Mišljenja upravnih tijela

U ovoj rubrici objavljujemo mišljenja Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te drugih upravnih tijela, u vezi primjene Zakona o radu i drugih propisa iz područja radnog i socijalnog prava.

Iako se radi o mišljenjima i tumačenjima koja nemaju obvezujuću snagu, držimo ih vrlo korisnim u cilju ujednačavanja pravne prakse.

Sudjelovanje radnika u odlučivanju

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

Zaštita sindikalnih povjerenika

Uprava za rad i tržište rada, KLASA:110-01/11-01/270, URBROJ: 526-08-01-01/2-11-2, Zagreb, 4. kolovoza 2011., Radno PRAVO 10/2011
Pregledaj

Odredbom članka 248. stavka 1. Zakona o radu (NN br. 149/09 i 61/11, nastavno: ZOR) propisano je da sindikati samostalno odlučuju o načinu njihovog zastupanja kod poslodavca. Nadalje, u stavcima 2. i 3. istog članka navodi se kako sindikati koji imaju članove zaposlene kod određenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati jednog ili više sindikalnih povjerenika koji će ih zastupati kod poslodavca uz uvjet da je riječ o radnicima koji se kod tog poslodavca nalaze u radnom odnosu. Sukladno odredbi članka 248. stavka 7. ZOR-a sindikat je dužan obavijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog povjerenika.

Sukladno odredbama članka 249. ZOR-a sindikalni povjerenik za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti uživa propisanu zaštitu. Ovu zaštitu uživa najmanje jedan sindikalni povjerenik, a najveći broj sindikalnih povjerenika koji kod određenog poslodavca uživaju zaštitu, određuje se odgovarajućom primjenom odredbi ZOR-a o broju članova radničkog vijeća. Pod odgovarajućom primjenom podrazumijevamo da se broj sindikalnih povjerenika koji uživaju zaštitu određuje prema ukupnom broju članova sindikata bez obzira na broj sindikata koji djeluju kod poslodavca.

Poslodavac i sindikati, sukladno odredbama ZOR-a, kolektivnim ugovorom mogu preciznije urediti pravo zaštićenog sindikalnog povjerenika, u kojem slučaju njegove odredbe moraju poštivati sve osobe koje kolektivni ugovor obvezuje.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

KLASA: 110-01/14-01/249, URBROJ: 524-03-01-01/4-14-2, Zagreb, 15. prosinca 2014.

 

Sudjelovanje radnika u odlučivanju

Pregledaj

Prema odredbi članka 164. stavka 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14) u javnoj ustanovi jedan član organa javne ustanove (upravno vijeće, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) mora biti predstavnik radnika. Prema tome, predstavnika radnika u školski odbor imenuje i opoziva radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, tog predstavnika biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na način propisan za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana.
U postupku izbora propisano je da pravo birati i biti birani imaju svi zaposleni kod određenog poslodavca, osim članova upravnih i nadzornih organa poslodavca, članova njihovih obitelji te osoba koje su ovlaštene zastupati poslodavca u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa.
Budući je školska ustanova pravna osoba, u kojoj sukladno odredbi članka 131. stavka 2. Zakona o radu ravnatelj ima ovlaštenje za zastupanje u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa navedenih u stavku 1. istoga članka, mišljenja smo da ravnatelj školske ustanove nema pravo birati i biti biran na navedenim izborima kao predstavnik radnika.
U vezi Vašeg pitanja o skupovima radnika, napominjemo kako se isti održavaju sukladno odredbi članka 163. Zakona o radu. Skupovi radnika zaposlenih kod određenog poslodavca moraju se održavati dva puta godišnje, u podjednakim vremenskim razmacima, radi sveobuhvatnog obavješćivanja i rasprave o stanju i razvoju poslodavca te o radu radničkog vijeća. Izričaj navedene odredbe upućuje na to kako se Zakonom o radu ne postavljaju ograničenja u pogledu radnika koji mogu sudjelovati na skupu radnika. Prema tome, mišljenja smo kako na skupu radnika mogu sudjelovati svi radnici koji su zaposleni kod poslodavca, uključujući i ravnatelja škole.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 6. veljače 2015.

 

 

Sindikalni povjerenik

Pregledaj

Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća propisana Zakonom o radu, osim prava na imenovanje predstavnika radnika u organu poslodavca.

Sindikalni povjerenik preuzima prava i obveze radničkog vijeća sve do trenutka utemeljenja radničkog vijeća. Ukoliko radničko vijeće nije utemeljeno, a ujedno nije postignut niti sporazum o sindikalnom povjereniku, poslodavac neće biti obvezan ispunjavati obveze o obavještavanju, savjetovanju i suodlučivanju u svezi s pitanjima iz radnog odnosa.

Napominjemo kako je odredbom članka 187. stavka 9. Zakona o radu izričito propisano da sindikalni predstavnik ima sva prava i obveze sindikalnog povjerenika utvrđene Zakonom o radu, osim prava i obveza koje sindikalni povjerenik ima iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, te prava iz članka 153. stavka 3. Zakona (pravo da sindikalni povjerenik preuzme ulogu radničkog vijeća).

 

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

KLASA: 110-01/14-01/264, URBROJ: 524-03-01-01/4-14-2, Zagreb, 26. studenoga 2014.

 

Zaštita sindikalnog povjerenika

Pregledaj

Sukladno odredbi članka 187. stavka 2. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14) sindikati koji imaju najmanje pet zaposlenih kod određenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati jednog ili više sindikalnih povjerenika. Dakle, sindikatima je postavljen kriterij od pet zaposlenih radnika koji su članovi sindikata da bi mogli imenovati ili izabrati sindikalnog povjerenika kod određenog poslodavca. Oni sindikati koji imaju četiri ili manje članova kod određenog poslodavca sukladno navedenoj odredbi ne ispunjavaju kriterij za imenovanje sindikalnog povjerenika.

Članak 187. Zakona o radu izmijenjen je u odnosu na članak 248. ranijeg Zakona o radu ("Narodne novine", broj 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) u pogledu uvjeta za imenovanje sindikalnih povjerenika. U ranijem Zakonu o radu bilo je propisano da sindikati koji imaju članove zaposlene kod određenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati jednog ili više sindikalnih povjerenika koji će ih zastupati kod tog poslodavca. Iz navedenoga jasno proizlazi kako je odredbom članka 187. novog Zakona o radu postrožen kriterij koji se odnosi na imenovanje sindikalnog povjerenika.

Budući da u prijelaznim i završnim odredbama novog Zakona o radu nije propisano trajanje zakonske zaštite sindikalnih povjerenika koji su imenovani sukladno odredbama ranijeg Zakona o radu, a ne ispunjavaju kriterij iz novog Zakona o radu, mišljenja smo da takvi sindikalni povjerenici neće uživati zakonsku zaštitu od dana stupanja na snagu novog Zakona o radu, tj. od 7. kolovoza 2014. godine.

Napominjemo kako je sindikat dužan pisano obavijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog povjerenika koji će uživati zaštitu te o postojanju pet ili više članova. Mišljenja smo da eventualno propuštanje takve obavijest ne može ići na štetu sindikalnog povjerenika ukoliko je poslodavcu bilo u stvarnosti poznato da sindikati imaju najmanje pet članova ili ako mu je bilo poznato tko je imenovani sindikalni povjerenik te je surađivao s njim.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Radnička vijeća

KLASA: 110-01/18-01/55; URBROJ: 524-03-01-01/5-18-2, Zagreb, 13. travnja 2018.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Predstavnik radnika u organu poslodavca

Službeno, Zagreb prosinac 2017.
Pregledaj

Sukladno odredbi članka 164. stavka 2. Zakona o radu (NN 93/14), predstavnika radnika u organ poslodavca (nadzorni odbor, upravni odbor, upravno vijeće i drugo) imenuje i opoziva radničko vijeće.

Dakle, riječ je prvenstveno o pravu radničkog vijeća, a tek ukoliko radničko vijeće nije osnovano predstavnik radnika bira se na izborima.

Budući prema navodima iz Vašeg upita proizlazi da je u javnoj ustanovi osnovano radničko vijeće od tri člana, predstavnika radnika u organ poslodavca imenovat će radničko vijeće.

Zakon o radu ne propisuje detaljno način rada radničkog vijeća osim da radničko vijeće donosi poslovnik o svom radu, pa se njime može urediti i postupak imenovanja predstavnika radnika u organ poslodavca.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Izborno razdoblje

KLASA: 110-01/17-01/212; URBROJ: 524-11-01-01/5-17-2
Pregledaj

Radničko vijeće bira se na izborno razdoblje od četiri godine, pri čemu se mandat članova radničkog vijeća počinje računati od dana objave konačno utvrđenih rezultata izbora.

Iznimno od općeg pravila propisanog izbornog razdoblja, mandat može biti i kraći u slučaju ako je izbor za radničko vijeće proveden zbog poništenja prethodnih izbora, odnosno zbog činjenice raspuštanja radničkog vijeća tijekom trajanja mandata, pri čemu će izborno razdoblje trajati do isteka izbornog razdoblja radničkog vijeća koje je raspušteno, odnosno koje je izabrano na poništenim izborima.

Budući prema navodima iz Vašeg upita proizlazi da su pravomoćnom sudskom odlukom poništeni izbori za radničko vijeće, mišljenja smo da će mandat novo izabranih članova radničkog vijeća trajati do isteka izbornog razdoblja radničkog vijeća za koje su poništeni izbori.

Naime, jedina situacija u kojoj će se ostvariti puni mandat (4 godine) u slučaju raspisivanja izvanrednih izbora za radničko vijeće propisana je Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća („Narodne novine“ broj: 3/16 i 52/17), te se odnosi na slučaj kada je sud u sporu radi poništenja izbora za radničko vijeće najprije privremenom mjerom zabranio rad radničkog vijeća sve do pravomoćnog okončanja spora, odnosno kasnije poništio izbore.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Radničko vijeće/izvanredni izbori

Službeno
Pregledaj

Prilikom izbora radničkog vijeća, svaka lista kandidata mora imati onoliki broj kandidata i zamjenika koliko se predstavnika radnika bira, kako bi se osigurao rad radničkog vijeća ukoliko nekom od članova radničkog vijeća prestane mandat prije isteka izbornog razdoblja.

Člankom 147. stavkom 6. Zakona o radu (NN 93/14) propisano je tko su zamjenici predstavnika sa svake liste kandidata i to su kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvog neizabranog pa najviše do broja koliko je određena lista dobila predstavničkih mjesta.

Ovakvo ograničenje odnosi se na činjenicu da je uvijek potrebno voditi računa o tome da broj predstavnika i zamjenika liste mora odgovarati broju predstavničkih mjesta određene liste kako se ne bi narušio odnos između lista nastao kao rezultat provedenih izbora.

Nadalje, ukoliko izabrani članovi/zamjenici članova radničkog vijeća podnesu ostavke, njih sa svake liste mogu zamijeniti samo oni članovi/zamjenici članova radničkog vijeća s one liste na kojoj se nalazio član/zamjenik člana koji je podnio ostavku, s tim da broj zamjena može ići do broja izabranih predstavničkih mjesta sa svake liste.

Isto tako, zamjene se ne mogu vršiti između članova/zamjenika članova radničkog vijeća koje nisu ušle u zapisnik o konačnim rezultatima izbora, s tim da članovi/zamjenici članova s jedne liste ne mogu ni u ikojem slučaju zamjenjivati članove/zamjenike članova s druge liste.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

KLASA: 110-01/15-01/176, URBROJ: 524-03-01-01/4-15-2, Zagreb, 30. lipnja 2015.

Predstavnik radnika u Upravnom vijeću poslodavca

Pregledaj

Zakonom o radu ("Narodne novine", broj 93/14) nije propisano trajanje mandata predstavnika radnika u organu poslodavca, u Vašem slučaju u Upravnom vijeću Doma zdravlja. Ono je uređeno pravilima koja propisuju mandat i za sve ostale članove tog organa. Radnici imenuju odnosno biraju svog predstavnika na propisano mandatno razdoblje. Prema tome, predstavnik radnika ne može biti imenovan na neodređeno razdoblje ili mandat duži od onog propisanog posebnim zakonom ili osnivačkim aktom Doma zdravlja. Međutim, mandat predstavnika radnika u Upravnom vijeću neće prestati samom činjenicom što je istekao mandat članovima radničkog vijeća koji su ga imenovali.

Ako je mandat istekao, a radnici nisu proveli izbor, odnosno imenovanje predstavnika radnika za novo mandatno razdoblje, navedeno mjesto ostati će upražnjeno. Mišljenja smo da Upravno vijeće može donositi odluke i bez predstavnika radnika, pod uvjetom da se u Upravnom vijeću nalazi dovoljan broj članova za donošenje odluka.

Prava i obveze članova Upravnog vijeća propisuju se aktima Doma zdravlja te smo stajališta da član Upravnog vijeća koji predstavlja radnike treba imati ista prava kao i svi ostali članovi Upravnog vijeća, uključujući i pravo na naknadu za članstvo.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

KLASA: 110-01/15-01/201, URBROJ: 524-03-01-01/4-15-5, Zagreb, 20. listopada 2015.

 

RADNIČKO VIJEĆE

Pregledaj

Sukladno odredbi članka 143. stavka 1. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14) radnici koji su zaposleni kod poslodavca kojem je poslovanje organizirano u više organizacijskih jedinica imaju mogućnost izbora između jednog radničkog vijeća na razini svih organizacijskih jedinica i više radničkih vijeća u svakoj pojedinoj organizacijskoj jedinici. Odluku o obliku radničkog vijeća radnici donose samostalno.

Moguće je da radnici samo pojedinih organizacijski oblika odluče provesti izbore za radničko vijeće. U tom slučaju radničko vijeće pojedine organizacijske jedinice predstavljat će gospodarska i socijalna prava i interese radnika zaposlenih u toj organizacijskoj jedinici.

Ako su nakon utemeljenja radničkih vijeća u pojedinim organizacijskim jedinicama radnici na razini cijelog poslodavca ipak odlučili osnovati jedinstveno radničko vijeće koje će predstavljati sve radnike, danom utemeljenja toga jedinstvenoga radničkoga vijeća radničkim vijećima utemeljenim u pojedinim organizacijskim jedinicama prestat će mandat.

Ukoliko u bilo kojem trenutku poslodavac posumnja da su povrijeđeni propisi o provođenju izbora, sukladno odredbi članka 162. stavka 1. Zakona o radu ima mogućnost u roku od devedeset dana od dana objave konačnih rezultata izbora od nadležnog suda zahtijevati da poništi provedene izbore.

 

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

KLASA:   110-01/14-01/182, URBROJ:  524-03-01-01/4-14-2, Zagreb, 16. rujna 2014.

 

Predstavnik radnika u organu poslodavca

Pregledaj

Prema odredbi članka 164. stavka 1. Zakona o radu („Narodne novine", broj 93/14) u javnoj ustanovi jedan član organa javne ustanove (upravno vijeće, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) mora biti predstavnik radnika. Prema tome, predstavnika radnika u školski odbor imenuje i opoziva radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, tog predstavnika biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na način propisan za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana.
Mišljenja smo da imenovanog člana školskog odbora može u svako doba opozvati onaj tko ga je imenovao i zamijeniti ga drugom osobom. Dakle, ako je predstavnika radnika u školskom odboru imenovalo radničko vijeće koje se sastoji od jednog člana, ono ga može i opozvati neovisno o činjenici što su naknadno provedeni novi izbori za radničko vijeće na kojima je izabrana nova osoba.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 31. svibnja 2016. 

 

 

Sindikalni povjerenik

Pregledaj

Sukladno odredbi članka 187. stavka 2. Zakona o radu sindikati koji imaju najmanje 5 zaposlenih kod određenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati jednog ili više sindikalnih povjerenika. Dakle, ako u školi djeluju 2 sindikata od kojih jedan ima 13 a drugi 11 članova, oni imaju pravo imenovati sindikalne povjerenike koji će zastupati prava i interese radnika zaposlenih u školi.
Budući da je ukupan broj zaposlenih u školi manji od 75 samo će 1 sindikalni povjerenik uživati zaštitu od otkaza ugovora o radu. Naime, odredbom članka188. stavka 5. Zakona o radu propisano je da zaštitu uživa najmanje jedan sindikalni povjerenik, a najveći broj sindikalnih povjerenika koji kod određenog poslodavca uživaju zaštitu određuje se odgovarajućom primjenom odredbi Zakona o radu o broju članova radničkog vijeća u odnosu na broj sindikalno organiziranih radnika kod toga poslodavca.
Kada kod poslodavca djeluje više sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o sindikalnom povjereniku koji će imati prava i obveze radničkog vijeća propisane Zakonom, a o postignutom sporazumu sindikati su dužni pisano obavijestiti poslodavca. U slučaju kada je postignut sporazum, imenovani sindikalni povjerenik koji obnaša ulogu radničkog vijeća ujedno uživa i zaštitu od otkaza propisanu odredbom članka 188. stavka 1. Zakona o radu.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

KLASA: 110-01/15-01/176, URBROJ: 524-03-01-01/4-15-2, Zagreb, 30. lipnja 2015.

 

Predstavnik radnika u Upravnom vijeću poslodavca

Pregledaj

Zakonom o radu („Narodne novine", broj 93/14) nije propisano trajanje mandata predstavnika radnika u organu poslodavca, u Vašem slučaju u Upravnom vijeću Doma zdravlja. Ono je uređeno pravilima koja propisuju mandat i za sve ostale članove tog organa. Radnici imenuju odnosno biraju svog predstavnika na propisano mandatno razdoblje. Prema tome, predstavnik radnika ne može biti imenovan na neodređeno razdoblje ili mandat duži od onog propisanog posebnim zakonom ili osnivačkim aktom Doma zdravlja. Međutim, mandat predstavnika radnika u Upravnom vijeću neće prestati samom činjenicom što je istekao mandat članovima radničkog vijeća koji su ga imenovali.
Ako je mandat istekao, a radnici nisu proveli izbor, odnosno imenovanje predstavnika radnika za novo mandatno razdoblje, navedeno mjesto ostati će upražnjeno. Mišljenja smo da Upravno vijeće može donositi odluke i bez predstavnika radnika, pod uvjetom da se u Upravnom vijeću nalazi dovoljan broj članova za donošenje odluka.
Prava i obveze članova Upravnog vijeća propisuju se aktima Doma zdravlja te smo stajališta da član Upravnog vijeća koji predstavlja radnike treba imati ista prava kao i svi ostali članovi Upravnog vijeća, uključujući i pravo na naknadu za članstvo.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 19. studenoga 2014.

Radničko vijeće

Pregledaj

Zakon o radu propisuje da se redoviti izbori za radničko vijeće u pravilu održavaju od 1. ožujka do 31. svibnja. S obzirom na navedeni zakonski izričaj redovito održavanje izbora u razdoblju od ožujka do svibnja treba smatrati preporukom, a ne isključivim razdobljem u kojem je dopušteno održati redovite izbore za radničko vijeće. Stoga, nema zakonske zapreke da se izbori za radničko vijeće održe i u nekom drugom mjesecu.

U svezi Vašeg drugog pitanja, navodimo kako predstavnik radnika u organu poslodavca može biti svaka osoba koja je u radnom odnosu kod tog poslodavca. Dakle, Zakon o radu ne ograničava krug osoba koje mogu biti predstavnik radnika u organu poslodavca, pa slijedom navedenoga ista osoba može biti i član radničkog vijeća (uključujući predsjednika ili zamjenika predsjednika radničkog vijeća) i predstavnik radnika u organu poslodavca.

 

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Radničko vijeće

Službeno, Zagreb, 30. ožujka 2017.
Pregledaj

Iz Vaših navoda proizlazi kako su na izborima za radničko vijeće sudjelovale 3 liste te su sukladno dobivenim glasovima u radničko vijeće ušla 2 člana s liste koja je dobila najviše glasova i 1 član s liste koja je bila drugoplasirana po broju glasova. Ukoliko je 1 član s drugoplasirane liste dao ostavku na članstvo u radničkom vijeću, napominjemo kako se u tom slučaju primjenjuje odredba članka 147. stavka 6. Zakona o radu („Narodne novine", broj 93/14) kojom je propisano da su zamjenici predstavnika sa svake liste kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvoga neizabranoga pa najviše do broja koliko je određena lista dobila predstavničkih mjesta, a nakon što se iscrpi lista kandidata, zamjenici su osobe s liste zamjenika kandidata.
Iz navedene odredbe proizlazi kako će nekog izabranog predstavnika radnika u radničkom vijeću kao zamjenik zamijeniti prvi slijedeći kandidat s liste koji nije izabran, zatim redom svi ostali neizabrani kandidati do kraja liste, a nakon toga zamjenici s liste zamjenika kandidata redom kako su navedeni. Ukoliko su iscrpljeni svi kandidati i zamjenici s liste, njih ne može zamijeniti kandidat iz neke druge liste. Dakle, navedeno mjesto ostat će upražnjeno.
U tom slučaju moguće je raspisati izvanredne izbore za radničko vijeće ako je to predviđeno poslovnikom o radu radničkog vijeća. Naime, sukladno odredbi članka 4. stavka 1. točke 1. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća („Narodne novine", broj 3/16) izvanredni izbori za radničko vijeće mogu se raspisati ako zbog prestanka radnog odnosa, ostavke ili isključenja članova radničkog vijeća ili zamjenika članova radničkog vijeća utvrđenih zapisnikom o konačnim rezultatima izbora, radničko vijeće više nema broj članova niti njihovih zamjenika potreban za odlučivanje na način predviđen poslovnikom o radu radničkog vijeća. Odluku o raspisivanju izvanrednih izbora ovlašten je donijeti predsjednik radničkog vijeća najkasnije u roku od trideset dana od dana nastanka razloga.
Na izvanrednim izborima za radničko vijeće provedenim zbog razloga što radničko vijeće više nema broj članova niti njihovih zamjenika potreban za odlučivanje na način predviđen poslovnikom o radu, članovi i zamjenici članova radničkog vijeća biraju se na vrijeme do isteka izbornog razdoblja ostalih članova toga vijeća.
S druge strane, ako radničko vijeće ima potreban broj članova za donošenje odluka na sjednici tada neće biti potrebe za raspisivanjem izvanrednih izbora.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 15. srpnja 2016.

 

 

Predstavnik radnika u organu poslodavca

Pregledaj

Sukladno odredbi članka 131. stavka 5. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine", broj 157/13, 152/14, 99/15 i 52/16) predstavnika radnika u upravnom vijeću centra za socijalnu skrb imenuje radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno biraju ga radnici na slobodnim i neposrednim izborima, sukladno posebnom propisu.
Poseban propis jest Zakon o radu („Narodne novine", broj 93/14) prema kojemu se izbor provodi u postupku koji je propisan za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana. Izbor za radničko vijeće provodi se sukladno Pravilniku o postupku izbora radničkog vijeća („Narodne novine", broj 3/16).
Dakle, radnici zaposleni u centru za socijalnu skrb koji nisu utemeljili radničko vijeće svojeg predstavnika u upravnom vijeću izabrat će na izborima koji se provode sukladno proceduri propisanoj Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

KLASA: 110-01/14-01/286, URBROJ: 524-03-01-01/4-15-2, Zagreb, 22. siječnja 2015.           

Skup radnika

Pregledaj

Sukladno odredbi članka 163. stavka 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14) radi sveobuhvatnog obavješćivanja i rasprave o stanju i razvoju poslodavca te o radu radničkog vijeća moraju se dva puta godišnje, u podjednakim vremenskim razmacima, održati skupovi radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca.

Navedeni skupovi radnika mogu se održati po odjelima ili drugim organizacijskim jedinicama. Ako je skup radnika održan u jednoj organizacijskoj jedinici i na njemu su bili prisutni samo radnici te organizacijske jedinice, mišljenja smo da se na njemu nije moglo odlučivati o pitanjima koja se odnose na sve radnike zaposlene kod poslodavca.

Napominjemo kako u slučaju kada radničko vijeće nije osnovano radnici mogu na slobodnim izborima izabrati svojeg predstavnika u organu koji nadzire vođenje poslova. Izbori se provode tajnim glasovanjem na način koji je propisan za izbor radničkog vijeća s jednim članom. Naglašavamo kako je novim Zakonom o radu propisano da predstavnika radnika mogu predložiti sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili skupina radnika koju podržava najmanje dvadeset posto radnika zaposlenih kod određenog poslodavca.

Način provođenja izbora detaljnije je uređen Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća. Navedeni Pravilnik propisuje da prijedlog mora sadržavati imena, prezimena i potpise radnika. Također, u ime predlagatelja njegov potpisnik saziva skup radnika radi utvrđivanja zakonskih uvjeta za imenovanje izbornog odbora. Odluka o sazivanju skupa radnika objavljuje se na svim oglasnim mjestima poslodavca najmanje tri radna dana prije dana održavanja skupa.

 

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 12. ožujka 2015.

Predstavnik radnika u upravnom vijeću

Pregledaj

Prema odredbi članka 164. stavka 1. Zakona o radu u javnoj ustanovi jedan član organa javne ustanove (upravno vijeće, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) mora biti predstavnik radnika. Predstavnika radnika u upravno vijeće dječjeg vrtića imenuje i opoziva radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, tog predstavnika biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima.

Upravno vijeće u dječjem vrtiću bira se na način propisan odredbom članka 34. stavka 3. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju prema kojoj najmanje polovicu članova upravnog vijeća imenuje osnivač iz svojih reda javnih radnika, jednog člana biraju roditelji djece korisnika usluga, a ostali članovi upravnog vijeća biraju se tajnim glasovanjem iz reda odgojitelja i stručnih suradnika dječjeg vrtića.

Mišljenja smo da navedena odredba ne propisuje način imenovanja, odnosno izbora predstavnika svih radnika u upravno vijeće dječjeg vrtića. U smislu odredbe članka 164. stavka 1. Zakona o radu članom organa koji nadzire vođenje poslova javne ustanove smatra se onaj radnik kojega je imenovalo radničko vijeće, odnosno koga su radnici izabrali na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na način kako se bira radničko vijeće koje ima jednog člana, u slučaju kada radničko vijeće nije utemeljeno. Ukoliko predstavnika radnika biraju radnici na izborima, pravo birati i biti birani imaju svi radnici zaposleni kod tog poslodavca, osim članova upravnih i nadzornih organa poslodavca te članovi njihovih obitelji.

Dakle, iz svega navedenoga proizlazi kako se u postupku izbora predstavnika radnika u upravno vijeće javne ustanove primjenjuje odredba članka 164. stavka 1. Zakona o radu prema kojoj predstavnika radnika imaju pravo birati svi zaposlenici javne ustanove.

 

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

KLASA: 110-01/16-01/106, URBROJ: 524-03-01-01/4-16-2, Zagreb, 19. srpnja 2016. 

 

 

Sindikalna članarina

Pregledaj

Članstvo u sindikatu te pitanja obračunavanja i ustezanja sindikalne članarine propisana su odredbom članka 165. stavka 1. Zakona o radu („Narodne novine", broj 93/14, nastavno: ZOR) iz koje proizlazi da radnik slobodno odlučuje o svojem stupanju u udrugu i istupanju iz udruge (što je sukladno i relevantnim međunarodnim konvencijama) i odredbom članka 189. ZOR-a iz koje slijedi da je poslodavac dužan obračunavati i iz plaće radnika ustezati sindikalnu članarinu, na zahtjev i u skladu s uputama sindikata, a uz prethodnu suglasnost radnika - člana sindikata, te je redovito uplaćivati na račun sindikata.
Slijedom spomenutih odredbi nedvojbeno je pravo radnika da u svakom trenutku odluči o stupanju u udrugu i o istupanju iz udruge. Radnik može biti član udruge (sindikata), a da svoje obveze u svezi sa članstvom (među inim i podmirenje članarine) izvršava neposrednom uplatom putem za to ovlaštenih subjekata (primjerice pošte, banke i sl.) ili uplatom na blagajni udruge, ali može dati i pisanu suglasnost da mu se članarina usteže prilikom obračuna i isplate plaće, koju opet u svakom trenutku može opozvati dostavljajući opoziv te suglasnosti poslodavcu ili udruzi.
U slučaju radnikovog opozivanja pisane suglasnosti na ustezanje sindikalne članarine koji opoziv dostavlja poslodavcu i/ili sindikatu, oni su po istom dužni odmah postupiti.
Ako radnik uz opoziv plaćanja sindikalne članarine želi i istupiti iz članstva sindikata, do prestanka članstva dolazi na način kako je to propisano statutom sindikata. Naime, odredbom članka 172. stavka 2. ZOR-a propisano je da se statutom utvrđuje postupak učlanjivanja članova, ali i prestanak članstva.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 9. lipnja 2015.

 

 

Sindikalni povjerenik u ulozi radničkog vijeća

Pregledaj

Radnici imaju pravo osnovati radničko vijeće ako poslodavac zapošljava najmanje dvadeset radnika. Ako poslodavac ima najmanje dvadeset radnika, a nije osnovano radničko vijeće, njegovu funkciju može preuzeti sindikalni povjerenik.

Slijedom navedenoga, sindikalni povjerenik ne može preuzeti ulogu radničkog vijeća kada poslodavac zapošljava manje od dvadeset radnika.

 

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Sindikalni povjerenik

Službeno, Zagreb, 10. svibnja 2017.
Pregledaj

Sukladno odredbi članka 187. stavka 2. Zakona o radu sindikati koji imaju najmanje 5 zaposlenih kod određenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati jednog ili više sindikalnih povjerenika. Dakle, ako u Centru za socijalnu skrb djeluje sindikat u koji je učlanjeno 13 od 32 zaposlena radnika, taj sindikat ima pravo imenovati sindikalnog povjerenika koji će zastupati prava i interese zaposlenih radnika.
Budući da je ukupan broj zaposlenih u Centru za socijalnu skrb manji od 75 samo će 1 sindikalni povjerenik uživati zaštitu od otkaza ugovora o radu. Naime, odredbom članka188. stavka 5. Zakona o radu propisano je da zaštitu uživa najmanje jedan sindikalni povjerenik, a najveći broj sindikalnih povjerenika koji kod određenog poslodavca uživaju zaštitu određuje se odgovarajućom primjenom odredbi Zakona o radu o broju članova radničkog vijeća u odnosu na broj sindikalno organiziranih radnika kod toga poslodavca. Napominjemo kako sindikat ima samostalnost i slobodu odrediti koji zaposlenik će obavljati funkciju sindikalnog povjerenika kod poslodavca.
Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik temeljem odredbe članka 153. stavka 3. Zakona o radu preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća osim prava na imenovanje predstavnika radnika u upravno vijeće ustanove.
U slučaju kada radničko vijeće nije utemeljeno, predstavnika radnika u upravno vijeće ustanove, između radnika zaposlenih kod poslodavca, biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, u postupku propisanim za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana. Napominjemo kako pravo birati i biti birani imaju svi radnici zaposleni kod određenoga poslodavca, osim članova upravnog vijeća poslodavca (ograničenje se ne odnosi na predstavnika radnika) i članova njihovih obitelji te radnika iz članka 131. stavaka 1. i 2. Zakona o radu (koji su pisanom punomoći ovlašteni zastupati poslodavca u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom).
Temeljem odredbe članka 156. stavka 2. Zakona o radu za rad u radničkom vijeću svaki član ima pravo na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno. Za ostvarivanje prava na naknadu plaće iz navedenog članka sindikalni povjerenik u ulozi radničkog vijeća ne treba sklapati aneks ugovora o radu s poslodavcem.
U svezi Vašeg upita o sastojku ugovora o radu koji se odnosi na opis poslova, mišljenja smo da ugovor o radu radnika mora sadržavati naziv posla, odnosno narav ili vrstu rada, na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova, a koji mora biti u suglasnosti s organizacijom rada i sistematizacijom radnih mjesta.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

KLASA: 110-01/16-01/55, URBROJ: 524-03-01-01/4-16-2, Zagreb, 9. svibnja 2016. 

 

 

Pravo glasovanja kod postupka izbora ravnatelja

Pregledaj

Svaka osoba koja ima sklopljen ugovor o radu smatra se radnikom te ima pravo sudjelovati u svim oblicima radničke participacije u donošenju odluka na razini poslodavca. Navedeno ne isključuje osobe koje su sklopile ugovor o radu u sklopu neke od mjera za poticanje zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Dakle, osoba koja je sklopila ugovor o radu na određeno vrijeme putem programa javnog rada „Mladi za mlade - pomagači u nastavi" može sudjelovati na skupu radnika.
Budući da na skupovima radnika mogu sudjelovati svi radnici zaposleni kod određenog poslodavca i ravnatelj škole kao osoba koja ima sklopljen ugovor o radu ostvaruje navedeno pravo.
Osoba koja se nalazi na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa nema status radnika jer ne prima plaću koja je bitan sastojak svakog ugovora o radu. Slijedom navedenog ne ostvaruje pravo sudjelovanja na skupu radnika ili glasanja za predstavnike radnika u radničkom vijeću ili nadzornom tijelu poslodavca.
Pravo sudjelovanja na skupu radnika ili pravo glasanja imaju svi radnici u radnom odnosu, uključujući i radnike koji su na bolovanju te koji su zaposleni kao zamjena na određeno vrijeme.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 15. svibnja 2015.

Radničko vijeće

Pregledaj

Na izborima za radničko vijeće pravo birati i biti birani imaju svi radnici zaposleni kod određenog poslodavca. Prema tome, ako se u trenutku provođenja izbora za radničko vijeće još uvijek nalazite u radnom odnosu kod tog poslodavca, imate aktivno i pasivno biračko pravo. U protivnom, ako više niste u radnom odnosu kod tog poslodavca nemate pravo sudjelovanja na izborima za radničko vijeće.

Napominjemo kako je Zakonom o radu propisano da izborni odbor utvrđuje listu radnika koji imaju biračko pravo. Izborni odbor dužan je popis birača utvrditi i objaviti na svim oglasnim mjestima poslodavca, uz pouku da svaki radnik ima pravo u roku od tri radna dana od dana objavljivanja popisa objaviti izbornom odboru pisani prigovor na popis birača.