Mišljenja upravnih tijela

U ovoj rubrici objavljujemo mišljenja Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te drugih upravnih tijela, u vezi primjene Zakona o radu i drugih propisa iz područja radnog i socijalnog prava.

Iako se radi o mišljenjima i tumačenjima koja nemaju obvezujuću snagu, držimo ih vrlo korisnim u cilju ujednačavanja pravne prakse.

Odmori i dopusti

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 21. veljače 2013.

SLOBODNI DANI ZA PREKOVREMENI RAD

Pregledaj

Sukladno odredbama Zakona o radu ("Narodne novine" br. 149/09, 61/11 i 82/12, nastavno: ZOR) puno radno vrijeme može iznositi najviše četrdeset sati tjedno. Rad koji je duži od punog radnog vremena predstavlja prekovremeni rad. Prekovremeni rad se može koristiti u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, kada je radnik na zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog radnog vremena, ali najviše do osam sati tjedno.
Iz navedene odredbe proizlazi kako poslodavac prekovremeni rad može koristiti samo u iznimnim i nepredvidivim situacijama koje nije mogao izbjeći, poput primjerice naglog povećanja opsega poslova s kratkim rokovima izvršenja. S druge strane, institut prekovremenog rada ne bi smio biti institut kojim se poslodavac svakodnevno koristi kako bi u svojem poslovanju nadoknadio nedostatak radne snage.
Dakle, u slučaju opravdanog zahtjeva poslodavca radnik je dužan raditi prekovremeno, pri čemu smije imati maksimalno osam sati prekovremenog rada tjedno. Također, napominjemo da prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od trideset dva sata mjesečno niti duže od sto osamdeset sati godišnje. Poslodavac je dužan voditi računa i o činjenici da prilikom određivanja prekovremenog rada ne onemogući radnika u korištenju dnevnog odmora između dva radna dana od najmanje dvanaest sati neprekidno i tjednog odmora između dva radna tjedna u neprekidnom trajanju od najmanje trideset šest sati.
Radnik koji radi prekovremeno ima pravo na povećanu plaću. ZOR ne propisuje iznos povećanja plaće, već se navedeno povećanje određuje ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca. Napominjemo kako zakonskim propisima nije predviđena mogućnost dobivanja slobodnog dana umjesto isplate povećane plaće za prekovremeni rad, međutim mišljenja smo da isto može biti uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili samim ugovorom o radu. Zakonsko pravo radnika koji radi prekovremeno je isključivo pravo na povećanu plaću. Međutim, mišljenja smo da korištenje slobodnog dana umjesto isplate povećane plaće za prekovremeni rad, pod uvjetom da je na prethodno opisani način uređena takva mogućnost, može doći u obzir isključivo ako na to pristane radnik.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

KLASA: 110-01/15-01/286, URBROJ: 524-03-01-01/4-15-2, Zagreb, 14. prosinca 2015.

Rad blagdanom

Pregledaj

Uzimajući u obzir blagdane kroz cijelu godinu, moguće je da neki blagdani padnu na dane radnikovog tjednog odmora, a dio blagdana padne na radnikove radne dane. Ako radnik u dane blagdana i neradnih dana određenih zakonom ne radi jer nije inače trebao raditi (radnik prema rasporedu radnog vremena toga dana nije trebao raditi), u tom slučaju ne ostvaruje pravo na naknadu plaće.
Ukoliko je radnik na navedene dane prema uobičajenom rasporedu radnog vremena trebao raditi i primiti plaću, ali ne radi zbog toga što je blagdan ili neradni dan utvrđen zakonom, tada ostvaruje pravo na naknadu plaće.
Kada blagdan pada u dan kada bi radnik trebao raditi i zaista radi navedenog dana, ima sukladno članku 94. Zakona o radu („Narodne novine", broj 93/14) i pravo na povećanu plaću za rad blagdanom. Zakon o radu ne utvrđuje visinu povećanja plaće, već se povećanje iste za rad na dane blagdana utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Dakle, radnik ne ostvaruje pravo na naknadu plaće u slučaju kada prema uobičajenom rasporedu radnog vremena nije ni trebao raditi u dane blagdana i neradnih dana. Ti dani ubrajaju se u njegov tjedni odmor. Poslodavac je za sve radnike dužan voditi evidenciju radnog vremena u koju unosi sve stvarno odrađene sate, uključujući i podatke o satima rada u dane blagdana i satima prekovremenog rada. U evidenciju se unose i sati u dane blagdana u kojima radnik ne radi, a po redovitom rasporedu bi trebao raditi pa za iste ostvaruje pravo na naknadu plaće. Mjesečni fond sati ovisi o rasporedu radnog vremena svakog pojedinog radnika te ne mora biti isti za sve radnike jer određeni radnici mogu raditi u nejednakom rasporedu radnog vremena ili u preraspodjeli.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Liječnički pregled/dan godišnjeg odmora

KLASA: 110-01/17-01/186; URBROJ: 524-11-01-01/5-17-2, Zagreb, 9. listopada 2017.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Godišnji odmor

Službeno, lipanj 2017.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Plaćeni dopust

Zagreb, veljača 2018, Službeno

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Godišnji odmor

Službeno, Zagreb, 17. svibnja 2018.
Pregledaj

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na "puni" godišnji odmor, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od 1/12 ukupnog broja dana godišnjeg odmora koji bi mu pripadao, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

            Uzimajući u obzir navedeno, mišljenja smo da bi radnik morao ostvariti kontinuitet rada od najmanje mjesec dana da bi ostvario pravo na godišnji odmor.

            Ukoliko je ugovor o radu sklopljen u trajanju od mjesec dana, protekom toga roka, odnosno prestankom radnog odnosa, radnik će ostvariti pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, te smo mišljenja da isti ne bi mogao tijekom prvog mjeseca trajanja radnog odnosa tražiti pravo na korištenje godišnjeg odmora.

            Budući iz Vašeg upita jasno ne proizlazi da li imate sklopljene uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme u trajanju od mjesec dana odnosno u ukupnom trajanju od pet mjeseci, uz razdoblje trajanje svakog ugovora od mjesec dana (primjerice ugovor o radu ističe s 18. 2. te se novi sklapa s 19. 2. pa slijedeći s 20. 3.), napominjemo kako ukoliko je to slučaj, nema zapreke da radnik izrazi želju za korištenjem godišnjeg odmora u određenom terminu  (počevši od razdoblja trajanja drugog uzastopnog ugovora o radu) ali konačnu odluku o takvom rasporedu donijet će poslodavac, budući je poslodavac taj koji sukladno odredbama Zakona o radu odlučuje o rasporedu korištenja godišnjeg odmora.

            Ukoliko radnik protekom svih (5 uzastopnih ugovora), odnosno prestankom radnom odnosa kod tog poslodavca, ne iskoristi svoj godišnji odmor, poslodavac mu je dužan platiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.

            S druge strane ukoliko bi se radilo o situaciji da radnik nema uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme, već primjerice jedan ugovor o radu sklopljen na mjesec dana prestaje 14. 4. a drugi se sklapa 30. 4., pa opet treći 10. 6., tada radnik ne može za vrijeme primjerice drugog ugovora o radu na određeno vrijeme tražiti pravo na korištenje godišnjeg odmora kojeg je ostvario za vrijeme trajanja prvog ugovora, već mu je poslodavac za svaki mjesec trajanja takvog radnog odnosa dužan platiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.

            Prema odredbi članka 43. stavka 2. Zakona o radu puno radno vrijeme ne smije biti duže od četrdeset sati tjedno.

Sukladno navedenoj odredbi poslodavac i radnik ne mogu sklopiti ugovor o radu s radnim vremenom dužim od onog propisanog zakonom, niti bi radnik koji radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca mogao sklapati ugovor o radu s drugim poslodavcem.

Takav radnik, mogao bi eventualno dodatno raditi na način da sklopi ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju od osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, ako poslodavac kod kojeg se radnik nalazi u radnom odnosu izda tom radniku pisanu suglasnost.

Pravo na godišnji odmor, tumačenje kolektivnog ugovora

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

KLASA: 110-01/14-01/158, URBROJ: 524-03-01-01/4-14-2, Zagreb, 25. kolovoza 2014.

 

 

Prenošenje godišnjeg odmora

Pregledaj

Sukladno odredbi članka 84. stavka 4. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14) godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Stavkom 5. istoga članka propisano je da iznimno godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

Slijedom navedenoga, ukoliko se radnica koja je koristila pravo na dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju vratila na posao nakon 30. lipnja, ona nije bila u mogućnosti iskoristiti godišnji odmor iz 2013. godine do 30. lipnja 2014. godine.

Stoga, ona ima pravo taj godišnji odmor iz 2013. godine iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratila na rad, dakle do 31. prosinca 2014. godine.

 

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Stanka i dnevni odmor

Službeno, Zagreb, 31. ožujka 2017.
Pregledaj

Sukladno odredbi članka 66. stavka 15. Zakona o radu („Narodne novine", broj 93/14) poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika. Dakle, u pravilu poslodavac radnika mora obavijestiti najmanje tjedan dana unaprijed kada mijenja njegov raspored radnog vremena. Međutim, u iznimnim slučajevima kada postoji prijeka potreba za radom radnika odluka o promjeni rasporeda radnog vremena može biti i u razdoblju kraćem od tjedan dana. Mišljenja smo da slučaj kada jedan radnik ne može doći na posao zbog privremene nesposobnosti za rad predstavlja opravdan razlog kada se raspored drugog radnika može promijeniti i u razdoblju kraćem od tjedan dana. Napominjemo kako je poslodavac dužan pri tome paziti da omogući radniku pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno tijekom vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata. Dakle, radnik kojem je primjerice radno vrijeme završilo u dvadeset sati navečer ne bi smio započeti s radom prije osam sati ujutro idućeg dana.
Vezano za Vaše pitanje o stanci napominjemo kako temeljem odredbe članka 73. stavka 1. Zakona o radu svaki radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta. Navedeno pravo može se koristiti na način da se svih trideset minuta stanke koristi odjednom ili da se stanka podijeli na više dijelova u ukupnom trajanju od trideset minuta. Način i vrijeme korištenja stanke često se detaljnije propisuje odredbama pravilnika o radu poslodavca. Jedinu iznimku predstavljaju maloljetnici koji svoje pravo na stanku moraju koristiti u neprekidnom razdoblju od trideset minuta.
Odredbom članka 57. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine", broj 71/14, 118/14 i 154/14- Uredba) zabranjeno je pušenje na mjestu rada i na radnim sastancima. Zakonom nije predviđena mogućnost da radnik koristi dodatnu stanku za pušenje.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 20. listopada 2016.

Godišnji odmor

Pregledaj

Radnica koja se nalazila na bolovanju od 22. rujna 2014. godine do 16. rujna 2016. godine ne ostvaruje pravo na godišnji odmor za 2015. godinu budući je isti imala mogućnost koristiti najkasnije do 30. lipnja 2016. godine. Međutim, radnica ima pravo na korištenje godišnjeg odmora za 2016. godinu. Odluku o korištenju godišnjeg odmora donosi poslodavac uzimajući u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnici. Poslodavac odluku o korištenju godišnjeg odmora može donijeti i za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad ako je iz liječničke potvrde vidljivo do kada će privremena nesposobnost za rad radnice trajati, uz napomenu kako radnica ne može koristiti godišnji odmor za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad. Također, napominjemo kako je sukladno odredbi članka 85. stavka 4. Zakona o radu poslodavac dužan radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja.
Sukladno odredbi članka 84. stavka 4. Zakona o radu godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. U stavku 5. istoga članka propisano je da iznimno kada radnik ne može iskoristiti godišnji odmor do 30. lipnja ili to poslodavac nije omogućio, tada radnik taj godišnji odmor ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad, to jest do 31. prosinca 2016. godine.
Mišljenja smo da u situaciji koju ste opisali dolazi do primjene odredbe članka 84. stavka 5. Zakona o radu. Dakle, radnica koja koristi pravo na roditeljski dopust ili dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te se vraća na posao u 2016. godini ima pravo godišnji odmor iz 2015. godine iskoristiti do 31. prosinca 2016. godine. Međutim, radnica ne ostvaruje pravo na korištenje godišnjeg odmora iz 2014. godine.

Godišnji odmor - stjecanje prava i raspored korištenja

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

Uprava za rad i tržište rada

Zagreb, 30. rujna 2011.

Radno PRAVO 10/2011

Godišnji odmor u dijelovima

Pregledaj

Odredbom članka 62. stavka 1. Zakona o radu (NN br. 149/09, i 61/11, nastavno: ZOR) propisano je da radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela, osim ako se s poslodavcem drukčije ne dogovori.

Odredbom stavka 2. istog članka ZOR-a propisano je da ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Mišljenja smo da se u pravilu navedena odredba primjenjuje kako je i propisano, odnosno da bi radnik trebao iskoristiti prvi dio godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju od dva kalendarska tjedna. Ako u jednom od tih tjedana pada dan blagdana ili neradni dan koji se sukladno članku 56. stavku 2. ZOR-a ne uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora, mišljenja smo da se godišnji odmor takvom radniku ne mora produžiti za broj dana koji se ne uračunavaju u godišnji odmor u neprekidnom trajanju već je bitno da radnik ostvari pravo na korištenje godišnjeg odmora u trajanju od dva kalendarska tjedna.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 30. prosinca 2015.

Godišnji odmor

Pregledaj

Pravo na godišnji odmor radnik stječe za svaku kalendarsku godinu. Radnik koji je radio od početka 2015. godine do 31. srpnja 2015. godine ostvario je kod tog poslodavca pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u visini od 7/12 od punog trajanja godišnjeg odmora. Poslodavac je bio dužan radniku omogućiti korištenje godišnjeg odmora za vrijeme trajanja radnog odnosa. Ako je radni odnos prestao, a radnik nije iskoristio sve dana godišnjeg odmora na koje je imao pravo, poslodavac je dužan u tom slučaju radniku isplatiti novčanu naknadu za sve neiskorištene dane godišnjeg odmora.

Ukoliko je radnik u radnom odnosu kod drugog poslodavca od 3. kolovoza 2015. godine kod njega će ostvariti pravo na 5/12 od punog godišnjeg odmora za 2015. godinu. Odluku o korištenju godišnjeg odmora donosi poslodavac pri čemu uzima u obzir i želje radnika. Godišnji odmor može se koristiti u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine.

Napominjemo da se godišnji odmor ne može koristiti nakon prestanka radnog odnosa. U tom slučaju poslodavac isplaćuje radniku novčanu naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora.

Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada iznosi sedam dana, osim ako u ugovoru o radu nije naveden duži otkazni rok.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 28. kolovoza 2012.

GODIŠNJI ODMOR

Pregledaj

Raspored korištenja godišnjeg odmora određuje poslodavac, pri čemu mora uzeti u obzir mogućnosti za odmor raspoložive radnicima i zakonske rokove u kojima je dužan omogućiti korištenje navedenim pravom. Poslodavac je dužan raspored korištenja godišnjeg odmora za 2013. godinu utvrditi najkasnije do 30. lipnja te godine, te o rasporedu obavijestiti radnike, s tim da se radnika mora najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja.

Mišljenja smo kako nema zapreke da radnik pisanim putem obavijesti poslodavca o želji za korištenjem godišnjeg odmora i terminu istoga (primjerice od 1. 1. 2013. godine). Međutim, konačnu odluku o rasporedu korištenja godišnjeg odmora donosi poslodavac. Napominjemo da jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja, ako kolektivnim ugovorom nije određen drukčiji rok.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

KLASA: 110-01/15-01/107, URBROJ: 524-03-01-01/4-15-2, Zagreb, 1. lipnja 2015.

 

 

Tjedni odmor

Pregledaj

Odredbom članka 75. stavka 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14) propisano je pravo radnika na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojemu se pribraja dnevni odmor od najmanje dvanaest sati. Sukladno stavku 3. istoga članka radnik tjedni odmor koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.

Ako radnik zbog potreba organizacije rada poslodavca ne može koristiti tjedni odmor na način kako je opisano, poslodavac mu mora za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora i to odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, a zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.

Iz navedenoga proizlazi kako onaj poslodavac koji ne može radniku osigurati tjedni odmor u nedjelju, odnosno u subotu ili ponedjeljak, dužan mu je omogućiti tjedni odmor prvi dan po okončanju razdoblja koje je proveo na radu u tom tjednu zbog kojeg nije mogao koristiti tjedni odmor.

Napominjemo kako je odredbom članka 75. stavka 5. Zakona o radu normirana posebna vrsta izuzetka u korištenju prava na tjedni odmor radnika koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ili objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskoristiti odmor u propisanom trajanju. Njima je poslodavac dužan omogućiti pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od dvadeset četiri sata, kojemu se ne pribraja dnevni odmor od najmanje dvanaest sati. Dakle, u situacijama kada radnici posao obavljaju u smjenama poslodavac ima zakonsku mogućnost odrediti im tjedni odmor u neprekidnom trajanju od dvadeset četiri sata.

Iako Zakon o radu ne određuje definiciju tjednoga odmora, navodimo kako je riječ o odmoru koji radnik koristi između dva radna tjedna. Radnim tjednom smatra se razdoblje od sedam dana. Stoga, ukoliko određeni mjesec ima četiri tjedna, radnik u tom mjesecu ostvaruje pravo na četiri tjedna odmora.

 

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

Uprava za rad i tržište rada

KLASA: 110-01/11-01/276, URBROJ:526-08-01-01/2-11-2, Zagreb, 2. kolovoza 2011.

Radno PRAVO 10/2011

Godišnji odmor

Pregledaj

Zakon o radu (NN br. 149/09 i 61/11, nastavno: ZOR) u odredbi članka 63. stavak 1. propisuje da radnik neiskorišteni dio godišnjeg odmora koji preostane nakon što se iskoristi najmanje dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju tijekom kalendarske godine za koju se ostvaruje to pravo (kako je to propisano odredbom članka 62. stavak 2. ZOR-a), može prenijeti i iskoristit najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Međutim, odredbom članka 63. stavka 3. ZOR-a propisana je iznimka prema kojoj godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije uopće korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

Obzirom da ZOR ne predviđa mogućnost prenošenja godišnjeg odmora u slučaju korištenja prava na dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnica koja nije koristila godišnji odmor zbog korištenja prava na rodiljni dopust te nastavno dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u 2010. godini, nema pravo godišnji odmor iz 2010. prenijeti i iskoristiti do 30. lipnja 2011. godine.

ZOR-om nije propisano pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora, već isto poslodavac isplaćuje kada ga na to obvezuje kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili sam ugovor o radu. Navedeno pravo najčešće je uređeno kolektivnim ugovorom. Tumačenje odredaba kolektivnih ugovora nije u nadležnosti ovoga ministarstva, pa se za isto potrebno obratiti tijelu predviđenim samim kolektivnim ugovorom.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 4. srpnja 2016.

 

Godišnji odmor

Pregledaj

Radnik koji radi cijelu kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor od najmanje 4 tjedna. Budući se godišnji odmor utvrđuje brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena, radnik koji radi 5 dana u tjednu po 4 sata ima pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora.
Napominjemo kako radnik koji radi u nepunom radnom vremenu ostvaruje ista prava na godišnji odmor kao i radnik zaposlen na puno radno vrijeme. Jedina razlika je da će radnik u nepunom radnom vremenu primiti za 1 dan godišnjeg odmora naknadu plaće za 4 radna sata, dok će radniku zaposlenome na puno radno vrijeme za 1 dan godišnjeg odmora pripasti naknada plaće za 8 radnih sati.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 19. svibnja 2016. 

 

Godišnji odmor

Pregledaj

Radnici kojoj je 1. listopada 2015. godine istekao ugovor o radu na određeno vrijeme a nije iskoristila sve dane godišnjeg odmora na koje ima pravo, poslodavac je dužan isplatiti novčanu naknadu za sve neiskorištene dane godišnjeg odmora.

Odredbom članka 82. stavka 1. Zakona o radu propisano je da u slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac ima obvezu radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Ukoliko je radnica nakon 10 dana ponovno zasnovala radni odnos kod istog poslodavca, mišljenja smo da bi joj poslodavac mogao umjesto novčane naknade dati da koristi neiskorišteni godišnji odmor samo pod uvjetom da radnica pristane na isto. Naime, radnici je dospjelo pravo na novčanu naknadu i poslodavac kao dužnik može promijeniti obveznu činidbu samo ako radnica kao vjerovnik pristane na navedeno.

 

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Službeno, Zagreb, 26. lipnja 2015.

 

Godišnji odmor

Pregledaj

Prema odredbi članka 79. stavka 2. Zakona o radu blagdani i neradni dani određeni zakonom ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora. Međutim, prema stavku 3. istoga članka, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na dan blagdana ili neradnog dana određenog zakonom trebao raditi, a toga dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj dan.

 

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

KLASA: 110-01/16-01/69; URBROJ: 524-03-01 -0112-16-2, Zagreb, 25. svibnja 2016.

 

 

Prenošenje godišnjeg odmora u slijedeću kalendarsku godinu

Pregledaj

Pravo na godišnji odmor je pravo kojeg se radnik ne može odreći, a postupanje poslodavca protivno odredbama Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/14) kojima je regulirano navedeno pravo (ako radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom), sankcionirano je kao jedan od težih prekršaja poslodavca. Slijedom navedenog, ne omogućavanje korištenja godišnjeg odmora radniku u skladu sa Zakonom o radu, ne oslobađa poslodavca od prekršajne odgovornosti bez obzira na postojanje organizacijskih razloga i bez obzira na njihovu opravdanost.
Zakonom o radu propisana je mogućnost prenošenja godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu. Između ostalog, propisano je da godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije uopće korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.
U svrhu odmora i obnove radnih kapaciteta, radnik mora iskoristi najmanje dva tjedna svog godišnjeg odmora upravo u onoj kalendarskoj godini u kojoj gaje i stekao, ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore. Ovakva stipulacija odnosi se na mogućnost drugačijeg dogovaranja između radnika i poslodavca i to kao mogućnost da dva tjedna koja mora iskoristiti u kalendarskoj godini ne budu neprekinutog trajanja te mogućnost da tijekom kalendarske godine radnik koristi samo dio godišnjeg odmora, koji bi bio kraći od dva tjedna.
Takvo određivanje godišnjeg odmora moguće je isključivo ako o tome postoji suglasna volja obiju ugovornih strana, odnosno i radnika i poslodavca. Takva je mogućnost izrijekom propisana Zakonom, za razliku od propisane obveze poslodavca da radniku osigura korištenje neiskorištenog odnosno prenesenog godišnjeg odmora do 30. lipnja iduće godine.
Međutim, mišljenja smo da ne postoji zapreka da poslodavac, na izričit zahtjev radnika, radniku omogući korištenje godišnjeg odmora iz prethodne kalendarske godine i nakon 30. lipnja, ali bi u slučaju inspekcijskog nadzora, trebao dokazati daje takvo korištenje godišnjeg odmora odobreno isključivo po zahtjevu radnika, odnosno da se ne radi o onemogućavanju korištenja godišnjeg odmora na način i u rokovima propisanim Zakonom o radu.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

KLASA: 110-01/15-01/42, URBROJ: 524-03-01-01/4-15-2, Zagreb, 9. ožujka 2015.

Neplaćeni dopust

Pregledaj

Odredbom članka 87. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14) propisana je mogućnost da poslodavac radniku na njegov zahtjev odobri neplaćeni dopust za koje vrijeme prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno. Za vrijeme korištenja prava na neplaćeni dopust radniku se ne prekida radni odnos već isti miruje s tim da poslodavac može odjaviti radnika iz sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja (bez obzira na dužinu neplaćenog dopusta). Ako poslodavac izvrši odjavu radnika s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, za vrijeme korištenja prava na neplaćeni dopust radnik može sam sebi uplaćivati doprinose za mirovinsko osiguranje koristeći institut produženog mirovinskog osiguranja sukladno propisima iz područja mirovinskog osiguranja, a status osigurane osobe u sustavu zdravstvenog osiguranja može steći sukladno propisima iz područja zdravstvenog osiguranja.

Budući da za vrijeme neplaćenog dopusta ne dolazi do prestanka radnog odnosa kod poslodavca, radnik u tom razdoblju ne može sklapati ugovore o radu s drugim poslodavcima.

Pravo na neplaćeni dopust državnih službenika detaljnije je propisano Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj 104/13).