaćujete dio tražbine po osnovi uzdržavanja, po primitku obavijesti Fine taj iznos morali biste uplatiti na zaštićeni umjesto na redovni račun supruge radnika). Ako ništa ne isplaćujete niti inače supruzi radnika izravno sa svojeg računa, navedenu obavijest trebali biste vratiti Fini uz napomenu da radnikovoj supruzi ne isplaćujete nikakva primanja (iako ne postoji nikakva obveza da to učinite).
Ako sami niste zaprimili ovršnu ispravu temeljem kojih biste morali provesti ovrhu na plaći Vašeg radnika radi naplate zakonskog uzdržavanja, bitan Vam je podatak s obavijesti Fine koju ste primili za Vašeg radnika (ne za njegovu suprugu), i to podatak na dnu stranice s obrasca G1.
Ako ne provodite ovrhu na plaći radi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja, a na obrascu G1 za radnika stoji B- ostale vrste tražbina, trebate postupiti na slijedeći način:
- na zaštićeni račun ćete isplatiti ¾ ovršenikove plaće, ali ne više od 2/3 prosječne netoplaće po čl.173. Ovršnog zakona
- od ostatka ćete namiriti tražbine ovrhovoditelja po osnovi ovrhe na plaći prema prednosnom redu kojeg ste ustrojili
- ako ostane sredstava i nakon ovrhe na plaći, preostala sredstva ćete isplatiti na redovan račun po kojemu će Fina provesti ovrhu, ako po računima ovršenika provodi ovrhu
Ako ne provodite ovrhu na plaći radi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja, a na obrascu G1 za radnika stoji A4 - tražbina po osnovi novčanog iznosa za uzdržavanje djeteta, tada ćete postupiti na slijedeći način:
- na zaštićeni račun ćete isplatiti ¼ netoplaće ovršenika
- na račun vjerovnika u čiju korist provodite ovrhu na plaći ćete isplatiti iznos plaće umanjen za iznos ¾ ovršenikove plaće ali ne više od 2/3 prosječne netoplaće (kao što biste i inače isplatili)
- na redovan račun ćete uplatiti preostali iznos (razliku između ¼ i 2/3 odnosno 3/4 plaće).
Ako provodite ovrhu na plaći radi uzdržavanja djeteta temeljem isprave koja Vam je dostavljena kao poslodavcu radi provedbe ovrhe na plaći, tada ćete vjerovniku (djetetu) isplatiti ¾ ovršenikove plaće, a na zaštićeni račun ¼ plaće. Naravno, ako je iznos iz ovršne isprave manji od navedenih ograničenja, uplatit ćete manji iznos sukladno ovršnoj ispravi.
Nadalje, ako zaprimite ili ste zaprimili ovršnu ispravu kojom Vam se nalaže provedba ovrhe radi naplate zakonskog uzdržavanja djeteta, tu tražbinu morate svrstati na prvo mjesto u Vašem prednosnom redu, bez obzira na vrijeme nastanka obveze, a sukladno odredbi čl. 527.st.3. Obiteljskog zakona.
Gore navedeno pojašnjenje dano je uz pretpostavku da pod „alimentacija“ mislite na zakonsko uzdržavanje djeteta, a ne supruge. Ako bi se pak radilo o uzdržavanju supruge (ili naknadi štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti te naknadi štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja) tada bi umjesto ¼ ovršenikove plaće izuzet od ovrhe bio iznos od ½ plaće, sve sukladno odredbi čl. 173.st. 1 i 2. Ovršnog zakona.
Također, ako ovrhu na plaći provodite i temeljem suglasnosti za zapljenu plaće (zapljena po pristanku dužnika, trenutno čl.202. Ovršnog zakona iz 2012, čl. 124. Ovršnog zakona iz 2010., i čl. 178. Ovršnog zakona iz 1996), prilikom kreiranja prednosnog reda, morate uzeti u obzir i da sukladno odredbi čl. 202. st.4 Ovršnog zakona zapljena na temelju suglasnosti dužnika nema utjecaja na provedbu ovrhe na plaći radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja što znači da navedena isprava nema prioritet u prednosnom redu po vremenu primitka u odnosu na navedene tražbine. Prednosni red založnih prava više ovrhovoditelja po zapljeni po pristanku dužnika određuje se prema datumu kada je suglasnost o zapljeni plaće dostavljena poslodavcu.
Sukladno odluci Ustavnog suda od 11. srpnja 2017. godine, broj U-II-240/2014, temeljem suglasnosti dane do 17.6.2008. prema čl.178. Ovršnog zakona (NN 57/1996, 29/1999, 42/2000, 173/2003, 194/2003, 151/2004, 88/2005, 121/2005), kojima dužnik pristaje na pljenidbu cijele plaće, poslodavac je dužan plijeniti cijelu plaću, tj. ne primjenjuju se navedena ograničenja od ovrhe.
Za pravilan i konkretan odgovor nužno je utvrditi provodi li poslodavac ovrhu, provodi li Fina ovrhu, i radi naplate kojih tražbina se ovrhe provode kod poslodavca i kod Fine (samo podatak iz G1 obrasca), vrste ovršnih isprava koje su dostavljene poslodavcu (rješenje o ovrsi na plaći, rješenje o ovrsi općenito na imovini, suglasnost o zapljeni plaće), koji Ovršni zakon se primjenjuje na konkretnu ispravu (vrijeme predaje prijedloga na sud/javnom bilježniku) odnosno kod zapljene po pristanku dužnika po kojem zakonu je izdana (radi opsega ovrhe, redoslijeda te utvrđivanja propisane forme (ovjera ili solemnizacija)), kada je zaprimljena kod poslodavca i svakako u kojem opsegu je određena ovrha na tražbini prema poslodavcu.