Mišljenja upravnih tijela

U ovoj rubrici objavljujemo mišljenja Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te drugih upravnih tijela, u vezi primjene Zakona o radu i drugih propisa iz područja radnog i socijalnog prava.

Iako se radi o mišljenjima i tumačenjima koja nemaju obvezujuću snagu, držimo ih vrlo korisnim u cilju ujednačavanja pravne prakse.

Kolektivni ugovori

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 28. prosinca 2015.

Proširena primjena kolektivnog ugovora

Pregledaj

Temeljem odredbe članka 203. stavka 1. Zakona o radu ministar može na prijedlog svih stranaka kolektivnog ugovora proširiti primjenu kolektivnog ugovora. Tako je 14. svibnja 2015. godine donesena Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora ugostiteljstva. Primjena navedenog kolektivnog ugovora proširuje se na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, područje I, odjeljci 55 i 56 Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. – NKD 2007.
S obzirom da je donesena Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora ugostiteljstva, taj kolektivni ugovor mora primjenjivati svaki poslodavac koji ima registriranu djelatnost u području ugostiteljstva, neovisno o tome je li riječ o glavnoj ili sporednoj djelatnosti poslodavca. Poslodavac je dužan primjenjivati kolektivni ugovor na sve radnike, bez obzira na to u kojem organizacijskom dijelu tvrtke rade i koje poslove obavljaju.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 27. veljače 2015. godine                

Sindikalni predstavnik

Pregledaj

Sindikalni predstavnik je osoba koja je izabrana odnosno imenovana na tu dužnost radi zaštite i promicanja interesa članova sindikata kod određenog poslodavaca, kod kojega nije u radnom odnosu.

Funkcija sindikalnog predstavnika je da se brine o interesima članova sindikata te da obavlja predviđene sindikalne aktivnosti. Poslodavac je dužan sindikalnom predstavniku omogućiti djelotvorno ostvarenje njegove uloge i pristup svim podacima koji su važni za ostvarenje interesa članova sindikata.

Budući da je sindikalni predstavnik osoba koja nije u radnom odnosu kod poslodavca on ne može ostvarivati neka od prava koja ima sindikalni povjerenik kao što su pravo na zaštitu od otkaza ili neka druga prava koja su vezana uz radni odnos. Također, sindikalni predstavnik ne može preuzeti ulogu radničkog vijeća jer je to izričito propisano odredbom članka 187. stavka 9. Zakona o radu.

 

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 29. studenoga 2016.

Kolektivni ugovor ugostiteljstva

Pregledaj

Temeljem odredbe članka 203. stavka 1. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14) ministar može na prijedlog svih stranaka kolektivnog ugovora proširiti primjenu kolektivnog ugovora. Kolektivni ugovor ugostiteljstva sklopljen je 1. travnja 2015. godine, a 14. svibnja 2015. godine donesena je Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora ugostiteljstva („Narodne novine“, broj 55/15). Primjena navedenog kolektivnog ugovora proširuje se na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, područje I, odjeljci 55 i 56 Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. – NKD 2007.

S obzirom da je donesena Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora ugostiteljstva, taj kolektivni ugovor mora primjenjivati svaki poslodavac koji ima registriranu djelatnost u području ugostiteljstva, neovisno o tome je li riječ o glavnoj ili sporednoj djelatnosti poslodavca. Poslodavac je dužan primjenjivati kolektivni ugovor na sve radnike, bez obzira na to u kojem organizacijskom dijelu tvrtke rade i koje poslove obavljaju.

Osim kolektivnog ugovora proširen je i njegov dodatak Odlukom o proširenju primjene Dodatka I. o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora ugostiteljstva („Narodne novine“, broj 134/15). Odluka je stupila na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, tj. 19. prosinca 2015. godine.

Dakle, odluka o proširenju primjene donesena je i za Kolektivni ugovor ugostiteljstva i za Dodatak I. o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora ugostiteljstva.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Primjena kolektivnog ugovora

KLASA: 110-03/17-01/16, URBROJ: 524-03-01-01/4-17-2, Zagreb, 10. veljače 2017.
Pregledaj

Kolektivnim ugovorom uređuje se sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom. U ime radnika, kolektivno pregovarati može samo sindikat. Sindikat zapravo i jesu radnici koji se udružuju kako bi zajedno učinkovitije zastupali svoja prava u odnosu prema poslodavcima. Da bi imali pravo kolektivno pregovarati u ime radnika, sindikati moraju biti reprezentativni, odnosno udovoljiti određenim uvjetima propisanim zakonom.
Uzimajući u obzir odredbu članka 166. Zakona o radu („Narodne novine", broj 93/14), radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugog radnika na temelju članstva ili nečlanstva u sindikatu. Stoga je obveza poslodavca da potpisani kolektivni ugovor primjeni jednako na sve radnike, dakle i na one koji jesu članovi sindikata s kojim je kolektivni ugovor potpisan, kao i na one koji to nisu. Sukladno navedenome, svi radnici ostvaruju materijalna prava ugovorena kolektivnim ugovorom.
Temeljem odredbe članka 9. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) sudionik u obveznom odnosu dužan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje. U slučaju kada neka osoba (tj. radnik) smatra da je neko njezino pravo povrijeđeno sukladno odredbi članka 15. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ovlaštena je povrijeđeno pravo štititi i ostvarivati putem suda.

Zaključno napominjemo kako Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava nije ovlašteno tumačiti odredbe pojedinih kolektivnih ugovora.

Dostava kolektivnog ugovora

Pregledaj

Temeljem odredbe članka 201. stavka 1. Zakona o radu („Narodne novine", broj 93/14) svaki kolektivni ugovor, te svaka promjena (izmjena, dopuna ili otkaz) kolektivnog ugovora mora se dostaviti, ovisno o razini primjene, ministarstvu ili uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada. Kolektivni ugovor koji se primjenjuje samo na razini jedne županije dostavlja se uredu državne uprave u županiji.
Napominjemo da Zakonom o radu i Pravilnikom o postupku dostave i načinu vođenja evidencije kolektivnih ugovora („Narodne novine, broj 32/15) nije propisana mogućnost odbijanja upisa kolektivnog ugovora u Knjigu evidencije kolektivnih ugovora.
Mišljenja smo da plaća radnika koji radi u punom radnom vremenu ne smije biti niža od zakonom propisanog iznosa minimalne plaće, pri čemu sama osnovica može biti niža od iznosa minimalne plaće. Ukoliko poslodavac ne isplaćuje radniku za rad u punom radnom vremenu plaću u iznosu od najmanje 3.120,00 kuna bruto tada čini prekršaj za koji sukladno odredbi članka 10. Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine", broj 39/13) može biti kažnjen novčanom kaznom.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA,

Službeno, 14. rujna 2012.

Kolektivni pregovori

Pregledaj

Povodom Vašeg upita o primjeni Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje („Narodne novine", broj 82/12 i 88/12, u daljnjem tekstu: Zakon), koji je na pravnu snagu stupio 28. srpnja 2012. godine, očitujemo se kako slijedi:

1. U pogledu upita o mogućnosti pristupanja postupku izmjena i dopuna postojećeg kolektivnog ugovora bez utvrđivanja reprezentativnosti sindikata za kolektivno pregovaranje, mišljenja smo da se od dana stupanja na snagu Zakona ne može pristupati kolektivnim pregovorima o sklapanju izmjena i dopuna ili o sklapanju novoga kolektivnog ugovora, bez utvrđivanja reprezentativnosti sindikata, odnosno pregovaračkog odbora sindikata u skladu sa odredbama Zakona.

2. U pogledu upita o mogućnosti da jedanaest sindikata pisanim sporazumom utvrde pregovarački odbor od tri člana, mišljenja smo da bi tako utvrđivanje pregovaračkog odbora bilo sukladno odredbi čl. 7. st. 2. i čl. 9. st. 4. Zakona, pod uvjetom da su tih jedanaest sindikata ujedno svi sindikati koji djeluju na području, odnosno razini za koje se sklapa kolektivni ugovor. Tada bi nakon završenih kolektivni pregovora, kolektivni ugovor trebalo ponuditi na potpis svim reprezentativnim sindikatima, a to bi u ovom slučaju bili svi potpisnici sporazuma kojim je utvrđen pregovarački odbor (dakle svih jedanaest sindikata), neovisno što je pregovarački odbor imao samo tri člana. U slučaju pokretanja postupka pregovora o izmjenama i dopunama postojećeg kolektivnog ugovora, potrebno je utvrditi reprezentativnost sindikata za kolektivno pregovaranje, što je također moguće putem pisanog sporazuma svih sindikata koji djeluju na području, odnosno razini za koju se pregovara. Međutim, ukoliko bi u ovom slučaju bila utvrđena reprezentativnost sindikata koji ujedno nisu potpisnici kolektivnog ugovora, temeljem odgovarajuće primjene odredbe članka 11. stavak 5. i 6. Zakona, moglo bi se pregovarati samo o sklapanju novog kolektivnog ugovora, a njegovim sklapanjem bi prestao važiti prethodno sklopljeni kolektivni ugovor. No, ako bi u tom slučaju bila utvrđena reprezentativnost istim sindikatima koji su potpisnici kolektivnog ugovora, onda oni mogu valjano potpisati njegove izmjene i dopune.

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

Produžena primjena kolektivnog ugovora

Uprava za rad i tržište rada, KLASA:110-01/11-01/378, URBROJ: 526-08-01-01/1-11-2, Zagreb, 17. studenoga 2011., Radno PRAVO 11/2011
Pregledaj

Odredbom članka 262. Zakona o radu (NN br. 149/09 i 61/11) propisano je da ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju do sklapanja novoga kolektivnog ugovora, kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu.

Budući je produžena primjena kolektivnog ugovora regulirana Zakonom, ista ne može biti isključena odlukom poslodavca

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

KLASA: 110-01/14-01/249, URBROJ: 524-03-01-01/4-14-2, Zagreb, 15. prosinca 2014.

 

Sudjelovanje radnika u odlučivanju

Pregledaj

Prema odredbi članka 164. stavka 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14) u javnoj ustanovi jedan član organa javne ustanove (upravno vijeće, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) mora biti predstavnik radnika. Prema tome, predstavnika radnika u školski odbor imenuje i opoziva radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, tog predstavnika biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na način propisan za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana.
U postupku izbora propisano je da pravo birati i biti birani imaju svi zaposleni kod određenog poslodavca, osim članova upravnih i nadzornih organa poslodavca, članova njihovih obitelji te osoba koje su ovlaštene zastupati poslodavca u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa.
Budući je školska ustanova pravna osoba, u kojoj sukladno odredbi članka 131. stavka 2. Zakona o radu ravnatelj ima ovlaštenje za zastupanje u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa navedenih u stavku 1. istoga članka, mišljenja smo da ravnatelj školske ustanove nema pravo birati i biti biran na navedenim izborima kao predstavnik radnika.
U vezi Vašeg pitanja o skupovima radnika, napominjemo kako se isti održavaju sukladno odredbi članka 163. Zakona o radu. Skupovi radnika zaposlenih kod određenog poslodavca moraju se održavati dva puta godišnje, u podjednakim vremenskim razmacima, radi sveobuhvatnog obavješćivanja i rasprave o stanju i razvoju poslodavca te o radu radničkog vijeća. Izričaj navedene odredbe upućuje na to kako se Zakonom o radu ne postavljaju ograničenja u pogledu radnika koji mogu sudjelovati na skupu radnika. Prema tome, mišljenja smo kako na skupu radnika mogu sudjelovati svi radnici koji su zaposleni kod poslodavca, uključujući i ravnatelja škole.

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

Zaštita sindikalnih povjerenika

Uprava za rad i tržište rada, KLASA:110-01/11-01/270, URBROJ: 526-08-01-01/2-11-2, Zagreb, 4. kolovoza 2011., Radno PRAVO 10/2011
Pregledaj

Odredbom članka 248. stavka 1. Zakona o radu (NN br. 149/09 i 61/11, nastavno: ZOR) propisano je da sindikati samostalno odlučuju o načinu njihovog zastupanja kod poslodavca. Nadalje, u stavcima 2. i 3. istog članka navodi se kako sindikati koji imaju članove zaposlene kod određenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati jednog ili više sindikalnih povjerenika koji će ih zastupati kod poslodavca uz uvjet da je riječ o radnicima koji se kod tog poslodavca nalaze u radnom odnosu. Sukladno odredbi članka 248. stavka 7. ZOR-a sindikat je dužan obavijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog povjerenika.

Sukladno odredbama članka 249. ZOR-a sindikalni povjerenik za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti uživa propisanu zaštitu. Ovu zaštitu uživa najmanje jedan sindikalni povjerenik, a najveći broj sindikalnih povjerenika koji kod određenog poslodavca uživaju zaštitu, određuje se odgovarajućom primjenom odredbi ZOR-a o broju članova radničkog vijeća. Pod odgovarajućom primjenom podrazumijevamo da se broj sindikalnih povjerenika koji uživaju zaštitu određuje prema ukupnom broju članova sindikata bez obzira na broj sindikata koji djeluju kod poslodavca.

Poslodavac i sindikati, sukladno odredbama ZOR-a, kolektivnim ugovorom mogu preciznije urediti pravo zaštićenog sindikalnog povjerenika, u kojem slučaju njegove odredbe moraju poštivati sve osobe koje kolektivni ugovor obvezuje.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

KLASA: 110-01/14-01/264, URBROJ: 524-03-01-01/4-14-2, Zagreb, 26. studenoga 2014.

 

Zaštita sindikalnog povjerenika

Pregledaj

Sukladno odredbi članka 187. stavka 2. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14) sindikati koji imaju najmanje pet zaposlenih kod određenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati jednog ili više sindikalnih povjerenika. Dakle, sindikatima je postavljen kriterij od pet zaposlenih radnika koji su članovi sindikata da bi mogli imenovati ili izabrati sindikalnog povjerenika kod određenog poslodavca. Oni sindikati koji imaju četiri ili manje članova kod određenog poslodavca sukladno navedenoj odredbi ne ispunjavaju kriterij za imenovanje sindikalnog povjerenika.

Članak 187. Zakona o radu izmijenjen je u odnosu na članak 248. ranijeg Zakona o radu ("Narodne novine", broj 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) u pogledu uvjeta za imenovanje sindikalnih povjerenika. U ranijem Zakonu o radu bilo je propisano da sindikati koji imaju članove zaposlene kod određenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati jednog ili više sindikalnih povjerenika koji će ih zastupati kod tog poslodavca. Iz navedenoga jasno proizlazi kako je odredbom članka 187. novog Zakona o radu postrožen kriterij koji se odnosi na imenovanje sindikalnog povjerenika.

Budući da u prijelaznim i završnim odredbama novog Zakona o radu nije propisano trajanje zakonske zaštite sindikalnih povjerenika koji su imenovani sukladno odredbama ranijeg Zakona o radu, a ne ispunjavaju kriterij iz novog Zakona o radu, mišljenja smo da takvi sindikalni povjerenici neće uživati zakonsku zaštitu od dana stupanja na snagu novog Zakona o radu, tj. od 7. kolovoza 2014. godine.

Napominjemo kako je sindikat dužan pisano obavijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog povjerenika koji će uživati zaštitu te o postojanju pet ili više članova. Mišljenja smo da eventualno propuštanje takve obavijest ne može ići na štetu sindikalnog povjerenika ukoliko je poslodavcu bilo u stvarnosti poznato da sindikati imaju najmanje pet članova ili ako mu je bilo poznato tko je imenovani sindikalni povjerenik te je surađivao s njim.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 6. veljače 2015.

 

 

Sindikalni povjerenik

Pregledaj

Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća propisana Zakonom o radu, osim prava na imenovanje predstavnika radnika u organu poslodavca.

Sindikalni povjerenik preuzima prava i obveze radničkog vijeća sve do trenutka utemeljenja radničkog vijeća. Ukoliko radničko vijeće nije utemeljeno, a ujedno nije postignut niti sporazum o sindikalnom povjereniku, poslodavac neće biti obvezan ispunjavati obveze o obavještavanju, savjetovanju i suodlučivanju u svezi s pitanjima iz radnog odnosa.

Napominjemo kako je odredbom članka 187. stavka 9. Zakona o radu izričito propisano da sindikalni predstavnik ima sva prava i obveze sindikalnog povjerenika utvrđene Zakonom o radu, osim prava i obveza koje sindikalni povjerenik ima iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, te prava iz članka 153. stavka 3. Zakona (pravo da sindikalni povjerenik preuzme ulogu radničkog vijeća).