Članci

Broj rezultata: 30

Fran Marović, dipl. ing.

Rad na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu

RADNO PRAVO 02/18

Autor u članku iznosi komentar Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu.

SAŽETAK:

Zakon o zaštiti na radu (N.N. broj 71/2014, br. 118/14 i  br. 154/14) je u primjeni tri godine te nije uobičajeno da se nakon tako kratkog vremena ide u izmjene Zakona. Prije Zakona koji se namjerava mijenjati cijeli niz godina bio je u primjeni Zakon o zaštiti na radu (N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. i 143/12.) na kojeg nije bilo ozbiljnijih primjedbi ni od strane poslodavaca i sindikata niti tijela nadzora. Trebalo je samo malo doraditi određene odredbe uvažavajući primjedbe iz realnog sektora kako bi se dodatno olakšala njegova primjena. Umjesto toga krenulo se potpuno drugim putem mijenjajući ga iz temelja i potpuno zanemarujući iskustva u provedbi prethodnog Zakona. Međutim, glavni i jedini razlog za njegovo mijenjanje bilo je donošenje Akcijskog plana administrativnog rasterećenja gospodarstva usvojenog na Vladi RH, kojim se namjerava smanjiti administrativno-materijalno opterećenje poslodavaca pa i vezano za područje zaštite na radu.

Pri tome nije uopće analizirano, a trebalo je biti, kako su se u praksi pokazala neka rješenja koja u potpunosti odstupaju od rješenja koja su uobičajena u svim nama susjednim zemljama EU ali i zemljama u našem okruženju (bitni instituti Zakona bez sankcija, praktički izostanak preventivnog djelovanja inspekcije rada u smislu odredaba Konvencije 81 MOR-a).

Summary:

The Occupational Health and SafetyAct (No. 71/14, 118/14, 154/14) is in force for three years and it is not usual for such a short period of time to change the Law. Prior to the Act which was intended to be amended for a number of years existed the Occupational Health And Safety Act (Official Gazette No. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 , 75/09 and 143/12), which was not subject to any serious objections by employers, trade unions or supervisory bodies.

Ključne riječi: zaštita na radu, Nacrt prijedloga Zakona

Fran Marović, dipl. ing.  

Udruga za promicanje zaštite

RADNO PRAVO 2/2018

UDK: 331.45 (094)

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

O nekim pitanjima i prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu

RADNO PRAVO 04/18

U radu se raspravlja o nekim otvorenim pitanjima vezanim uz nadolazeću izmjenu Zakona o zaštiti na radu, uz iznošenje nekih konstruktivnih prijedloga kojima je u konačnici cilj donošenje što kvalitetnijeg zakonskog teksta.

Sažetak:
Zakon o zaštiti na radu (ZZR) objavljen je u „N.N“ 71/14; 118/14; 154/14; a primjenjuje se od 19.06.2014. godine. Već se javljaju „ideje i prijedlozi“ o njegovim „izmjenama i dopunama“. Jedan od tih „dokumenata“ izašao je iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava u XII mjesecu 2017 (doduše, na jednom „savjetovanju“ u organizaciji ZIRC Zagreb), a sada i na stranicama toga ministarstva.
O ovim i drugim „prijedlozima“ biti će „rasprava i mišljenja“ kao i što su ova u sadržaju ovoga rada. Svake „izmjene i dopune“ (ili samo „izmjene“ ili samo „dopune“) zakona je zahtjevan nomotehnički zahvat pun uvjeta, razloga i ciljeva brojnih subjekata koji razvijaju specifične odnose u ovoj posebno složenoj i značajnoj oblasti prava. Na to obvezuju norme o izradi propisa i druge činjenice.

Summary:
The Occupational Safety Act was published in "Official Gazette" 71/14; 118/14; 154/14; and is applicable from 19.06.2014. "Ideas and suggestions" are already being discussed about its "amendments". One of these "documents" came out of the Ministry of Labor and Pension System in December of 2017 (on a "counseling" organized by ZIRC Zagreb) and now it´s on the pages of the respective ministry.

Ključne riječi: zakon, zaštita na radu, „prijedlog“ izmjena i dopuna

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 4/2018

UDK: 331.45(094)

Krešimir Rožman, mag. iur.

Videonadzor u radnim odnosima - dvojbe i pitanja

RADNO PRAVO 07/18

U nastavku detaljno analiziramo odredbe pozitivnih pravnih propisa koji u Republici Hrvatskoj reguliraju pitanje videonadzora, a uključuju odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka, Zakona o zaštiti na radu, Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka te Zakona o radu.

SAŽETAK:

Iako u hrvatskoj praksi primjene videonadzora u radnim odnosima nije bilo većih problema, postojale su ozbiljne pravne dvojbe i ranije. Ove dvojbe su nakon  početka primjene Opće uredbe o zaštiti podataka povećane. Stoga se postavlja ozbiljno pitanje što i kako primjenjivati kada se radi o uvođenju i korištenju videonadzora u radnim odnosima.

Summary:
Although there were no major problems in the Croatian practice of using video surveillance at the workplace, there existed some serious legal uncertainties in the past. These doubts have increased since the beginning of the application of the General Data Protection Regulation. Therefore, there is a serious question of what and how to apply when it comes to introducing and using a video surveillance at the workplace.

Ključne riječi: videonadzor, zaštita na radu, legitimni interes, privola

Krešimir Rožman, mag. iur.
Urednik „Radnog prava“

RADNO PRAVO 7-8/2018

UDK: 349-24

Prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević

GODIŠNJI ODMOR KAO MJERA ZAŠTITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI RADNIKA NA RADU

RADNO PRAVO 06/12

U članku se obrađuje godišnji odmor ali s aspekta zaštite na radu, tj. kao zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na radu. Navedena činjenica u bitnom određuje važnost prava na godišnji odmor i potrebu njegovog ostvarivanja.

Sažetak

Pravna pravila Europske Unije (EU) o organizaciji radnog vremena posebna su pravila za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika na radu. Među njima su i pravila o najkraćem trajanju plaćenog godišnjeg odmora i pravu na novčanu naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, kada isto nije moguće zbog prestanka radnog odnosa. Bogata praksa Europskog suda pravde (ESP) nastala povodom tumačenja pravnih pravila EU-a o pravu na godišnji odmor jasno usmjerava sudove država članica u ovom području. ESP nalazi da je pravo na plaćeni godišnji odmor izuzetno važno načelo socijalnog prava EU-a od kojeg nisu dopuštena odstupanja ili ograničenja, koja bi proizlazila iz izvora prava u državi članici, te koja bi imala za posljedicu uskratu ili gubitak prava na plaćeni godišnji odmor, odnosno onemogućavanje njegovog korištenja. Godišnji odmor je mjera za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika, što u bitnom određuje važnost tog prava i potrebu njegovog ostvarivanja. Način i uvjeti korištenja godišnjeg odmora određeni su i Konvencijom br. 132 o plaćenom godišnjem odmoru, koja je dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a jače je pravne snage od Zakona o radu, posebnih zakona i drugih posebnih propisa kojima su utvrđena pravila o korištenju godišnjeg odmora.

Ključne riječi: godišnji odmor, zaštita zdravlja i sigurnost na radu, organizacija radnog vremena

Summary

Legal rules of the European Union (EU) on the organization of working time are special rules for occupational safety and health. Among those are the rules on the minimum duration of annual leave and the right to compensation payment in lieu of untaken annual leave due to the termination of employment relationship. Abundant case-law of the European Court of Justice (ECJ) arising from the interpretation of EU legal rules on the right to annual leave clearly directs the courts of the Member States in this area. The ECJ notes that the right to paid annual leave is a particularly important principle of EU social law, from which there can be no derogations or limitations, which would result from the source of law in a Member State, and which would result in denial or loss of right to paid annual leave, i.e. in rendering it impossible to take the annual leave. Annual leave is a measure for the protection of health and safety of workers, which significantly determines the importance of that right and the need for its exercise. The manner and conditions of taking the annual leave are also determined by the Convention No. 132 on Annual Holiday with Pay, which is a part of the internal legal order of the Republic of Croatia, and has a stronger legal force than the Labour Code, special laws and other special regulations which regulate the rules on taking the annual leave.

Prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti Zagreb,

Sindikat tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske

UDK 349.23

Radno pravo 6/2012

Prof.dr.sc. Marinko Đ.Učur, dipl.iur.

PRAVA I OBVEZE POSLODAVCA, RADNIKA I OSOBA NA RADU PREMA ZAKONU O ZAŠTITI NA RADU

RADNO PRAVO 09/14

U ovom stručnom radu autor analizira Zakon o zaštiti na radu kroz prava i obveze poslodavca,. Radnika te osoba na radu.

SAŽETAK
Zakon o zaštiti na radu, kao i dosadašnji propisi u odnosima zaštite na radu, propisuju brojne obveze poslodavcu, različitih oblika i sadržaja.
Poslodavac, prvenstveno primjenjuje pravne norme iz propisa o zaštiti na radu, ali ih i stvara i nadzire. Ti odnosi su sve zahtjevniji. Tako je i po univerzalnim, regionalnim, prvenstveno propisima Europske unije, ali i brojnim heteronomnim i autonomnim propisima u pravu zaštite na radu.
Brojni su rizici i opasnosti kao uzroci ozljeda na radu, profesionalnih bolesti u vezi s radom i ugrožavanjem radne okoline. Zahtjev je poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu radnika i drugih osoba na radu (u bilo kojoj vezi) kod poslodavca, a posebno mladeži, žena i invalida. U tim odnosima treba vidjeti i prava (pored obaveza) i odgovornosti poslodavca.
Zakon o zaštiti na radu odnosi se na svakog i na sve poslodavce koji zapošljavaju (ili radno angažiraju) makar jednog radnika (odnosno drugu osobu).
U skladu s navedenim vrelima prava zaštite na radu Zakon o zaštiti na radu uređuje prava i obveze radnika i osoba na radu.

Ključne riječi: zaštita na radu, zakon, poslodavac, obveze, radnik, osobe na radu, prava.

Prof.dr.sc. Marinko Đ.Učur, dipl.iur.
Znanstveni savjetnik iz Rijeke

Radno pravo 09/2014

UDK 331.45

Fran Marović, dipl. ing.

PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU

RADNO PRAVO 01/16

U ovom radu autor obrađuje odredbe Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu koji je utvrdio obvezu poslodavca da obavljanje poslova zaštite na radu uskladi s njegovim odredbama najkasnije do 31. prosinca 2015. Rok je istekao te su svi oni koji do sada nisu postupili u skladu s odredbama Pravilnika u prekršaju. Stoga trebaju poduzeti mjere da se što prije usklade s odredbama Pravilnika, kako bi izbjegli visoke novčane kazne.

SAŽETAK:
Odredbama Zakona o zaštiti na radu propisani su poslovi zaštite na radu kao i kompetentnost osoba koji će te poslove obavljati. Pravilnikom o obavljanju poslova zaštite na radu (N.N. 112/14, 43/15, 72/15 i 140/15) detaljnije se razrađuje način obavljanja tih poslova, definiraju zahtjevi za osobe koji će te poslove obavljati zavisno o broju radnika zaposlenih kod poslodavca te djelatnosti poslodavca. Pravilnikom se utvrđuju zahtjevi koje moraju ispunjavati stručnjaci zaštite na radu I. stupnja odnosno stručnjaci zaštite na radu II. stupnja. Ujedno su propisani uvjeti pod kojima poslodavci sami odnosno njihovi ovlaštenici mogu obavljati poslove zaštite na radu. Zavisno o djelatnostima tj. rizicima vezanim za opasnosti, štetnosti i napore kojima su izloženi radnici dana je mogućnost blaže primjene odredaba Pravilnika ukoliko postoje mali rizici po radnika od rizika uvjetovanih opasnostima, štetnostima i naporima. Vezano za poslove s malim rizicima vidi Prilog II. Pravilnika o izradi procjene rizika (N.N. 112/14). Ujedno je dana mogućnost da više poslodavaca koji posluju na istoj lokaciji mogu međusobno ugovoriti zajedničko organiziranje i provođenje zaštite radu. Konačno, obrazlažu se zapriječene novčane kazne za poslodavce pravne osobe, poslodavce fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnim osobama.

Summary:
The provisions of the Occupational Health and Safety Act stipulates the operations of occupational health and safety as well as competence of the one´s who will perform it. The Ordinance on health and safety at work (Official Gazette, 112/14, 43/15, 72/15 and 140/15) elaborates way of performing the tasks, defines requirements for the person who will perform the function depending on the number of employees employed by the employer and also defines employer´s business activities. The Ordinance establishes requirements to be met by I. degree occupational health and safety specialists or II. degree occupational health and safety professionals. It also lays down the conditions under which employers themselves or their authorized persons may perform tasks of health and safety at work. Depending on the activities e.g. risks associated with the threats, hazards, and the efforts by which employees are exposed, there´s possibility of a more lenient application of the provisions of the Ordinance if there are low risks of threats, hazards and efforts. Concerning operations with low risks take a look to the Appendix to the II. Ordinance on risk assessment (Official Gazette 112/14). It is also given the opportunity for more employers who operates in the same location to mutually agree on joint organization and implementation of health and safety at work. Finally, this article explains fines for employing companies, individual employers and the responsible people in companies.

Ključne riječi: obavljanje poslova zaštite na radu, stručnjak zaštite na radu I. i II. stupnja , ovlaštene osobe, poslovi s malim rizikom

Fran Marović, dipl. ing.
Udruga za promicanje zaštite

RADNO PRAVO 1/2016

UDK: 331.45

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

RAZVOJ I OBILJEŽJA PARITETNIH FONDOVA U GRAĐEVINARSTVU NAMIJENJENIH ZAŠTITI NA RADU

RADNO PRAVO 01/17

U cilju poboljšanja uvjeta i sigurnosti u građevinarstvu, socijalni partneri u više zemalja dogovorili su se o osnivanju paritetnih fondova. Više o navedenim fondovima, uz pregled njihova funkcioniranja po pojedinim državama, pročitajte u nastavku članaka.

SAŽETAK:
Paritetni fondovi su komplementarni oblik drugim socijalnim mehanizmima ponajviše namijenjeni za edukaciju i osposobljavanje u cilju sprječavanja ozljeda na radu, a mogu biti i dopunski oblik mirovinskog osiguranja i izvor sredstava za izostanak s rada i naknadu za vrijeme bolovanja. Pozornost budućeg paritetnog fonda u Hrvatskoj usmjerena je na zaštitu na radu, a poslodavci i sindikati trebaju spoznati kako je postojanje takvog fonda od njihovog zajedničkog interesa u promicanju kulture zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu. U tekstu se pojašnjava značenje i djelovanje paritetnih fondova u odabranim zemljama.

Summary:
The Parity Fund is a complementary form of social mechanisms of funds that usually cover areas such as the sectoral education and training, health and safety at work, the supplemental pension system and compensation for the holidays and days off. The focus in Croatia is on the safety at work, and that employers and trade unions can recognise its existence as a common interest in the promotion of the culture of occupational safety. The text explains the importance and functioning of parity funds in selected countries.

Ključne riječi: graditeljstvo, paritetni fond, sigurnost i zaštita na radu, industrijski odnosi

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 1/2017

UDK: 331.45:624

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. pravnik

IZRADA PROCJENE RIZIKA

RADNO PRAVO 01/15

Autor u radu analizira Pravilnik o izradi procjene rizika (Narodne novine 112/14), kojim se propisuju uvjeti, način i metoda izrade procjene rizika bez koje nema adekvatne primjene pravnih pravila o zaštiti na radu.

SAŽETAK:
Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14) ovlastio je ministra nadležnog za rad (u odredbama članka 18. st. 6.) da donese Pravilnik o izradi procjene rizika (Narodne novine 112/14). Pravilnik o izradi procjene rizika propisuje: uvjete, način i metode izrade procjene rizika, obvezni sadržaj procjene rizika, podatke na kojima se temelji procjena rizika, klasifikacija opasnosti, štetnosti i napora na radu i u vezi s radom. Cilj je utvrditi razinu opasnosti, štetnosti i napora u smislu zaštite života i zdravlja radnika i osoba na radu, a za sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom i poremećaja u procesu rada. To je predmet ovoga rada.

Summary:
The Occupational Health and Safety Act (Official Gazette 71/14) has authorize the minister in charge of labour affairs (in the provisions of Article 18 paragraph 6) to enact the Ordinance on risk assessment (Official Gazette 112/14). The Ordinance on risk assessment provides: conditions, manner and methods of drawing up risk assessments, the mandatory content of the risk assessment, data on which the risk assessment is based, hazard classification, harms and effort at work and in connection with the work. The goal is to determine the level of hazard, harms and efforts in sense of protection of life and health of workers and peoples at work, and for the prevention of occupational injuries, occupational diseases, diseases related to work and disturbances in the work process. It is the subject of this paper.

Ključne riječi: zaštita života i zdravlja, procjena rizika, pravilnik.

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. pravnik
Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju iz Rijeke

Radno pravo 01/2015

UDK 331.461

Prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević

ODGOVORNOST POSLODAVCA RADNIKU ZA ŠTETU ZBOG OZLJEDE NA RADU PREMA DIREKTIVI VIJEĆA 89/391/EEZ OD 12. LIPNJA 1989. O UVOĐENJU MJERA ZA POTICANJE POBOLJŠANJA SIGURNOSTI I ZDRAVLJA RADNIKA NA RADU

RADNO PRAVO 09/12

U članku autorica prikazuje praksu europskih sudova u vezi Direktive Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, prema kojoj proizlaze pravno shvaćanja o tome kako bi trebalo primjenjivati u državama članicama članak 5. te Direktive od strane nacionalnog zakonodavca i sudova. Navedni članak 5. Direktive primijenjen je u Hrvatskoj člankom 15. Zakona o zaštiti na radu, koji kao lex specialis uređuje odgovornost poslodavca za ozljede, profesionalne bolesti i bolesti u vezi s radom na način koji se razlikuje od rješenja sadržanih u Zakonu o obveznim odnosima, kao općem propisu obveznog prava.

SAŽETAK

Iz dosadašnje prakse europskih sudova nadležnih tumačiti Direktivu Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu, koja je dio prava Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, proizlaze pravna shvaćanja o tome kako bi trebalo primjenjivati u državama članicama članak 5. te Direktive od strane nacionalnog zakonodavca i sudova. Odredbama tog članka postavlja se opći pravni okvir za odgovornost poslodavca za organiziranje i provedbu zaštite na radu, kao i za posljedice događaja na radu koji šteti zdravlju i sigurnosti radnika. Zato taj pravni okriv utječe ne samo na nacionalne propise o zaštiti na radu, već i na odštetno pravo država članica. Članak 5. Direktive primijenjen je u Hrvatskoj člankom 15. Zakona o zaštiti na radu, koji kao lex specialis uređuje odgovornost poslodavca za ozljede, profesionalne bolesti i bolesti u vezi s radom na način koji se razlikuje od rješenja sadržanih u Zakonu o obveznim odnosima, kao općem propisu obveznog prava. Realno je očekivati da će praksa Europskog suda pravde i Suda EFTA-e utjecati na pravna shvaćanja sudova u Hrvatskoj u vezi s primjenom članka 15. Zakona o zaštiti na radu, pa se nalazi korisnim prikazati važnije dijelove prakse tih sudova u vezi s primjenom članka 5. navedene Direktive.

Ključne riječi: odgovornost poslodavca, ozljeda na radu, šteta, podijeljena odgovornost, common law

Summary

The current case-law of the European courts with the jurisdiction to interpret the Council Directive 89/391/EEC of 12 June 1989 on the introduction of measures to encourage improvements in the safety and health of workers at work, which is a part of the European Union law and of the European Economic Area, gives rise to the legal views on how the Article 5 of the said Directive should be implemented in the Member States by the national legislator and the courts. The provisions of that article set the general legal framework for the employers' responsibility to organize and implement occupational safety and health, as well as his/her responsibility for the consequences of an event at the workplace which is harmful to the health and safety of workers. This is why this legal framework affects not only national regulations on health and safety but also the compensation law of the Member States. The Article 5 of the Directive has been implemented in Croatia through the Article 15 of the Occupational Safety and Health Act, which as lex specialis governs the liability of an employer for injuries, occupational illnesses and work-related illnesses in a way different from solutions contained in the Law on Obligatory Relations, as a general regulation of the obligatory law. It is realistic to expect that the case-law of the European Court of Justice and the EFTA Court will affect the legal understanding by the courts in Croatia as regards the application of the Article 15 of the Occupational Safety and Health Act, hence it seems useful to present the major elements of the case-law of those courts with regard to the application of the Article 5 of the said Directive.

prof. dr. sc. SVJETLANA ŠOKČEVIĆ

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti Zagreb

Sindikat tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske

UDK 331.46

Radno pravo 9/2012

Dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

PROCJENA RIZIKA NA RADU - NOMOTEHNIČKE OZNAKE I PRAVNA NARAV

RADNO PRAVO 10/16

Autor, u ovom članku, piše da je procjena rizika (na radu) autonomni opći akt (sui generis). To dokazuje njegovim oznakama na temelju učenja nomotehnike kao znanosti o izradi propisa.

SAŽETAK:
Procjena rizika (na radu) je poseban akt poslodavca propisan Zakonom o zaštiti na radu i Pravilnikom o izradi procjene rizika.
Ima brojne posebnosti u materijalno-pravnom i nomotehničkom smislu i sadrži: ime (naziv) propisa, vizu za nadležnost poslodavca da ovaj akt donese; sadržaj; postupak donošenja; primjene i kontrole (od donošenja, objavljivanja i revizije). Vrelo je prava zaštite na radu. Ima vremensko i prostorno važenje. O njegovoj pravnoj prirodi ima neslaganja.

Summary:
Risk assessment (at workplace) is a special act of the employer stipulated by the Occupational Health And Safety Act and Ordinance On Risk Assessment. It has many special features in the legal and nomotechnical terms, including: name (title) of the regulation, a visa to the jurisdiction of the employer to bring this act; content; adoption procedure; implementation and control (from adoption, publication to audit). It has time and space validity. There´s some disagreements about its legal nature.

Ključne riječi: procjena rizika, zaštita na radu, poslodavac, nomotehničke oznake

Dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 10/2016

UDK: 331.45

Prof.dr.sc. MARINKO Đ. UČUR, dipl.iur.

NEKI SUBJEKTI I ODNOSI U ZAKONU O ZAŠTITI NA RADU

RADNO PRAVO 10/14

Autor obrađuje Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14) s aspekta subjekata i njihovih odnosa u tome Zakonu.

Sažetak:

Od 1.siječnja 1997.godine u Republici Hrvatskoj primjenjivao se Zakon o zaštiti na radu, donesen 28.lipnja 1996. („N.N"" 59/96.; 54/96.; 114/03.; 100/04.; 86/08.; 116/08.; 75/09.i 143/12.). U tom periodu (i prije) primjenjivalo se preko pedeset podzakonskih (provedbenih) propisa.
Zakon je dio regulative iz Poglavlja 19 „Socijalna politika i zapošljavanje"" iz pregovora RH i EU o punopravnom članstvu u EU, a uporište je i u Okvirnoj direktivi Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju poticajnih mjera za unapređivanje zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, koju „prati"" tridesetak pojedinačnih direktiva o pojedinim rizicima i opasnostima"".
Za okvir ovoga rada odabrani su samo neki subjekti i njihovi odnosi, kako ih normira (novi) Zakon o zaštiti na radu. Javljaju se u složenim odnosima zaštite na radu kao „sustava pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti..."", odnosno „sustavnog dijela svih radnih, proizvodnih i upravnih procesa u kojima je temeljni cilj smanjiti broj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti"" i drugih bolesti u vezi s radom.

Ključne riječi: Zakon, zaštita na radu, subjekti, odnosi,rizici.

Summary:

The Occupational Safety and Health Act, adopted on 28 June 1996 (Official gazette No 59/96; 54/96; 114/03; 100/04; 86/08; 116/08; 75/09 and 143/12), was in force since 1 January 1997. During that period (and before), more than 50 secondary (implementing) regulations were implemented.  

The Act is a part of the acquis from the Chapter 19 “Social policy and employment” from the negotiations between the Republic of Croatia and the European Union on the full membership in the EU, and it is also founded in the Framework Council Directive 89/391/EEC of 12 June 1989 on the introduction of measures to encourage improvements in the safety and health of workers at work, which is accompanied by around 30 individual directives on certain risks and dangers.

For the purposes of this paper, only some subjects and their relations have been selected, as indicated by the (new) Occupational Safety and Health Act. They appear in complex relations of occupational safety and health as a “system of rules, principles, measures, procedures and activities...” i.e. “a systematic part of all labour, production and administrative processes in which the fundamental objective is to reduce the number of occupational injuries and diseases” as well as other diseases related to work.

Prof.dr.sc. MARINKO Đ. UČUR, dipl.iur.
Znanstveni savjetnik iz Rijeke

RADNO PRAVO 10/2014

UDK: 331.45 (094)

Vitomir Begović, mr. sig.

UNAPREĐIVANJE ZAŠTITE NA RADU - POSEBAN DRUŠTVENI INTERES U RH

RADNO PRAVO 02/16

U ovom radu autor uz viziju, misiju i osnovne ciljeve prezentira osnovne smjernice rada i djelovanja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu na pojedinim područjima unapređivanja zaštite na radu, polazeći od stanja i potreba Hrvatske kao i strateškog dokumenta Europske unije.

SAŽETAK:
Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti vrednote su od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj.
Zaštita na radu kao organizirano sustavno djelovanje od javnog je interesa.
Zakonom o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14., 118/14., 154/14.) određeno je osnivanje i nadležnost Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, kao središnje tijelo javne ustanove u vlasništvu Republike Hrvatske nadležne za područje zaštite na radu.
Temeljna zadaća Zavoda je sustavno praćenje stanja zaštite na radu i njeno unapređivanje kroz stručnu podršku, analitički, istraživački, informativni, edukativni, savjetodavni i preventivni rad te javne ovlasti, ovlaštenja i nadzor čime se utječe na stvaranje sigurne, zdrave i stimulativne radne okoline.

Summary:
Life, health and preservation of work capacity are values of particular public interest in the Republic of Croatia.
Safety at work as organized systematic activity is of public interest.
The Occupational Safety and Health Act (Official Gazette no. 71/14., 118/14., 154/14.) stipulates the establishment and jurisdiction of the Institute for the Advancement of occupational health and safety, as the central public institution body owned by the Republic of Croatia and competent in the field of occupational health and safety.
The fundamental task of the Institute is the systematic monitoring of health and safety and its improvement through professional support, analytical, researchful, informative, educational, advisory and preventional work as well and public authority, authorization and supervision which affects the creation of safe, healthy and stimulating work environment.

Ključne riječi: zaštita na radu, zdravlje na radu, socijalni dijalog, kultura prevencije rizika, poboljšanje i unapređivanje radnih uvjeta

Vitomir Begović, mr. sig.
ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu

RADNO PRAVO 2/2016.

UDK: 331.45

Mr.sig. Bruno Štajner, dipl.ing.

ŠTO NAM DONOSI NOVI ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

RADNO PRAVO 06/14

Tema ovoga stručnog rada je novi Zakon o zaštiti na radu. Autor daje osnovni pregled Zakona, s naglaskom na novinama u odnosu na raniji Zakon.

SAŽETAK
Novi Zakon o zaštiti na radu objavljen je u Narodnim novinama 71/14 a s početkom primjene osam dana od dana objave. Ovim Zakonom dodatno se zakonodavstvo Republike Hrvatske iz područja zaštite na radu usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije.
Zakonom su propisana opća načela sprječavanja rizika na radu i zaštite zdravlja, pravila za uklanjanje čimbenika rizika, postupci osposobljavanja radnika te postupci obavješćivanja i savjetovanja radnika i njihovih predstavnika s poslodavcima i njihovim ovlaštenicima.

Ključne riječi: zaštita na radu, poslodavac, radnik

Mr.sig. Bruno Štajner, dipl.ing.
direktor u poduzeću ZITEL d.o.o

Radno pravo 06/2014

UDK 349.2

 

 

 

Nenad Puljić, dipl. ing. stroj.

OBVEZE POSLODAVCA U PODRUČJU ZAŠTITE NA RADU PREMA ZAKONU O ZAŠTITI NA RADU

RADNO PRAVO 06/16

U članku se iznose osnovne obveze poslodavca prema radnicima i prema tijelima nadzora u postupku provođenja zaštite na radu.

SAŽETAK:
Poslodavac je obvezan obavljati poslove zaštite na radu u skladu s procjenom rizika, stanjem zaštite na radu i brojem radnika. Poslodavac može ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom samo u slučaju kada zbog objektivnih i opravdanih razloga ne može te poslove obavljati na prije naveden način, ali u tom slučaju ovlaštena je osoba dužna pisanim putem odrediti jednog ili više stručnjaka zaštite na radu za obavljanje poslova zaštite na radu kod toga poslodavca

Summary:
The employer is obliged to perform occupational health and safety at work in accordance with the risk assessment, the state of occupational health and safety and the number of workers. The employer may contact an authorized person for occupational health and safety only in cases where due to objective and justifiable reasons is not able to perform the functions in proper, above mentioned way, but in this case the authorized person shall in written form appoint one or more of the occupational health and safety professionals to perform health and safety at work.

Ključne riječi: zaštita na radu, procjena rizika, obveze poslodavca

Nenad Puljić, dipl. ing. stroj.
Inspektorat rada

RADNO PRAVO 6/2016

UDK: 349.22

mr. sc. Bruno Moslavac

OSIGURANJE ZAŠTITE NA RADU POSEBNO RANJIVIM SKUPINAMA RADNIKA

RADNO PRAVO 06/15

Određene kategorije radnica i radnika, poput trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile ili doje dijete, maloljetnih radnika i radnika kod kojih je utvrđeno oboljenje od profesionalne bolesti, kojima je nadležno tijelo za vještačenje prema posebnom propisu utvrdilo smanjenu i preostalu radnu sposobnost ili su izloženi neposrednom riziku od smanjenja radne sposobnosti, uživaju po zakonodavcu pruženu posebnu zaštitu njihova zdravlja, života i sigurnosti na radu.

SAŽETAK:

Maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od profesionalne bolesti te radnici kod kojih je utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti skupine su radnika za koje su poslodavci dužni osigurati naročitu zaštitu na radu.
Posebnost zaštite zdravlja, života i sigurnosti ranjivih radnika provodi se kroz prilagodbe organizacije radnog vremena, osiguranje drugih odgovarajućih poslova za ugrožene skupine radnike u određenim slučajevima, primjenu posebnih propisa, osiguranje plaćenog dopusta, sve do najnovijeg zakonskog rješenja o obveznom dodatku ugovoru o radu radnicama koje koriste prava iz roditeljstva, koje rade na štetnim poslovima, uz zahtjev da to ne smije imati za posljedicu smanjenje zarade radnica.
U ovome radu autor analizira recentno zakonsko rješenje prema kojemu poslodavci moraju pojačano skrbiti o osobito ranjivim kategorijama zaposlenih osoba oba spola.
Zaključno se utvrđuje kako su poslodavci obvezni, dužni provoditi posebnu zaštitu na radu za osobito ranjive radnike, na temelju nalaza i mišljenja liječnika specijaliste medicine rada, kao primarnog ovlaštenika procjene štetnosti poslova, radi otklanjanja specifičnih rizika koji tim ranjivim radnicima i radnicama prijete na radu i u svezi s radom.

Summary:

Juvenile workers , pregnant employed women and the women who have recently given birth, who are breastfeeding, workers suffering from occupational diseases and workers found to have reduced the residual work capacity or there is an immediate risk of impaired work ability group are workers that employers are obliged to provide special occupational health and safety .
The specificity of the protection of health, life and safety of vulnerable workers is carried out through the adaptation of the organization of working time, insurance of other appropriate jobs for vulnerable groups of workers in certain cases, the specific provisions, insurance paid leave, to the latest legal solutions on the mandatory addition of a labor contract workers who use rights of parenthood, working in harmful work, with the request that it should not result in reduced earnings worker .
In this paper, the author analyzes the recent legal solution according to which employers must increasingly take care of especially vulnerable categories of employed persons of both sexes .
In conclusion, it is determined that employers are obliged to implement special protection at work for a particularly vulnerable workers, based on the findings and opinion of a specialist in occupational medicine, as primary beneficiary assessment identification tasks, in order to eliminate specific risks that threats these vulnerable workers and workers who have to work in related workplace.

Ključne riječi: ranjive skupine radnika, posebna zaštita na radu, maloljetni radnici, trudnice

mr. sc. Bruno Moslavac
Zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 6/2015.

UDK: 331.45

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. pravnik

OSPOSOBLJAVANJE IZ ZAŠTITE NA RADU

RADNO PRAVO 02/15

U članku se objašnjavaju postupci usavršavanja poslodavaca, ovlaštenika, povjerenika i koordinatora u poslovima zaštite na radu, te uvjete za polaganje stručnog ispita za stručnjaka i koordinatora zaštite na radu.

SAŽETAK:
Zaštita zdravlja i života je prirodno pravo čovjeka i osobe na radu. Temeljem načela zaštite osobe na radu dio je temeljnih ljudskih prava i sloboda. Garantirano je najvišom pravnom normom u ustavima demokratskih država i u univerzalnim vrelima prava zaštite na radu. Adekvatne zaštite na radu nema bez osposobljavanja iz zaštite na radu. To uređuje Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14) i Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (Narodne novine 112/14). Njime se uređuje: osposobljavanje za rad na siguran način; osposobljavanje i usavršavanje poslodavca, ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu; način i uvjeti polaganja stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu i koordinatora zaštite na radu, oblici stalnog stručnog usavršavanja i vođenje registra izdanih uvjerenja. To je i predmet ovoga rada.

Summary:

Protection of health and life is the natural right of man and person at workplace. Based on the principle of the protection of person at workplace, it is part of the fundamental human rights and freedoms. It is guaranteed by the highest legal norm in the constitutions of democratic states and in the universal sources of protection of rights at workplace. Adequate safety at work is impossible without training in occupational health and safety. These are governed by the Occupational Health and Safety Act (Official Gazette 71/14) and the Ordinance on training in occupational health and safety and license exam (Official Gazette 112/14). It regulates: training for work in a safe manner; education and training of employers, authorised person and the occupational health and safety representative; the manner and conditions of licence exam for occupational health and safety specialist and occupational health and safety coordinators, forms of continuous professional training and maintenance of the register of issued certificates. That is the subject of this paper.

Ključne riječi: zaštita na radu, osposobljavanje, pravilnik, stručni ispit

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. pravnik
Znanstveni savjetnik iz Rijeke

RADNO PRAVO 2/2015

UDK: 331.45

Prof. dr. sc. Svjetlana Šokčević

PRIMJEDBE NA NACRTE PRIJEDLOGA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU, PRAVILNIKA O IZRADI PROCJENE RIZIKA I PRAVILNIKA O OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU

RADNO PRAVO 10/12

U članku autorica daje primjedbe na nacrte prijedloga Zakona o zaštiti na radu, Pravilnika o izradi procjene rizika i Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu, koji su objavljeni na mrežnoj stranici http://rasprava.mrms.hr/.

Sažetak:

Nacrte prijedloga Zakona o zaštiti na radu objavljen na mrežnoj stranici http://rasprava.mrms.hr/ zaslužuje niz primjedaba kako s aspekta pripremljenosti javne rasprave, procjene učinka propisa, vremena održavanja javne rasprave, tehničke izvedbe, ocjene stanja a osobito u pogledu njegovog sadržaja.

Ključne riječi: Zakon o zaštiti na radu, učinci propisa, Pravilnik o izradi procjene rizika i Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu

Summary:

The draft Occupational Safety and Health Act, published on the internet page http://rasprava.mrms.hr/, deserves a number of objections, with respect to preparation of public debate, regulatory impact assessment, time of holding public debate, technical performance, situation assesment and in particular with respect to its content.

prof. dr. sc. SVJETLANA ŠOKČEVIĆ

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti Zagreb

Sindikat tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske

UDK 349.2

Radno pravo 10/12

Dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

ZAŠTITA NA RADU PRI UPORABI RADNE OPREME

RADNO PRAVO 07-08/17

U članku se analiziraju odredbe Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme, u vezi sa uporabom radne opreme na radu.

SAŽETAK:
Zakon o zaštiti na radu, u skladu s Direktivom 2009/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za sigurnost i zdravlje radnika pri uporabi radne opreme na radu i posebni provedbeni (podzakonski) akti uređuju složena i specifična pitanja i odnose u vezi radne opreme na radu.
To određuju pojmovi: radna oprema, opasno područje, izloženi radnik, rukovoditelj i drugi, kao i brojne obveze poslodavca i drugih subjekata u tom procesu. To je i sadržaj ovoga rada.

Summary:
The Occupational Safety Act, in accordance with Directive 2009/104/EC of the European Parliament and of the Council of 16 September 2009 on the minimum safety and health requirements for the safety and health of workers in the usage of work equipment at work and specific implementing acts which regulate complex and specific issues related to work equipment.
This is defined by the terms: work equipment, dangerous area, exposed worker, manager and others, as well as numerous obligations of the employer and other entities in the process. This is the content of this article.

Ključne riječi: zaštita na radu, sigurnosni i zdravstveni zahtjevi, uporaba radne opreme

Dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik (u trajnom zvanju) iz Rijeke

RADNO PRAVO 7-8/2017 (str. 54-58)

UDK: 331.45

Dr. sc. Svjetlana Šokčević, dipl. iur.

ZAŠTITA ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I DOSTOJANSTVA PRETILIH RADNIKA KAO OSOBA S INVALIDITETOM

RADNO PRAVO 11/15

U ovom radu autorica obrađuje pretilost radnika kao rizik na radu te uvjete u kojima pretili radnik može imati prava osobe s invaliditetom u smislu prakse Suda Europske unije. Također, analizira moguće učinke tog oblika invaliditeta na prava, obveze i odgovornost stranaka radnog odnosa, s ciljem zaštite zdravlja, sigurnosti i dostojanstva na radu i u vezi s radom pretilih radnika kao osoba s invaliditetom.

SAŽETAK:
Po prevalenciji prekomjerne tjelesne mase među djecom i odraslim osobama Hrvatska je među vodećim zemljama u Europi i u svijetu. Presudom u predmetu C-354/13 Sud EU-a otvorio je mogućnost da pretili radnik ima status osobe s invaliditetom u smislu Direktive Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja. Konačna odluka ovisi o sudu države članice. Pretili radnici izloženi su povećanim rizicima na radu u odnosu na sve opasnosti, štetnosti i napore na radu. Zato su analizirane obveze poslodavca da tim radnicima sukladno Povelji o temeljnim pravima Europske unije osiguraju poštene i pravične radne uvjete u kojima se čuvaju zdravlje, sigurnost i dostojanstvo. Važna je primjena osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu koju korigiraju propisi o radnim uvjetima osoba s invaliditetom kao lex specialis. Osobito je uzeta u obzir obveza razumne prilagodbe radnih uvjeta i činjenica da je propuštanje te obveze oblik diskriminacije osobe s invaliditetom, dok je sama prilagodba pozitivna zaštitna mjera.

Summary:
According to the prevalence of overweight among children and adults, Croatia is among the leading countries in Europe and worldwide. By the judgment in Case C-354/13, the Court of the European Union opened up the possibility for an obese workers to have the status of persons with disabilities within the meaning of the Council Directive 2000/78/EC of November 27, 2000 that sets up a general framework to ensure equal treatment in employment and occupation. The final decision depends on the court of a Member State. Obese workers are exposed to increased risks at work in relation to all occupational dangers, hazards and efforts. By reason of this, the obligations of the employer to those employees in accordance with the Charter of Fundamental Rights of the European Union are analyzed to ensure fair and equitable working conditions for preventon of health, safety and dignity. An application of the basic and special occupational health rules which are adjusted by regulations on working conditions of people with disabilities as a lex specialis is also important. The obligations for reasonable adjustment of working conditions are also taken into account, as well as the fact that the failure of these obligations is a form of discrimination of people with disabilities, while the adjustment is a positive protective measure.

Ključne riječi: pretilost, invaliditet, rizik, zdravlje, diskriminacija

Dr. sc. Svjetlana Šokčević, dipl. iur.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

RADNO PRAVO 11/2015

UDK: 331.45-056.257

Prof.dr.sc. Marinko Đ. Učur, dipl.iur.

ZAPOSTAVLJENO AUTONOMNO REGULIRANJE SIGURNOSTI I ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU

RADNO PRAVO 11/14

U ovom radu autor pokušava ukazati na problem odredbi Zakona o zaštiti na radu, o autonomnim općim aktima koje donosi poslodavac a koje su difuzne i samo posrednim analiziranjem sadržaja Zakona može se zaključiti koje im je mjesto i ulogu zakonodavac namijenio.

Sažetak:
Dana 18.06.2014. stupio je na snagu Zakon o zaštiti na radu ( N.N.71/14 ). Nije uređen neki novi sustav pravila zaštite na radu. Neka su periferno spomenuta, neka ( kao direktive Eu, npr.) prenaglašena, kao i brojni provedbeni (podzakonski) propisi koje će ovlašteni ministri donijeti u narednoj godini. Odredbe o autonomnim općim aktima koje donosi poslodavac su difuzne i samo posrednim analiziranjem sadržaja Zakona može se zaključiti koje im je mjesto i ulogu zakonodavac namijenio.
U ovom radu pokušava se ukazati na taj problem koji će u praksi biti izraženiji.

Summary:
The Occupational Safety and Health Act came into force on 18 July 2014 (Official gazette 71/14). It does not regulate a new system of rules in the field of occupational safety and health. Some are peripherally mentioned, some (such as the EU directives) are overemphasized, as well as numerous implementing (secondary) regulations which the competent ministers will adopt in the next year. The provisions on the autonomous general acts adopted by the employer are scattered and only indirectly analyzing the content of the Act can one conclude on their place and role as intended by the legislator. The Article attempts to point to that problem which will be more noticeable in practice.

Ključne riječi: Zakon, zaštita na radu, autonomni opći akti poslodavca.

Prof.dr.sc. Marinko Đ.Učur, dipl.iur.
Znanstveni savjetnik iz Rijeke

RADNO PRAVO 11/2014

UDK: 331.45

Dr. sc. Svjetlana Šokčević, dipl. iur.

ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI RADNICA U VEZI S TRUDNOĆOM, ROĐENJEM I DOJENJEM DJETETA ? PRAVO EUROPSKE UNIJE I ODABRANA PRAKSA SUDA EUROPSKE UNIJE

RADNO PRAVO 03/16

U članku autorica donosi prikaz prava EU, kao i relevantne prakse Suda EU, u pitanjima koja se odnose na učinkovitu zaštitu zdravlja i sigurnosti radnica u vezi s trudnoćom, rođenjem i dojenjem djeteta.

SAŽETAK:
Primjena pravnih pravila EU-a o posebnoj zaštiti zdravlja i sigurnosti žena od rizika na radu i u vezi s radom, osobito u vezi s trudnoćom, porodom i dojenjem djece, otvorila je pred sudovima država članica mnoga pitanja važna za učinkovito ostvarivanje i zaštitu tih prava. Dijalog nacionalnih sudova s Sudom EU-a o pitanjima upućenim na prethodno odlučivanje u vezi s primjenom Direktive Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) pokazao je da je ponekad teško zaštititi prava radnica primjenom isključivo navedene Direktive te da je u tim slučajevima za djelotvornu zaštitu važna istovremena primjena odredaba osnivačkih ugovora EU-a te direktiva iz područja zaštite od diskriminacije, prava na roditeljski dopust, prava u vezi s organizacijom radnog vremena i dr.

Summary:
The application of EU´s legal rules on special protection of health and safety of women at work and in relation to work, particularly related to pregnancy, childbirth and breastfeeding, opened up many issues important for the effective realization and protection of these rights before the courts of the Member States. The dialogue of national courts with the Court of the EU on questions adressed for a preliminary ruling concerning the application of Council Directive 92/85/EEC of 19 October 1992 on the introduction of measures to encourage improvements in the safety and health at work of pregnant workers and workers who have recently given birth or are breastfeeding (tenth individual Directive within the meaning of Article 16, paragraph 1 of Directive 89/391/EEC) has shown that it is sometimes hard to protect the rights of workers using only the said Directive and that in these cases simultaneus application of provisions of the EU founding treaties, as well as directives in the field of protection against discrimination, the right to parental leave, the rights related to the organization of working time, etc., are very important.

Ključne riječi: trudna radnica, radnica koja je rodila, radnica koja doji, posebna zaštita na radu, izravna diskriminacija, načelo jednakih plaća

prof. dr. sc. SVJETLANA ŠOKČEVIĆ

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti Zagreb

RADNO PRAVO 3/2016

UDK: 331.45-055.26

Dr. sc. Svjetlana Šokčević

PRAKSA SUDA EUROPSKE UNIJE U VEZI S POSEBNIM DIREKTIVAMA IZ PODRUČJA SIGURNOSTI I ZAŠTITE ZDRAVLJA RADNIKA NA RADU

RADNO PRAVO 03/14

Iz iskaza o procjeni učinaka vrijedećeg Zakona o zaštiti na radu proizlazi namjera tijekom 2014. značajno izmijeniti ne samo Zakon, već i podzakonske propise o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu. Pravo je vrijeme upozoriti na praksu Suda Europske unije u vezi s posebnim direktivama iz područja zaštite na radu, čije će odredbe morati naći odgovarajući te pravu EU-a sukladan odraz u novim propisima Republike Hrvatske o zaštiti na radu. Ovaj je stručni rad korisno sagledavati zajedno s prethodno objavljenim radom, u kojem je autorica prikazala praksu Suda u vezi s okvirnom Direktivom 89/391/EEZ, na temelju koje je donesena većina posebnih direktiva koje su predmet ovog rada.

SAŽETAK
U presudama Suda Europske unije sadržane su brojne poruke državama članicama o tome kako ne trebaju postupati prilikom prenošenja posebnih direktiva o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu u nacionalno pravo i koje to može imati posljedice, pa i u smislu odgovornosti države članice za štetu zbog povrede prava EU-a te obveze da popravi štetu pojedincima kojima je uskratila prava koja im daje pravni poredak EU-a. Od 1990-tih Komisija u suradnji sa Sudom intenzivno i dosljedno koristi ovlasti iz Ugovora o Europskoj zajednici, kako bi spriječila da razlike u nacionalnim pravilima za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu budu netarifne prepreke slobodnoj trgovini i izvor povreda važnih socijalnih prava radnika u EU-i. Sud istovremeno, doktrinom izravnog učinka i brojnim drugim pravnim shvaćanjima sadržanim u prethodnim odlukama, navodi sudove država članica da tumače odredbe nacionalnog prava sukladno ciljevima koji proizlaze iz direktiva, odnosno razlozima zbog kojih ih je zakonodavac EU-a donio.

Ključne riječi: direktiva, izravni učinak, sigurnost i zdravlje

Dr. sc. Svjetlana Šokčević, profesor visoke škole
Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti Zagreb

Radno pravo 03/2014

UDK 331.45 (4)


Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

OBAVLJANJE POSLOVA ZAŠTITE NA RADU

RADNO PRAVO 03/15

Autor u članku analizira obavljanje poslova zaštite na radu prema Pravilniku o obavljanju poslova zaštite na radu (Narodne novine 112/14), osobito objašnjavajući subjekte poslova zaštite na radu i specifičnosti obavljanja poslova zaštite na radu.

SAŽETAK:
19. lipnja 2014. stupio je na snagu Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14). Uređuje sustav zaštite na radu, djelatnost u vezi zaštite na radu, subjekte, pitanja i odnose u tome i druga pitanja toga sustava. Pored ostalog daje ovlasti ministru nadležnom za rad da podzakonskim (provedbenim) propisima detaljnije uredi pojedina pitanja i odnose. Poslovi zaštite na radu su brojni: od stručne pomoći poslodavcu, radnicima i drugim subjektima u sustavu zaštite na radu, donošenja autonomnih općih akata (procjena rizika, pravilnika, odluka, uputstava i dr.); osposobljavanje; prevencija rizika i drugi. Te poslove obavlja poslodavac, stručnjak zaštite na radu i ovlaštena osoba. Predmet ovoga rada je obavljanje poslova zaštite na radu kako to uređuje Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu (Narodne novine 112/14).

Summary:

On June 19, 2014, the Occupational Health and Safety Act (Official Gazette 71/14) came into force. It regulates the system of occupational health and safety, activities related to the occupational health and safety, subjects, queries and relations therein, and other issues concearning respective system. Among other things, it authorizes the minister in charge for labour affairs to regulate certain queries and relations by subordinate (implementing) legislation in more detail. The occupational health and safety affairs are numerous: from professional help to employer, workers and other subjects in the system of occupational health and safety, to enacting autonomous general acts (risk assessment, ordinances, decisions, instructions, etc.); training; risk prevention and others. These tasks are carried out by the employer, occupational health and safety specialist and the authorized person. The subject of this paper is performing occupational health and safety affairs in a way the Ordinance on performing occupational health and safety (Official Gazette 112/14) stipulates it.

Ključne riječi: zaštita na radu, poslovi, subjekti, pravilnik

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Znanstveni savjetnik iz Rijeke

RADNO PRAVO 3/2015

UDK: 331.45

Krešimir Rožman, dipl. iur.

IZBOR POVJERENIKA ZA ZAŠTITU NA RADU PREMA VAŽEĆEM ZAKONU O ZAŠTITI NA RADU S OSVRTOM NA NEMOGUĆNOST DRUKČIJEG RJEŠENJA KOLEKTIVNIM UGOVOROM

RADNO PRAVO 09/17

U članku se razmatraju zakonski i podzakonski akti kojima je reguliran izbor povjerenika za zaštitu na radu, uz ukazivanje na neke nelogičnosti i sporne situacije koje se pritom pojavljuju.

SAŽETAK:
Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava do uključivo 20 radnika provodi se na skupu radnika, kojega saziva poslodavac u skladu s općim propisom o radu, neposrednim i javnim izjašnjavanjem prisutnih radnika.
Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu kod poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika provodi se u skladu s odredbama općeg propisa o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća. Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano više povjerenika, oni između sebe biraju svoga koordinatora.

Summary:
The election of a trustee for an occupational health and safety at an employer employing up to 20 workers is carried out at a meeting of workers called by an employer in accordance with the general rules on employment, by direct and public voting of present workers.
The election of a trustee for an employer employing more than 20 employees is carried out in accordance with the provisions of the general labour regulations regulating the issues of the election of the workers' council. If more than one trustee is elected according to the prescribed employer´s criteria, they will elect their coordinator amongst them.

Ključne riječi: povjerenik za zaštitu na radu, izbor, zaštita na radu

Krešimir Rožman, dipl. iur.
urednik Radnog prava

RADNO PRAVO 9/2017 (str. 57-60)

UDK: 331.45. 331.104

Dr. sc. Svjetlana Šokčević, profesor v. š.

PRAKSA SUDA EUROPSKE UNIJE U VEZI S DIREKTIVOM VIJEĆA 89/391/EEZ OD 12. LIPNJA 1989. O UVOĐENJU MJERA ZA POTICANJE POBOLJŠANJA SIGURNOSTI I ZAŠTITE ZDRAVLJA RADNIKA NA RADU

RADNO PRAVO 01/14

Ovaj stručni rad posvećen je temeljnom izvoru prava Europske unije o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika. S obzirom na važnost uloge Suda Europske unije u vezi s pravilnim prenošenjem direktiva u pravne poretke država članica te u vezi s odgovarajućim tumačenjem prava Europske unije, Direktiva 89/391/EEZ prikazana je kroz praksu toga Suda, koja je nastala na poticaj Europske komisije i sudova država članica. U sljedećem radu autorica će prikazati praksu Suda koja se odnosi na posebne direktive o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu.

SAŽETAK:

U Hrvatskoj je upravo u tijeku priprema novog zakona i podzakonskih propisa iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Direktiva Vijeća od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu (89/391/EEZ) temeljni je izvor prava, kojim je oblikovan holistički multidisciplinaran sustav sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu i u vezi s radom te je utvrđen pravni temelj za donošenje i primjenu posebnih direktiva. Direktiva je adresirana državama članicama. Aktivnosti i učinke u državama članicama usmjeravaju djelovanja Europske komisije te praksa Suda Europske unije, čije presude proizvode učinke erga omnes. Dio te prakse nastao je na poticaj sudova država članica, koji su uputili Sudu pitanja na prethodno odlučivanje. Ta su iskustva relevantna za Hrvatsku, i to kako zbog pripreme novih propisa o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, tako i zbog činjenice da i vrijedeći propisi mogu biti objekt nadzora od strane Komisije ili razlog za pritužbe Komisiji od strane drugih država članica, ako smatraju da ti propisi odstupaju od zahtjeva iz predmetne Direktive.

Ključne riječi: direktiva, sigurnost i zdravlje na radu, Sud Europske unije, Europska komisija

Dr. sc. Svjetlana Šokčević, profesor v. š.
Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti Zagreb

Radno pravo 01/2014

UDK 331.45 (4)

Dr. sc. Svjetlana Šokčević, dipl. iur.

ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOST RADNIKA PRI RADU U NEPOVOLJNIM TOPLINSKIM UVJETIMA

RADNO PRAVO 07/15

U ovom radu autorica obrađuje nepovoljne toplinske uvjete koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost radnika osobito izražen u ljetnim mjesecima te upućuje na propisana prava, obveze i odgovornosti stranaka radnog odnosa.

SAŽETAK:
U ljetnim mjesecima povećava se broj radnika izloženih nepovoljnim toplinskim uvjetima. Uz radnike koji su im izloženi tijekom cijele godine zbog naravi poslova koje obavljaju, ljeti su ugroženi svi sezonski radnici, osobito radnici koji rade na otvorenim prostorima, ali toplinske nelagode nisu pošteđeni ni radnici koji rade u uredima i drugim prostorijama za rad. Radnici najčešće postavljaju pitanje koliko mora iznositi temperatura koju im poslodavac mora osigurati u radnom prostoru, odnosno pri kojoj temperaturi radnog prostora smiju odbiti raditi. Propisima su utvrđena osnovna prava, obveze i odgovornost stranaka radnog odnosa, pa je svrha rada uputiti na pravilnu primjenu i tumačenje tih odredaba.

Summary:
During the summer, there is an increasing number of workers exposed to unfavorable thermal conditions. Besides workers who are exposed to them throughout the whole year because of nature of their business, during the summer are threatened all seasonal workers, especially workers who work at open workspaces, as well as employees working in offices. The workers most frequently ask questions on how high should be the temperature which the employer must ensure at the workplace, or, at which temperature can an employee refuse to work. The statutes laid down basic rights, obligations and responsibilities of the parties, therefore, the purpose of this article is to instruct on the correct application and interpretation of these provisions.

Ključne riječi: toplinski uvjeti, rizik na radu, zdravlje, napuštanje mjesta rada

Dr. sc. Svjetlana Šokčević, dipl. iur.
Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

RADNO PRAVO 7/2015

UDK: 331.45

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

NOMOTEHNIČKE PRETPOSTAVKE ZA AUTONOMNO REGULIRANJE UPRAVLJANJA STRESOM

RADNO PRAVO 07/15

U radu se iznose subjektivne i objektivne nomotehničke pretpostavke za autonomno uređenje čimbenika stresa na radu i u vezi s radom.

SAŽETAK:
Stres na radu su zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja stresora na radu kroz dulje vrijeme, a očituje se kao fiziološke, emocionalne i kognitivne reakcije te kao promjene ponašanja radnika (članak 3. st. 1. točka 27. Zakona o zaštiti na radu).
Upravljanje stresom na radu podrazumijeva i zakonodavstvo u širem smislu riječi: heteronomne i autonomne propise svih adresanata, prostornog i vremenskog važenja.
Posebno se naglašava autonomna regulativa upravljanja stresom na radu, jer se time uređuju specifičnosti svakog poslodavca bez obzira koju registriranu djelatnost realizira.
U tom procesu i odnosima sadržaj čine prava, obveze i odgovornosti brojnih subjekata, a prvenstveno poslodavaca i radnika (i njihovih predstavnika). Obveze se odnose na provođenje prevencije stresa na radu ili u vezi s radom (sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa na radu ili u vezi s radom).
Za autonomno uređivanje navedenih odnosa potrebna su, pored drugih, ispunjavanje brojnih objektivnih i subjektivnih nomotehničkih pretpostavki u cijelosti odnosa prava zaštite na radu i prevencije stresa na radu ili u vezi s radom.

Summary:
Stress at work cover health and psychical changes which are the result of accumulated effect of stressors through a longer period, it is revealed as physiological, emotional and cognitive reaction and as a change in workers behaviour (Occupational Health and Safety Act, Official Gazette No. 71/14, 118/14, 154/14, Art. 3, para 1, p. 27).
Stress control at work compound also legislation in a broad sense of words: heteronorm and autonomous acts of addresses of all kind, its special and temporal validity. It should be specially highlighted the autonomous regulation of stress control, because in such a way specificities of every employer are regulated regardless its registered activity.
In such process and its relationships the content cover rights, obligations and responsibilities of numerous subjects, firstly employers and workers (and their representatives). Their obligations are pointed at the enforcement of stress at work or stress connected with work prevention (prevention, elimination or reduction of stress at work or connected with work).
For the autonomous regulation of those relationships there is a need for, among other things, the fulfilment of numerous objective and subjective nomotehnical assumptions in the relationship of safety at work in general and the prevention of stress at work or stress connected with work.

Ključne riječi: autonomno reguliranje, nomotehničke pretpostavke, procesi i odnosi, stres na radu

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Znanstveni savjetnik (u trajnom zvanju) iz Rijeke

RADNO PRAVO 7/2015

UDK: 331.44

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur

MINIMALNI ZAHTJEVI ZAŠTITE NA RADU ZA MJESTA RADA

RADNO PRAVO 06/13

U radu autor daje prikaz Pravilnika o zaštiti na radu za radna mjesta (Narodne novine 29/2013) koji stupa na snagu 1. srpnja 2013. i koji nakojn trideset godina zamjenjuje Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (Narodne novine 6/84).

Sažetak
Sustav propisa o zaštiti na radu u Republici Hrvatskoj čine odgovarajuće odredbe Ustava Republike Hrvatske, norme univerzalnih vrela prava zaštite na radu, koje je država ratificirala, objavila i koje su na snazi, norme primarnih i sekundarnih vrela prava, pravne stečevine EU, zakoni i podzakonski akti u Republici Hrvatskoj i brojni autonomni opći akti ovlaštenih subjekata koji tako uređuju složene, specifične i posebne odnose u zaštiti na radu, kojima se štiti i promiče sigurnost i zaštita zdravlja na radu.
Od prvog srpnja 2013. godine počinje primjena Pravilnika o zaštiti na radu za radna mjesta „N.N." 29/2013; koji nakon „nepunih" trideset godina zamjenjuje Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore „N.N." 6/84 i time upotpunjuje prazninu u ovoj osjetljivoj oblasti u stalnom kretanju i nezadrživim odnosima, te stvara obveze brojnim subjektima na još brojnijim mjestima rada na svim razinama i u različitim vremenima. U ovom radu daju se osnovne napomene uz taj propis.

Ključne riječi: zaštita na radu, radna mjesta, minimalni zahtjevi, pravo zaštite na radu.

Prof. dr. sc. MARINKO Đ. UČUR
Znanstveni savjetnik iz Rijeke
Radno pravo 6/2013
UDK 331.45

Fran Marović, dipl. ing.

IZRADA PROCJENE RIZIKA NA RADU

RADNO PRAVO 09/16

Procjena rizika je dokument koji je prije svega namijenjen radnicima kako bi se zaštitili od rizika kojima su izloženi prilikom obavljanja rada. Zbog toga je nužno da navedeni dokument bude što dostupniji radnicima.
Pravilnik o izradi procjene rizika stupio je na snagu 2. listopada 2014. te je zadnji datum priznavanja procjene opasnosti odnosno njihove revizije 1. listopada ove godine (naravno, ako je revizija bila propisana).

SAŽETAK:
Člankom 18. Zakona o zaštiti na radu utvrđena je obveza izrade procjene rizika na radu. Poslodavac je obvezan procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi.
Poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom. Ukoliko poslodavac odnosno ovlaštena osoba za poslove zaštite na radu tijekom procjene rizika utvrdi da neke rizike nije moguće u potpunosti otkloniti poslodavac je u obvezi primjene osnovnih (tehničke mjere) ili posebnih (mjere koje se odnose na radnika) pravila zaštite na radu. Ukoliko poslodavac ne ispunjava uvjete da sam izradi procjenu rizika u obvezi je u tu svrhu angažirati pravnu osobu ovlaštenu za te poslove koja je u obvezi da u pisanom obliku odredi stručnjaka zaštite na radu koji će kod dotičnog poslodavca obavljati poslove zaštite na radu čime se odgovornost personalizira.
Kako je procjena rizika dokument na kojem se temelji provedba zaštite na radu, u bitne poslove stručnjaka zaštite na radu spada sudjelovanje u postupku izrade procjene rizika, a poslodavac je obvezan i radnike i njihove predstavnike uključiti u postupak procjene rizika.

Summary:
The article 18 of the Occupational Health and Safety Act established the obligation to prepare a risk assessment at workplace. The employer shall assess the risks to life and health of the workers and people at work, particularly in relation to the work´s resources, working environment, technology, physical hazards, or usage of chemical or biological agents.
As the risk assessment is a document on which the implementation of health and safety at work is based, important jobs for the occupational health and safety specialist involve participation in the process of developing a risk assessment, while the employer is obliged to include employees and their representatives in the risk assessment process.

Ključne riječi: rizik, procjena rizika, opasnosti, napori, vjerojatnost nastanka štetnog događaja, veličina posljedica, matrica procjene rizika

Fran Marović, dipl. ing.
Udruga za promicanje zaštite

RADNO PRAVO 9/2016

UDK: 331.45

Mr.sig. Bruno Štajner

OSIGURANJE OD POSLJEDICA NESRETNOG SLUČAJA

RADNO PRAVO 06/13

U radu se daje prikaz obveznog i dobrovoljnog osiguranja te doprinos dobrovoljnog osiguranja u prevenciji nezgoda i bolesti na radu i u svezi s radom.

Sažetak:
Rizike od štetnih posljedica radnog procesa nije moguće u potpunosti otkloniti. Kako bi se poslodavci i radnici zaštitili od mogućih štetnih posljedica, pruža im se mogućnost osiguranja od posljedica preostalog rizika. Osiguranjem se nastoje ublažiti posljedice štetnog događaja, a u pravilu se radi o novčanim naknadama. U osigurateljnoj praksi razlikuju se dvije vrste osiguranja: obvezno osiguranje i dobrovoljno osiguranje. Za saniranje direktnih posljedica ozljeda na radu i profesionalnih bolesti propisano je obvezno osiguranje. Obveznim osiguranjem pokriveni su samo direktni troškovi ozljeda i bolesti. Dobrovoljnim osiguranjem mogu biti pokriveni ostali rizici i posljedice nesretnog slučaja.

Ključne riječi: osiguranje, osiguravatelj, osiguranik, ozljeda na radu

Mr.sig. BRUNO ŠTAJNER

ZITEL d.o.o.

Radno pravo 6/2013
UDK 368.941.4