Pitanja i odgovori

Pretplatnicima "Radnog prava" obavezno odgovaramo, ostalima zavisno od zanimljivosti pitanja za čitatelje.

Broj rezultata: 3

Zabrana utakmice

SKLAPANJE POSLA ZDRAVSTVENOG RADNIKA ZA SVOJ RAČUN IZ ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI POSLODAVCA

Odgovorio: RP
Pitanje:
Donesen je novi Pravilnik o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca (NN 42/2016) kojim im je omogućen dopunski rad, a nigdje se ne spominje kakav ugovor privatna ustanova treba sklopiti sa liječnikom kojem je odobren dopunski rad. Po nama to i dalje kao ni do sada ne bi bio dopunski rad iz ZOR-a već ugovor o djelu.

Odgovor:
Prema članku 125. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12,35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14 , 154/14) zdravstveni radnik može uz odobrenje poslodavca za svoj račun sklopiti posao iz zdravstvene djelatnosti poslodavca. Zakon u tome članku, a niti dalje ne definira kakav je to ugovor.

Prema našem mišljenju to nije ugovor o radu. Naime, ne samo da se ne spominje ugovor o radu, nego niti prema sadržaju ne upućuje da bi to bio ugovor o radu. Kao prvo nema ograničenja vremena rada, što bi da se radi o ugovoru o radu bilo za očekivati.

Slična situacija kao kod zdravstvenih radnika je i sa znanstvenicima i nastavnicima u znanosti i visokom obrazovanju, gdje je Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07,45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14), člancima 46. i 103. propisana mogućnost rada izvan matične ustanove, također bez sklapanja ugovora o radu.

Za razliku od toga, člankom 61. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine 93/14), koji također određuje dodatni rad, izričito se određuje sklapanje baš ugovora o radu za dodatnih osam sati rada tjedno. Dakle, kada zakonodavac želi za dodatni rad odrediti da se radi o ugovoru o radu, to izričito propisuje.

Prema tome, zdravstveni radnik kada sukladno člancima 125. do 125.e Zakona o zdravstvenoj zaštiti, obavlja za svoj račun posao kod drugog poslodavca, ne sklapa ugovor o radu nego drugi ugovor. Može se sklopiti ugovor koji bi se nazvao ugovor o djelu, iako se može ne imenovati u tome smislu nego nazvati ugovor o obavljanju zdravstvenih poslova sukladno članku 125. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

UGOVORNA ZABRANA NATJECANJA KOD STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA ZA RAD BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA

Odgovorio: RP
Pitanje:
Poštovani, da li je moguće ugovoriti ugovornu zabranu natjecanja i u ugovoru o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Odgovor:

S osobom s kojom je sklopljen ugovor o stručnom osposobljavanju za rad niti na koji način nije moguće ugovoriti ugovornu zabranu natjecanja.
Kao prvo to je moguće isključivo s radnikom s kojim je sklopljen ugovor o radu, a ugovor o stručnom osposobljavanju nije ugovor o radu. A drugo, to je važeće samo ako radnik prima najmanje prosječnu plaću u RH, a osoba na stručnom osposobljavanju uopće ne prima plaću.

UGOVORNA ZABRANA NATJECANJA

Odgovorio: RP
Pitanje:
Imamo s radnikom sklopljen ugovor o zabrani natjecanja s poslodavcem. Radnik je dao otkaz i ide raditi kod poslodavca koji nije u neposrednom tržišnom natjecaju s nama. Međutim, naš vlasnik dakle korporacija je u tržišnom natjecaju s vlasnikom, tj. korporacijom drugog poslodavca.
Obvezuje li radnika zabrana natjecanja u ovom slučaju? Da li je moguće ugovoriti ugovornu zabranu natjecanja koja bi uključivala i vlasnike trvtki, dakle druge tvrtke - korporacije?

Odgovor:
Zakon o radu („Narodne novine" broj 147/09, 61/11 i 82/12- Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje) u članku 94. st. 1. izričito određuje da poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja).
Dakle, ugovorna zabrana utakmice odnosi se isključivo na poslodavca, dakle pravnu osobu (ili fizičku - obrtnika npr.) s kojom radnik ima sklopljen ugovor o radu, a ne na vlasnika, s jedne strane, te s druge strane na drugog poslodavca kod kojeg se radnik zaposli (pravna osoba ili fizička), opet ne vlasnika pravne osobe.
Prema odredbi članka 2. st. 2. Zakona o radu poslodavac u smislu Zakona o radu je fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.
Nadalje, odredbom članka 7. st. 1. Zakona o radu, je propisano da poslodavac i radnik mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta određenih Zakonom o radu ili drugim zakonom. Dakle, nije dopušteno ugovoranje za radnika nepovoljnijih uvjeta, a što bi ugovoranje zabrane utakmice u odnosu prema vlasnicima poslodavaca predstavljalo.
Zaključno nije moguće pravaljano ugovoriti zabranu natjecanja koja se odnosi na vlasnike sadašnjeg i budućeg poslodavca.