Pitanja i odgovori

Pretplatnicima "Radnog prava" obavezno odgovaramo, ostalima zavisno od zanimljivosti pitanja za čitatelje.

Radnička vijeća

IZBORI ZA ČLANA UPRAVNOG VIJEĆA

Odgovorio: RP
Pitanje:

U orkestru se provode izbori za člana upravnog vijeća iz redova radnika. Kako Vam je zasigurno poznato propisano je da se isti provedu na način kakav je postupak izbora za radničko vijeće. Upitna je odredba Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća po kojoj se traži od ravnatelja da izbornom odboru dostavi popis radnika koji su ovlašteni zastupati ustanovu u odnosu na zaposlene radnike. Pitanje je slijedeće:

 

1. Može li se pravnik orkestra kandidirati za člana upravnog vijeća? U Statutu nema odredbe da je pravnik ovlašten zastupati ustanovu u odnosu na zaposlene radnike ali je može zastupati samo po posebnoj punomoći izdanoj od ravnatelja. Pravilo je da kada radnik tuži ustanovu, zastupa je odvjetnik.

- Može li pravnik orkestra sudjelovati u postupku za člana upravnog vijeća (biti član Izbornog ili Biračkog odbora, glasati za člana Upravnog vijeća i sl.)

2. Može li se radnik (glazbenik) kojeg je ravnatelj ovlastio da obavlja poslove Nadzornika orkestra kandidirati za člana upravnog vijeća.

- Može li se radnik (glazbenik) kojeg je ravnatelj ovlastio da obavlja poslove Nadzornika orkestra, sudjelovati u postupku za člana upravnog vijeća (biti član Izbornog ili Biračkog odbora, glasati za člana Upravnog vijeća i sl.)

 

3. Može li se radnik (glazbenik) kojeg je ravnatelj ovlastio da obavlja poslove Ovlaštenika zaštite na radu orkestra kandidirati za člana upravnog vijeća.

- Može li se radnik (glazbenik) kojeg je ravnatelj ovlastio da obavlja poslove Ovlaštenika zaštite na radu orkestra, sudjelovati u postupku za člana upravnog vijeća (biti član Izbornog ili Biračkog odbora, glasati za člana Upravnog vijeća i sl.)


Odgovor:

Biračko pravo za izbor radničkog vijeća, a tim i za izbor predstavnika radnika u upravnom vijeću, ako se ono bira sukladno članku 164. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine 93/14), propisano je članku 145. Zakona o radu. 
Prema toj odredbi Zakona o radu, pravo birati i biti birani imaju svi radnici zaposleni kod određenoga poslodavca, s time da biračko pravo nemaju članovi upravnih i nadzornih organa poslodavca i članovi njihovih obitelji te radnici iz članka 131. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona. 

Člankom 131. Zakona o radu, stavcima 1. i 2. je propisano poslodavac koji je fizička osoba, može pisanom punomoći ovlastiti drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu, da ga zastupa u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, a ako je poslodavac pravna osoba ovlaštenja poslodavca ima osoba ili organ za to ovlašten statutom, društvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima pravne osobe.

Sukladno tome držimo da sve tri osobe za koje ste pitali (pravnik orkestra, glazbenik kojeg je ravnatelj ovlastio da obavlja poslove nadzornika orkestra i ovlaštenik za zaštitu na radu) nesporno imaju biračko pravo za izbor predstavnika radnika u upravnom vijeću poslodavca. 

Naime, to nesporno nisu članovi upravnih i nadzornih tijela poslodavca, kako to određuje članak 145. st. 2. Zakona o radu, a niti osobe iz članka 131. st. 2. Zakona o radu, dakle osobe s ovlastima poslodavca iz statuta. 

PRIJEDLOG ZA UTEMELJENJE RADNIČKOG VIJEĆA; IZBOR POVJERENIKA RADNIKA ZA ZAŠTITU NA RADU

Odgovorio: RP
Pitanje:
Člankom 141. stavak 2. Zakona o radu propisano je da se postupak utemeljenja radničkog vijeća pokreće na prijedlog sindikata ili najmanje dvadeset posto radnika zaposlenih kod određenog poslodavca. Molimo pojašnjenje vezano za prijedlog sindikata, da li taj prijedlog može podnijeti glavni sindikalni povjerenik samostalno ili na neki drugačiji način u podnošenju prijedloga moraju sudjelovati i članovi sindikata?
Nadalje, članak 70. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu propisuje da kod poslodavca radnici između sebe mogu birati povjerenika radnika
za zaštitu na radu, a člankom 101. stavak 7. istog Zakona propisuje se da je izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu, poslodavac obvezan provesti
u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a do izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu u skladu s ovim Zakonom, funkciju povjerenika za zaštitu na radu će obnašati povjerenik koji je izabran ili imenovan na temelju Zakona o zaštiti na radu. Stoga molimo i pojašnjenje ovih odredaba o postojanju obveze poslodavca.

Odgovor:
Prijedlog može pokrenuti sindikalni povjerenik, jer on je predstavnik sindikata kod poslodavca, a da li su u tome sudjelovali ostali članovi sindikata je isključivo stvar sindikata a ne i vaša.
Kako su prijedlog Zakona o zaštiti na radu radili inženjeri a ne pravnici, pojavila se i takva glupost kao što je obveza poslodavca da provede izbor povjerenika, pa je čak bio predviđen i prekršaj. Kad se vidjelo što se učinilo, onda se to tumačilo tako da poslodavac treba samo obavijestiti sindikalnog povjerenika i predložiti da se provedu takvi izbori. Ako nema sindikata kod poslodavca da poslodavac na oglasnoj ploči uputi poziv radnicima da oni izaberu povjerenika zaštite na radu.
Kada se radi o radničkom povjereniku za zaštitu na radu, radnici odlučuju hoće li to pravo iskoristiti ili ne i nitko ih na to ne može prisiliti niti poslodavac za to može i smije biti odgovoran.

TUMAČENJE U VEZI RADNO-PRAVNOG STATUSA V.D. RAVNATELJA

Odgovorio: RP
Pitanje:
Novoimenovani v.d. ravnatelja istovremeno je predsjednik radničkog vijeća, te ima s ustanovom sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Postoji li mogućnost da se ova situacija regulira? Odluka Vlade RH pravni je temelj za obavljanje dužnosti. Upravnom vijeću mandat je istekao 2016. godine.

Odgovor:
Imenovanjem predsjednika radničkog vijeća za v.d. ravnatelja prestaje njegov mandat u radničkom vijeću jer su to nespojive funkcije.
S obzirom da se prema Zakonu o radu prilikom izbora radničkog vijeća mora birati i zamjenik, u tome slučaju zamjenik preuzima funkciju člana tj. predsjednika radničkog vijeća i on imenuje predstavnika radnika u upravno vijeće (radničko vijeće sa samo jednim članom).
Radničko vijeće može u svakom trenutku razriješiti postojećeg predstavnika u upravnom vijeću i imenovati novoga.
Budući nema upravnog vijeća koje bi sklopilo ugovor o radu s v. dr. ravnateljem on će privremeno biti bez pisanog ugovora o radu, a sva prava ostvarivat će na temelju odluke o imenovanju koje donijela Vlada RH.

SAVJETOVANJE S RADNIČKIM VIJEĆEM USLIJED SPORAZUMNE IZMIJENE UGOVORA O RADU

Odgovorio: RP
Pitanje:
Zakon o radu ne poznaje instituciju premještaja radnika s jednog na drugo radno mjesto u klasičnom smislu, već je to omogućeno institutom otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora, uz prethodno savjetovanje ili suodlučivanje poslodavca s radničkim vijećem, odnosno sindikatom.
Premještaj se može provesti i aneksom postojećeg ugovora o radu ukoliko je radnik s time suglasan i potpisnik istog. Da li je ovakav zauzeti stav ispravan?
Prekršajnim nalogom Prekršajnog suda naša Ustanova kao pravna osoba i ravnatelj kao odgovorna osoba poslodavca proglašeni su krivim jer su, između ostalog , „donijeli odluku o kojoj se nisu savjetovali s radničkim vijećem, konkretno o premještaju radnika s radnog mjesta voditelja prodaje, na radno mjesto savjetnika". Radilo se novom, bolje plaćenom ugovoru na koji je radnik pristao.
Da li je moguće izvršiti premještaj radnika na drugo radno mjesto bez instituta otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora s obzirom na ovu presudu? Pri tome mislim na potpuno novi ugovor, s tim da bi se prethodno morao postići pisani sporazum o prekidu postojećeg ugovora o radu s radnikom i odmah mu ponuditi na potpis novi ugovor? Ako je radnik suglasan da li bi i tada bilo potrebno prethodno savjetovanje (s obzirom na ovu presudu)?

Odgovor:
Prema našem mišljenju tumačenje Prekršajnog suda je pogrešno.
Mislimo da se poslodavac ne treba savjetovati s radničkim vijećem o dobrovoljnoj promjeni pojedinačnog ugovora o radu.
To niti je navedeno u Zakonu o radu (Narodne novine 93/14) u članku 150. a niti je smisao odredbe članka 150. Zakona o radu. Naime, smisao je te odredbe da se poslodavac savjetuje kod otkaza ili otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu a ne kod dobrovoljne promjene ugovora o radu.
Osim toga, Zakon o radu ne poznaje nikakve premještaje.

RADNIČKO VIJEĆE ? PRAVO NA SLOBODNE SATE

Odgovorio: RP
Pitanje:
Članovi radničkog vijeća, njih trojica temeljem čl. 156. Za
kona o radu traže svoje pravo na naknadu plaće za 6 sati tjedno temeljem samog članstva u radničkom vijeću. Poslodavac im ne želi iste odobriti bez stvarnih dokaza o stvarnom radu u radničkom vijeću. Kako je dosadašnja praksa pokazala, članovi radničkog vijeća u našoj ustanovi nemaju svaki tjedan efektivni rad u radničkom vijeću. Sporazum između poslodavca i radničkog vijeća nije potpisan. Pitanja glase: Trebaju li članovi radničkog vijeća i na koji način predočiti poslodavcu dokaze o stvarnom radu, odnosno o stvarnim satima odrađenim u radničkom vijeću? Ima li poslodavac pravo tražiti dokaze o odrađenom radu članova radničkog vijeća u radničkom vijeću, kako bi imao osnove za priznavanje naknade za rad za te sate članovima? isključuju li se međusobno sati koje osoba ostvaruje temeljem funkcije sindikalnog povjerenika i člana Radničkog vijeća, ako te dvije funkcije obavlja jedna te ista osoba? (Članak 87. Kolektivnog ugovora kaže : Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće, sindikalni povjerenik ostvaruje u ovisnosti o broju članova sindikata u ustanovi ili kod poslodavca i to tako da za svakog člana sindikata ima pravo na najmanje tri sata aktivnosti s naknadom plaće tijekom kalendarske godine).

Odgovor:
Odredbom članka 156. Zakona radu (Narodne novine 93/14) propisano je da radničko vijeće zasjeda i na drugi način obavlja svoje poslove u radno vrijeme, a za rad u radničkom vijeću svaki član ima pravo na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno. Ova naknada plaće je bezuvjetna obveza poslodavca te poslodavac nema nikakva prava tražiti od članova radničkog vijeća dokaze koliko su radili za radničko vijeće i sl. niti su članovi radničkog vijeća to dužni predočiti poslodavcu. Dakle, nesporno morate osigurati članovima radničkog vijeća naknadu plaće od šest sati tjedno, što u praksi znači oslobođivanje od redovnog rada za šest sati tjedno. Ako to ne učinite napravili se teži prekršaj iz članka 228. st. 1. t. 25. Zakona o radu za koji je propisana kazna od 31.000 do 60.000 kuna. Sati koje radnik dobiva kao član radničkog vijeća za obavljanje dužnosti radničkog vijeća, ne isključuju dodatne sate koje dobiva kao sindikalni povjerenik temeljem kolektivnog ugovora, osim ako bi to tako bilo izričito određeno kolektivnim ugovorom.

OPOZIV ČLANA RADNIČKOG VIJEĆA

Odgovorio: RP
Pitanje:
Predstavnik radnik u organu poslodavca (upravnom vijeću) imenovan je na neposrednim izborima prije formiranja radničkog vijeća. Sada ga se želi opozvati. Kako provesti opoziv: na način na koji je izabran (tajnim izjašnjavanjem) ili po proceduri radničkog vijeća koje sada funkcionira? Vrijede li za opoziv stara ili nova pravila?

Odgovor:
Prema odredbi članka 162. st. 2. Zakona o radu (Narodne novine 93/14) predstavnika radnika u organ poslodavca, u ovom slučaju u upravno vijeće, imenuje i opoziva radničko vijeće.
Tek ako nema radničkog vijeća, tada se predstavnika bira na način na koji se bira radničko vijeće.
Dakle, primarno i izvorno pravo imenovanja i opozivanja radničkog predstavnika je dano radničkom vijeću.
Stoga radničko vijeće uvijek može opozvati postojećeg radničkog predstavnika i imenovati novoga. Ovo znači i u slučaju kada je prethodno radnički predstavnik bio izabran na izborima. Znači i toga predstavnika radničko vijeće koje se kasnije formiralo, može jednostavno opozvati pisanim putem, o čemu treba obavijestiti toga predstavnika, Upravno vijeće i ravnatelja, te pisanim putem imenovati drugu osobu.

Utvrđivanja rezultata izbora za radničko vijeće

Odgovorio: RP
Pitanje:
Proveli smo izbore za radničko vijeće, koje ima pet članova. Liste su dobile sljedeći broj glasova:
1. lista 49 glasova
2. lista 30
3. lista 22
4. lista 8
Molimo da nam navedete koliko je svaka lista dobila članova radničkog vijeća.

Odgovor:

Rezultat je sljedeći: 1. lista 3 člana, 2. i 3. lista po jednoga člana, 4. lista ništa. 

Utvrđivanje rezultata izbora za radničko vijeće propisano je člankom 147. Zakona o radu (Narodne novine 93/14) i prilično je komplicirano. U nastavku je članak Zakona i postupak utvrđivanja rezultata izbora: 

Članak 147.                         

(1) Ako se bira jedan predstavnik, izabran je onaj kandidat koji je dobio najveći broj glasova radnika koji su glasovali.

(2) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izabran je kandidat koji je duže neprekidno zaposlen kod poslodavca.

(3) Ako se biraju tri ili više predstavnika, broj predstavnika koji je izabran sa svake liste utvrđuje se tako da se ukupan broj glasova koje je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli s brojevima od jedan do, zaključno, broja predstavnika koji se bira; svi tako dobiveni rezultati redaju se od najvećeg do najmanjeg, a rezultat koji po redu odgovara broju predstavnika koji se bira je zajednički djelitelj; svaka lista dobit će onoliko predstavničkih mjesta koliko puta ukupan broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa liste) sadrži cijeli broj zajedničkog djelitelja; ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više lista dobila koje predstavničko mjesto, ono će pripasti onoj listi koja je dobila više glasova.

(4) Lista koja na izborima dobije manje od pet posto glasova radnika koji su glasovali ne sudjeluje u diobi predstavničkih mjesta.

(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, sa svake liste izabrani su kandidati od rednoga broja jedan pa do rednoga broja koji odgovara broju predstavničkih mjesta koja je određena lista dobila.

(6) Zamjenici predstavnika sa svake liste su kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvoga neizabranoga pa najviše do broja koliko je određena lista dobila predstavničkih mjesta, a nakon što se iscrpi lista kandidata, zamjenici su osobe s liste zamjenika kandidata.

(7) Podatke o provedenim izborima izborni odbor dostavlja poslodavcu i sindikatima koji su podnijeli listu kandidata.

 

Broj glasova svake liste:

1. lista                       49 glasova

2. lista                       30

3. lista                       22

4. lista                         8

 

1.     Faza: broj glasova svake liste dijeli se brojevima od 1 do 5 (to je broj članova radničkog vijeća)

 

1. lista                       49       :1=49,  :2=24,5,, :3=16,3 :4=12,2  :5=9,8    

2. lista                       30       :1=30,  :2=15, :3=10 :4=8,5  :5=6      

3. lista                       22     :1=22,  :2=11, :3=7,3 :4=5,5  :5=4,4               

4. lista                         8    :1=8,  :2=4, :3=2,6 :4=2  :5=1,6    

Prvih pet najvećih brojeva: 49, 30, 24,5  22, 16,3

 

2.     Faza: Broj koji odgovara broju članova radničkog vijeća je zajednički djelitelj. To je peti rezultat po redu, a to je 16,3

 

3.     Faza: Sada se broj glasova svake liste dijeli sa zajedničkim djeliteljem, tj.  sa 16,3.

Svaka lista dobiva onoliko članova radničkog vijeća koliko puta ukupan broj njezinih dobivenih glasova sadrži cijeli broj zajedničkog djelitelja.

Dakle:

49  : 16,3 = 3,00

30  : 16,3 =  1,84

22  : 16,3 =  1,35

  8  : 16,3 =  0,49

 

Prema tome:

1.     Lista – ima 3 člana radničkog vijeća

2.     Lista - ima 1 člana radničkog vijeća

3.     Lista – ima 1 člana radničkog vijeća

4.     Lista nema članova.

Utemeljenje radničkog vijeća

Odgovorio: RP
Pitanje:
Članak 141. stavak 2. Zakona o radu (NN br. 93/14) navodi ...""pokreće se... ili najmanje dvadeset posto radnika zaposlenih kod određenog poslodavca."
Da li se to odnosi na sve radnike ili na one s biračkim pravom, bez radnika navedenih u članku 145. stavak 2. Zakona.
Krug osoba iz članka 145. stavak 2. i 3. Zakona. To su nedvojbeno ravnatelj i zamjenik ravnatelja. Mišljenja sam da su u tom krugu i voditelji službi, a koji imaju pisane ovlasti u za obavljanje poslova sukladno članku 131. Zakona o radu. Budući da još nije donesen pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća (članak 146.st.3.Zakona, mišljenja sam da se primjenjuju rokovi, postupak, obrasci i dr. iz Pravilnika (NN br. 81/10), osim ako je to drugačije regulirano odredbama Zakona o radu.

Odgovor:

1. Među 20% radnika koji imaju pravo pokrenuti postupak utemeljenja radničkog vijeća ne ubrajaju se radnici koji nemaju biračko pravo za radničko vijeće.
2. Što se tiče kruga osoba koje nemaju biračko pravo, sukladno članku 145. st. 2. Zakona o radu (Narodne novine 93/14) pravo birati i biti birani nemaju članovi upravnih i nadzornih organa poslodavca i članovi njihovih obitelji te radnici iz članka 131. stavaka 1. i 2. Zakona o radu („(1) Poslodavac koji je fizička osoba, može pisanom punomoći ovlastiti drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu, da ga zastupa u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom. (2) Ako je poslodavac pravna osoba, ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka ima osoba ili organ za to ovlašten statutom, društvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima pravne osobe."). Uvjeti da osobe iz članka 131. st. 1. i 2. Zakona o radu nemaju biračko pravo su sljedeći:
a. da je ta druga osoba dobila ovlaštenja za zastupa poslodavca u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom,
b. da je to ovlaštenje danom statutom, društvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima pravne osobe ili putem punomoći.
Kada se radi o pitanju što se smatra zastupanjem poslodavca u vezi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, osoba koja može odlučivati o sklapanju i otkazivanju ugovora o radu, svakako ima te ovlasti. Sve manje od toga je vrlo dvojbeno u smislu može li se takva osoba smatrati osobom koja ima ovlasti poslodavca odnosno koja zbog toga nema biračko pravo za radničko vijeće. U pravilu mišljenja sam da ne može smatrati poslodavcem, osim ako bi imala i stvarno koristila sva ostala prava poslodavca (npr. samostalno određivanje stimulacije plaće, samostalno određivanje radnog vremena i organizacije rada, godišnjih odmora, samostalno određivanje prava na neplaćeni dopust, i dr.). Pod samostalno mislimo bez ikakvog odobrenja direktora / ravnatelja.
Iz Vašeg pitanja se ne može se zaključiti koje i kakve to ovlasti imaju rukovoditelji službi i kojim su to pisanim aktom na ovlašteni.
U svakom slučaju, u spornoj situacija prije bismo tumačili da osoba ima biračko pravo za radničko vijeće, osobito za pitanje ulaska u krug 20% radnika koji iniciraju pokretanje radničkog vijeća.
3. Prema odredbi članka 233. st. 3. Zakona o radu, do stupanja na snagu novog pravilnika o izboru za radničko vijeće, kojeg ministar mora donijeti u roku od šest mjeseci, na snazi ostaje sadašnji Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća (Narodne novine 81/10.) u dijelu u kojem nije u suprotnosti s odredbama Zakona o radu.

Predstavnika radnika u nadzornom odboru

Odgovorio: RP
Pitanje:
Naša tvrtka ima 170 zaposlenik i nemamo predstavnika radnika u nadzornom odboru. Ranije u je Zakonu o radu bilo određeno da takva obveza postoji samo ako tvrtka ima 200 zaposlenih pa nismo takvog predsavnika morali imati. Postoji je neki posebni propis koji to isključuje i kakve možemo imati posljedice ako nemamo takvog prestavnika.

Odgovor:
Prema odredbi članka 163. Zakona o radu (Narodne novine 149/09, 61/11, 82/12, 73/13), u trgovačkom društvu ili zadruzi, u kojima se sukladno posebnom propisu utemeljuje organ koji nadzire vođenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) te u javnoj ustanovi, jedan član organa društva ili zadruge koji nadzire vođenje poslova, odnosno jedan član organa javne ustanove (upravno vijeće, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) mora biti predstavnik radnika.
Nema posebnog propisa koji bi to isključio.
Međutim, određivanje predstavnika radnika nije obveza poslodavca nego je to pravo radnika odnosno radničkog vijeća u koji postupak se poslodavac niti na koji način ne smije miješati.
Prema odredbi članka 163. Zakona o radu predstavnika radnika u nadzorni odbor imenuje i opoziva radničko vijeće, a ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, predstavnika radnika između radnika zaposlenih kod poslodavca, biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana.
Sukladno tome ako radničko vijeće nije imenovalo predstavnika radnika u nadzorni odbor, ili ako nema radničkog vijeća a radnici ga nisu izabrali, u nadzornom odboru neće biti predstavnik radnika, jer radničko vijeće odnosno radnici nisu iskoristili svoje pravo da ga imenuju odnosno izaberu.
Napominjemo da je člankom 293. st. 1. t. 34) Zakona o radu propisan prekršaj poslodavac samo ako ne omogući imenovanom odnosno izabranom predstavniku radnika članstvo u organu poslodavca, odnosno drugom odgovarajućem tijelu trgovačkog društva.
Znači, tek ako radničko vijeće imenuje predstavnika, ili ako nema radničkog vijeća a radnici ga izaberu u propisanom postupku, nastupa Vaša obveza da mu omogućite članstvo u nadzornom odboru i tek taka ako ne biste to omogućili imenovanom odnosno izabranom radničkom prestavniku učinili biste prekršaj.

RADNIČKO VIJEĆE

Odgovorio: RP
Pitanje:
Radničko vijeće u školi formirano je u rujnu 2009. godine. U radničko vijeće izabrana je sindikalna povjerenica-1 član. Redovni izbori za radničko vijeće nisu održani, što znači da je joj je mandat u rujnu 2012. istekao

Zanima me da li je našoj sindiklanoj povjerenici istekao mandat u radničkom vijeću još u rujnu 2012. i da li je time izgubila pravo na plaćene sate za tu funkciju?

Odgovor:
Nesporno je da je mandat radničkom vijeću istekao.
Međutim, sukladno odredbi članka 152. st. 3. Zakona o radu („Narodne novine" broj 147/09, 61/11 i 82/12- Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje), ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća propisane ovim Zakonom, osim prava iz članka 163. stavka 2. Zakona na imenovanje predstavnika radnika u organ poslodavca.
Prema tome, prava i obveze radničkog vijeća preuzeo je sindikalni povjerenik, a kako ima sva ista prava (osim imenovanja radničkog predstavnika u organ poslodavca), ima pravo i na plaćenih šest sati tjedno.

Utjecaj sudske tužbe na obvezu uključivanja radničkog predstavnika u nadzorni odbor

Odgovorio: RP
Pitanje:
Kod poslodavca su provedeni izbori za pretstavnika radnika u nadzorni odbor. Po našem mišljenju izboru su nezakoniti te smo pokrenuli sudski postupak za poništenje izbora. Međutim, radnici traže da mi ipak u nadzorni odbor uključimo izabranog radnika što mi odbijamo i čekamo sudsko rješenje.

Odgovor:
Poslodavac je dužan postupiti po izboru radničkog predstavnika i omogućiti mu sudjelovanje u radu nadzornog odbora. Izbori su valjani sve dok ih sud ne poništi. Dakle neovisno o pokretanju postupka poništenja izbora, radničkom predstavniku mora se omogućiti sudjelovanje u radu nadzornog odbora.
Pokretanje sudskog postupka za poništenje izbora ne oslobađa poslodavca obveze da izabranom radniku omogući sudjelovanje u radu nadzornog odbora. Tek ako bi sud eventualno poništio izbore, navedeni radnik ne bi više bio član nadzornog odbora.

OBAVIJEŠTAVANJE RADNIČKOG VIJEĆA O STANJU I REZULTATIMA POSLOVANJA

Odgovorio: RP
Pitanje:
Molimo da nam pobliže navede o čemu bi poslodavac trebao svaka tri mjeseca obaviještavati radničko vijeće.

Odgovor:
Sukladno odredbi članka 148. Zakona o radu (Narodne novine 147/09, 61/11) poslodavac je dužan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radničko vijeće o sljedećeme:
1) stanju, rezultatima poslovanja te organizaciji rada,
2) očekivanom razvoju poslovnih aktivnosti i njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika,
3) kretanju i promjenama u plaćama,
4) obimu i razlozima uvođenja prekovremenog rada,
5) broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni, strukturi zaposlenosti te razvoju i politici zapošljavanja,
6) zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada,
7) drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika.
(2) O pitanjima iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan obavijestiti radničko vijeće pravodobno, istinito i cjelovito.
Dakle, poslodavac bi jednostavno trebao slijediti odredbe ovoga članka Zakona te radničkom vijeću dati sljedeće obavijesti:
1) stanju, rezultatima poslovanja su sljedeći (primjer: navesti nekoliko osnovnih financijskih pokazatelji), organizacija rada (navesti kratki pregled organizicije tj. strukturu organizacije, osobito ako ima kakvih promjena, eventualno probleme koje poslodavac ima u vezi organizaciji u praksi)
2) očekivanom razvoju poslovnih aktivnosti i njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika - navesti kakve se poslovne aktivnosti očekuju, ako su pozitivne koje eventualne pogodnosti mogu donijeti za radnike, ako se očekuju negativne posljedica poslovnih aktivnosti što bi to moglo značiti za radnike, ako se očekuje uobičajno redovno poslovanje što to u osnovi znači za radnike.
3) kretanju i promjenama u plaćama - navesti kratko kakve su plaće, tj. da li ima promjena u plaćama.
4) obimu i razlozima uvođenja prekovremenog rada - napisati ako ima prekovremenog kratko razlozi (npr. zamjene odstutnog radnika i sl., ne treba za svaki slučaj posebno nego generalno). Ako nije bilo prekovremenog navesti da nije bilo.
5) broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni, strukturi zaposlenosti te razvoju i politici zapošljavanja - navesti broj radnika, strukturu - obrazovnu, spolnu, dobnu, navesti nešto o politici zapošljavanja - da li će uopće doći do zapošljavanja, u kojoj grupi poslova i sl.
6) zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada - navesti kako se provodi zaštita na radu i eventualne mjere oko poboljšanja uvjeta rada.
7) drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika - ako ima nešto što se treba navesti - npr. ako ima promjena propisa koje bi utjecale na položaj radnika i sl.

 

Mandat predstavnika radnika u organu poslodavca

Odgovorio: RP
Pitanje:
Poslodavac je javna je ustanova kojom upravlja upravno vijeće koje se sastoji od 3 člana, a jedan od njih je predstavnik radnika izabran od strane radnika zaposlenih kod poslodavca neposrednim izborima tajnim glasovanjem na način propisan Zakonom o radu.

Dijelu upravnog vijeća kojeg imenuje osnivač upravo istekao mandat, dok je predstavnik radnika izabran tek negdje u polovici mandata ostalih članova upravnog vijeća (kada je došlo do smrtnog slučaja jednog od članova). Znači 3 člana su imenovana za razdoblje od 2008. do kraja 2011. godine, a 2009. godine jedan član umire i tek tada je izabran predstavnik radnika kao treći član upravnog vijeća.
Pitanje je na koji rok je izabran predstavnik radnika. Da li njegov mandat započinje i traje neovisno o prethodniku pune 4 godine, kako u Statutu stoji da traje mandat svih članova, ili pak predstavnik radnika nastavlja mandat svog prethodnika do kraja 2011. godine, iako prethodnik nije bio predstavnik radnika nego je smrtnim slučajem taj mandat prestao?


Odgovor:

S obzirom da je odredbom stavka 4. članka 163. Zakona o radu (Narodne novine 147/09, 61/11 propisano da predstravnik radnika u organu poslodavca ima isti pravni položaj kao i ostali članovi, prevladavajuće je tumačenje da se to odnosi i na trajanje mandata. Tako tumači i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Dakle, prestankom mandata upravnom vijeću, prestao bi mandat i radničkom predstavniku.
Međutim, za radničkog predstavnika može uvijek ponovno biti izabrana odnosno imenovana ista osoba, a također osnivač ne bi smio ne potvrditi takvog radničkog predstavnika, jer njega samostalno biraju radnici, odnosno imenuje radničko vijeće ako je ono ustrojeno kod poslodavca.
U tom smislu nakon isteka mandata cijelog upravnog vijeća, trebali bi se provesti ponovno izbori za radničkog predstavnika.
 

Radno pravo 01/2012

IZBORI ZA RADNIČKO VIJEĆE

Odgovorio: RP
Pitanje:
Molimo Vaše mišljenje vezano uz izbore za radnička vijeća. Naime
jedan od više sindikata koji djeluju u društvu podnio je inicijativu za
utemeljenje radničkih vijeća u društvu, pa nas zanima da li se na skupovima
radnika na kojima se donosi između ostalog i odluka o postojanju zakonskih
osnova za utemeljenje radničkog vijeća može donijeti odluka da se ne
raspisuju izbori, i da li u slučaju da se takva odluka ne donese, a formira se
izborni odbor može onda dogoditi da izborni odbor donese odluku da će se
izbori raspisivati u mjesecu ožujku naredne godine?

Odgovor:
Sukladno odredbi članka 137. Zakona o radu (Narodne novine 147/09, 61/11)
radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem
izabrati jednog ili više svojih predstavnika tj. radničko vijeće, koji će ih
zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa, a
postupak utemeljenja radničkog vijeća pokreće se na prijedlog sindikata ili
najmanje deset posto radnika zaposlenih kod određenog poslodavca.

Prema našem mišljenju kada sindikat ili najmanje 10% zaposlenih da prijedlog
za utemeljenje radničkog vijeća postupak izbora mora se održati tj. provesti
jer je pravo za pokretanje postupka utemeljenja radničkog vijeća dano samo
sindikatu i 10% zaposlenih radnika, a ne skupu radnika.
Ovo potvrđuje i odredba članka 2. st. 4. Pravilnika o postupku izbora
radničkog vijeća, prema kojoj se skup radnika saziva radi utvrđivanja
zakonskih uvjeta za utemeljenje radničkog vijeća i imenovanja izbornog
odbora. Prema tome skup samo provjerava zakonske uvjete (u smislu je li to
stvarno prijedlog od sindikata, ima li potpisa 10% zaposlenih ili ne, i
sl.), pa ako su ti uvjeti ispunjeni skup radnika to samo konstatira i
imenuje izborni odbor koji u daljnjem roku od pet dana mora donijeti odluku
o provođenju izbora za radničko vijeće.
Mišljenja smo da izborni odbor ne bi smio raspisati izbore za ožujak iduće
godine, jer bi to bilo izigravanje prava. Naime, iako Zakonom niti navedenim
Pravilnikom nije propisano rok do kojeg se najkasnije moraju održati ovi
prvi izbori, svi ostali rokovi pokazuju hitnost. Osim toga treba voditi
računa i o odredbi članka 3. st. 1. Pravilnika koja kod redovitih izbora
određuje da radničko vijeće o tome donosi odluku najkasnije pet tjedana
prije isteka svog izbornog razdoblja. U tome smislu držimo da je to rok
unutar kojeg bi se trebali održati i izvanredni tj. prvi izbori za radničko
vijeće.

Raspisivanje izbora kroz pet mjeseci (od listopada do ožujka iduće godine) po našem mišljenju je zlouporaba prava jer se time na neki način onemogućava sindikat koji je ovlašteni predlagač izbora i njegovom pravu da se izbori održe i to u primjerenom roku.
Radno PRAVO 11/2011

IZBOR PREDSTAVNIKA RADNIKA U ŠKOLSKI ODBOR

Odgovorio: RP
Pitanje:
Molim Vas za tumačenje izborne procedure za predstavnika radnika u školskom odboru. Ustanova je za predstavnika radnika u Odboru na provedenim izborima tajnim glasovanjem izabrala sindikalnog povjerenika s preuzetim ovlastima radničkog vijeća, unatrag tri godine. Dakle, ustanova s 30 zaposlenik radnika nije imala radničko vijeće. Radnici nezadovoljni radom svog predstavnika u Odboru žele izabrati radničko vijeće (1 član) koji bi ujedno bio član - predstavnik radnika u Odboru. Sukladno zakonskim odredbama Zakona o radu trebamo li provesti proceduru razrješenje postojećeg predstavnika da bi nakon toga pristupili organizaciji izborne procedure za izbor novog predstavnika radnika u školskom odboru. Da li je za razrješenje postojećeg predstavnika radnika u Odboru dovoljno sazvati skup radnika i provesti tajno glasovanje za razrješenje.

Odgovor:
Odredbom čl. 163. st. 3. Zakona o radu („Narodne novine" broj 149/09 i 61/11, dalje kao: ZOR) propisano je da u slučaju kada kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće (što je prema navodima u Vašem podnesku slučaj u Vašoj javnoj ustanovi), predstavnika radnika u organ koji nadzire vođenje poslova (u ovom slučaju u školski odbor), između radnika zaposlenih kod poslodavca, biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na način propisan za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana.
Dakle, postupak opoziva predstavnika radnika u školskom odboru provodi se u skladu s odredbama ZOR-a o radničkom vijeću te odredbama Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća („Narodne novine" broj 81/10, dalje kao: Pravilnik). Iz odredbi ZOR-a i Pravilnika proizlazi da je postupak opoziva sadašnjeg predstavnika radnika u školskom odboru potrebno provesti sukladno odredbama tih propisa tj. za njegov opoziv mora biti valjan prijedlog onih koji su legitimirani dati takav prijedlog (sindikat-i ili skupina od najmanje deset posto radnika poslodavca), a zatim slijedi daljnji propisani postupak opoziva, počevši od objavljivanja toga prijedloga na oglasnim mjestima poslodavca, sazivanja skupa radnika od strane predlagatelja opoziva, donošenja odluke o raspisivanju izjašnjavanja tajnim glasovanjem o opozivu, odluke o imenovanju odbora za opoziv, odluke o provođenju opoziva, utvrđivanja popisa radnika koji će se izjašnjavati o opozivu, pripreme glasačkih listića, zapisnika o radu odbora za opoziv, zapisnika o rezultatima izjašnjavanja o opozivu i sl. Ovaj postupak je detaljno propisan ZOR-om i Pravilnikom, a u prilogu Pravilniku su i primjeri obrazaca koji su pripremljeni za izbor, ali se uz odgovarajuću prilagodbu mogu koristiti i za opoziv (čl. 163. st. 3. ZOR-a i čl. 19. Pravilnika).
2. Ako nakon provedenog cijelog propisanog postupka radnici tajnim izjašnjavanjem budu odlučili da se njihov ranije izabrani predstavnik u školskom odboru opozove, tek onda se može pristupiti organiziranju njihovog tajnog izjašnjavanja o novom predstavniku radnika u školskom odboru, na način kako je to prethodno opisano jer je postupak izbora i opoziva u suštini isti.
3. Kako u ustanovi do sada nije utemeljeno radničko vijeće, sindikat-i ili skupina od najmanje deset posto radnika poslodavca može podnijeti prijedlog za utemeljenje prvog radničkog vijeća, a zatim slijedi daljnji propisani postupak izbora, počevši od sazivanja skupa radnika, donošenja odluke o raspisivanju redovitih izbora, odluke o provođenju izbora za radničko vijeće, odluke o imenovanju izbornog odbora, utvrđivanju liste kandidata kojoj će u prilogu biti izjava o pristanku na uvrštavanje u listu kandidata za članove radničkog vijeća, utvrđivanja popisa radnika koji će se izjašnjavati o opozivu, pripreme glasačkih listića, zapisnika o radu biračkog odbora, zapisnika o prethodnim i konačnim rezultatima izjašnjavanja za izbor radničkog vijeća i sl. Postupak izbora je kao što je već navedeno propisan ZOR-om i Pravilnikom, a u prilogu Pravilniku su i primjeri obrazaca koji se mogu koristiti u postupku izbora (čl. 163. st. 3. ZOR-a i čl. 19. Pravilnika).
4. U ZOR-u ne nalazimo zapreke da se na listi kandidata i za predstavnika radnika u školskom odboru i za člana radničkog vijeća nađe isti radnik, kao što ne vidimo zapreku da se iz razloga smanjenja troškova izbori za predstavnika radnika u školskom odboru i izbori za radničko vijeće održe u istom danu. No, još jednom podsjećamo da se u vašem opisanom slučaju izbori za novog predstavnika radnika u školskom odboru ne bi mogli provoditi ukoliko prethodno na opisani način radnici ne opozovu svog postojećeg predstavnika u tom tijelu.
Radno PRAVO 11/2011

Izbor predstavnika radnika u nadzorni odbor

Odgovorio: RP
Pitanje:
Molimo mišljenje u svezi sa provođenjem izbora za predstavnika radnika u Nadzorni odbor društva.Na ove izbore primjenjuju se po nama samo postupovna pravila koja se odnose na izbor radničkog vijeća i to za jednog člana.
Mi tumačimo da se to odnosi znači samo na pravila koja određuju postupak izbora,a ne i za način utvrđivanja liste, jer za izbor predstavnika radnika u Nadzorni odbor primjenjuju se i odrednice Zakona o trgovačkim društvima koje određuju izbor člana nadzornog odbora, a ne i zamjenika i tako je određeno i u našoj izjavi o osnivanju trgovačkog društva, odrednice koje se odnose na sastav no društva.
Međutim, prilikom provođenja izbora za predstavnika radnika izborni odbor zadužen za provođenje izbora inzistirao je da se prilikom predaje lista kandidata određuje u listama i zamjenik člana no , što smatramo pogrešnim, jer ga Zakon o trgovačkim društvima ne utvrđuje. Po našem mišljenju, prilikom provođenja izbora za predstavnika radnika u nadzorni odbor, po nama je trebao biti utvrđen samo kandidat , a ne i zamjenik, izbori su se provodili po pravilima za provođenje izbora za radničko vijeće i izborni odbor je po nama krivo protumačio da se na liste uz kandidate moraju navoditi i njihovi zamjenici.

Odgovor:
U pogledu upita o izboru predstavnika radnika u nadzorni odbor društva u slučaju kada kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće pa se provode izbori, tj. obvezi da se u postupku izbora na listi kandidata uz kandidata mora predložiti i njegov zamjenik očitujemo se kako slijedi.
Podsjećamo da je odredbom čl. 163. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 149/09 i 61/11, dalje kao: ZOR) propisano da u slučaju kada kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, predstavnika radnika u nadzorni odbor, između radnika zaposlenih kod poslodavca, biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na način propisan ZOR-om za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana. Mišljenja smo da to podrazumijeva odgovarajući način, u smislu postupka i procedure koji će osigurati legitimitet i vjerodostojnost izabranog predstavnika, što ne podrazumijeva potpunu identičnost u svemu kao u slučaju izbora radničkog vijeća. U opisanom slučaju ne bi bilo svrhe na listi kandidata, uz podatke o kandidatu za predstavnika radnika u nadzornom odboru navoditi i podatke o kandidatu za zamjenika predstavnika radnika u nadzornom odboru. Kod izbora za radničko vijeće takva obveza proizlazi iz odredbe čl. 142. ZOR-a (što je dodatno podrobnije urđeno i Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća- "NN" br. 81/10)) iz koje proizlazi da se u cilju omogućavanja djelovanja radničkog vijeća za slučaj da u mandatnom razdoblju nekom od izabranih kandidata prestane mandat, uz članove radničkog vijeća predlaži i bira i određeni broj zamjenika.
Budući je odredbom čl. 1. ZOR-a propisano da se istim uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom te objavljen, a koji je na snazi, nije drukčije određeno i budući je, među inim, i odredbama čl. 256. st. 4. i 437. st. 3. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine" broj 111/93, 34/99, 52/00-Odluka USRH, 118/03, 107/07, 146/08 i 137/09) propisano da se ne mogu izabrati ni imenovati zamjenici članova nadzornog odbora, to u postupku izbora predstavnika radnika u nadzorni odbor nema obveze, a niti potrebe predlagati i birati njegovog zamjenika.

Član upravnog vijeća

Odgovorio: RP
Pitanje:
Član upravnog vijeća u ime roditelja korisnika usluga vrtića izabran je i sudjeluje na prvoj sjednici upravnog vijeća dana 19.01.2007. Njegovo dijete se ispisuje iz vrtića 10.06.2009. te ne može biti viče član upravnog vijeća u ime roditelja. Njegov mandat (do isteka od četiri godine, koliko traje mandat članova upravnog vijeća ) uzima novoizabrani član. Novi član upravnog vijeća izabran je i sudjeluje na prvoj sjednici upravnog vijeća 30.09.2009. g.

Odgovor:
Iako u Vašem pitanju nisu dane sve informacije koje bi nam bile potrebne za odgovor, načelno naše je mišljenje sljedeće:
Upravno vijeće ima mandat od četiri godine te bi protekom četiri godine trebao prestati mandat svim članovima Upravnog vijeća (ako nešto drugo nije izričito propisano, što mi ne vidimo, a vjerojatno i nije).
Sukladno tome, a i sukladno odredbi članka 52. st. 4. Vašeg Statuta, novi se član imenuje na vremensko razdoblje koje je preostalo u mandatu članu Upravnog vijeća koji je razriješen. Mislimo, bez obzira što ne vidimo sve statutarne odredbe o članovima Upravnog vijeća, da se navedena odredba odnosi i na ovaj slučaj, jer je spomenuti „stari" član Upravnog vijeća izgubio pravo na obavljanje te dužnosti, budući mu dijete više ne ide u Vaš vrtić.
I bez te odredbe mislimo da bi mandat zamjenskom članu („novom") trebao prestati istekom mandata na koji je bio izabran član kojega zamijenjuje („stari"), jer zamjenski član ne može imati dulji mandat od člana kojeg zamijenju.
Zaključno po našem mišljenju, „novi" član Upravnog vijeća mogao je koristiti samo preostali dio mandata člana kojem je mandat prestao ranije.
No, kako je početak mandata prvog člana datiran najkasnije s 19. siječnjom 2007. (ili ranije tj. danom prestanka mandata ranijeg Upravnog vijeća, što mi ne znamo), to znači da mu je mandat trebao prestati najkasnije 19. siječnja 2011. (protekom četiri godine). Sukladno prethodno navedenom i mandat „novog" člana trebao je prestatiti 19. siječnja 2011. što naravno znači da ta osoba nema više mandat člana Upravnog vijeća. Nastavno, ako nije izabrana druga osoba Vi nemate predstavnika raditelja u Upravnog vijeću pa ga hitno treba izabrati.

Savjetovanje, stegovni postupak

Odgovorio: RP
Pitanje:

Molila bih Vaše mišljenje o dostavi prijedloga odluke o otkazu ugovora o radu na mišljenje radničkom vijeću.Naime, radi se o sljedećem: protiv radnika je proveden stegovni postupak radi utvrđenja povrede ugovora o radu. Radu stegovnog povjerenstva, sukladno općim aktima, nazočio je i predstavnik radničkog vijeća. Stegovno povjerenstvo koje je provodilo postupak zaključilo je da je radnik počinio tešku povredu ugovora o radu što je konstatirano i u zapisniku, te je predložilo da se radniku otkaže ugovor o radu. Zapisnik su potpisali svi članovi stegovnog povjerenstva i predstavnik radničkog vijeća za kojeg je zapisnikom konstatirano da je sudjelovao u radu stegovnog povjerenstva, da nije imao primjedbi ili pitanja i da je sa zapisnikom suglasan te da ga vlastoručno potpisuje.
Moje pitanje je sljedeće: da li prijedlog odluke o otkazu, sačinjene temeljem spomentog zapisnika, moramo dostaviti radničkom vijeću na mišljenje, odnosno suglasnost (obveza savjetovanje s radničkim vijećem iz članka 149. Zakona o radu), ili je dovoljna suglasnost sa zapisnikom koju je vlastoručnim potpisom na isti potvrdio predstavnik radničkog vijeća? Da li takva suglasnost može nadomjestiti savjetovanje s radničkim vijećem?

Odgovor:
Mislimo da nužno radničkom vijeću dostaviti prijedlog odluke o otkazu, tj. namjeravanu odluku sukladno članku 149. Zakona o radu „Narodne novine" broj 147/09, 61/11 i 82/12- Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje).
Naime, sudjelovanje predstavnika radničkog vijeća u tzv. stegovnom postupku nije izvršavanje obveze poslodavca za savjetovanje iz članka 149. Zakona o radu. Ovo to više što Zakon o radu ne poznaje nikakav stegovni postupak niti stegovno povjerenstvo, jer je sam pojam stegovnog postupka protivan koncepciji radnih odnosa kao ugovornih odnosa, a što je inače postajalo u ranijim propisima, koji su prestali važiti 31.12.1995. Stegovni postupak u radnim odnosima postoji samo kod državnih službenika koji nemaju ugovore o radu, te u znanosti i visokom obrazovanju temeljem posebne odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.