Članci

U članku se analizira zaštita poslovne tajne u hrvatskom pravnom poretku, s naglaskom na novu Direktivu 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti neobjavljenih znanja i iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i otkrivanja od 8.lipnja 2016.

SAŽETAK:
Zaštita poslovne i profesionalne tajne uređena je u Republici Hrvatskoj odredbama Zakona o zaštiti tajnosti podataka (""Narodne novine"", br. 108/96), dok se tajnost ostalih podataka štiti odredbama novog Zakona o tajnosti podataka (""Narodne novine"", br.79/07 i 86/12). Poslovna tajna i povjerljivi podaci (povlaštene informacije) štite se vrlo široko, tj. kao tajno smatra se sve ono što se skriva od javnosti i od konkurenata.

Summary:
The protection of business and professional secrets in the Republic of Croatia has been regulated by the provisions of the Act on Protection of Secrecy (Official Gazette 108/96), while the secrecy of other data is protected by the provisions of the new Act on Secrecy (Official Gazette, 79/07, 86/12). Business secrets and confidential information (privileged information) are protected very widely, so as a secret is considered everything that is hidden from the public and from competitors.

Ključne riječi: tajnost podataka, poslovna tajna, profesionalna tajna, Direktiva 2016/943

dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.
pročelnik Upravnog studija Veleučilišta u Šibeniku

RADNO PRAVO 10/2017 (str. 45-59)

UDK: 347.775

U članku se razmatra (socijalna) funkcija potrošačkog stečaja, osobito u kontekstu prava na dom kao možda njegove najvažnije socijalne komponente.

SAŽETAK:
Već duže vrijeme u međunarodnim okvirima prisutan je trend koji za rezultat ima znatno izmijenjen pristup problemu (potrošačke) insolventnosti. Pogotovo zbog činjenice da nisu u obzir uzimane posljedice koje fenomen insolventnosti ima na socijalne prilike u društvu, a koje sigurno nisu zanemarive. U navedenom kontekstu, iako je potreba za implementacijom Zakona o stečaju potrošača sagledana odavno, a uzroci koji su to zahtijevali nisu došli naglo i neočekivano, cijeli je proces s institucionalnog aspekta tekao dosta sporo. Stoga cilj je rada prikazati komentar rješenja ponuđenih u Zakonu o stečaju potrošača sukladno zakonskoj sistematizaciji, ali uz uključenje obrazloženja tijeka postupka i utjecaja postupka na položaj subjekata koji u njemu sudjeluju. U tom kontekstu, razmatranje rješenja Zakona o stečaju potrošača fokusirati će se na tijela i pokretanje te otvaranje postupka, na njegov tijek i načine realizacije te na kraju, na zaključenje postupka i uspostavljanje novih odnosa. U zaključku, autor će se osvrnuti možda i na najvažniju socijalnu komponentu (pravo na dom) navedenog instituta i mogućnosti njenog ostvarenja. Svakako smatramo bitnim istaknuti kako prostor koji ovdje imamo, ne dopušta detaljnu raščlambu ove problematike, pa smo prinuđeni ograničiti se isključivo, po mišljenju autora, na neke aspekte nove stečajne regulative.

Summary:
For a long time at international level, there was a trend that resulted in significantly changed understanding of the (consumer) insolvency problem. That is especially important due to the fact that the social consequences of the phenomenon of insolvency haven't been taken into account, which are certainly not negligible. In this context, although the need for implementation of the Consumer Bankruptcy Act has been observed long time ago, and the causes that required it did not come suddenly and unexpectedly, the whole process from the institutional aspect was moving very slowly. Therefore, the aim of the paper is to provide a commentary on the solutions offered in the Consumer Bankruptcy Act in accordance with the legal systematization, but with the explanation of the course of the procedure and the impact of the procedure on the position of the participant. In this context, consideration of the Consumer Bankruptcy Act will focus on the bodies, initiation and opening of the procedure, its course and ways of realization, and finally, the conclusion of the procedure and the establishment of new legal relationships. In conclusion, the author will also consider perhaps the most important social component (right to home) of the given institute and the possibility of its achievement. We certainly consider it important to point out that the length of the paper doesn't allow a detailed analysis of this issue, so we have to limit ourselves to some aspects of the new bankruptcy regulation.

Ključne riječi: potrošački stečaj, postupak, socijalna funkcija

Doc. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur.
Katedra za građansko postupovno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

RADNO PRAVO 10/2017 (str. 60-73)

UDK: 349.2

Dosadašnje iskustvo s novim tehnologijama ponajviše dolazi iz visokorazvijenih zemalja poput SAD, Japana i gotovo čitave Europe. Ono vrlo jasno pokazuje kako je nova informatička tehnologija neusporedivo superiornija postojećoj jer omogućava značajno povećanje proizvodnje, produktivnosti, kvalitetu proizvoda i usluga. U ovom ćemo se radu ograničiti na utjecaj nove tehnologije na zapošljavanje, odnosno da li ona više stvara ili ukida radna mjesta, kakve se promjene mogu očekivati po pojedinim gospodarskim granama, sektorima, koja su to zanimanja koja u doglednoj budućnosti više neće biti potrebna, odnosno za kojima će narasti potrebe; nadalje, kojim mjerama se mogu ublažiti teškoće "prijelaznog razdoblja" (prekvalifikacija, doškolovanje i slično) te, konačno, kakve se promjene mogu očekivati u samom sadržaju rada.

SAŽETAK:
Kako je u mnogim zemljama nezaposlenost značajan i dugotrajan problem, javlja se strah da bi se daljnjim razvojem automatizacije proizvodnje i informatizacije društva ona mogla povećati i još teže riješiti. U članku se razmatra utjecaj nove tehnologije na zapošljavanje, odnosno da li ona više stvara ili ukida radna mjesta, kakve se promjene mogu očekivati po pojedinim gospodarskim granama, sektorima te koji su preduvjeti za njezinu uspješnu primjenu. Djelovanje tehnologije može se ocijeniti pozitivno ili negativno, ovisno o motrištu i stanju izravno pogođenih njezinom primjenom. 

Summary:
As unemployment in many countries is a significant and long-lasting problem, there is a fear that further application of the automation in the production and informatisation of society could increase and even deteriorate the situation on the labour market. The article discusses the impact of the new technology on employment, whether it creates or ruins the employment possibilities. Furthermore, the attention is oriented to changes than could be expected in individual industries, sectors and which are prerequisites for successful implementation of the new technology. Technology can be evaluated positively or negatively, depending on the viewpoint and condition of a person directly affected by its application. 

Ključne riječi: informatizacija, nova tehnologija, tržište rada, gospodarski razvoj 

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 12/2017

UDK: 331:62 

Prije nekog vremena javnost je jako zainteresirala odluka Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) od 12. siječnja 2016. koja je donesena u predmetu Barbulescu protiv Rumunjske. No, u povodu zahtjeva g. Barbulescua, dana 5. rujna 2017. donesena je nova odluka o kojoj više pišemo u nastavku ovog članka.

SAŽETAK:

Svaki poslodavac je ovlašten nadzirati rad svojih radnika. No, i radnici prilikom tog nadzora imaju pravo na zaštitu svoje privatnosti.

To znači da nadziranje radnika mora biti takvo da se može zaključiti da je interes koji poslodavac ostvaruje nadziranjem jači od interesa radnika da bude zaštićena njegova privatnost.

Summary:

Every employer is empowered to supervise the work of their employees. But the workers in this case have the right to protect their privacy.

This means that supervision of employees have to be such that the employer's interest in supervision of employee is greater than the interests of workers to protect their privacy.

Ključne riječi: privatnost radnika, predmet Barbulescu protiv Rumunjske, Europski sud za ljudska prava

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

UDK: 342.7:349.2 (4)

Dosadašnja tehnologija omogućava da većinu poslova u tvornicama uspješno mogu izvršiti roboti i automatizirana postrojenja. Tako je istraživanje provedeno sredinom davnih 1980-ih godina utvrdilo je kako bi već tadašnja generacija robota mogla obaviti gotovo sedam milijuna postojećih poslova u neposrednoj materijalnoj proizvodnji SAD-a (što je približno trećina svih poslova u proizvodnji), a da će u novom Mileniju moći zamijeniti sve radnike koji obavljaju operativne radnje u automobilskoj industriji, proizvodnji metala i električnih strojeva te u strojogradnji.

SAŽETAK:
Kompetencije (vještine) radne snage ključna su odrednica prosperiteta društva i bolje kvalitete života stanovništva. To je razlog da tijekom posljednjih nekoliko desetljeća zemlje širom svijeta posvećuju sve više pozornosti i ulažu sve više financijskih sredstava u razvoj i poboljšanje vještinama svog stanovništva i zaposlenih. Za radnike, stjecanje odgovarajućih vještina znači uspješnu zapošljivost i socijalna mobilnost. Za društvo vještine radne snage predstavljaju najvažniji čimbenik produktivnosti, konkurentnosti i inovativnosti gospodarstva. Mnoge zemlje susreću različite izazove pri usklađivanju odgovarajućih kompetencija za sadašnje i buduće potreba na tržištu rada. U kontekstu dinamičnog i složenog tržišta rada, od presudne je važnosti poboljšanje i djelotvorno usklađivanja učinaka obrazovnih programa i traženih kompetencija na tržištu rada. Važna dimenzija tržišta rada i uspješne radne snage jest neusklađenost i neravnoteža ponude i potražnje različitih vještina na sektorskoj, regionalnoj i profesionalnoj razini. To je posljedica sporog prilagođavanja obrazovnih učinaka razmjerno brzim strukturnim promjenama. 

Summary:

Labour force competences (skills) are key determinants of society's prosperity and better quality of life for the population. That is why over the last few decades; countries around the world have been paying more attention and investing more and more financial resources in developing and improving of the skills of their population and employees. For workers, acquiring the right skills means successful employability and social mobility. The skills of the workforce for a company represent the most important factor of productivity, competitiveness and innovation of the economy. Many countries face different challenges in matching the relevant competences for current and future labour market needs. In the context of a dynamic and complex labour market, it is crucial to improve and successfully coordinate the effects of educational programmes and the competences required on the labour market. An important dimension of the labour market and successful workforce is the mismatch and imbalance in supply and demand of various skills at sectoral, regional and professional level. This is often a consequence of the slow adaptation of educational effects to relatively rapid structural changes.

Ključne riječi: kompetencije, usklađenost obrazovanja i potreba na tržištu rada, konkurentnost gospodarstva, radna snaga

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 3/2018

UDK: 331.5:37

Europski zakonodavac ustraje na stvaranju zaokruženog pravnog okvira regulative sigurnosti i zaštite osobnih i neosobnih podataka radnika.

Sažetak:
Kibernetička sigurnost i zaštita elektroničkih podataka iziskuje pravnu regulativu, pri čemu još nije stvoren nadnacionalni pravni okvir u pogledu neosobnih podataka, dok su opće odredbe o zaštiti osobnih podataka usvojene i uskoro se počinju primjenjivati u praksi.
Fluktuacija i manipuliranje podacima omogućavaju poslodavcima realizaciju poslovnih ciljeva, uz uštedu troškova poslovanja, što je bitno za razvoj informatičke tehnologije, koja je u srži svih značajnijih društvenih kretanja. Radnici su u srcu tih napora i vrijednosti, jer njihovi osobni i neosobni elektronički podaci svakodnevno kolaju bespućima virtualnog svijeta, uz nepobitnu činjenicu da su i radnici generatori vrijednosti koje se stvaraju u okviru procesa distribucije podataka.
U ovome radu autor primjenom eksplikativne i metode studije slučaja, prikazuje budući normativni okvir uređenja društvenih odnosa u suvremenom europskom okruženju, primarno sa pravničkog aspekta, radi utvrđenja postavki i mjerila kibernetičko-pravne sigurnosti neosobnih elektroničkih podataka u odnosu na osobne podatke radnika.
Zaključno se utvrđuje da dosadašnji pravni okvir zaštite elektroničkih podataka nije dovoljan, zbog čega je europski zakonodavac pribjegao potpunom rješenju regulacije ključnih pitanja zaštite osobnih i neosobnih elektroničkih podataka, radi ostvarenja funkcije slobodnog kretanja podataka uz istovremenu zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda.

Summary:
Cybernetic security and the protection of electronic data requires legal regulation, which has not yet created a supranational legal framework for non-personal data, while the general provisions on personal data protection have been adopted and will soon start to apply in practice.
Fluctuation and manipulation of data enables employers to realize business goals, while saving business costs, which is essential for the development of information technology, which is at the core of all major social movements. Workers are at the heart of these efforts and values, because their personal and non-personal electronic data are colliding with the virtual worlds on a daily basis, with the indisputable fact that workers are also generators of values that are created within the process of data distribution.
In this paper, the author uses the explicative and case study methodology to illustrate the future normative framework for the regulation of social relations in a contemporary European environment, primarily from a juridical point of view, in order to establish the settings and the measurements of cybernetic-legal security of non-personal electronic data in relation to personal data of workers.
It is concluded that the current legal framework for the protection of electronic data is insufficient, which is why the European legislator has resorted to a complete solution for regulating the key issues of protection of personal and non-personal electronic data in order to achieve the free movement of data while simultaneously protecting fundamental human rights and freedoms.

Ključne riječi: uredba, neosobni podaci, osobni podaci, elektronički podaci, radnička prava

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 4/2018

UDK: 342.738: 004

U nastavku donosimo prikaz izmjena i dopuna Zakona o strancima (Narodne novine, br. 46/18 od 18.5.2018.)

SAŽETAK:
Hrvatski sabor je tijekom svibnja 2018. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (koji je objavljen u Narodne novine, br. 46/18 od 18.5.2018.), a kojim se na novi način regulira boravak i rad stranaca u Republici Hrvatskoj. S obzirom na to da će izmjene utjecati i na radne odnose, u nastavku dajemo prikaz novina kako bi se poslodavci, ali i potencijalni radnici i druge osobe koje žele obavljati neki oblik rada u Republici Hrvatskoj upoznali s novim mogućnostima rada, ali i boravka u našoj zemlji.

Summary:
In May 2018, the Croatian Parliament passed the Act on Foreigners (published in the Official Gazette No. 46/18 of 18 May 2018), which regulates the residence and work of foreigners in the Republic of Croatia in a new way. Considering that the changes will affect labour relations, we will also present the new orders so that the employers, as well as potential workers and other persons who want to perform some form of work in the Republic of Croatia, will be introduced with new possibilities of work, as well as residence in our country.

Ključne riječi: stranci, Zakon o strancima, boravak i rad stranaca

Biljana Barjaktar, dipl. iur.

RADNO PRAVO 7-8/2018

UDK: 351.756 (094.5)

Krovna nadnacionalna institucija svijeta rada savjetuje dionike kako da se ponašaju u kriznim situacijama, uključujući i migrantsku krizu kojoj svjedočimo, stavljajući naglasak na institute socijalne pravde, socijalnog dijaloga i upravljanje krizom.

SAŽETAK: 
Krizne situacije odvajkada same po sebi predstavljaju izazov za svako društvo i svakog građanina, tako i za radnike, uslijed shvaćanja potrebe realizacije socijalne pravde i više desetljetne težnje za ostvarenjem koncepta dostojanstvenog rada.
Sposobnost brzog oporavka nakon katastrofe u bilo kojem obliku, označava sposobnost sustava, zajednice ili društva izložena opasnostima da pruži otpor, apsorbira i da se prilagodi, te u konačnici potpuno oporavi od učinaka opasnosti, pravovremeno i na učinkovit način, uključujući očuvanje i obnovu svojih bitnih osnovnih struktura i funkcija kroz upravljanje rizikom.
U ovome radu autor deskriptivnom metodom ukazuje na ključne odrednice Preporuke br. 205 Međunarodne organizacije rada, uz poseban osvrt na  radnike migrante, u posljednjih nekoliko godina zasigurno najugroženiju skupinu radnika, iz spektra naročito osjetljivih skupina radnika.
Zaključno se upućuje na objektivnu potrebu implementiranja i učinkovitog korištenja mehanizama pomoći radnicima pogođenim kriznim situacijama i migracijama, uz naglasak na uporabu socijalnog dijaloga, prilikom odgovora na sukobe, katastrofe i migracije.

Summary:

Crisis situations by themselves are a challenge for every society and every citizen as well as for workers due to the need to realize the need for social justice and more decades of aspirations to achieve the concept of decent work. 
The ability to recover quickly after a disaster in any form means the ability of the system, community or society exposed to dangers to provide resistance, absorb and adapt, and ultimately fully recover from the effects of danger in a timely and effective manner, including the preservation and renewal of its essential basic structures and functions through risk management. 
In this work, the author uses a descriptive method to point to key references of Recommendation no. 205 of the International Labor Organization, with a special emphasis on migrant workers, has certainly been the most vulnerable group of workers in the last few years, from the spectrum of particularly vulnerable groups of workers. 
It concludes by pointing to the objective need for implementation and effective use of assistance mechanisms for workers affected by crisis and migration, with emphasis on the use of social dialogue, response to conflicts, disasters and migration.

Ključne riječi: krizna situacija, socijalni dijalog, preporuka, migranti, dostojanstven rad

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 7-8/2018

UDK: 331.55

U članku se razmatraju presude sudova kojima je predmet spora povrat troškova edukacije za slučaj prestanka ugovora o radu.

SAŽETAK:
Poslodavci često koriste razne institute kako bi se zaštitili od postupaka radnika. Tako se ugovara odštetna odgovornost radnika, ugovorna kazna, obveze radnika da poslodavcu vrati iznos koji je uložio u njegovu edukaciju i osposobljavanje za obavljanje poslova radnikovog radnog mjesta ili iznosa koji je uložio u njegovu edukaciju neovisno o tome je li radniku ta edukacija bila potrebna za obavljanje poslova njegovog radnog mjesta.

Summary:
Employers often use various institutes to protect themselves from the employees´ actions: employees' liability for damages, contractual punishment, employee's obligation to pay back to the employer the amount invested in his/her education and training to perform the work or the monetary amount invested in his/her education, irrespective of whether it was required for an employee to perfom his/her jobs.

Ključne riječi: edukacija radnika, osposobljavanje, troškovi, prestanak ugovora o radu

Mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 9/2018

UDK: 349.2: 377

Neumitan razvoj radnog prava i zakonodavstva kao zub vremena nagriza propise koji spadaju u relikte prošlosti poput pravilnika o radu, tvoreći podlogu za rast novih, suvremenih modela uređivanja međusobnih prava i obveza poslodavaca i radnika, uz dokidanje jednostranog odlučivanja.

SAŽETAK:
Značaj pravilnika o radu za hrvatsko radno pravo objektivno gledano sve je slabiji, budući da je riječ o arhaičnom institutu koji ide u korist isključivo jedne stranke radnog odnosa, poslodavca.
Pravo poslodavca da pravilnikom uređuje radne uvjete i druge elemente radnog odnosa, postupajući pri tome autonomno, ukoliko nema radničkog vijeća i radnici nisu sindikalno organizirani, otvara prevelik prostor zlouporabama u praksi.
U ovome radu autor ukazuje na mjerodavne odrednice općeg propisa o radu zakonske snage koje definiraju položaj i organizaciju institucije normiranja kroz pravilnike o radu, ukazujući posebno na mogućnost potraživanja sudske zaštite zbog djelomične ili posvemašnje nezakonitosti pravilnika o radu, uz naglasak na titulare isticanja ništetnosti nezakonitog pravilnika
Zaključno se ukazuje na otvorena pitanja glede tog arhaičnog instituta radnog prava, uz direktan prijedlog da se de lege ferenda izvrši ukidanje istoga zakonskim rješenjem i dade prednost ugovornom pravu te mehanizmima socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja kao modela uređivanja spornih pitanja između stranaka radnog odnosa.

Summary:
The significance of the rule books for Croatian labor law is objectively considered weaker than ever, since it is an archaic institute that goes to the benefit of only one party to the employment relationship, the employer.
The right of the employer to regulate the working conditions and other elements of the employment relationship, by acting autonomously, if there is no councilor and the workers are unorganized, opens up too much space to misuse in practice.
In this article, the author points to the relevant provisions of the general rule of law work defining the position and organization of the normative institution through the rules of work, pointing in particular to the possibility of claiming judicial protection due to partial or total illegality of the rule books, with emphasis on the title of emphasizing the nullity of the illegal rulebook.
It concludes by pointing out the open questions about this archaic working-class institute, with the direct proposition that de lege ferenda enforces the abolition of the same legal solution and gives precedence to contract law and the mechanisms of social dialogue and collective bargaining as a model for regulating disputed issues between working parties.

Ključne riječi: pravilnik o radu, ugovorno pravo, prenormiranost, ništetnost, pravo poslodavca

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 9/2018

UDK: 349.2: 330.82

Kolektivni ugovor ugostiteljstva primjenjuje se od 1. travnja 2018. godine, a sklopljen je na određeno vrijeme do 31. prosinca 2019. godine. Autor u nastavku analizira njegov sadržaj.

Sažetak:
U „Narodnim novinama“ broj 36/2018 od 18.04.2018. objavljen je Kolektivni ugovor ugostiteljstva, zaključen između reprezentativnih sindikata u toj djelatnosti i Hrvatske udruge poslodavaca – udruga ugostiteljstva i turizma, 27. ožujka 2018. godine, a uređuju „međusobna prava i obveze, te određena pravila i pitanja iz radnih odnosa i u svezi s radnim odnosom radnika/ce... u ugostiteljskoj djelatnosti“ i „... određena minimalna prava i obveze poslodavaca i radnika u ugostiteljskoj djelatnosti“. To su „djelatnosti pružanja usluga smještaja i pripreme i usluživanja hrane i pića...“.

Summary:
In the Official Gazette (No. 36/2018 of 18 April 2018.) the Collective Agreement for Catering, concluded between the representative trade unions in that activity and the Croatian Association of Employers - the Association of Catering and Tourism, on March 27, 2018, regulating "mutual rights and obligations, certain rules and issues in employment and in relation to employment of the workers in the catering industry, as well as ... „the minimum rights and obligations of employers and workers in the catering industry". These are "activities of providing accommodation services and preparing and serving food and beverages".

Ključne riječi: kolektivni ugovor, ugostiteljstvo, prava i obveze na radu

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 9/2018

UDK: 349.2: 640.4

Navedenim stručnim tekstom prikazujemo uvjete za rad volontera stranaca u Republici Hrvatskoj sukladno Zakonu o strancima (Narodne novine, br. 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18), odnosno Zakonu o volonterstvu (Narodne novine, br. 58/07 i 22/13).

Sažetak:
Zakonom o strancima (Narodne novine, br. 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18) regulirani su uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada državljana trećih zemalja i državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji te uvjeti rada i prava upućenih radnika u Republici Hrvatskoj, dok se Zakonom o volonterstvu (Narodne novine, br. 58/07 i 22/13) propisuju osnovni pojmovi vezani za volontiranje, temeljna načela volontiranja, vrijednosti volontiranja, uvjeti volontiranja, prava i dužnosti volontera te organizatora volontiranja, uvjeti sklapanja ugovora o volontiranju, donošenje Etičkog kodeksa volontiranja, izdavanje potvrde o provedenom volontiranju, izdavanje potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje, državna nagrada za volontiranje te nadzor nad izvršenje navedenog Zakona.

Summary:
The Act on Foreigners (Official Gazette, 130/11, 74/13, 69/17, 46/18) regulates the conditions of entry, movement, residence and work of third-country citizens and citizens of the Member States of the European Economic Area and members of their families and the conditions of work and rights of employed workers in the Republic of Croatia, while the Act on Volunteering  (Official Gazette 58/07 and 22/13) prescribes the basic concepts related to volunteering, the basic principles of volunteering, the value of volunteering, volunteering conditions, the rights and duties of volunteers, the volunteering organization, the volunteering agreement, the adoption of the Ethical Code of Volunteering, the issuance of a certificate of volunteering, the issuance of a certificate of competence acquired through volunteering, the State Volunteering Award and the supervision of the execution of the respective Act.

Ključne riječi: volontiranje stranaca, Zakon o strancima, Zakon o volonterstvu

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 9/2018

UDK: 349.2: 364-32

Navedenim stručnim radom dajemo prikaz novog Zakona o poljoprivrednoj komori koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 29. lipnja 2018. godine, time da je isti objavljen u Narodnim novinama broj 61/18., od 11. srpnja 2018. godine, te se primjenjuje počevši od 19. srpnja 2018. godine.

Sažetak:
Hrvatska poljoprivredna komora osnovana je Zakonom o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (Narodne novine, broj 30/09.), time da je njezinom uspostavom članstvo u Komori bilo obvezno za sve tadašnje pravne i fizičke osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Međutim, donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (Narodne novine, broj 50/12.), članstvo u Komori postaje dobrovoljno čime se broj dosadašnjih članova Komore značajno smanjio.

Summary:
The Croatian Chamber of Agriculture was established by the Act on the Croatian Chamber of Agriculture (Official Gazette no. 30/09), so that its membership in the Chamber was mandatory for all legal and natural persons registered at the Register of Agricultural Holdings. However, by the adoption of the Act on Amendments to the Act on the Croatian Chamber of Agriculture (Official Gazette No. 50/12), membership in the Chamber has become voluntary, resulting in reduction of the number of members of the Chamber.

Ključne riječi: Hrvatska poljoprivredna komora, članstvo, djelatnost
 

ALAN VAJDA, dipl. iur.

RADNO PRAVO 11/2018

UDK: 061.2: 636 (094.5)

S motrišta prava postavlja se pitanje da li se jednom normom primjenjenom u Europskoj uniji postižu isti učinci, odnosno da li je jednako pravo za nejednake uvjete i mogućnosti i učinkovito i pravedno. Posebno je važno istražiti u kojoj su mjeri dva načela radnog prava Europske unije sloboda kretanja radnika i zabrana diskriminacije utjecali na radne procese i učinkovitosti rada. Autori u ovom radu ukazuju na njihovu ontogenezu, te polaze od teze da je njihovo etabliranje različito utjecalo na radnopravne sisteme u pojedinim državama.

Sažetak:
Postoje stanovite dvojbe u pogledu kompatibilnosti Europskog radnog prava i radnog prava Republike Hrvatske. Prije svega upitnim se čini mogućnost potpune primjene radno-pravnih standarda utvrđenih pravom Europske unije s motrišta stupnja ekonomskog razvoja Republike Hrvatske i tradicije, običaja i radnih navika koje su kroz povijest radnog prava dominirale i koje se jednostavno i brzo ne mogu transformirati ili eliminirati. Veće promjene radno-pravnog statusa radnika i tehnoloških i radnih navika radnika u Hrvatskoj nisu moguće. Društvene posljedice staroga sustava vidljive su posvuda i u svim segmentima društvene strukture, a pomaci u materijalno-tehničkom smislu su mnogo veći nego u kulturološkom. S motrišta prava uopće postavlja se pitanje da li se jednom normom primjenjenom u Europskoj uniji postižu isti učinci, odnosno da li je jednako pravo za nejednake uvjete i mogućnosti i učinkovito i pravedno. Posebno je važno istražiti u kojoj su mjeri dva načela radnog prava Europske unije sloboda kretanja radnika i zabrana diskriminacije utjecali na radne procese i učinkovitosti rada. Autori u ovom radu ukazuju na njihovu ontogenezu, te polaze od teze da je njihovo etabliranje različito utjecalo na radnopravne sisteme u pojedinim državama.

Summary:

There are certain doubts regarding compatibility of European labour law and labour law of the Republic of Croatia. First and foremost, it is questionable to be able to fully apply the labour law standards established by the law of the European Union from the point of view of economic development of the Republic of Croatia and the traditions, customs and working habits which have been dominated by the history of labour law and which can not be easily and quickly transformed or eliminated. Larger changes in labour-status of workers and technological and working habits in Croatia are not possible. The social consequences of the old system are visible everywhere in all segments of the social structure, and the advances in the material and technical sense are much greater than in the cultural.

Ključne riječi: europsko radno pravo, sloboda kretanja radnika

Dr. sc. Milorad Ćupurdija, prof. v. š.
Doc. dr. sc. Safet Subašić, prof.

RADNO PRAVO 1/2019

UDK: 349.2 (4)

U nastavku autor donosi prikaz novog zakonskog uređenja zaklada u hrvatskom pravu, s posebnim osvrtom na radnopravne odnose u zakladi.

Sažetak: 
Usvajanjem novog Zakona o zakladama učinjeni su bitni pomaci u normativnom okviru za djelovanje zaklada u Republici Hrvatskoj te su ispunjene obveze koje proistječu iz Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva za razdoblje 2012.-2016. Ovim Zakonom osigurava se veća transparentnost i javnost djelovanja zaklada, a time i veći prostor za jačanje povjerenja građana u rad zaklada, kao važnih aktera organiziranog civilnog društva te sve važnijih čimbenika društvenog i gospodarskog života u Republici Hrvatskoj.

Summary:
By adopting the new Act on Foundations, important moves were made in the normative framework for the operation of the foundations in the Republic of Croatia and the obligations arising from the National Strategy for Creating an Enabling Environment for Civil Society Development for the period 2012-2016 were fulfilled. This Act ensures greater transparency and publicity of the foundation´s operations, and thus a greater space for strengthening the trust of citizens in the work of the foundations which are important actors of organized civil society and the important factors of social and economic life in the Republic of Croatia.

Ključne riječi: zaklade, osnivanje, statusne promjene

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.
Pročelnik Upravnog odjela, Veleučilište u Šibeniku

RADNO PRAVO 2/2019

UDK 061.27 : 349.2

Uspoređeno je normativno uređenje instrumenata koji u većoj ili manjoj mjeri osiguravaju samostalnost i neovisnost sudaca, s jedne, te službenika u državnoj i lokalnoj službi, s druge strane. 

SAŽETAK:

Zakoni na području sudstva, odnosno službeničkih odnosa, normiraju niz srodnih instituta upravljenih na ostvarivanje samostalnosti i neovisnosti donositeljâ pojedinačnih odluka u sudskim i upravnim postupcima. Primjerice, riječ je o odredbama kojima su regulirana pitanja zabrane utjecaja na odlučivanje, ograničenja pojedinih vrsta aktivnosti, limitirane obveznopravne odgovornosti, izuzeća, zaštite osobnoga i institucionalnog ugleda, sukoba interesa, i dr. Zajedničko im je da za cilj imaju, s jedne strane, priznavanjem pojedinih prava sucima/službenicima olakšati odbijanje pritisaka na odlučivanje, a u drugu ruku, propisivanjem dodatnih ograničenja, povećati vjerojatnost da će suci i službenici svoju samostalnost i neovisnost poimati ne samo kao pravo, već i kao obvezu. Radi se, dakle, o ograničenjima potrebnima za ostvarivanje samostalnosti i neovisnosti onih koji su tim ograničenjima podvrgnuti.

Summary:
Acts in the field of judicial and administrative sector regulate many related institutes aimed at achieving autonomy and independence of decision-makers in judicial and administrative proceedings. For example, the provisions regulating the issues of prohibition of influence on decision-makers, restrictions on certain types of activities, limited liability, exceptions, protection of personal and institutional reputation, conflicts of interest, etc. They are intended, on the one hand, by recognizing individual rights to the decision-makers, to ease their pressure on decision-making and secondly, by prescribing additional restrictions, increase the probability that judges and officials perceive their autonomy and independence not only as a right, but also as an obligation. These are restrictions necessary to achieve the autonomy and independence of those who are subject to these restrictions.

Ključne riječi: samostalnost i neovisnost, suci, službenici, sudovi, javnopravna tijela

Doc. dr. sc. Alen Rajko, dipl. iur.

Upravni sud u Rijeci, sudac i predsjednik suda

RADNO PRAVO 2/2019

UDK 347.962

Navedenim stručnim radom obrađujemo problematiku u svezi novog Zakona o tržištu rada (Narodne novine broj 99/18). koji je objavljen u Narodnim novinama broj 118/18, s time da se isti primjenjuje počevši od 1. siječnja 2019. godine.

Sažetak:
Djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem obavljaju se za nezaposlene osobe i ostale tražitelje zaposlenja, poslodavce i druge osobe koje traže informacije i savjete o uvjetima i mogućnostima zapošljavanja i razvoja karijere, time da iste obavlja Hrvatski zavod za zapošljavanje. Stupanjem na snagu Zakona o tržištu rada propisana je obveza ministra rada i mirovinskog sustava da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu istog donese značajan broj podzakonskih akata na navedenom području.

Summary:
Employment-related activities are carried out for unemployed persons and other jobseekers, employers and other persons seeking informations and advise on the conditions and opportunities of employment and career development, which is done by the Croatian Employment Service. With the entry into force of the Act on Labour Market, 90 days from the date of its entry into force a significant number of bylaws must be passed.

Ključne riječi: Zakon o tržištu rada, prava za vrijeme nezaposlenosti, novčana naknada

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 3/2019

UDK: 347.79: 349.2

Poštivanje posebnih uvjeta za sklapanje ugovora o radu jednako je obveza poslodavca i radnika, a normiranje tih uvjeta karakteristična funkcija u prvom redu zakonodavca i podredno poslodavca, dok je dokazivanje izostanka zapreka za zasnivanje radnog odnosa zbog (ne)kažnjavanosti radnika funkcija i radnika i poslodavca.

Sažetak:
Propisivanje posebnih uvjeta za sklapanje ugovora o radu negativno, kao zapreka za zasnivanje radnog odnosa, u pretežnom broju slučajeva u praksi odnosi se na uvjetovanje da radnik nije kazneno te iznimno prekršajno kažnjavan.
Posebni uvjeti utvrđuju se propisima nižeg ranga od zakonskog, ali za javne službe i državnu službu karakteristično je njihovo normiranje zakonskim putem.
Specifičan problem istraživanja u ovom radu jesu slučajevi kada poslodavci inzistiraju na nekažnjavanosti budućeg radnika bez uporišta u zakonskom propisu, pa se postavlja pitanje da li adresati zahtjeva imaju obvezu postupiti po dotičnom zahtjevu neutemeljenom na pisanoj pravnoj normi i što je sa javnim natječajima u kojima se takvi zahtjevi/uvjeti traže.
Zaključno se ukazuje na specifičnosti i razlike općeg i posebnog uvjerenja o nekažnjavanju odnosno podacima iz kaznene evidencije, posebnostima pojedinih djelatnosti po pitanju zapreka za sklapanje ugovora o radu ili prijema u službi zbog kaznene i iznimno prekršajne osuđivanosti kandidata za zapošljavanje te vršenja normativne funkcije od strane poslodavca u pogledu propisivanja nekažnjavanosti kao posebnog uvjeta.

Summary:
The imposition of special conditions for the conclusion of a labor contract negatively as a barrier to employment, in a prevalent case of practice, relates to the condition that a worker is not punished and is exceptionally misdemeanor punishable. 
Special conditions are laid down by regulations of a lower rank than the law, but for public services and civil service it is characteristic that they are legally legislated. 
The specific problem of research in this paper is when employers insist on the impunity of future workers without reference to the statutory provision, and the question arises as to whether the addressees of the request have an obligation to act on the claim in question, which is not based on the written legal norms and what is the case with public tenders in which such conditions are required. 
Author concludes by pointing out the specifics and differences between the general and special convictions of non-punishment or data from criminal records, the particularities of certain activities regarding the obstacles to the conclusion of employment contracts or the reception of the service for the criminal and extremely misdemeanor condemnation of the candidates for employment and the performance of the normative function by the employer regarding the prescription of punishment as a special condition.

Ključne riječi: nekažnjavanost, posebni uvjeti, kaznena evidencija, službenici, kandidat za zapošljavanje

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 5/2019

UDK: 349.2-057.875

U nastavku donosimo prikaz drugog dijela članka koji se odnosi na prikaz odredbi Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje. Prvi dio članka objavljen je u prošlom broju časopisa.

Sažetak: 
Normiranje rada znanstvenika, nastavnika i suradnika ima za svrhu, prema stavku 2. članka 57 Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, određivanje i prepoznavanje radnih opterećenja čime će se postići učinkovitiji rad zaposlenih.

Summary: 
The standardization of the work of scientists, teachers and associates has, for the purpose of paragraph 2 of Article 57 of the Collective Agreement for Science and Higher Education, the purpose of determining and recognizing workload, thereby achieving more efficient work of the employees.

Ključne riječi: Kolektivni ugovor, poslovi i opterećenja radnih mjesta u znanosti i visokom obrazovanju

Davor Rajčić, dipl. iur.
tajnik Građevinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 5/2019

UDK 546.8 

Navedenim tekstom prikazujemo novi Zakon o državnom inspektoratu koji je objavljen u Narodnim novinama broj 115/18., s time da je isti u primjeni od 1. travnja 2019. godine.

SAŽETAK:
Novim Zakonom o državnom inspektoratu uređuje se ustrojstvo Državnog inspektorata, upravljanje, uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata, dužnosti i ovlasti inspektora u svrhu zaštite javnog interesa i javnozdravstvenog interesa u provedbi propisa te prekršajna odgovornost.

Summary:
The new Act on National Inspectorate regulates the organization of the National Inspectorate, the management, the conditions for conducting inspection activities from the scope of the National Inspectorate, duties and powers of inspectors for the purpose of protecting the public interest and public health interest in the implementation of regulations and misdemeanor liability.

Ključne riječi: Zakon o državnom inspektoratu, inspekcijski poslovi

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 5/2019

UDK 347.79: 349.2 

U članku autor prikazuje mogućnosti prenošenja drugog dijela godišnjeg odmora u iduću godinu kako to regulira Zakon o radu. Također prikazuje i Konvenciju MOR-a 132 o plaćenom godišnjem odmoru (revidirana), koja to regulira na drukčiji način, a koja je sukladno Ustavu RH dio našeg unutarnjeg pravnog poretka i iznad zakona. Autor ukazuje na problem potpunog ignoriranja Konvencije u praksi, uključujući i u praksi prekršajnog suda. 

Sažetak:
Zakon o radu regulira mogućnost prenošenja drugog dijela godišnjeg odmora do 30. lipnja iduće godine, a nepoštivanje toga roka propisuje kao teži prekršaj. Prekršajni sud ovu odredbu Zakona o radu tumači vrlo striktno ne omogućujući ikakav drukčiji dogovor radnika i poslodavca. Međutim, Konvencija MOR-a 132 o plaćenog godišnjem odmoru (revidirana) određuje da se drugi dio godišnjeg odmora dulji od dva tjedna može koristiti u roku 18 mjeseci od isteka godine u kojoj je stečen, dakle regulira to pravo na drukčiji način od Zakon o radu. Sukladno Ustavu RH Konvencija je dio našeg unutarnjeg pravnog poretka i iznad zakona. Nažalost, u praksi se Konvencija potpuno ignorira. 

Summary:

The Labor Act regulates the possibility of carrying over the remainder of annual leave by June 30 of the following year, and the disrespect of this deadline is prescribed as a major misdemeanor. The Misdemeanor Court interpret this provision of the Labor Act very strictly, not allowing any agreement between the employee and the employer. However, the ILO Convention 132 concerning Annual Holidays with Pay (Revised) stipulates that the the remainder of the annual holiday with pay longer than two weeks can be used no later than eighteen months, from the end of the year in respect of which the holiday entitlement has arisen, thus regulating this right differently than the Labor Act. According to the Constitution of the Republic of Croatia, the Convention is a part of our internal legal system and is above the statutes. Unfortunately, the Convention is completely ignored in practise.

Ključne riječi: godišnji odmor, prenošenje godišnjeg odmora, Konvencija Međunarodne organizacije rada 132 o plaćenom godišnjem odmoru (revidirana)

Krešimir Rožman, mag. iur.
urednik „Radnog prava“

RADNO PRAVO 6/2019

UDK: 349.23

Umjetna inteligencija sa svojim rješenjima svakim danom pronalazi sve veću primjenu u svim granama prava, tako da ni radno pravo nije „imuno“ na suvremene tekovine.

Sažetak:
Softver što simulira razgovor na prirodnom jeziku između korisnika i računala, kako bi radniku i/ili poslodavcu omogućio obavljanje svakodnevnih radnih zadataka i poslova novi je alat na raspolaganju subjektima svijeta rada.
Etička pitanja o zamjeni živih radnika umjetnom inteligencijom nisu predmetom zanimanja ovoga rada, nego se nastoji ukazati na dobre strane i komparativne prednosti uporabe mogućnosti računalnih programa u radu na dnevnoj bazi.
Autor u ovome radu prikazuje efektivne mogućnosti implementiranja i korištenja chatbot-a od strane poslodavaca i radnika, uz naglašavanje otvorenih pitanja pravne regulative, razvoja podatkovne znanosti, osnovnih načina primjene i dobrih strana chatbot-a te osvrt na legal tech.
Zaključno se ukazuje na značaj chatbot-a za radne odnose, mogućnosti da taj oblik umjetne inteligencije faktično zamijeni određenu kategoriju radne snage i činjenicu da dobre strane chatbot-a uvelike nadmašuju prijeteće negativnosti koje proizlaze iz praktične primjene.

Summary:
Software that simulates natural-language conversation between users and computers to enable a worker and/or employer to do everyday job tasks and jobs is a new tool available to subjects in the world of work.
Ethical questions about replacing living workers with artificial intelligence are not the subject of this work, only pointing out the good side and the comparative advantages of using computer program options in work on a daily basis.
The author in this paper presents effective ways to implement and use Chatbot by employers and employees, with an emphasis on open legal regulation issues, data science development, basic application methods and good chatbots and a review of legal tech.
It concludes by pointing to the importance of the chatbot for work relationships, the possibility that this form of artificial intelligence will actually replace a certain category of workforce and the fact that good chatbots are far outdated by the threatening negatives that arise from practical use.

Ključne riječi: chatbot, umjetna inteligencija, radnik, poslodavac, legal tech

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.*
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 6/2019

UDK: 349.2 :004

Tzv. zviždanje ili prijava nepravilnosti kod određenog poslodavca nužno ima stanovite neizbježne posljedice opisanog slijeda događaja, pri čemu vinovnika brojni odgovaraju od prijave jer znaju tko je u pitanju, a on ne vjeruje nikom jer zna da druga prilika ne postoji.

SAŽETAK:
Zakonodavno usredotočenje na izradu opće konstrukcije pravne zaštite zviždača, rezultiralo je tek nastalim zakonskim propisom što treba iznjedriti efikasnu zaštitu prokazivača nepravilnosti uočenih kod određenih poslodavaca.
Neizbježne posljedice utvrđenog i propisanog slijeda događaja ukupnošću normiranog sadržaja i podrazumijevajući prethodno stvorenu praksu korištenjem konvencijskog prava, otvorile su brojna pitanja za primjenjivače i adresate dotičnog propisa.
U ovome radu autor metodom analize i komparativnom metodom prikazuje i raščlanjuje zahtjeve usmjerene prema radnicima zviždačima prilikom prijave nepravilnosti na strani poslodavca, proces tzv. zviždanja, utjecaj prijave na radni odnos zviždača i potencijalnu povredu slobode izražavanja na radnom mjestu.
Zaključno se predlaže de lege ferenda uvjetovanje kaznenopravne zaštite prava radnika zviždača prethodnim iscrpljivanjem putova opće, građanskopravne ili radnopravne zaštite, činjenicu da zahtjev lojalnosti radnika poslodavcu mora biti razuman i potreban standard sumnje što mora postojati u trenutku prijave nepravilnosti.

Summary:
Legislator focus on creating a general framework for legal protection of “whistleblowers” has resulted in newly created legal regulation, which should provide effective protection of the perpetrators of irregularities detected on certain employers.
The inevitable consequences of the established and prescribed sequence of events with a total content of norms and implying a previously created practice by using conventional law have opened up numerous issues for applicators and addresses of the relevant regulations.
In this paper author analyzes and clarifies the requests directed to “whistleblowers” when applying an irregularity on the employer's side, using a method of analysis and a comparative method, process of so-called “whistle”, the effect of applying to the whistle worker's employment contract and the potential violation of freedom of expression in the workplace.
Finally, author de lege ferenda proposes that protection of the workers' rights of the whistleblower by the criminal law should be conditioned by exploitation the general, civil or labor protection routes, then the fact that the employer's loyalty requirement must be a reasonable and that the standard of doubt must exist at the moment of filling the report about irregularities on the employer's side.

Ključne riječi: zviždač, sloboda izražavanja na radnom mjestu, osnovana sumnja, usporedivi radnik, opći interes

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 7-8/2019

UDK: 349.2-057.875

U travnju 2019. sindikati u Hrvatskoj skupljali su potpise za referendum kako bi dobna granice za starosnu mirovinu ostala 65 godina za oba spola i nakon 2033. godine. Ovaj tekst je nastao početkom travnja 2019. i bez obzira na uspjeh u prikupljanju potpisa i mogući referendum te njegove učinke, u ovom prilogu nastojimo pokazati uzroke nepovoljnog stanja u hrvatskom mirovinskom sustavu.

Sažetak:
Reforme mirovinskih sustava širom svijeta su jako nezahvalne za bilo koju političku garnituru. Gubici su neposredni, jasni i točno usmjereni na pojedine društvene skupine, a koristi su nesigurne ili barem upitne, dugoročne – možda će se dogoditi za desetak godina, a možda i neće; te konačno raspršene: najvjerojatnije od njega će slabu korist imati današnji umirovljenici, a zbog starenje stanovništva oni budući najvjerojatnije samo mogu očekivati smanjivanje mirovinskih prava. Najveći problem hrvatskog mirovinskog sustava je što počnemo raditi prilično kasno, a odlazimo razmjerno rano u mirovinu. Tako imamo i razmjerno kratko razdoblje prosječnog staža mirovinskog osiguranja. U hrvatskom zakonodavstvu postoji cijeli niz oprečnih rješenja koja se odnose na zapošljavanje starijih radnika. Nije presudno da radimo do 67 godine života, ali trebamo raditi do zakonski utvrđene dobi za umirovljenje, što zasad sigurno nije slučaj.

Summary:
Reforms of pension systems around the World are very ungrateful for any political set. Losses are straightforward, clear and accentuated to individual social groups. At the other hand, the benefits are uncertain and/or questionable, they may take place in a decade or there may not come at all. Most likely, possible benefits would be of little use to current pensioners. Because of the aging of the population, current pensioners are likely to expect only a reduction in their pension rights. The biggest problem of the Croatian pension system is that we start to work pretty late, and we go relatively early in the retirement. Therefore, we have a relatively short average period of retirement insurance. In Croatian legislation, there are a number of conflicting solutions for the employment of older workers. It is not critical that we work up to 67 of age, but we need to work up to a statutory retirement age, which for now is certainly not the case.

Ključne riječi: mirovinski sustav, Hrvatska, fiskalna, održivost, povišenje zakonske dobi za odlazak u mirovinu

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 6/2019

UDK 349.2 : 364.35

Prekarni je rad često prisutan u Hrvatskoj i u Europi, pa iako se oblici prekarnosti neprestano šire i umnažaju, svejedno nema njegove jednoznačne definicije. Ipak, postoji prilično veliko suglasje o ključnim obilježjima prekarnosti, riječ je o slabo plaćenim, nesigurnim, povremenim i često besperspektivnim poslovima na određeno vrijeme, odnosno privremeno i povremeno zapošljavanje, lažno samozapošljavanje, podugovaranje. Na tim poslovima obično nema mogućnosti korištenja tjednih i godišnjih odmora, često nema odgovarajuće zaštite na radu, uključujući i prava na udruživanje i kolektivno pregovaranje.

Sažetak:
Prekarni je rad često prisutan u Hrvatskoj i u Europi, pa iako se oblici prekarnosti neprestano šire i umnažaju, svejedno nema njegove odgovarajuće jednoznačne definicije. Ipak, postoji prilično veliko suglasje o ključnim obilježjima prekarnosti, riječ je o slabo plaćenim, nesigurnim, besperspektivnim poslovima na određeno vrijeme, odnosno privremeno i povremeno zapošljavanje, lažno samozapošljavanje, podugovaranje. Nestandardan ili nesiguran je rad dobio je na važnosti, pa je čak i postao gotovo uobičajena norma u određenim sektorima, kao što je maloprodaja. Nesigurnost zaposlenja može prouzrokovati nejednakost, ranjivost i socijalnu isključenost zato što osobe koji lako gube posao ili se boje gubitka posla većinom nemaju alternativne mogućnosti zapošljavanja i/ili im nedostaju prilike i sposobnosti za usavršavanje i stjecanje novih vještina. 

Summary:
Non-standard or precarious work has gained in importance in Croatia and Europe. Although the forms of this work are constantly increasing and multiplying, there is no an adequate and unambiguous definition of this phenomena. However, there is a broad consensus on the key features of the precarious work, namely poorly paid, insecure, temporary and occasional employment, non-perspectives jobs, bogus self-employment, and subcontracting. Non-standard or unsafe work has become almost common in certain sectors, such as retail. Precarious jobs can cause inequality, vulnerability and social exclusion because such persons easy lose their jobs or are scared they would lose it. Very often, they do not have alternative employment possibilities and/or opportunities for skilling and training.

Ključne riječi: prekarni, nestandardni rad, privremeni i povremeni poslovi, sezonski rad

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije, Zagreb

RADNO PRAVO 7-8/2019

UDK: 49.2-057.875

U ovome članku će se prikazati uvjeti pod kojima se mogu zaposliti različite kategorije stranaca u RH te će se opisati njihov radnopravni položaj.

Sažetak:
Zakon o strancima taksativno propisuje kategorije stranaca koji se mogu zaposliti na području RH, a uvjeti pod kojima se zapošljavaju i razina radnih prava koja im se jamči u razdoblju dok rade na području RH razlikuju se ovisno o tome kojoj od kategorija stranaca pripadaju, odnosno je li stranac kojeg poslodavac želi zaposliti državljanin EGP-a ili državljanin treće zemlje.

Summary:
The Act on Foreigners prescribes categories of foreigners who can be employed in the Republic of Croatia, while the conditions under which they are employed and the level of employment rights guaranteed during the period while working in the territory of the Republic of Croatia differs depending on which category of foreigners they belong to, or if the foreigner whom the employer wishes to employ is a citizen of European Econimic Area or a third-country citizen.

Ključne riječi: zapošljavanje, rad stranaca, dozvola za boravak i rad

Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. studija

RADNO PRAVO 7-8/2019

UDK: 331.5: 336.56 

U članku se provodi analiza propisa koji uređuju pitanja u svezi sa djelatnošću istraživača državljana trećih zemalja na pravnim osobama koje obavljaju istraživačku djelatnost u Republici Hrvatskoj. U članku se obrađuju i neka pitanja o statusu tih istraživača, ako nakon isteka ugovora o gostovanju, žele ostati u Republici Hrvatskoj i sklopiti ugovor o radu ili nastaviti odnosno upisati poslijediplomski studij na nekom od visokih učilišta u Republici Hrvatskoj.

Sažetak:
Hrvatski je sabor zbog notificiranja Direktive EU 2016/801 bio dužan donijeti izmjene i dopune Zakona o strancima.
U članku će se provesti analiza propisa koji uređuju pitanja u svezi sa djelatnošću, podredno i radnih odnosa, istraživača državljana trećih zemalja na pravnim osobama koje obavljaju istraživačku djelatnost u Republici Hrvatskoj. U članku se obrađuju i neka pitanja o statusu tih istraživača, ako nakon isteka ugovora o gostovanju, žele ostati u Republici Hrvatskoj i sklopiti ugovor o radu ili nastaviti odnosno upisati poslijediplomski studij na nekom od visokih učilišta u Republici Hrvatskoj.

Summary:
The Croatian Parliament, due to the notification of EU Directive 2016/801, was required to adopt amendments to the Aliens Act.
The article will conduct an analysis of regulations regulating issues related to activity, subordination and working relationships, researchers of third country nationals on legal entities conducting research activities in the Republic of Croatia. The article deals with some questions about the status of these researchers if they wish to remain in the Republic of Croatia after the expiration of the contract of employment and to conclude a work contract or continue or enroll in postgraduate studies at one of the higher education institutions in the Republic of Croatia.

Ključne riječi: ugošćavanje istraživača državljana trećih zemalja, ugovor o gostovanju

Davor Rajčić, dipl. iur.
tajnik Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 7-8/2019

UDK: 347.79: 349.2 

Navedenim tekstom prikazujemo uvjete boravka i rada visokokvalificiranih državljana trećih država u Republici Hrvatskoj što je propisano odredbama Zakona o strancima (Narodne novine, br. 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18), Pravilnika o boravku i radu visokokvalificiranih državljana trećih država u Republici Hrvatskoj - nositelja »EU plave karte«  (Narodne novine, br. 120/12, 81/13 i 38/15) i Direktive Vijeća 2009/50/EZ od 25. svibnja 2009. godine o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih država u svrhu zapošljavanja visokokvalificirane radne snage; (SL L 155, 18. 6. 2009).

Sažetak:
Zakonom o strancima (Narodne novine, br. 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18) kao temeljnim propisom koji regulira boravak i rad stranih državljana u Republici Hrvatskoj propisani su uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada državljana trećih zemalja, odnosno državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji u Republici Hrvatskoj, što obuhvaća i uvjete boravka i rada visokokvalificiranih državljana trećih država u Republici Hrvatskoj.

Summary:
The Act on Foreigners (Official Gazette, No. 130/11, 74/13, 69/17, 46/18), as the basic regulation governing the residence and work of foreign citizens in the Republic of Croatia, stipulates the conditions of entry, movement, residence and work of citizens of third-countries and/or citizens of Member States of the European Economic Area and their families in the Republic of Croatia, which includes the conditions of residence and work of highly qualified third-country citizens in the Republic of Croatia.

Ključne riječi: boravak i rad, stranci, EU plava karta

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 9/2019

UDK: 331.556.4 (497.5)

U članku se iznose konkretni primjeri mnogobrojnih sudskih odluka u kojima se odlučivalo o  posljedicama koje proizlaze iz krivotvorenja diplome/svjedodžbe. S obzirom da se u praksi događaju različite situacije o kojima je potrebno voditi računa prilikom donošenja konkretne odluke poslodavca, u nastavku donosimo njihovu analizu.

Sažetak:
Krivotvorenje javnih isprava predstavlja kazneno djelo. No, zbog krivotvorenja je radniku dopušteno i izvanredno otkazati ugovor o radu. Naime, krivotvorenje diploma/svjedodžbi u pravilu dovodi do gubitka povjerenja poslodavca u radnika, a gubitak povjerenja je dopuštena osnova za izvanredni otkaz ugovora o radu, pod uvjetom da se iz okolnosti slučaja može zaključiti da nastavak radnog odnosa nije moguć. Ipak, u praksi se događaju različite situacije o kojima je potrebno voditi računa prilikom donošenja konkretne odluke poslodavca. O njima će biti govora u ovom radu.

Summary:
Forgery of public documents is a criminal offense. However, due to forgery, the employer is also allowed to extraordinarily terminate employment contract with employee. Forgery of diplomas/certificates generally results in a loss of employer confidence in the employee, and a loss of trust is an allowed basis for an extraordinary termination of an employment contract, recognising all the circumstances or interests of both contracting parties, continuation of the employment is not possible. However, there are different situations in practise that need to be taken into account when employer is making a specific decision.

Ključne riječi: krivotvorenje diplome, krivotvorenje svjedodžbe, sudska praksa

Mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 10/2019

UDK: 343.52: 378.2

Članak obrađuje uspostavu i nadležnosti Europskog nadzornog tijela za rad, agencije koja je osnovana 2019. godine temeljem Uredbe o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad. 

SAŽETAK:
Nakon što je prihvaćen prijedlog da sjedište Europskog nadzornog tijela za rad bude u Bratislavi, tijelo je započelo s radom u listopadu 2019. godine, održavanjem prvog sastanka Upravnog odbora tog tijela u Bruxellesu, dok bi u potpunosti, punim kapacitetom trebalo biti funkcionalno do 2024. godine. Osnivanje jedinstvenog tijela najavljeno je u rujnu 2017. godine, u sklopu zajedničke europske politike u području rada, paralelno s najavom Europskog stupa socijalnih prava, koji promovira standardne vrijednosti u području rada i socijalne politike. Zakonodavni prijedlog predstavljen je u ožujku 2018. godine, a Uredba o osnivanju donijeta je 20. lipnja 2019. godine. Zajedničku politiku najavila je Europska komisija u travnju 2017. godine, a Europski parlament, Vijeće Europske unije i Komisija istu su svečano proglasili u studenome 2017. godine, na Sastanku na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast, održanom u Göteborgu (Švedska). Prema izjavi tadašnjeg predsjednika Europske komisije Junckera, u govoru o stanju Unije održanom 13. rujna 2017., "U Uniji jednakih ne može biti radnika druge klase. Radnici bi trebali zaraditi istu plaću za isti rad na istom mjestu. Stoga je Komisija predložila nova pravila o izaslanju radnika, a osnovat će i novo zajedničko tijelo koje će osigurati pravednu provedbu pravila o mobilnosti radne snage na jedinstvenom tržištu“.

Summary:

The subject of paper is establishment and responsibilities of the European Labour Authority (E-LA), agency founded in 2019, based on the Regulation on establishing the European Labour Authority. After Bratislava was chosen to be the seat of ELA, it has started with work, but in full capacity it will be operational from 2024. Establishment of ELA  has been  announced in September 2017, within the common European policy in the area of labour, togehter with the announcement of introduction of European Pillar of Social Rights aimed at promotion of com-mon standard values in the area of labour and social policy. Legislative proposal was presented in March 2018, while Regulation was passed on 20 July 2019.  Common policy was announced by European Commission in April 2017 and the European Parliament, the Council and the Commission officially proclaimed it in November 2017, at the Summit on Fair Employment and Growth, held in Gothenburg (Sweden). According to the words of president Junkers from the State of the Union Address 2017, “In a Union of equals, there can be no second-class workers. Workers should earn the same pay for the same work in the same place. This is why the Com-mission proposed new rules on posting of workers and the new authority will be established that will ensure fair implementation of labour mobility rules in the single market”.

Ključne riječi: Europsko nadzorno tijelo za rad, jednake mogućnosti, jedinstveno tržište rada, pravedni radni uvjeti, mobilnost radne snage, izaslanje, sloboda kretanja radnika, sloboda pružanja usluga

Snježana Baloković, dipl. iur.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

RADNO PRAVO 12/2019

UDK: 331:061.2(4)

U radu autor ukazuje na pravni položaj udruge kao posebne neprofitne organizacije i naznačavaju se novine u zakonskoj regulaciji glede nadležnih upravnih tijela u postupcima registracije udruga i vođenja registara udruga. Nadalje, ukazuje se na mogućnost obavljanja poslova iz djelokruga djelovanja udruge i kroz radni odnos sa zaposlenicima udruge, te se navode određene specifičnosti kroz regulaciju i stavove prakse. 

Sažetak:
Uz svoju izvornu ulogu i ciljeve koji korespondiraju s potrebama i interesima civilnog društva, udruge se sve više pojavljuju i kao tržišni akteri. Udruga smije obavljati gospodarske djelatnosti ako je to propisano statutom, sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti. Gospodarske djelatnosti udruga može obavljati pored djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, ali ih ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe.

Summary:
In addition to their original role and objectives, which correspond with the needs and interests of civil society, associations are increasingly emerging as a market participants. The association may perform economic activities if required by the statute, in accordance with special regulations governing the conditions for performing such activities. The economic activities of an association may be performed in addition to those activities which achieve its objectives set out in the statue of association, but may not perform them for the sake of profit for its members or third parties.

Ključne riječi:  udruga, nadležno upravno tijelo, ugovor o radu, prenošenje ugovora o radu

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.
pročelnik Upravnog studija Veleučilišta u Šibeniku 

RADNO PRAVO 12/2019

UDK: 349.2:061.2

Ograničavanje prava na štrajk stroga je iznimka od konzumacije navedenog prava, na što radni sud mora posebno paziti prilikom odlučivanja o povredi prava na udruživanje radnika u dijelu realizacije prava na štrajk.

SAŽETAK:
Ograničenje prava podložno je preispitivanjima (zakonske ili druge) ovlasti donositelja sporne odluke, osobito kada se ograničavaju ustavna prava građana, poput prava na štrajk radnika.
Sukob interesa u radno-pravnom odnosu načelno je moguće prevenirati mehanizmima uspostavljenim propisom zakonske snage ili socijalnim dijalogom. Udruživanje radnika u kolektivitet utvrđeno je radi pariranja poslodavcima, sve do razine prekida rada s ciljem ostvarivanja određenih prava.
Miješanje države u pravo na slobodu udruživanja dopušteno je samo iznimno, uključujući i ograničavanje na štrajk, čak i u dijelu nametanja arbitraže prije stupanja u štrajk radnika.
U zaključku se ukazuje na otvorena pitanja zakonskog ograničavanja prava na štrajk proširenjem zabrane na sindikate koji u trenutku pokretanja legitimnog štrajka uopće nisu bili članovi radničke udruge više razine koja je inicirala štrajk.

Summary:
Limitation of rights is subject to review (legal or other) powers of the disputed decision-maker, especially when constitutional rights of citizens are restricted, such as the right to strike workers.
Conflicts of interest in labor relations can, in principle, be prevented by mechanisms established by the regulation of legal force or by social dialogue. The association of workers in the collectivity has been established for the purpose of mating with the employers, up to the level of termination of work in order to exercise certain rights.
State interference with the right to freedom of association is only exceptionally permissible, including limiting to a strike, even in the part of imposing arbitration before striking a worker.
The conclusion points to the open issues of legally restricting the right to strike by extending the ban to unions which, at the time of launching the legitimate strike, were not at all members of the higher-level workers' association that initiated the strike.

Ključne riječi: sloboda udruživanja, ograničenje prava na štrajk, obvezna arbitraža, prekid rada, miješanje države

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 12/2019

UDK: 331.109.32

Budućnost postaje sve opasnija za ljudski rad. Novi roboti više nemaju problema sa savladavanjem stepenica i otvaranjem vrata. Pametni programi omogućavaju samovozeće automobile i robote koji dostavljaju hranu. Dok svijet bez živog rada ipak ostaje daleka mogućnost, čini se kako neposredno predstoji razdoblje snažnih poremećaja uslijed automatizacije.

Sažetak:

Povjerenik Mady Delvaux iz Odbora za zakonodavstvo predložio je Europskom parlamentu oporezivanje robota. Polazište za takvo razmišljanje bila je činjenica kako roboti i umjetna inteligencija već sada utječu na obrazovanje i zapošljavanje te time pojačavaju postojeće dohodovne i društvene nejednakosti. U tom kontekstu, ako se žele izbjeći ili barem ublažiti neželjene posljedice na tržištu rada, potrebno je od poslovnog zajednice tražiti da uz uvođenje robota i umjetne inteligencije snosi odgovarajući dio tereta za poreze i socijalne doprinose. Reakcija javnosti na Delvauxov prijedlog bila je gotovo u potpunosti snažno negativna, a rijetka iznimka od takvog razmišljanja bio je Bill Gates, vlasnik Microsoft-a, koji ju je podržao. U tekstu se iznose prednosti i nedostaci oporezivanja robota. 

Summary:

MEP Mady Delvaux from the Committee on Legal Affairs prepared a Report to the European Parliament. Emphasizing how robots could boost inequality, the report proposed that there might be a need to introduce corporate reporting requirements on the extent and proportion of the contribution of robotics and artificial intelligence to the economic results of a company for the purpose of taxation and social security contributions. The public reaction to Delvaux’s proposal has been mostly negative, with the exception of Microsoft owner Bill Gates, who supported it. The article explains pro and cons on taxing robots.

Ključne riječi: roboti, umjetna inteligencija, oporezivanje, EU

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 12/2019

UDK: 336.22: 004(4)

Uvažavajući činjenicu kako je problematika radnog spora i u zemljama sa dugom tržišnom tradicijom dinamično područje u kojem se traže nova rješenja koja će pratiti trend promjena, pitanje normativnog poboljšanja regulacije radnog spora u Zakonu o parničnom postupku, u kontekstu osuvremenjivanja de lege lata rješenja, je iznimno aktualno. Stoga su Novelom u domeni funkcionalnog procesnog prava redizajnirani mnogi procesni instituti te je kreiran znatan broj novih pravila. Zbog opsega promjena cilj je rada prikazati i analizirati izmjene u općim odredbama, izmjene u postupku pred prvostupanjskim i drugostupanjskim sudom te Vrhovnim sudom vezane za radni spor.

Sažetak:
Ratio novele Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom od 01.09.2019. je potreba izmjene čitavog niza instituta odnosno neophodnost uvažavanja prijedloga i sugestija sudske prakse koja su rezultat dugogodišnjih iskustava. Također, trebalo je uzeti u obzir i specifičnu situaciju Vrhovnog suda, ali i činjenicu kako tehnološki razvoj determinira modernizaciju procesnog prava, koja nužno mora odražavati kvalitete vremena u kojem živimo. 

Summary:
Purpose of the Act on Amendments to the Act on Civil Procedure of 01.09.2019. is the need to change the whole range of institutes, as well as the necessity to take into account the proposals and suggestions of the judicial practice which are the result of many years of experience. Also, it was necessary to take into account the specific situation of the Supreme Court, as well as the fact that technological development determines the modernization of procedural law which must reflect the qualities of the times we live in.

Ključne riječi: novela ZPP-a iz 2019., radni spor, opće odredbe, prvostupanjski postupak, postupak povodom redovitih i izvanrednih pravnih lijekova

doc. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur.
Katedra za građansko postupovno pravo, Sveučilišta u Rijeci

RADNO PRAVO 1/2020

UDK: 349.2: 347.918

U 22 od 28 zemalja-članica EU-a postoji zakonsko određenje minimalne plaće, s time da se njihovi iznosi jako razlikuju od zemlje do zemlje. Članak izlaže zakonsko određenje minimalne plaće koje se primjenjuje u pojedinoj zemlji i nije ograničeno na posebne sektore, zanimanja ili skupine zaposlenika.

Sažetak:
Pojam minimalne plaće odnosi se na različita zakonska ograničenja najniže naknade koju poslodavci plaćaju radnicima. Minimalne plaće mogu se regulirati posebnim zakonima ili vladinim odredbama. Članak izlaže zakonsko određenje minimalne plaće koje se primjenjuje u pojedinoj zemlji i nije ograničeno na posebne sektore, zanimanja ili skupine zaposlenika. U 22 od 28 zemalja-članica EU-a postoji zakonsko određenje minimalne plaće. U većini država članica EU (Austrija, Danska, Finska, Italija i Švedska), gdje ne postoji zakonom propisani iznos minimalne plaća, ta se razina utvrđuje sektorskim kolektivnim ugovorima. Ti ugovori mogu postati općeobvezujući. 

Summary:
The term statutory minimum wages refers to the various legal regulations of the remuneration by employers to their employees. Minimum wages can be regulated by specific laws or government regulations. The article explains the statutory minimum wage that applies in a particular country and is not limited to specific sectors, occupations or group employees. 22 out of 28 EU Member States have generally applicable statutory minimum wage. In the majority of the countries EU members (Austria, Denmark, Finland, Italy and Sweden), which do not have statutory defined minimum wages, this amount is determined by sectoral collective agreements which can become mandatory for the whole sector. 

Ključne riječi: minimalna plaća, EU, nagrađivanje zaposlenih, tržište rada

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 1/2020

UDK: 331.2(4)

U nastavku autorica ovog stručnog članka analizira nekoliko recentnih odluka Europskog suda za ljudska prava iz područja zaštite privatnosti radnika na radnom mjestu.

Sažetak:
Europski sud za ljudska prava (dalje Sud) posljednje vrijeme donio je nekoliko odluka iz područja zaštite privatnosti radnika na radnom mjestu. Riječ je o predmetima Ribalda Lopez i drugi protiv Španjolske, Yilmaz protiv Turske, Libert protiv Francuske i Garamukanwa protiv Ujedinjenog kraljevstva. U nekim od predmeta povreda prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života je utvrđena, a u nekima ne.

Summary:
The European Court of Human Rights has recently made several decisions in the field of the protection of workers' privacy in the workplace. These are Ribalda Lopez and others v. Spain, Yilmaz v. Turkey, Libert v. France, and Garamukanwa v. The United Kingdom. In some cases, the violation of the right for private and family life was found, and in some it wasn´t.

Ključne riječi: zaštita privatnosti radnika, osobni podaci, dopuštenost dokaza

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 02/2020

UDK: 331.104: 342.721

U članku se iznose procjene Međunarodne organizacije rada u pogledu utjecaja bolesti COVID-19 na svijet rada, i to u pogledu analize trenutačnog stanja, mogućeg daljnjeg razvoja gospodarske situacije te preporuka za hitne mjere i ublažavanje posljedica.

Sažetak:

Međunarodna organizacija rada, specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda koja se bavi promicanjem radnih uvjeta i socijalne zaštite, objavila je 18. ožujka 2020. godine prvu procjenu učinaka bolesti COVID-19 na svijet rada . Zbog iznimno brzog širenja bolesti, već 7. travnja izrađeno je drugo, ažurirano izvješće.  COVID-19 prvenstveno predstavlja zdravstveni problem, no zbog svojih dalekosežnih posljedica značajno utječe na svjetsko gospodarstvo i tržište rada. Zbog toga je Međunarodna organizacija rada analizirala trenutačno stanje, mogući daljnji razvoj gospodarske situacije te dala preporuke za hitne mjere i ublažavanje posljedica.

Summary:
On March 18, 2020, the International Labor Organization - a specialized United Nations agency for promotion of working conditions and social protection - published an assessment of the effects of COVID-19 on the employment. Due to the extremely rapid spread of the disease, a second, updated report was already published on April 7. COVID-19 is primarily a health problem, but because of its far-reaching consequences, it has a significant impact on the world economy and labor market. For this reason, the International Labor Organization analyzed the current situation, the possible further development of the economic situation and made recommendations for emergency measures and mitigation.

Ključne riječi: COVID-19, Međunarodna organizacija rada, radni odnosi

Vatroslav Subotić, dipl. iur.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

RADNO PRAVO 4/2020

Svijet je pogodio jako neugodan nevidljivi neprijatelj i početkom travnja 2020. godine još se ne nazire kraj te pandemije. Odabrane zemlje provode brojne mjere usmjerene za ublažavanje krize nastale uslijed pandemije korona virusa.

Sažetak:
Izbijanje koronavirusa proglašeno je svjetskom pandemijom te je Svjetska zdravstvena organizacija navela kako se radi o izvanrednoj situaciji za javno zdravstvo od međunarodne važnosti. Gotovo sve zemlje u svijetu, a posebno u Europi, provode raznovrsne mjere kako bi se što je više moguće zaustavilo širenje virusa. To neminovno utječe na mnogobrojna ograničenja u velikom dijelu društva i gospodarstva. U tekstu se izlažu mjere koje odabrane zemlje provode u ublažavanju ekonomskih posljedica krize nastale zbog korona virusa. Pritom se pokušava opisati moguće mjere koje se odnose na radno zakonodavstvo i aktivnosti predviđene za ublažavanje ekonomske posljedica korona virusa (pomoći, smanjene poreza, davanje plaće ili naknade i dr.). 

Summary:
The outbreak of the coronavirus was declared a worldwide pandemic and the World Health Organization said it was a public health emergency of international importance. Almost all countries in the world, and especially in Europe, are implementing a variety of measures to stop the spread of the virus as much as possible. This inevitably causes many constraints in the society and the economy. The text outlines the measures taken by the selected countries to mitigate the economic consequences of the crisis caused by the coronavirus. It attempts to describe possible measures related to labour legislation and activities intended to mitigate the economic consequences of the coronavirus (aid, reduced taxes, payment of wages or benefits, etc.).

Ključne riječi: korona virus, pandemija, gospodarske posljedice, radno zakonodavstvo 

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 4/2020

Svijet je pogodila ozbiljna pandemija i osim zdravstvenih teškoća, nastale su i mnogobrojne gospodarske neprilike koje se u velikoj mjeri izravno odražavaju na smanjivanje broja zaposlenih i porast nezaposlenosti. Početkom svibnja 2020. teško je procijeniti kakav će biti ukupni učinak pandemije na tržište rada, ali gotovo je sigurno kako će biti krajnje nepovoljan i s dugotrajnim posljedicama. Međunarodna organizacija rada (ILO, 2020a) je ocijenila kako otkazi ili smanjenje plaća prijeti 1,25 milijardi osoba širom svijeta, pri čemu su najugroženije zemlje Azije i Pacifika.

Sažetak:

U cijelom svijetu povećava se broj izgubljenih radnih mjesta zbog epidemije korona virusa te jako raste broj nezaposlenih. U prošlim gospodarskim krizama najčešće su više bile pogođene muške grane, kao što su graditeljstvo i proizvodnja, dok su sada čini se više izloženi oni sektori u kojima prevladavaju žene. Teško je procijeniti kakav će biti ukupni učinak pandemije na tržište rada, ali gotovo je sigurno kako će biti krajnje nepovoljan i s dugotrajnim posljedicama. Stanje se značajno razlikuje od zemlje do zemlje, pa se u tekstu iznosi stanje u 8 međusobno jako različitih zemalja: Austriji, Francuskoj, Danskoj, Italiji, Njemačkoj, Republici Fidži, Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji.

Summary:
Worldwide, the number of jobs lost due to the coronavirus virus is increasing and the number of unemployed is rising sharply. In past economic crises, male-dominated industries, such as construction and manufacturing, have been more affected, while women-dominated sectors now appear to be more exposed. It is difficult to estimate what will be the overall impact of the pandemic on the labour market, but it is almost certain that it will be extremely unfavourable and with long-term consequences. The situation varies significantly from country to country, so the text presents the situation in 8 very different countries: Austria, France, Denmark, Italy, Germany, the Republic of Fiji, the United States and the United Kingdom.

Ključne riječi: korona virus, gospodarski rast, tržište rada, nezaposlenost

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 07-08/2020

UDK: 331.5: 616.98

U članku se iznosi sažeti prikaz kojim se naglašava važnost učinkovitog upravljanja ljudskim resursima. Autor uvodno objašnjava značenje i ulogu ljudskih resursa u poslovnim organizacijama, uz kratak uvid u povijesni razvoj. U nastavku se analiziraju osnovne dužnosti, svrha i ciljevi upravljanja ljudskim resursima, te navođenje brojnih prednosti koje se ostvaruju efikasnim upravljanjem.

Sažetak:

Ljudi su po svojoj prirodi nužno različiti, uslijed čega dolazi i do različitih, često neočekivanih, više ili manje predvidljivih reakcija pojedinaca u istim ili sličnim okolnostima. Navedeno nekada može izazvati probleme poduzećima koja ne pridaju dovoljno pozornosti učinkovitom upravljanju radnom snagom, tj. zaposlenim radnicima. Danas je kristalno jasno da produktivan i odgovoran radnik, koji radi u stimulirajućoj radnoj sredini, treba biti stožerni cilj svake perspektivne poslovne organizacije. Zaduženje za ispunjenje navedenog cilja u pravilu je povjereno odjelu za upravljanje ljudskim resursima koje djeluje u okviru poduzeća. Aktivnosti koje poslodavci provode u tom smjeru posljedično se ogledaju u ostvarivanju višestrukih prednosti nad konkurencijom.

Summary:

People are necessarily different in nature, which results in diverse, often unexpected, more or less predictable reactions of individuals in the same or similar circumstances. This can cause problems for companies that do not pay enough attention to effective workforce management. Today, it is crystal clear that a productive and responsible worker, working in a stimulating environment, should be the main goal for every perspective business organization. The task for meeting this goal is usually entrusted to the human resources department operating within the company. The activities carried out by employers in this direction could be seen in the realization of multiple advantages over the competition.

Ključne riječi: ljudski resursi, upravljanje, organizacija

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 9/2020

UDK: 658.3

U nastavku ovog rada autori iznose kritička promišljanja o novim okvirnim mjerililma i novoj metodologiji vezanoj uz vrednovanje rada sudaca u Republici Hrvatskoj, uz opću analizu sustava ocjenjivanja sudaca, kako u RH, tako i u određenim poredbenim pravnim sustavima.

Sažetak:

Postojeće (nepovoljno) stanje u pravosuđu nije od jučer i ima mnogo uzročnika. Čak štoviše, vrijeme u kojem jesmo, a pogotovo ono koje nadolazi, će pitanja i probleme u tom pravcu sve više potencirati. Stoga ako postoji pitanje povodom koga će se uvijek imati što raspravljati i koje će se čak nametati kao izvor pravnih i političkih dilema, onda je to svakako sudačka (pre)opterećenost odnosno okvirna mjerila za rad sudaca kao i metodologija ocijene sudaca. Polazeći od pretpostavke da je kvalitet sudske vlasti, kao cjeline, u korelaciji s kvalitetom rada svakog pojedinog suca, nužno se postavlja pitanje načina, procedura i mjerila za vrednovanje rada sudaca određenih sudova. Kritička zapažanja temelje se na znanjima i iskustvu stečenim u praksi primjene (i ranije) važećega zakonodavstva što je svakako bitan čimbenik procjene unaprijeđenosti, ali i stupnja optimizacije postojećih rješenja. Stoga prihvaćanje ili odbacivanje nove de lege lata paradigme nije stvar političke ocijene, nego je stvar odabrane metodološke procjene pružaju li nova mjerila pouzdanu i kvalitetnu osnovu za ocjenjivanje stručnosti i savjesnosti sudačkog rada.

Summary:

The current (unfavorable) situation in the judiciary is not from yesterday and it has many causes. Moreover, the time we are in, and especially the time that is coming, will intensify the issues and problems in this direction. Therefore, if there is a question about who will always have something to discuss and that will even be imposed as a source of legal and political dilemmas, then it is certainly a judge's (over) workload, or a framework benchmark for the work of judges, as well as a methodology for evaluating judges. Assuming that the quality of the judiciary, as a whole, is correlated with the quality of work of each individual judge, it is necessary to question the ways, procedures and benchmarks for evaluating the work of judges of particular courts. The critical observations are based on the knowledge and experience gained in the practice of applying (and previously) applicable legislation, which is certainly an important factor in assessing improvement, but also in the degree of optimization of existing solutions. Therefore, adopting or rejecting a new de lege lata paradigm is not a matter of political evaluation, but rather a matter of methodological assessment of whether the new benchmarks provides a reliable and high-quality basis for assessing the expertise and conscientiousness of judicial work.

Ključne riječi: okvirna mjerila, metodologija, stručnost i savjesnost, suci

doc. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur., Katedra za građansko postupovno pravo, Sveučilišta u Rijeci, Pravni fakultet

mr. sc. Ivan Tironi, dipl. iur., Sudac Županijskog suda u Splitu i predsjednik Sudačkog vijeća Županijskog suda u Splitu

RADNO PRAVO 10/2020

UDK: 331.5: 616.98

Nezaposlenost je bez sumnje veliki društveni i osobni problem, pogotovo ako pogađa mlade osobe i ako postaje dugotrajna, tako da se na posao čeka više od godinu dana. Tijekom gospodarske krize dugotrajna nezaposlenost mladih povećala se za trećinu.

Sažetak:

Nezaposlenost mladih rastući je problem s dugotrajnim nepovoljnim posljedicama za pojedince, zajednice, gospodarstva i društva. Međunarodna organizacija rada procjenjuje kako se može očekivati ponovni porast nezaposlenosti mladih te je stoga potrebno poduzeti sveobuhvatne preventivne mjere. Samo dvije članice EU - Njemačka i Austrija te Norveška i Island imaju razmjerno niske stope nezaposlenosti mladih. Poslodavci se širom svijeta žale kako mlade osobe ne raspolažu sposobnostima, znanjima, stručnosti i posebice radnim iskustvom koje im trebaju. Upravo stoga je bitna uloga promocije i financiranja programa naukovanja i stažiranja neovisno o tome je li se njima cilj olakšavanje ulaska na tržište rada svim mladim osobama ili je u pitanju specifično ciljanje posebnih odnosno ranjivih skupina mladih u svrhu podizanja njihove razine vještina i kompetencija za potrebe olakšanog pronalaska zaposlenja. Prilog je posvećen iskustvima odabranih zemalja u provođenju pripravništva i stažiranja.

Summary:

Youth unemployment is a growing problem with long-lasting adverse consequences for individuals, communities, economies and societies. The International Labour Organization estimates that a rise in youth unemployment can be expected, and therefore comprehensive preventative measures should be taken. Only two EU Member States - Germany and Austria - as well as Norway and Iceland have relatively low youth unemployment rates. Employers around the world complain that young people do not have the skills, knowledge, expertise and especially work experience they need. That is why the promotion and funding of apprenticeship and internship programmes are important. These programmes aim at facilitating the entry into the labour market of all young people, or specifically targeting specific vulnerable groups of young people in order to raise their skills and competences and facilitate in obtaining employment. The article is dedicated to the experiences of selected countries in providing apprenticeships and internships.

Ključne riječi: tržište rada, nezaposlenost mladih, pripravništvo, stažiranje, EU

Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 10/2020

UDK: 331.5: 616.98

Autor u radu ističe važnost, potrebu i prednosti ulaganja u razvoj ljudskih resursa kao ključne karike potrebne za poslovni uspjeh nekog poduzeća. Između ostalih, investiranje u ljudski kapital povećat će zadovoljstvo radnika, smanjit će njihovu fluktuaciju i odlazak konkurenciji, osigurat će kvalitetniju selekciju budućih radnika, te općenito povećati komunikaciju, opću kulturu i etičnost unutar poduzeća. U drugom dijelu rada, autor analizira upravljanje ljudskim resursima u kontekstu pandemije COVID-19 bolesti, uz poseban osvrt na rad na daljinu (tzv. teleworking).

Sažetak:

Ljudski kapital predstavlja nematerijalnu imovinu koja može povećati, odnosno podržati produktivnost, inovativnost i zapošljivost. Nastaje kroz različite utjecaje i izvore, uključujući organiziranu aktivnost učenja u obliku obrazovanja i osposobljavanja. Osim navedenog, poslovnim subjektima krucijalno je imati kadar koji je sposoban prepoznati i uvažiti nečije kompetencije, vještine, iskustva, sposobnosti, pa čak i karakterne osobine. Znanja, vještine, i druge karakteristike potrebno je znati uvažiti na različite načine, ovisno o pojedincu i kontekstu upotrebe.

Summary:

Human capital is an intangible asset that can increase or support productivity, innovation and employability. It arises through a variety of sources, including organized learning activity in the form of education and training. In addition to the above, it is crucial for business entities to have employees that are able to recognize and respect someone's competencies, skills, experiences, abilities, and even character traits. Knowledge, skills, and other characteristics need to be able to be appreciated in different ways, depending on the individual and the context.

Ključne riječi: ljudski resursi, upravljanje, obrazovanje radnika, rad na daljinu

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 11/2020

UDK: 005.96

Autor analizira Odluku Stožera civilne zaštite RH od 20. studenog 2020. u dijelu radnih odnosa. U tome smislu daje mišljenje o pravnom dosegu  mjera iz Odluke i obrazlaže s pravnog aspekta kako bi ih poslodavci trebali primjenjivati.

Sažetak:

Odluku o izmjenama Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja, koju je  20. studenog 2020. donio Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske pozakonski je akt koji ne može mijenjati zakone, a što proizlazi iz članka 5. Ustava Republike Hrvatske prema kojem u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.

Stoga, poslodavci koji mjere iz Odluke Stožera primijenjuju u radnim odnosima, dužni su te mjere primjenjivati, ali na način da budu sukladne drugim zakonima, međunarodnim ugovorima i pravnoj stečevini Europske unije kojima se inače regulira materija radnih odnosa. U tome smislu, prema našem mišljenju, Odluku Stožera u dijelu koji se odnosi na radne odnose poslodavci su dužni primjenjivati na način da učine sve što mogu u okviru zakona da bi postupili na način određen Odlukom. Međutim, ne dobivaju pravo da ne poštuju Zakon o radu i druge zakone, niti da mimo Zakona i ugovora o radu jednostrano određuju postupanja radnika za koja inače treba promjena ugovora o radu, ili propisana procedura, kao niti da mijenjaju najdulje propisano trajanje radnog vremena, smanjivanje dnevnog i tjednog odmora i sl.

Summary:
Employers who apply the measures from the Decision of the Headquarters in labour relations are obliged to apply these measures, but in a way that they are in accordance with other laws, international treaties and the acquis communautaire which regulate the matter of labour relations. In this sense, in our opinion, the Decision of the Headquarters in the part related to labour relations, employers are obliged to apply in a way that they do everything they can within the law to act in the manner specified in the Decision. However, they do not get the right not to respect the Labour Act and other laws, nor to unilaterally determine the actions of workers that otherwise require a modification in the employment contract or usage of the prescribed procedure, nor to change the maximum prescribed working hours, reduction of daily and weekly rest, etc.

Ključne riječi: Odluka Stožera civilne zaštite, mjere iz radnih odnosa, rad kod kuće, rad u smjenama, klizno radno vrijeme  

Krešimir Rožman, mag. iur.
„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 12/2020

UDK: 331.102

Mjere zaštite zdravlja radnika, (re)organizacijom rasporeda radnog vremena u uvjetima epidemije zarazne bolesti COVID-19, koje se uvode podzakonskim aktima nadležnih tijela javne vlasti, moraju smišljeno uspostaviti redovan pravni okvir sukladno odrednicama pozitivnih zakonskih propisa.

Sažetak:

Uslijed epidemije zarazne bolesti COVID-19, poslodavci i radnici suočeni su sa zahvatima u organizaciju radnog vremena bez presedana. Nesmiljen je intenzitet izmjena propisa kojima se djeluje na ključne determinante radnih odnosa, ne ostavljajući previše prostora i vremena za prilagodbu.

Okupljanje radnika tijekom redovnog (dnevnog) radnog vremena nastoji se smanjiti uvođenjem, kroz podzakonski propis, obveze poslodavcima da izborom jednog ili više alternativnih načina kreiranja rasporeda radnog vremena, maksimalno smanje istovremenu nazočnost većeg broja radnika u istim prostorijama.

U radu se podrobno raščlanjuju tri osnovna modaliteta uređivanja radnog vremena: smjenski rad, klizno radno vrijeme i rad u skupinama, s ciljem olakšavanja izbora poslodavcima te njihovog urednog izvršavanja obveze uvedene im podzakonskim propisom.

Zaključno se ukazuje da opća odluka kao propis nižeg ranga od zakonskog ne može obesnažiti izrijekom ili prešutno odrednice općeg propisa o radu zakonske snage, zatim, da radno pravo ne poznaje institut rada u skupinama, kao i da dogovor o organizaciji radnog vremena „kuću gradi“, bez da poslodavac izvlači korist donošenjem jednostrane odluke.

Summary:

Due to the epidemic of the infectious disease COVID-19, employers and workers are facing unprecedented interventions in the working hours timetable. The intensity of changes in regulations that act on key determinants of labor relations is relentless, without leaving too much space and time for adjustments.

The gathering of workers during daily worktime is sought to be reduced by introducing, through bylaw, employers obligation to choose between one or more alternative ways of creating working hours timetable, to minimize the simultaneous presence of more workers in the same premises.

In this paper author analyzes three basic modalities of working time regulation: shift work, sliding working hours and group work as a new term in labour law, with the aim of facilitating the selection of employers and their orderly fulfillment of obligations imposed on them with bylaws.

For conclusion, it's pointed out that general decision as a regulation of a lower rank than the legal one cannot explicitly or tacitly invalidate the provisions of the general regulation, that labor law doesn't recognize the institute of group work, and that the agreement about working hours and scedule „build a house“, without the employer benefiting of making a unilateral decision.

Ključne riječi: radno vrijeme, obveze radnika, smjenski rad, rad u skupinama, rad od kuće

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
Općinski državni odvjetnik u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici

RADNO PRAVO 12/2020

UDK:  331.31: 614

Upravljanje učinkom sredstvo je za postizanje boljih rezultata cjelokupnog poduzeća, odnosno pojedinih radnika. U ovome članku autor analizira metode kako započeti provoditi upravljanje učinkom, iznosi prednosti obuke radnika, te daje smjernice kako postaviti i pratiti ključne pokazatelje uspješnosti (KPI).

Sažetak:

Ključni pokazatelji uspješnosti (engl. "Key Performance Indicators" – dalje u tekstu: KPI) mjerni su podaci koji se koriste za povremeno praćenje i procjenu uspješnosti poduzeća prema postizanju određenih ciljeva, a također se koriste i za mjerenje ukupnih performansi tvrtke u odnosu na druge usporedive tvrtke u industriji. Kako se KPI mogu koristiti za mjerenje iznimno raznolikih mjernih podataka u bezbroj sektora i procesa, vrste KPI-eva se najšire razlikuju u načinu na koji su dizajnirani i implementirani. Osnovna svrha mogla bi ostati ista - pružiti sažete podatke o različitim aspektima poslovanja - ali sličnosti tu najčešće završavaju.

Summary:

Key Performance Indicators (KPIs) are metrics used to periodically monitor and evaluate a company's performance against certain goals, and are also used to measure a company's overall performance relative to others comparable companies in the industry. As KPIs can be used to measure extremely diverse measurement data across a myriad of sectors and processes, the types of KPIs differ most widely in the way they are designed and implemented. The basic purpose could remain the same - to provide concise information on different aspects of the business - but the similarities usually end there.

Ključne riječi: ključni pokazatelji uspješnosti, KPI, upravljanje učinkom, coaching

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 1/2021

UDK: 005.961

Navedenim stručnim tekstom dajemo pregled najznačajnijih novosti koje donosi novi Zakon o strancima u svezi uvjeta rada i boravka državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, time da je isti objavljen u Narodnim novinama broj 133/2020, te stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine.

Sažetak:

Uvjeti boravka i rada državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj su do donošenja novog Zakona o strancima bili regulirani odredbama dosadašnjeg Zakona o strancima (Narodne novine, broj 130/11, 74/13, 69/17, 46/80 i 53/20.) koji je u primjeni od 1. siječnja 2012. godine. Međutim, nakon provedenog javnog savjetovanja (e-savjetovanje) u svezi novog Zakona o strancima, Hrvatski Sabor je na svojoj 4. sjednici usvojio konačni prijedlog novog Zakona o strancima kojim se na jasniji i transparentniji način namjerava regulirati područje ulaska, boravka i rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj.

Summary:

Until the adoption of the new Act on Foreigners, the conditions of residence and work of third-country nationals in the Republic of Croatia were regulated by the provisions of the previous Act on Foreigners (Official Gazette 130/11, 74/13, 69/17, 46/80 and 53/20) which has been in effect since January 1, 2012. However, after a public consultation (e-consultation) on the new Act on Foreigners, the Croatian Parliament at its 4th session adopted the final proposal of the new Act on Foreigners, which intends to regulate the area of entry, residence and work of third-country nationals in a clearer and more transparent manner.

Ključne riječi: stranci, boravak i rad, državljani trećih zemalja

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 1/2021

UDK: 341.43 (497.5)

Autor u članku razmatra prednosti i nedostatke timskog rada, s posebnim osvrtom na analizu vrsta timova i vrednovanja učinkovitosti timova. Također, u članku se iznose preporuke za kvalitetnu organizaciju timova, kao i pregled bitnih odrednica sve popularnijih virtualnih timova koji su s pojavom epidemije bolesti COVID-19 osobito dobili na značaju.

Sažetak:

Timovi su skupine ljudi organizirani na način da se njihova znanja i vještine međusobno nadopunjuju. Timovi su povezani zajedničkim ciljem i smatraju se odgovornima za postizanje tog cilja. Njihova učinkovitost ogleda se u uspješnosti postizanja ciljeva povezanih sa dodijeljenim zadacima. Zajednički ciljevi u pravilu mogu biti ostvareni samo kroz zajednički rad i udruživanje iskustva i stručnosti.

Summary:

Teams are groups of people organized in such a way that their knowledge and skills complement each other. Teams are linked by a common goal and are considered responsible for achieving that goal. Their effectiveness is reflected in the success of achieving the goals associated with the assigned tasks. Common goals can usually be achieved only through teamwork and combining experience and expertise.

Ključne riječi: timski rad, učinkovitost, organizacija rada

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 3/2021

UDK: 368.9: 331

Znanstveno vijeće (sastavljeno od sveučilišnih profesora) koje djeluje pri njemačkom Ministarstvu financija redovito objavljuje znanstvene studije koje se bave raznim pitanjima javnih financija. Navedene studije na njemačkom jeziku javno su objavljene na službenim internetskim stranicama i kao takve dostupne javnosti uz obvezu navođenja izvora. Nedavno je objavljena i studija („Der schwierige Weg zu nachhaltigen Rentenreformen“) koja se bavi pitanjima moguće reforme mirovinskog sustava u Njemačkoj koji se pretežno zasniva na sustavu međugeneracijske solidarnosti, kao što je to slučaj u većini država EU, pa tako i Hrvatskoj. Zato se problemi koji studija identificira za njemački mirovinski sustav, kao i moguća rješenja koja predlaže mogu, uz nužne preinake, dijelom primijeniti i na hrvatski mirovinski sustav. U tom smislu, u nastavku se pruža na uvid javnosti prijevod navedene studije na njemačkom jeziku.

Sažetak:

Reforma zakonskog mirovinskog osiguranja za cilj bi trebala imati što je moguće većem udjelu osiguranika zakonskog mirovinskog osiguranja (u vezi s drugim sustavima privatnog starosnog zbrinjavanja) omogućiti primjerenu sigurnost za slučaj starosti. Ključnim se za mogućnost osiguranja takvog očekivanja u budućnosti smatra proširenje redovnog razdoblja uplate doprinosa i povećanje redovne starosne dobi; time dio očekivanog porasta životnog vijeka ulazi u razdoblje uplate doprinosa. U ovom radu izložene su reforme koje se čine prikladnim; takvo prilagođavanje zakonskog mirovinskog osiguranja protivno je kratkoročnim populističkim političkim intervencijama. U pogledu političkih poteškoća prilikom diskrecijskog provođenja dobi nužne za umirovljenje na raspolaganju naročito stoji učestalo povezivanje dobi nužne za ostvarivanje mirovine s očekivanim produljenjem životnog vijeka.

Summary:

The reform of statutory pension insurance should aim at providing as large as possible share of statutory pension insured individuals (in relation to other private old-age care schemes) to provide adequate security for older people. Extending the regular contribution period and increasing the regular age are considered most important to meet such expectations in the future; thus part of the expected increase in life expectancy enters the contribution payment period.

Ključne riječi: mirovinski sustav, financiranje, reforma

Preveo, skratio i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 3/2021

UDK: 364.35 (430)

U članku se obrađuju fleksibilni oblici rada –-samostalnost u određivanju radnog vremena i rad od kuće, uključujući i mogućnost fleksibilnog rada od kuće koji nije stalni nego povremen. Također se govori o tzv. radu na daljinu, koji još ne postoji u važećem Zakonu o radu. 

Sažetak: 
Kada Zakon o radu regulira radne odnose, primarno kao da polazi od pretpostavke da se radi o takvom radu koji se obavlja stalno, redovito, vrlo malo promijenjivo, s ne prevelikim mougućnostima fleksibilnosti u radu i ne baš prilagođeno suvremenoj tehnologiji, u prvom redu informatizaciji i mrežnoj povezanosti.
Međutim, stanovita fleksibilnost ipak postoji, u prvom redu u odnosu na uređivanje radnog vremena, prvenstveno samostalnost u određivanju radnog vremena, a donekle vezano i uz rad na izdvojenom mjestu rada. 
Naravno, neku vrstu fleksibilnosti predstavlja i ugovor o radu na određeno vrijeme, u prvom redu mogućnost sklapanja prvoga ugovora o radu na određeno vrijeme bez posebnog opravdanog razloga. Također, neku vrstu fleksibilnosti predstavlja i mogućnost probnog rada kod kojega se ne traže opravdani otkazni razlozi. 

Summary:

When the Labor Act regulates labour relations, it starts from the assumption that it is such work that is performed constantly, regularly, with very little change, with not too many opportunities for flexibility in work and not very adapted to modern technology, primarily computerization and network connectivity.

However, there is a certain flexibility, primarily in relation to the regulation of working hours, primarily independence in determining working hours, and to some extent related to work in a separate workplace.

Of course, some kind of flexibility is represented by a fixed-term employment contract, primarily the possibility of concluding the first fixed-term employment contract without a special justified reason. Also, a kind of flexibility is the possibility of probationary work in which no justified reasons for dismissal are required.

Ključne riječi: samostalnost u određivanju radnog vremena, ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada, rad od kuće, rad na daljinu

Krešimir Rožman, mag. iur.
„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 4/2021

UDK: 331.52

U članku se analiziraju pitanja koja se odnose na prikupljanje i obradu dokumentacije kandidata u postupku zapošljavanja. Navode se relevantne odredbe pravnih izvora koji uređuju prikupljanje dokumentacije u radnim odnosima i u vezi s radnim odnosom, te s tim u vezi obveze osiguranja zaštite osobnih podataka. Poseban osvrt posvećen je specifičnim slučajevima čuvanja dokumentacije kandidata u javnim službama nakon odluke Ustavnog suda RH U-III-4016/2015 od 19. prosinca 2019., kao i zaštiti osobnih podataka kandidata objavljenih u pozivu na testiranje putem web stranice poslodavca.

Sažetak: 
Za svaku obradu osobnih podataka potrebno je utvrditi svrhu obrade. Tako bi i rok čuvanja osobnih podataka trebao biti ograničen svrhom, što bi drugim riječima značilo da je dokumentaciju potrebno čuvati onoliko dugo koliko je potrebno da se ispuni svrha prikupljanja i obrade, o čemu odlučuje voditelj obrade. Nakon isteka roka čuvanja, briše se ne samo dokumentacija zaprimljena u papirnatom, već i u elektroničkom obliku.  Navedeno uključuje i odgovarajuće mjere kako bi se dokumentacija uništila, poput uređaja za rezanje papira, pazeći da dokumenti nisu ostavljeni negdje gdje bi ih netko mogao otuđiti i neovlašteno koristiti. U pravilu će odjeli za ljudske resurse biti zaduženi za pohranu dokumentacije vezane uz posao i zapošljavanje. Veća poduzeća mogu koristiti usluge vanjskog partnera za pomoć u pohrani dokumentacije izvan njihova sjedišta (npr. posredstvom nekog od skladišnih centara).

Summary:

For each processing of personal data, it is necessary to determine the purpose of processing. Thus, the period of storage of personal data should be limited by purpose, which in other words would mean that the documentation should be kept as long as necessary to fulfill the purpose of collection and processing, which is decided by the controller. After the expiration of the storage period, not only the documentation received in paper form, but also in electronic form should be deleted. This includes appropriate measures to destroy the documentation, such as a paper cutter, taking care that the documents are not left somewhere where someone could steal them and use them without authorization. Usually, human resources departments will be in charge of storing documentation related to work and employment. Larger companies can use the services of an external partner to help store documentation outside their headquarters (e.g. through one of the storage centers).

Ključne riječi: čuvanje dokumentacije, životopisi, osobni podaci

Hrvoje Orešić, mag. iur.
“Radno PRAVO”

RADNO PRAVO 4/2021

UDK: 331.5: 347

Nacionalna naknada za starije osobe je novčano primanje za hrvatske državljane starije od 65 godina života koji nisu osigurali prihod za starost i ne ostvaruju pravo na mirovinu. U nastavku donosimo analizu i uvjete za stjecanje predmetne naknade.

Sažetak: 
Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske  od 29. rujna 2017. godine donesena je Strategija socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine, kojom je između ostaloga, predviđeno uvođenje nacionalne mirovine za starije osobe koje ne ostvaruju mirovinu na temelju prethodnog rada i plaćenih doprinosa. Institut nacionalne naknade za starije osobe je jedan od jamstava osnovne nacionalne socijalne zaštite prema Preporuci 202 Međunarodne organizacije rada iz 2012. godine, kojom je propisana potreba osiguranja osnovnog socijalno zaštitnog prihoda na nacionalno definiranoj minimalnoj razini za starije osobe. Uz to, na potrebu osiguranja osnovnog prihoda za starije osobe upućuje i Preporuka Vijeća 92/441 od 24. srpnja 1992. godine o zajedničkim kriterijima koji se tiču dostatnih izvora i socijalne pomoći u sustavu socijalne zaštite (Službeno glasilo EU, broj L 245/46), kao i Povelja Zajednice o osnovnim socijalnim pravima radnika od 9. prosinca 1989. godine, koju je prihvatio Hrvatski sabor i potvrdio Zaključcima o prihvaćanju Europske povelje o osnovnim socijalnim pravima radnika  . Kao jedan od ključnih ciljeva tih dokumenta ističe se potreba osiguranja odgovarajućih sredstava za starije osobe, kako za one koje su u svojem radnom vijeku ostvarile uvjete osiguranja za ostvarivanje prava na mirovinu, tako i za starije osobe koje su navršile starosnu dob za umirovljenje, ali nemaju pravo na mirovinu ili nemaju neke druge izvore prihoda.

Summary:
Based on the Decision of the Government of the Republic of Croatia of 29 September 2017, the Strategy of Social Welfare for the Elderly in the Republic of Croatia for the period from 2017 to 2020 was adopted, which provides, among other things, the introduction of a national pension for elderly people based on previous work and paid contributions. The institute of national compensation for the elderly is one of the guarantees of basic national social protection according to Recommendation 202 of the International Labour Organization from 2012, which prescribes the need to ensure basic social protection income at the nationally defined minimum level for the elderly.

Ključne riječi: nacionalna naknada za starije osobe, korisnik prava, postupak ostvarivanja prava

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 4/2021

UDK: 368.914

Kroz ovaj rad će se prvenstveno prikazati i definirati osnovni pojmovi kao što su pravna osobnost trgovačkih društva, što predstavlja zlouporaba prava te kako je navedena uređena Zakonom o trgovačkim društvima. Autori nadalje kroz ovaj rad problematiziraju pitanje pravne prirode odgovornosti te opseg odgovornosti člana društva. Nadalje, kroz razradu rada autori problematiziraju prava vjerovnika u odnosu na članove društva i to općenito kroz Zakon o obveznim odnosima i posebno kroz Zakon o trgovačkim društvima.  Kroz prethodna pitanja biti će obrađena dostupna sudska praksa s naglaskom na prava radnika.
 

Sažetak:
Svrha rada je problematika dokazivanja proboja pravne osobnosti kroz kumulativno ispunjavanje zakonskih uvjeta po oštećeniku. Slijedom navedenog autori će postaviti pravni problem koji se pojavljuje u praksi koji se prožima da je rijetko dokazan proboj pravne osobnosti po vjerovniku te se postavlja pitanje razloga izostanka dokazivanja proboja pravne osobnosti. Autori stoga ovim člankom nastoje potaknuti promišljanje o bitnim čimbenicima proboja pravne osobnosti te na potrebu preispitivanja njegove uloge i značaja u pravnom poretku i društvu općenito.  

Summary:

The purpose of this paper is the issue of proving the piercing of the corporate´s veil through the cumulative fulfillment of legal requirements per injured party. Consequently, the authors will pose a practical legal problem that arises by the fact that it is rare to prove a piercing of the corporate´s veil by the creditor, and raises the question of the reasons for failure to prove the piercing of the corporate´s veil.

Ključne riječi: zloupotreba prava, proboj, pravna osobnost, uvjeti, teret dokazivanja

izv. prof. dr. sc. Milorad Ćupurdija, dipl. iur.
Domagoj Rožac, mag. iur.

RADNO PRAVO 4/2021

UDK: 347.72.036

U članku se iznose čimbenici koji doprinose održavanju visoke razine motivacije i angažiranosti radnika, što je osobito značajno u izazovnim vremenima pandemije bolesti COVID-19, kada su mnoga poduzeća prisiljena uvesti brze promjene u odnosu na dotadašnji način poslovanja.  Osim brojnih financijskih i nefinancijskih čimbenika koji utječu na motivaciju radnika, od značajnog utjecaja je i sama organizacijska kultura, kao i sve značajniji koncept uspostave ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Sažetak:
Radno mjesto s motiviranim radnicima dugoročan je cilj i potrebno ga je implementirati u okvir svakodnevne politike poslovanja poduzeća. Visoko motivirani i angažirani radnici predstavljaju neprocjenjiv kapital. Premda je novac zasigurno jedan od najvažnijih temeljnih poticaja, u ovom članku navedeni su i neki drugi važni čimbenici koji potiču visoku razinu motivacije i angažiranosti radnika, te pridonose zadržavanju visoko kompetentnih i talentiranih radnika unutar poduzeća. Neki od tih čimbenika uključuju: davanje priznanja za ostvarene rezultate, omogućavanje komuniciranja s nadređenima kroz uspostavu kvalitetnih komunikacijskih kanala, te pružanje mogućnosti za napredovanje.

Summary:
A workplace with motivated employees is a long-term goal and it needs to be implemented in the day-to-day business policy of every company. Highly motivated and engaged workers represent invaluable capital. Although wage level is certainly one of the most important incentives, this paper lists many other important factors that encourage a high level of employee motivation and engagement, contributing to retain highly competent and talented workers within the company. Some of these factors include: acknowledgment of the achieved results, communication with superiors through the establishment of communication channels and providing opportunities for advancement.

Ključne riječi: motivacija radnika, angažiranost, ljudski resursi

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 05/2021

UDK: 331.101.3

Navedeni stručnim člankom obrađujemo problematiku koja se odnosi na promjene koje donosi konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu (Narodne novine, broj 58/07.). 

Sažetak:
Sustav volontiranja u Republici Hrvatskoj reguliran je odredbama Zakona o volonterstvu (Narodne novine, broj 58/07.) iz 2007. godine kojim su uređeni osnovni pojmovi vezani za volontiranje, temeljna načela volontiranja, uvjeti volontiranja, prava i dužnosti volontera te organizatora volontiranja, uvjeti sklapanja ugovora o volontiranju, donošenje Etičkog kodeksa volontera, izdavanje potvrde o volontiranju, Državna nagrada za volontiranje, nadzor nad izvršenjem ovog propisa, kao i druga pitanja od značenja za volonterstvo.

Summary:
The volunteering system in the Republic of Croatia is regulated by the provisions of the Volunteering Act (Official Gazette, No. 58/07) of 2007, which regulates the basic principles of volunteering, volunteering conditions, rights and duties of volunteers and volunteering organizers, conditions concluding a contract on volunteering, enacting the Code of Ethics for Volunteers, issuing a certificate of volunteering, the state award for volunteering, supervising the implementation of this Act, as well as other important issues.

Ključne riječi: volontiranje, program volontiranja, ograničenja volontiranja

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 05/2021

UDK: 364-32: 349

Iako prvenstveno u upotrebi kao sredstvo razmjene kriptovaluta, sve češće se uviđa mogućnost korištenja blockchain tehnologije i u nekim drugim područjima života, poput pohrane digitalnih zapisa, analize životopisa, ugovora o osiguranju, medicinske dokumentacije, i dr. U nastavku autor iznosi analizu usklađenosti blockchain tehnologije s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka, te navodi određene sporne situacije koje je potrebno razrješiti kako bi se tehnološki razvoj uskladio s pravnim okvirom zaštite osobnih podataka.

Sažetak:

Temeljno je polazište Opće uredbe o zaštiti podataka da u odnosu na svaki osobni podatak postoji barem jedna fizička ili pravna osoba (voditelj obrade) kojoj se ispitanici mogu obratiti kako bi ostvarili svoja prava. Blockchain sustavi, međutim, u pravilu nastoje postići decentralizaciju zamjenom jedne odgovorne osobe većim brojem različitih osoba. Takva raspodjela odgovornosti i dužnosti zadaje poteškoće pri određivanju i tumačenju pojmova sadržanih u Uredbi, te čini nejasnim utvrditi ispravan način postupanja. Osim navedenog problema, Uredba sadrži i nekoliko odredbi koje su u možebitnom proturječju s djelovanjem današnjih blockchain sustava. Prije svega, potrebno je razmotriti usklađenost s načelom minimalizacije podataka, zatim člankom 16. Uredbe koji uređuje pravo na ispravak, člankom 17. koji uređuje pravo na brisanje („pravo na zaborav“) i člankom 18. kojim je uređeno pravo na ograničenje obrade.

Summary:
The basic premise of the General Data Protection Regulation is that in relation to each personal data there is at least one natural or legal person (controller) to whom data subjects can turn in order to exercise their rights. Blockchain systems, however, typically seek to achieve decentralization by replacing one responsible person with a number of different people. Such a division of responsibilities and duties creates difficulties in defining and interpreting the terms contained in the GDPR, and makes it unclear how to determine the correct course of action. In addition to the above, the GDPR also contains several provisions that are in potential conflict with the operation of most blockchains. First of all, it is necessary to consider compliance with the principle of data minimization, the right to rectification, the right to erasure ("right to be forgotten") and the right to limit processing.

Ključne riječi: blockchain, GDPR, zaštita podataka, Opća uredba o zaštiti podataka

Hrvoje Orešić, mag. iur.
"Radno PRAVO"

RADNO PRAVO 6/2021

UDK: 342.721: 004.7.056

Autor u članku istražuje važnost izgradnje uspješnog modela brendiranja poslodavca, te iznosi razloge koji pružaju odgovor na pitanje zašto je to važno činiti. Riječ je o kontinuiranom postupku čija se vrijednost ogleda u rastu i razvoju pojedinog poduzeća. Jednu od osnovnih svrha brendiranja poslodavca nalazimo u sposobnosti razlikovanja tvrtke kao poslodavca među konkurencijom i dodavanjem konkurentske vrijednosti poslovanju. Također se osobito naglašava potreba za strateškim pristupom brendiranju uz naglasak na digitalnu dimenziju.

Sažetak:
Kvalitetno brendiranje poslodavca odraz je uspješnog poslovanja. Brendiranje određuje kako se predstavlja poduzeće u svakom trenutku radnog staža radnika, od njegovog zapošljavanja do umirovljenja, a ponekad čak i nakon toga. Brendiranje također pomaže osobama koje nisu zaposlene u određenom poduzeću shvatiti kako bi to bilo raditi u njemu. Brendiranje omogućuje razlikovanje, odnosno isticanje na konkurentnom tržištu, te omogućuje privlačenje onih osoba s kojima poduzeće dijeli zajedničke vrijednosti. Ujedno omogućuje snažniji odnos sa postojećim radnicima, potiče radnu učinkovitost i doprinosi ostvarenju zadanih ciljeva. 

Summary:
Quality employer branding is a reflection of successful business. Branding determines how a company presents itself at every point in a worker´s life, from his employment to retirement, and sometimes even beyond. Branding also helps people who are not employed in a particular company to understand what it would be like to work in it. Branding enables differentiation and highlighting in a competitive market, and enables attracting those with whom the company shares common values. At the same time, it enables a stronger relationship with existing workers, encourages work efficiency and contributes to the achievement of set goals.

Ključne riječi: brendiranje, marketing, razvoj poslovanja

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 7-8/2021

UDK: 659: 338

U članku autor analizira mogućnosti može li i pod kojim uvjetima doći do promjene paradigme u vezi radnih odnosa i cijepljenja, dakle, može li doći do promjene stajališta sudova, nadležnih tijela, pravnih stručnjaka, odnosno može li doći do promjene propisa koji bi omogućavali uvjetovanje zaposlenja cijepljenjem i sl.

Sažetak:

Prema važećim hrvatskim propisima, ali i stajalištima nadležnih tijela te pravnih stručnjaka, cijepljenje ne samo da ne bi moglo biti razlog za otkaz niti uvjet za posao, nego poslodavac ne bi imao pravo niti pitati radnike o cijepljenju. Međutim, pitanje je može li nakon jednu i pol godinu trajanja epidemije, uz činjenicu da cijepiva ima dovoljno za sve i da je besplatno, doći do promjene paradigme, bilo jednostavnom promjenom stajališta nadležnih tijela, sudova, pravnih stručnjaka, ili promjenom propisa? U tome smislu u članku se analiziraju mogućnosti odnosno način kako bi se to moglo dogoditi, pri tome ne zagovarajući niti jedan od tih načina.

Summary:

According to current Croatian regulations and the competent authorities and legal experts, vaccination couldn´t be a reason for dismissal nor a requirement for the job, but also the employer wouldn´t have any right to even ask employees about vaccinations.  However, the question is whether after one and a half year of the epidemic, with the fact that there are enough vaccines for everyone and that it is free, there can be a paradigm shift, either by simply changing the point of view of the competent authorities, courts, legal experts, or by changing the regulations? In this sense, the article analyzes the possibilities in which this could happen, without advocating any of these ways.

Ključne riječi: cijepljenje, pitanje o cijepljenju, zapošljavanje, otkaz zbog necijepljenja, postotak cijepljenih, promjena propisa, promjena paradigme o cijepljenju

Petar Vlašić, mag. iur.

RADNO PRAVO 9/2021.

UDK: 349.2: 614

U članku se donosi pregled izmjena koje su predmetom nove Uredbe o uredskom poslovanju. Za sve obveznike, ova Uredba stupila je na snagu i u primjeni je od 10. srpnja 2021. godine.

Sažetak:

Na 65. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 1. srpnja 2021. pod točkom 19. usvojena je nova Uredba o uredskom poslovanju  (dalje u tekstu: Uredba) koja se potpuno transformira na digitalno uredsko poslovanje za sve obveznike primjene uredskog poslovanja. Pristupanje izradi ovako važnog dokumenta Vlada je napravila veliki iskorak u reformi javne uprave na način da je ponudila rješenje za svakodnevne poslovne procese.

Summary:
At the 65th session of the Government of the Republic of Croatia held on July 1, 2021, under article 19, a new Decree on Office Transactions was adopted, which is completely transformed into digital office transations for all who are obliged to the regulation on office transactions. By drafting such an important document, the Government has made a major step forward in public administration reform by offering a solution for everyday business processes.

Ključne riječi: digitalizacija, Uredba o uredskom poslovanju

Tatjana Martinović, dipl. iur.  
Predstojnica Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora

RADNO PRAVO 9/2021

UDK: 651.5:004

U ovom se radu pruža pregled ustavnopravnih dimenzija obveze cijepljenja. Polazi se od Ustava Republike Hrvatske te se naglašava da ovaj načelno dopušta obvezno cijepljenje, ali uz zadovoljavanje uvjeta koji su predviđeni za ograničavanje temeljnih prava, ovdje prava na privatnost. Nakon izlaganja spomenutih uvjeta, u radu se prikazuju relevantne odrednice postojećeg Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti te se na njihovom primjeru pokazuje kada je obveza cijepljenja ustavna. Konačno, kratko se komentira trenutno aktualno povlačenje paralele između obveznog cijepljenja i drugih mjera, poput COVID potvrda i obveznog cijepljenja. U tom se smislu naglašava kako se radi o neusporedivim stavkama. Zaključuje se da je rasprava o cijepljenju više izvanpravni nego pravni problem i da temeljni akt u tom kontekstu može i mora samo pružiti granice konstruktivnoj politici, ali je ne može u cijelosti zamijeniti.

Sažetak:

Ideja obveznog cijepljenja za sobom povlači strah od represije. Na um nam pada država koja nasilno nameće cjepivo, bez obzira na interese pojedinca. Takva slika može biti primjerena kakvom holivudskom uratku, ali ona nije nešto što Ustav Republike Hrvatske predstavlja niti dopušta. Kada bi se obvezu cijepljenja i uvelo, ona bi morala biti ograničena sukladno ustavnim parametrima te bi morala biti racionalno utemeljena i opravdana. Njezino je uvođenje i provedbu teško ustavno opravdati sve dok postoje blaže mjere kojima se može osigurati suzbijanje pandemije, a to su sasvim sigurno i COVID potvrde i obvezna testiranja.

Summary:

The idea of mandatory vaccination entails a fear of repression. We imagine a state that forcibly imposes a vaccine, regardless of the interests of the individual. Such a picture may be appropriate for a Hollywood movie, but it is not something that the Constitution of the Republic of Croatia represents or allows. Once the obligation to vaccinate is introduced, it should be limited in accordance with constitutional parameters and should be rationally justified. Its introduction and implementation is difficult to justify constitutionally as long as there are more lenient measures that can ensure the suppression of the pandemic, and these are certainly COVID certifications and mandatory testing.

Ključne riječi: obvezno cijepljenje, ustavnost, zakonitost

dr. sc. Matija Miloš, mag. iur.
Katedra za ustavno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

RADNO PRAVO 10/2021

UDK:  349.22: 615.371

U članku autor iznosi modele koji doprinose uspješnom suvremenom organizacijskom upravljanju. U tom smislu, navodi osnovne funkcije upravljanja, ulogu menadžera unutar organizacije, te stilove upravljanja koji se vežu uz korporativni sektor.

Sažetak:
Budućnost suvremenog organizacijskog upravljanja oblikovat će potreba za sposobnošću upravljanja brzim tempom promjena koje se globalno svakodnevno događaju. Razina međusobne povezanosti različitih dijelova svijeta i napredak tehnologije vjerojatno će se u budućnosti nastaviti eksponencijalno povećavati. Područje upravljanja proisteklo iz klasičnih teorija upravljanja vjerojatno će postati mnogo različitije od onog kakvo je danas. Pojavit će se nove teorije i modeli upravljanja koji će biti prikladniji za upravljanje novim oblicima organiziranja u budućnosti.

Summary:

The future of modern organizational management will be shaped by the need for the ability to manage the rapid pace of change that is happening globally on a daily basis. The level of interconnectedness of different parts of the world and advances in technology are likely to continue to increase exponentially in the future. The field of management derived from classical management theories is likely to become much different from what it is today. New theories and management models will emerge that will be more suitable for managing new forms of organization in the future.

Ključne riječi: organizacijsko upravljanje, management, funkcije upravljanja

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 10/2021

UDK: 658: 005

Europska komisija je krajem lipnja 2021. objavila Godišnje izvješće o oporezivanju 2021. (Annual Report on Taxation 2021), koje sadrži pregled poreznih politika država članica EU.  Dozvoljena je ponovna objava tog izvješća pod uvjetima navođenja izvora. Politika ponovne objave uređena je Odlukom 2011/833/EU. Jedan dio tog izvješća tiče se i pitanja radnih odnosa, tržišta rada i kretanja na tržištu rada, poreznog tereta rada i sl. U nastavku pružamo prijevode tih dijelova publikacije. 

Sažetak:
Visoki porezni teret rada može naštetiti aktivnostima na tržištu rada, naročito osobama s niskim dohotkom, koji su četo više pogođeni promjenama poreznih stopa. Žene i ostale skupine u nepovoljnijem položaju više su koncentrirane u skupinama s nižim dohotkom, tako da adresiranje poreznog tereta može reducirati nejednakosti. Konačno, stimuliranje zapošljavanja osoba s niskim dohotkom može proširiti agregatnu potražnju, budući da oni također imaju veću prosječnu sklonost potrošnji.     

Summary:
A high tax burden on labour can dampen labour market activity, particularly by low-income earners, who are often more responsive to rate changes. Women and other disadvantaged groups are more concentrated in the low-income earning brackets, so addressing their tax burden could reduce inequality. Finally, stimulating the employment of low-income earners can boost aggregate demand, as they also have a higher average propensity to consume.

Ključne riječi: oporezivanje, tržište rada, Godišnje izvješće o oporezivanju 2021.

Preveo, skratio i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 10/2021

UDK: 336.22 (4)

U članku se analizira ustavnost i pravna priroda odluka Stožera civilne zaštite RH o COVID potvrdama i mogućnostima šire primjene, u svrhu borbe protiv epidemije koronavirusa.

Sažetak:

U kontekstu aktualne epidemije smatramo bitnim razjasniti pravnu prirodu odluka Stožera civilne zaštite. U formalnom smislu nema nikakve dileme da se radi o podzakonskom aktu zato što ga nije donijelo zakonodavno tijelo u zakonodavnom postupku niti se naziva zakonom. Međutim, u materijalnom smislu odluke stožera su organski zakoni. Ukoliko se uzme u obzir činjenica da se odredbama tih odluka ograničavaju prava i slobode zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i to ona koja su u kategoriji Osobnih i političkih sloboda i prava iz ustavnog teksta onda nema nikakve dileme kako se radi o organskoj materiji iz članka 83. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske.

Summary:

In the context of the current epidemic, we consider it important to clarify the legal nature of the decisions of the Civil Protection Headquarters. In the formal sense, there is no doubt that this is a bylaw because it was not passed by the legislature in a legislative process nor it is called a law. However, in the material sense, the decisions of the headquarters are organic laws. If we take into account the fact that the provisions of these decisions restrict the rights and freedoms guaranteed by the Constitution of the Republic of Croatia, those in the category of personal and political freedoms and rights from the constitutional text, then there is no doubt that it is organic matter from article 83 para. 2 of the Constitution of the Republic of Croatia.

Ključne riječi: ustavnost odluka, Stožer civilne zaštite RH, pravna priroda odluka

doc. dr. sc. Mato Palić, dipl. iur.
Katedra ustavnog i europskog prava Pravnog fakulteta Osijek

RADNO PRAVO 1/2022

UDK:  349.2: 614

Autor u članku analizira mirno rješavanje individualnih radnih sporova izvan suda i pri sudovima, ukazujući na opterećenost sudova, brojnost te vrste sporova, potrebu preventivnog djelovanja radi otklanjanja razloga sporova, potrebu i mogućnosti primjene mirnog rješavanja sporova u samom začetku, prije pokretanja sudskog spora.

Sažetak:

Mirenje je postupak koji se može provoditi na sudu, nekoj od institucija za mirenje ili izvan njih (tzv. ad hoc mirenje). To je oblik posredovanja u kojem stranke uz ovlaštenog izmiritelja same rješavaju spor. Iako su Zakonom o mirenju, provedenim projektom i angažiranjem nekadašnjeg Ureda za socijalno partnerstvo u RH stvoreni preduvjeti za mirno rješavanje individualnih radnih sporova, praksa nije bogata mirenjem odnosno medijacijom kao načinom rješavanja individualnih radnih sporova. Moglo bi se zaključiti da subjekti u sporu još uvijek više vjeruju sudovima bez obzira na dugotrajno i neizvjesno trajanje sporova i značajne troškove. Stranke mogu tijekom postupka suglasno predložiti rješavanje spora u postupku mirenja u nekom od centara za mirenje izvan suda, što je propisano Zakonom o parničnom postupku, u kojem slučaju će sud zastati s postupkom. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku izmijenjene su  određene odredbe te su uz postojeće dobrovoljno mirenje, uvedeni novi oblici obveznog mirenja. Novim se odredbama nastoji osnažiti mirenje kao ravnopravni model  rješavanja sporova na način da se sucima omogućava da stranke upute ili samo potaknu na pokretanje postupka mirenja pri sudu ili izvan njega. O navedenom sud donosi rješenje koje se smatra rješenjem o upravljanju postupkom. Ukoliko dođe do sklapanja nagodbe pred sucem izmiriteljem, takva se nagodba smatra sudskom nagodbom. Stranke u sporu imaju izbor između sudskog i vansudskog rješavanja individualnih radnih sporova, ali prije svega bi trebalo težiti isključivanju razloga za nastanak takvih sporova, dakle, djelovati preventivno i odgovorno.

Summary:
Conciliation is a procedure that can be conducted in court, in one of the conciliation institutions or outside them (so-called ad hoc conciliation). It is a form of mediation in which the parties resolve the dispute with an authorized conciliator.
Although the Mediation Act, the implemented project and the engagement of the former Social Partnership Office in the Republic of Croatia created preconditions for the peaceful resolution of individual labour disputes, the practice is not rich in conciliation or mediation as a way of resolving individual labour disputes. It could be concluded that the parties to the dispute still trust the courts more despite the lengthy and uncertain duration of the disputes and the significant costs.

Ključne riječi: mirenje pri sudu i izvan suda, individualni radni sporovi, parnični postupci, prednosti mirenja

mr. sig. Vitomir Begović
konzultant/savjetnik 

RADNO PRAVO 1/2022

UDK: 349.2: 347.918

U članku se iznose određene pojedinosti vezane uz imenovanje, ovlasti i dužnosti službenika za zaštitu podataka, sukladno pravnoj regulaciji određenoj Općom uredbom o zaštiti podataka.

Sažetak:

Prema čl. 37. Opće uredbe o zaštiti podataka, voditelj obrade i izvršitelj obrade imenuju službenika za zaštitu podataka u svakom slučaju u kojem: (a) obradu provodi tijelo javne vlasti ili javno tijelo, osim za sudove koji djeluju u okviru svoje sudske nadležnosti, (b) osnovne djelatnosti voditelja obrade ili izvršitelja obrade sastoje se od postupaka obrade koji zbog svoje prirode, opsega i/ili svrha iziskuju redovito i sustavno praćenje ispitanika u velikoj mjeri, ili (c) osnovne djelatnosti voditelja obrade ili izvršitelja obrade sastoje se od opsežne obrade posebnih kategorija podataka na temelju članka 9. i osobnih podataka u vezi s kaznenim osudama i kažnjivim djelima iz članka 10.

Summary:

Pursuant to the art. 37. of the General Data Protecion Regulation, the controller and the processor shall designate a data protection officer in any case where: (a) the processing is carried out by a public authority or body, except for courts acting in their judicial capacity; (b) the core activities of the controller or the processor consist of processing operations which, by virtue of their nature, their scope and/or their purposes, require regular and systematic monitoring of data subjects on a large scale; or (c) the core activities of the controller or the processor consist of processing on a large scale of special categories of data pursuant to Article 9 and personal data relating to criminal convictions and offences referred to in Article 10.

Ključne riječi: službenik za zaštitu podataka, imenovanje, zadaće, sukob interesa 

Hrvoje Orešić, mag. iur.
Radno PRAVO

RADNO PRAVO 2/2022

UDK: 349.2: 342.721

Višestruki učinci digitalizacije na tržište rada i zapošljavanje međusobno su povezivani sa snažnim utjecajem zahvaljujući kojem se međusobno jačaju. U mnogim zemljama digitalizacija gospodarstva uzrokuje polarizaciju tržišta rada. S jedne strane, digitalizacija je omogućila značajan porast potražnje za visokokvalificiranim osobama koje imaju kognitivne i digitalne vještine i tehničko znanje za uspješno izvršavanje različitih zadataka i procesa koje zahtijeva nova tehnologija. S druge strane, dovelo je do znatnog smanjenja potražnje za slabije obrazovanim radnicima.

Sažetak:

Digitalne vještine, posebno digitalna pismenost, važan su čimbenik društveno-ekonomskog razvoja i zapošljivosti radne snage. Bez odgovarajuće digitalne pismenosti nije moguće sudjelovati u gospodarstvu i digitalnom društvu, posebno imajući u vidu digitalnu transformaciju koju svijet rada prolazi u sadržaju i organizaciji rada. Osim radnog okruženja, to utječe i na način na koji ljudi žive i komuniciraju. Članak daje pregled aktivnosti na nacionalnoj razini na poboljšanju digitalne pismenosti.

Summary:

Digital skills, particularly digital literacy, are an important factor for socioeconomic development of the society and employability of the labour force. Without adequate digital literacy, it is not possible to participate in the economy and the digital society, particularly having in mind the digital transformation that the world of work is experiencing in the content and the organisation. Beyond the work environment, it also affects the way people live and communicate. In the paper is elaborated importance and definition of digital literacy, explained the measurement of digital literacy and skills, as well as relation between digital literacy and employability. The article provides an overview of the activities on the national level regarding the improvement of the digital literacy.

Ključne riječi: digitalna pismenost, gospodarski rast, EU, Nacionalne koalicije za digitalne vještine

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 2/2022

UDK: 37: 004 (4)

Polazište u ovom radu je određenje iz Zakona o zaštiti na radu da su „život i zdravlje i očuvanje radne sposobnosti vrednote od posebnog društvenog interesa“, a zaštita na radu „organizirano sustavno djelovanje od javnog interesa“. To se može i treba ostvarivati socijalnim dijalogom socijalnih partnera u državi Republici Hrvatskoj (Vlade, udruge poslodavaca i reprezentativnih radničkih sindikata), ali i brojnih drugih subjekata u sustavu sigurnosti na radu i zaštiti zdravlja na radu (Nacionalno vijeće za zaštitu na radu, poslodavci, povjerenici, stručnjaci zaštite na radu, odbori zaštite na radu, specijalisti medicine rada, inspektori, radnici i drugi). Zbog složenosti (kompleksnosti) pa i posebnosti u sadržaju pojedinih „dionica“ Nacionalnog plana i Akcijskog plana, u ovom radu se „izdvaja“ područje zaštite na radu. Komentiraju se mjere koje će se provoditi, prvenstveno za razdoblje od 2021.-2024. godine i za to planirana sredstva.

Sažetak:
Pored brojnih obveza u odnosima radnopravnog i socijalnog karaktera, Vlada Republike Hrvatske je, pozivom na Zakon o Vladi Republike Hrvatske i Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, donijela Nacionalni plan za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za razdoblje od 2021. do 2024. godine. Rad, zaštita na radu i zapošljavanje su dijelovi jedinstvenog organizma (sustava) i tako ih treba tumačiti (primjenjivati) bez obzira na propise koji mogu „odvojeno“ to regulirati.

Summary:
In addition to numerous obligations in labour and social relations, the Government of the Republic of Croatia, by referring to the Act on the Government of the Republic of Croatia and the Act on the Strategic Planning and Development Management System of the Republic of Croatia, adopted the National Plan for Labour, Occupational Safety and Employment from 2021 to 2027 and the Action Plan for the implementation of the National Plan for Labour, Safety at Work and Employment for the period from 2021 to 2027. Work, safety at work and employment are parts of a single organism (system) and should be interpreted (applied) in this way, regardless of the regulations that may "separately" regulate it.

Ključne riječi: Nacionalni plan, Akcijski plan, zaštita na radu, mjere i sredstva (Republika Hrvatska: 2021.-2027. odnosno 2021.-2024.)

dr. sc. Ivana Krišto, dipl. ing.
prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur. 
Cvetan Kovač, bacc. ing. sec.

RADNO PRAVO 4/2022

UDK: 331.45: 331.5

Znanstveni savjet pri njemačkom Ministarstvu financija redovito objavljuje znanstvene studije (analize) za potrebe njemačkog Ministarstva financija. Takve studije javno se objavljuju na njihovim mrežnim stranicama. Jedna od takvih studija u originalu je naslovljena „Bedingungsloses Grundeinkommen“. Bavi se pitanjem mogućeg uvođenja bezuvjetnog osnovnog dohotka koji bi se isplaćivao svim njemačkim građanima bez obzira na njihova primanja. U nastavku je znatno skraćen prijevod studije koja je u izvorniku objavljena na njemačkom jeziku. 

Sažetak:
Misao o bezuvjetnom osnovnom dohotku koji bi pripadao svim građanima, bez da se njegova isplata pritom veže za određene uvjete, sve više u Njemačkoj dobiva na podršci. Ako bi se svim građanima zajamčio osnovni dohodak u visini egzistencijalnih potreba moglo bi se u cijelosti nadomjestiti većinu socijalnih usluga, poput naknade za nezaposlene I i II, socijalnog doplatka, dječjeg doplatka i osnovnog osiguranja starosti i osoba sa smanjenim primanjima. Uvođenje bezuvjetnog osnovnog dohotka predstavljalo bi ujedno i opsežnu „rekonstrukciju“ socijalne države. Zahvaljujući bezuvjetnom osnovnom dohotku socijalna država mogla bi onemogućiti nastajanje ozbiljnih slučajeva egzistencijalne nužde te bi se ujedno administrativno pojednostavnilo i okončalo stigmatiziranje primatelja usluga.

Summary:
The idea of an unconditional basic income that would belong to all citizens, without its payment being tied to certain conditions, is gaining more and more support in Germany. If all citizens were guaranteed a basic income equal to their basic needs, most social services could be fully compensated, such as unemployment benefits I and II, social allowance, child allowance and basic old-age insurance for persons with reduced incomes.

Ključne riječi: bezuvjetni osnovni dohodak, Njemačka, egzistencijski minimum

Preveo i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 6/2022

UDK: 364.39 (430)

Osnovni cilj rada tijekom izvršavanja kazne zatvora je omugućiti osobama lišenim slobode što jednostavniju resocijalizaciju i ponovno uključivanje u normalne društvene aktivnosti, uz zaradu koja se kumulira kao ušteđevina tijekom boravka u kaznionici ili zatvoru te specifičnu mogućnost stjecanja odgovarajućeg obrazovanja kroz isto vrijeme, kao dijela andragoške djelatnosti.

Sažetak:
Smisleno i svrsihodno obavljanje rada tijekom izdržavanja zatvorske kazne donosi zatvorenicima kao specifičnoj kategoriji zaposlenih osoba višestruke i različite benefite, od kojih se izdvaja ublažavanje posljedica oduzimanja slobode, mogućnost zarade, korištenje drugih pogodnosti, izobrazba, lakša resocijalizacija nakon izlaska iz zatvora ili kaznionice.
Poseban propis zakonske snage što uređuje materiju izvršavanja kazne zatvora bitan dio sadržaja posvećuje upravo radu zatvorenika, kreirajući normativni okvir za realizaciju posebno priznatog prava zatvorenicima, da rade. U ovom radu autor prikazuje ključne odredbe postojećeg zakonskog uređenja rada zatvorenika, uz upućivanje na mjerodavne odrednice općih i posebnih propisa o radu.
Zaključno se osvrće na činjenicu da je važećim propisima zaokružena cjelina kompleksnog instituta rada zatvorenika, uz poseban naglasak na povezanost obrazovanja tijekom izdržavanja zatvorske kazne sa radom kroz isto vrijeme te izbjegavanje stigmatizacije zatvorenika-radnika i zatvorenika-učenika ili studenta po izlasku na slobodu.

Summary:
Meaningful and purposeful work while serving a prison sentence brings prisoners as a specific category of employees multiple and different benefits, including mitigation of deprivation of liberty, earning opportunities, training, easier resocialization after release from prison or penitentiary.
A special law that regulates the matter of execution of a prison sentence devotes an important part of its content to the prisoners work, creating a normative framework for the realization of a specially recognized right to work for prisoners. 
In this paper, the author presents the key provisions of the existing legal regulation of the prisoners work, with reference to the relevant provisions of general and special labor regulations.
In conclusion, it refers to the fact that the current regulations complete the complex institute of prisoners work, with special emphasis on the connection of education while serving a prison sentence with work at the same time and avoiding stigmatization of prisoner-workers and prisoner-students upon release.

Ključne riječi: rad zatvorenika, pravo na rad, organizacija rada zatvorenika, naknada za rad, potvrda o radu

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
općinski državni odvjetnik u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici

RADNO PRAVO 7/8-2022

UDK: 349.2: 343.262

U članku se analizira aktualna problematika vezana uz mogućnost isplate plaće na račun otvoren u Revolut Bank UAB čime su otvorena brojna pitanja, osobito u pogledu pravne dopustivosti te mogućnosti provedbe ovrhe.

Sažetak:
Dana 1. lipnja 2022. godine izdano je odobrenje o proširenju pružanja usluga Revolut Bank UAB-u na području Republike Hrvatske. Temeljem njega, Revolut Bank UAB osim dosadašnjih pružanja usluga primanja depozita i ostalih povratnih sredstava, od 1. lipnja 2022. godine mogao je započeti s pružanjem i platnih usluga točnije usluga otvaranja i vođenja računa za plaćanje kao što su tekući račun ili žiroračun u Republici Hrvatskoj. S obzirom na izdano odobrenje, postavilo se pitanje isplate primitaka na račune koje porezni obveznici imaju otvorene u toj banci. 

Summary:
On June 1, 2022, approval was issued to extend the provision of services to Revolut Bank UAB in the territory of the Republic of Croatia. Based on it, Revolut Bank UAB, in addition to the previous provision of services for receiving deposits and other returnable funds, from June 1, 2022, could also start providing payment services, more precisely services for opening and maintaining payment accounts such as a current account or giro account in the Republic of Croatia . With regard to the issued approval, the issue of payment of receipts to the accounts that taxpayers have opened in that bank arose.

Ključne riječi: Revolut, isplata plaće, provedba ovrhe 

Sandra Cindrić, dipl. iur.

RADNO PRAVO 11/2022

UDK: 331.2:347.952

Prema Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju radničkih tražbina dodatno se štite i osnažuju prava radnika koji su se našli u situaciji da im je ugrožena socijalna sigurnost uslijed stečaja, odnosno blokade računa poslodavca. Više pojedinosti možete pročitati u nastavku.

Sažetak:
Zakonom o osiguranju radničkih tražbina utvrđuju se pravna pravila o zaštiti materijalnih prava iz radnih odnosa radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem i u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, vrste i opseg zaštićenih prava, uređuje se djelatnost, način upravljanja i obavljanja djelatnosti Agencije za osiguranje radničkih tražbina te određuju uvjeti, postupak i izvori sredstava za ostvarenje zaštite prava.

Summary:
The Act on the Insurance of Worker Claims lays down legal rules on the protection of the material rights of workers from employment relationships in the event of the opening of bankruptcy proceedings against the employer and in the case of blocking the employer's account due to the impossibility of forced collection of unpaid wages or wage compensation, the types and scope of protected rights, the management and performance of the activities of the Agency for Insurance of Worker´s Claims and determines the conditions, procedure and sources of funds for the realization of rights protection.

Ključne riječi: osiguranje radničkih tražbina, stečaj poslodavca, blokada računa poslodavca

Hrvoje Orešić, mag. iur.
Radno PRAVO

RADNO PRAVO 12/2022

UDK: 349.2: 347.736

Digitalizacija radnih mjesta omogućila je radnicima u mnogim sektorima i zanimanjima da obavljaju svoj posao u bilo koje doba i bilo gdje (Eurofound i ILO, 2017). Zajedno s trendom globalizacije i razvoja uslužnog gospodarstva te povećanom radnom aktivnošću osoba koje brinu o članovima kućanstva, ponajviše žena (Eurofound, 2020a), veća uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) temeljene na mobilnim uređajima, omogućila je sve veći pomak prema fleksibilnijem radnom vremenu.

Sažetak:
Tijekom posljednjih nekoliko godina, digitalizacija radnih mjesta omogućila je radnicima u mnogim sektorima i zanimanjima da obavljaju svoj posao u bilo koje doba i bilo gdje. To ima mnoge pozitivne popratne učinke, ali može imati i negativne posljedice ukoliko se narušava granica između posla i privatnog života. U cilju očuvanja zdravlja radnika i njihove produktivnosti i na razini EU i na nacionalnoj razini u većem broju zemalja članica započele su rasprave ili su usvojeni zakoni o pravu radnika na isključivanje. 

Summary:
Over the past few years, the digitization of workplaces has enabled workers in many sectors and occupations to do their work anytime, anywhere. This has many positive side effects, but it can also have negative consequences if the boundary between work and private life is violated. In order to preserve the health of workers and their productivity, both at the EU level and at the national level, discussions have started or laws have been adopted on the right of workers to disconnect. 

Ključne riječi: rad na daljinu, digitalizacija, pravo na isključivanje, EU

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 12/2022

UDK: 331.102: 004

U današnje vrijeme nepotrebno je naglašavati utjecaj tehnološkog napretka na aktivnosti poslovnih subjekata. Nove metode komuniciranja, obrade informacija i proizvodnje dovele su do gospodarskog razvoja širom svijeta. Međutim, poboljšanja koja donose tehnologije često znače da se ljudi i poslovni subjekti moraju promijeniti kako bi u potpunosti iskoristili navedeni napredak. Tehnološka evolucija i dalje će predstavljati uzbudljive, ali teške izazove za menadžere, osobito one zadužene za upravljanje ljudskim resursima, o čemu će više riječi biti u nastavku ovog rada.

Sažetak:
Upotreba suvremenih tehnologija neizostavni je čimbenik u svim poslovnim procesima pravnih subjekata jer doprinose efikasnosti i ekonomičnosti poslovanja, te u krajnjoj mjeri, opstanku na iznimno konkurentnom tržištu. Tvrtke shvaćaju da u ostvarenju svojih strateških ciljeva, iznimnu pozornost moraju posvetiti obuci radnika kako bi poboljšale produktivnost. U tome velika odgovornost leži na stručnjacima za ljudske resurse koji u svome poslovnom djelovanju moraju ići u korak s najnovijim svjetskim trendovima koji se odnose na zapošljavanje, obuku, te stvaranje uspješne i poticajne radne okoline.

Summary:
The use of modern technologies is an inevitable factor in all business processes of legal entities because they contribute to the efficiency of operations, and ultimately, to survival in an extremely competitive market. Companies realize that in order to achieve their strategic goals, they must pay special attention to the training of workers in order to improve their productivity. A great responsibility rests on human resources experts, who in their business operations must keep up with the latest global trends related to employment, training, and the creation of a successful and stimulating business environment.

Ključne riječi: suvremene tehnologije, ljudski resursi, tehnološki napredak

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 12/2022

UDK: 005.96

Navedenim člankom dajemo prikaz Uredbe (EU) 2021/888 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Europske snage solidarnosti i o stavljanju izvan snage uredaba (EU) 2018/1475 i (EU) br. 375/2014 radi provedbe volontiranja u odgojno-obrazovnim ustanovama u državama članicama Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, time da je ista u primjeni od 1. siječnja 2021. godine.

Sažetak:
Uredbom (EU) 2021/888 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Europske snage solidarnosti i o stavljanju izvan snage uredaba (EU) 2018/1475 i (EU) br. 375/2014 uspostavljen je program Europske snage solidarnosti za vrijeme trajanja višegodišnjeg financijskog okvira za vremensko razdoblje od 2021. do 2027. godine. Navedenom je Uredbom određen iznos financijske omotnice za provedbu navedenog Programa za razdoblje od 2021. do 2027. godine u ukupnom iznosu od 1 009 000 000 eura koji se može koristiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, uključujući korporativne sustave informacijske tehnologije.

Summary:
Regulation (EU) 2021/888 of the European Parliament and the Council of 20 May 2021 establishing the European Solidarity Corps Programme and repealing Regulations (EU) 2018/1475 and (EU) No 375/2014 established the European Solidarity Corps program for the duration of the multi-annual financial framework for the period from 2021 to 2027. The aforementioned Regulation determined the amount of the financial envelope for the implementation of the aforementioned Program for the period from 2021 to 2027 in the total amount of 1,009,000,000 euros, which can be used for technical and administrative assistance for the implementation of the Program, such as preparation, monitoring, controls, audits and evaluations, including corporate information technology systems.

Ključne riječi: volontiranje, aktivnost solidarnosti, Europske snage solidarnosti

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 1/2023

UDK: 364.467

U nastavku donosimo pregled odabranih dijelova iz posljednjeg Globalnog izvješća o plaćama objavljenog od strane Međunarodne organizacije rada. Izvješće, između ostalog, pokriva globalne trendove plaća i produktivnosti, utjecaj inflacije na kupovnu moć, te uočeni jaz u plaćama između žena i muškaraca.

Sažetak:
Prema objavljenom Globalnom izvješću o plaćama  čiji prijevod  odabranih dijelova donosimo u nastavku, plaće i kupovna moć kućanstava znatno su obezvrijeđeni tijekom protekle tri godine, prvo zbog pandemije COVID-19, a zatim, kada se svjetsko gospodarstvo počelo oporavljati od te krize, globalnim porastom inflacije. Dostupni dokazi za 2022. godinu sugeriraju da rastuća inflacija uzrokuje pad realnog rasta plaća u mnogim državama, smanjujući kupovnu moć srednje klase i posebno teško pogađajući skupine s niskim primanjima. Ova kriza troškova života dolazi povrh značajnih gubitaka u ukupnim plaćama za radnike i njihove obitelji tijekom krize izazvane COVID-19, koja je u mnogim državama imala najveći utjecaj na skupine s niskim primanjima. U nedostatku odgovarajućih političkih odgovora, u bliskoj bi budućnosti moglo doći do oštre erozije stvarnih prihoda i standarda radnika i njihovih obitelji i povećanja društvene nejednakosti, što bi ugrozilo ekonomski oporavak i moglo potaknuti daljnje socijalne nemire.

Summary:
According to the published Global Wage Report, of which the translation of selected parts are presented above, wages and purchasing power of households have been negatively affected considerably during the past three years, first by the COVID-19 pandemic and then, as the world economy started to recover from that crisis, by the global rise in inflation. Available evidence for 2022 suggests that rising inflation is causing real wage growth to dip into negative figures in many countries, resulting in the reduction of the purchasing power of the middle class and hitting low-income groups particularly hard.

Ključne riječi: trendovi plaća, inflacija, kupovna moć, COVID-19

Matej Brkić, mag. iur.

RADNO PRAVO 2/2023

UDK: 331.2: 616

U članku autor iznosi praktične primjere uspješnih strategija zapošljavanja talentiranih i motiviranih radnika, predstavlja korake u postupku selekcije kandidata, te modele poticanja već zaposlenih radnika kako bi i u budućnosti ostali raditi u poduzeću.

Sažetak:
Premda je novac zasigurno jedna od važnih temeljnih pretpostavki, u ovom članku navedeni su i neki drugi važni čimbenici koji potiču visoku razinu motivacije i angažiranosti radnika, te pridonose zadržavanju visoko kompetentnih i talentiranih radnika u poduzeću. Neki od tih čimbenika uključuju: davanje priznanja za ostvarene rezultate, omogućavanje komuniciranja s nadređenima kroz uspostavu kvalitetnih komunikacijskih kanala, te pružanje mogućnosti za napredovanje.

Summary:
Although money is certainly one of the most important fundamentals, this article also mentions some other important factors that promote a high level of motivation and engagement of workers, contributing to the retention of highly competent and talented workers within the company. Some of these factors include: giving recognition for achieved results, enabling communication with superiors through the establishment of quality communication channels, and providing opportunities for advancement.

Ključne riječi: zadržavanje radnika, zapošljavanje, motivacija

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 2/2023

UDK: 331.522.4

Rasprave o znanjima, vještinama i sposobnostima u kontekstu deficitarnih zanimanja u gospodarstvu predstavljaju pravi izazov. One se kreću u vrlo širokom rasponu od prepoznavanja razmjerno jednostavnih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za obavljanje rutinskog posla do vrlo složenih kreativnih radnih zadataka koji su stalno podložni promjenama i novim izazovima. Ne radi se tu samo o razlici između vještina za pojedine gospodarske sektore, nego i o prenosivosti vještina izvan samog sektora. Osim toga, rasprave o znanjima, vještinama i sposobnostima s jedne strane, te kreativnim zadacima s druge, u velikoj su mjeri smještene unutar i/ili vezane uz brojne i dugotrajne diskusije o politikama razvoja pojedinog sektora, usklađivanju obrazovnih programa s potrebama na tržištu rada te potrebi ostvarivanja zapošljivosti u uvjetima stalnih i ubrzanih tehnoloških i društveno-ekonomskih promjena.

Sažetak:
Hrvatska ima ozbiljnih poteškoća u usklađivanju ponude i potražnje za radnom snagom. To je sve teže ostvariti u uvjetima stalnih promjena na tržištu rada, posebice u uvjetima digitalne transformacije gospodarstva. Postoji više vrsta neusklađenosti kao i kriteriji za njihovo mjerenje. Istodobno, tržište rada u Hrvatskoj obilježava značajan nedostatak radne snage za neke važne poslove, što je najčešće posljedica teških radnih uvjeta, slabih primanja i/ili nedovoljnih mogućnosti profesionalnog napredovanja. Procjena sadašnjih i predviđanje budućih potreba za vještinama provodi se na više različitih načina, a važno je naglasiti kako nijedna metoda nije dovoljna sama po sebi, već samo može poslužiti kao indikator općih kretanja. Ocjena sadašnjeg stanja i pogotovo procjena budućih trendova je jako zahtjevna i može biti tek grubi pokazatelj koji ne bi smio previše utjecati na donošenje odluka o financiranju obrazovnih ustanova ili pokušaju kvantificiranja upisnih kvota za pojedine struke. 

Summary:
Croatia has serious difficulties in harmonizing the supply and demand for labour. This is increasingly difficult to achieve in the conditions of constant changes in the labour market, especially in the conditions of the digital transformation of the economy. There are several types of non-adjustment as well as criteria for measuring them. At the same time, the labour market in Croatia is characterized by a significant lack of manpower for some important jobs, which is most often a consequence of difficult working conditions, low incomes and/or insufficient opportunities for professional advancement. Assessment of current and forecasting of future skills needs is carried out in a number of different ways, and it is important to emphasize that no method is sufficient by itself, but can only serve as an indicator of general trends. The assessment of the current situation and especially the assessment of future trends is very demanding and can only be a rough indicator that should not have too much influence on decision-making on the financing of educational institutions and/or attempt to quantify enrolment quotas for certain professions.

Ključne riječi: nedostatak radnika, tržište rada, obrazovanje, Hrvatska

dr. Željko Mrnjavac - Ekonomski fakultet Split
dr. Predrag Bejaković  – Institut za javne financije, Zagreb

RADNO PRAVO 3/2023

UDK: 331.5: 004

U članku se analizira utjecaj umjetne inteligencije na budućnost tržišta rada i radnopravnih odnosa. U članku se iznosi određenje pojma umjetne inteligencije i pravnih izvora koji istu definiraju ponajprije u okviru EU, uz prikaz specifičnih izazova i rizika koji u pravilu nastaju pojavom tehnoloških inovacija.

Sažetak:
Razvoj umjetne inteligencije u sebi utjelovljuje potencijal suštinske promjene dosadašnje organizacije i metoda rada, karijernih mogućnosti i vještina radnika, te djelatnosti i poslova. U pravilu, svaka nova tehnologija, osobito ona temeljena na kognitivnim sposobnostima, rezultira određenom promjenom u zahtjevima za radnim mjestima. Načelno, efikasnije strukturiranje podataka i njihovo poboljšano prikupljanje omogućit će korištenje novih alata, uključujući aplikacije strojnog učenja. Novi načini prikupljanja i obrade podataka dovest će do novih otkrića koja obogaćuju naše razumijevanje utjecaja tehnologije na moderna tržišta rada, kao i općenito bolje razumijevanje društva u cjelini, a što je moguće samo uz uspostavu odgovarajućeg pravnog i etičkog okvira.

Summary:
The development of artificial intelligence embodies the potential of essential changes in the existing organization of work and work methods, career opportunities and skills of workers, as well as activities and jobs. As a general rule, any new technology, especially one based on cognitive abilities, results in some changes in job requirements. In principle, more efficient structuring of data and its improved collection will enable the use of new tools, including machine learning applications. New data will lead to new research that enriches our understanding of the impact of technology on modern labour markets as well as a generally better understanding of society as a whole, which is only possible with the establishment of an appropriate legal and ethical framework.

Ključne riječi: umjetna inteligencija, tržište rada, pravni okvir

Matej Brkić, mag. iur.

RADNO PRAVO 5/2023

UDK: 331.52: 004.8

Na temelju podnesenih prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 23. svibnja 2023. godine, Ustavni sud Republike Hrvatske donio je Odluku kojom se pokreće postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom te se ukidaju članak 192. stavci 4., 5. i 6. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22). Članak donosi prikaz predmetne odluke Ustavnog suda koja je objavljena na web stranicama Ustavnog suda RH pod brojem: U-I-242/2023, U-I-1050/2023, U-I-1399/2023, U-I-1944/2023, a bit će objavljena i u „Narodnim novinama“.  

Sažetak:
Člankom 54. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u odredbe članka 192. Zakona o radu  dodani su osporeni stavci 4., 5. i 6., prema kojima se prava koja nisu propisana Zakonom o radu, odnosno materijalna prava iz članka 90.a stavka 1. točke 1. Zakona o radu (materijalna prava iz radnog odnosa, primjerice jubilarna nagrada, regres, božićnica i sl.) mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti u većem opsegu za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru. Propisano je da se ukupna visina navedenih (većih) materijalnih prava za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru ne smije na godišnjoj razini ugovoriti više od dvostrukog iznosa prosječne godišnje sindikalne članarine sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru. Ugovorena veća prava ostvarivali bi samo oni članovi sindikata o kojima je sindikat obavijestio poslodavca.

Summary:
Article 54 of the Act on Amendments to the Labour Act added disputed paragraphs 4, 5 and 6 to the provisions of article 192 of the Labour Act, according to which rights not prescribed by the Labour Act, i.e. material rights from article 90 and paragraph 1, point 1 of the Labour Act (material rights from the employment relationship, for example jubilee award, holiday pay, Christmas bonus, etc.) can be agreed in a collective agreement to a greater extent for union members who have negotiated a collective agreement. It is stipulated that the total amount of the above (larger) material rights for union members who have negotiated a collective agreement may not be agreed on an annual level more than twice the average annual union membership fee of the union that has negotiated a collective agreement. Only those union members of whom the union informed the employer would exercise the agreed greater rights.

Ključne riječi: postupak za ocjenu ustavnosti, sindikati, diskriminacija, materijalna prava

Mirela Bojić, dipl. iur.
Matica hrvatskih sindikata

RADNO PRAVO 6/2023

UDK: 323.14

U članku se analiziraju izazovi upravljanja ljudskim resursima svojstveni digitalnom dobu u kojem živimo. Razmatra se tranzicija odjela ljudskih resursa iz prvotnih, čisto operativnih poslova, u danas pretežno strateške aktivnosti, utvrđuje se uloga voditelja ljudskih resursa u digitalnom dobu, te se procjenjuje model uvođenja digitalizacije kroz postupke zapošljavanja, osposobljavanja i usavršavanja.

Sažetak:

Tijekom posljednjih nekoliko godina, nove tehnologije predstavljaju jedan od najvećih izazova u poslovanju. Ujedno, nove tehnologije promijenile su i način razmišljanja radnika, koji shvaćaju da je korištenje digitalnih alata od prioritetnog značaja za obavljanje poslova u učinkovitijem, virtualiziranom okruženju. Poslovna organizacija mora upravljati nabavom, sigurnosnim potrebama i dostupnošću navedenih alata. U današnje vrijeme radnici uživaju u fleksibilnim mogućnostima rada u usporedbi s nekadašnjim vremenima. Mnogi stručnjaci za ljudske resurse vjeruju da digitalne prakse pomažu u povećanju produktivnosti i angažiranosti radnika te inovativnosti na radnom mjestu. Ovo štedi troškove tvrtke i gradi mobilniju i motiviraniju radnu snagu, spremnu prihvatiti različite radne zahtjeve. U slučaju ljudskih resursa, tehnologija pomaže u svim procesima, od zapošljavanja do umirovljenja, te je iz temelja promijenila način na koji radnici i poslodavci dobivaju pristup tržištu rada. Sadašnji izazov predstavlja pitanje kako koristiti tehnologiju u perspektivi ljudskih resursa za povezivanje ljudi i informacija.

Summary:

During the last few years, new technologies represent one of the biggest challenges in business. At the same time, new technologies affect the way of thinking of workers, who understand that the use of digital tools has priority importance for performing work in a more efficient, virtualized environment. The business organization must manage the procurement, security needs and availability of these tools. Nowadays, workers enjoy more flexible working options than in the past. Many human resource professionals believe that digital practices help increase productivity and worker engagement, as well as innovation in the workplace. This saves the company costs and builds a more mobile and motivated workforce, ready to take on different work demands. In the case of human resources, technology helps in all processes from recruitment to retirement and has fundamentally changed the way workers and employers gain access to the labour market.

Ključne riječi: digitalizacija, ljudski resursi, zapošljavanje, virtualizacija

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 6/2023

UDK: 005.96

Navedenim stručnim tekstom dajemo prikaz javnog poziva za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2023. godinu koji je dana 15. svibnja 2023. godine objavio Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Sažetak:

Javni poziv za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2023. godinu raspisuje se nakon usvajanja Pravila za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2023. godinu koja su donesena 15. svibnja 2023. godine, time da je isti otvoren do zaključno 31. listopada 2023. godine.

Summary:
The public call for applications for the co-financing of projects of civil society organizations contracted within the framework of the European Union and foreign funds program for 2023 is announced after the adoption of the Rules for the co-financing of projects of civil society organizations contracted within the framework of the European Union and foreign funds program for 2023, which are adopted on May 15, 2023, with the fact that it is open until October 31, 2023.

Ključne riječi: projekti, javni poziv, udruge

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 6/2023

UDK: 061.23:336 (497.5)

S vremena na vrijeme hrvatski zakonodavac se upusti u normativnu aktivnost što za predmet ima zabranu rada nedjeljom. Posljedično, svaka takva djelatnost otvara određena pitanja i nerijetko stvara kontroverze u stručnim krugovima.

Sažetak:
Svaka zabrana u okvirima radnog prava, a posebice ograničavanje ili uskrata temeljnog prava na rad neminovno izaziva nezadovoljstvo na različitim stranama, od neposredno uključenih sudionika, preko gospodarstvenika, poslodavaca, radnika, sve do sindikata, inspektora rada i redom dalje.
Radnik ima pravo na tjedni odmor, između ostalih prava. Razvoj društva i organizacije rada kao specifičnog segmenta uređenja radnih odnosa, postavlja nove izazove pred zakonodavca. Djelatnost trgovine, ako ne ranije, a onda od hrvatske samostalnosti, jedna je od kritičnih djelatnosti za uredno snabdijevanje građana, koji relativno slabo ili malo mare o radnicima u toj djelatnosti, njihovim (temeljnim) pravima, obvezama, plaćama.
U radu su istaknuta teorijska i praktična pitanja koja su nastala novostvorenim zakonskim rješenjem u okviru novele propisa zakonske snage što uređuje materiju radnog vremena u djelatnosti trgovine.
Zaključno se upućuje na otvoreno pitanje reakcije poslodavaca na novouvedenu zabranu (ograničenje?) rada nedjeljom, nomotehnička pitanja budućeg kalkuliranja sa radnim nedjeljama, činjenicu da nije propisana obveza poslodaca da prilikom donošenja odluke o radnim nedjeljama konzultira radnike ni njihove ovlaštene predstavnike i upozorava na činjenicu da u radnom pravu nijedna zabrana nije dobra.

Summary:

Any prohibition within labor law, and especially the limitation or denial of the fundamental right to work, inevitably causes dissatisfaction on various sides, from the directly involved participants, through businessmen, employers, employees, all the way to trade unions, labor inspectors and so on.
Employees have the right to a weekly holiday, among other rights. The development of society and the organization of work as a specific segment of the regulation of labor relations poses new challenges to the legislator. The trade activity, if not earlier, then since Croatian independence, is one of the critical activities for the orderly citizen, who care relatively little or little about the workers in that activity, their (fundamental) rights, obligations, salaries.
The paper highlights the theoretical and practical issues that arose from the newly created legal solution within the framework of the amendment to the regulations with legal force, which governs the matter of working hours in trade activities.
In conclusion, it refers to the open question of employers' reaction to the newly introduced prohibition (restriction?) of working on Sundays, nomotechnical issues of future calculation with working Sundays, the fact that there is no prescribed obligation for employees to consult workers or their authorized representatives when making a decision on working Sundays, and warns of the fact that in labor law, no prohibition is fine.

Ključne riječi: nedjelja, zabrana rada, trgovina, sloboda rada, izdvojene djelatnosti

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
općinski državni odvjetnik u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici

RADNO PRAVO 7/8-2023

UDK: 331.31

U prosincu 2021. godine predložena je direktiva o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem digitalnih platformi. Ovaj članak pozabavit će se prijedlogom direktive, a ujedno i rješenjem nastale situacije u hrvatskom zakonodavstvu.

Sažetak: 
Članak obrađuje problem novijeg datuma koji se pojavo ekspanzijom digitalnih platformi, putem kojih iz godine u godinu radi sve veći broj radnika, kako u državama Europskog gospodarskog prostora, tako i u ostalom dijelu svijeta. Trenutno oko 28 milijuna osoba u Europskoj uniji radi putem digitalnih radnih platformi, a očekuje se da će u 2025. tako raditi 43 milijuna osoba. Radi se o novom obliku organiziranog plaćenog rada, u kojem su radnici dostupni putem interneta radi obavljanja raznih plaćenih usluga. Ekonomija digitalnih platformi, koja se temelji na algoritamskim sustavima za organizaciju rada i upravljanje radom  putem aplikacija ili mrežnih stranica, donosi brojne koristi za radnike i poslodavce, s obzirom da se radi o uvjetima zapošljavanja koji nisu zahtjevni i fleksibilnom radnom vremenu, odnosno o plaćanju prema učinku. Digitalne platforme olakšavaju i samozapošljavanje i ostvarivanje prihoda neovisno o radnopravnom statusu, pa tako i dodatnih prihoda. Regulacija rada putem digitalnih platformi, a time i statusa radnika u sustavu socijalne sigurnosti, međutim odvija se puno sporije nego što raste potražnja za takvim radnicima, tako da se njihov radnopravni status regulira na različite načine od države do države. Slijedom toga, pojavila se inicijativa na europskoj razini za reguliranje radno pravnog statusa takvih radnika, a time i njihovo uključivanje u sustav socijalne sigurnosti. U prosincu 2021. godine predložena je direktiva o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem digitalnih platformi. Ovaj članak pozabavit će se prijedlogom direktive, a ujedno i rješenjem nastale situacije u hrvatskom zakonodavstvu.

Summary:
The article deals with a more recent problem that arose with the expansion of digital platforms, through which an increasing number of workers work every year, both in the countries of the European Economic Area and in the rest of the world. Currently, about 28 million people in the European Union work through digital work platforms, and it is expected that in 2025, 43 million people will work in this way. It is a new form of organized paid work, in which workers are available online to perform various paid services. The economy of digital platforms, which is based on algorithmic systems for organizing work and managing work through applications or websites, brings numerous benefits for workers and employers, given that the employment conditions are not demanding and there is also a benefit of flexible working hours, i.e., payment according to performance. Digital platforms facilitate self-employment and earning income regardless of working status, including additional income. The regulation of work through digital platforms, and thus the status of workers in the social security system, however, takes place much more slowly than the demand for such workers grows, so that their working status is regulated in different ways from state to state. As a result, an initiative appeared at the European level to regulate the working status of such workers, and thus their inclusion in the social security system. In December 2021, a directive was proposed on the improvement of working conditions in work through digital platforms. This article will deal with the proposal of the directive and the intentions to resolve the new situation in the Croatian legislation.

Ključne riječi: atipičan oblik rada, digitalne radne platforme, radnopravni status i socijalna sigurnost platformskih radnika, samozaposlene osobe kao platformski radnici

Snježana Baloković, dipl. iur.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

RADNO PRAVO 7/8-2023

UDK: 331.102: 004

U članku se analizira uloga sudaca u stečajnim postupcima, s naglaskom na potrebu njihova rasterećenja od brojnih administrativno-tehničkih poslova koji dovode do loše učinkovitosti postojećeg sustava.

Sažetak:

Sudska ingerencija u stečajnom postupku odnosno u postupku generalne ovrhe rezultat je težnji da se ostvari pravednost glede ostvarenja cilja stečajnog postupka odnosno da se dosljedno ostvari načelo jednakosti vjerovnika, koje je relativizirano postojanjem isplatnih redova. Ipak, postoje široke povijesne varijacije u smislu postojanja današnjih profesionalnih standarda u opsegu obavljanja sudačkog posla i sudovanju. Cilj je analizirati opravdanost postojećih rješenja, koja umjesto da teže da stečajno (pravo)suđenje postane postupak u kojem sud u hitnom/žurnom postupku autoritetom svojih odluka učvršćuje i sankcionira građanskopravne odnose, na njega delegiraju nesudske poslove koji bi se trebali dejudicijalizirati odnosno delegirati.

Summary:

Court jurisdiction in bankruptcy proceedings, i.e., in general execution proceedings, is the result of the aspiration to achieve justice regarding the achievement of the goal of bankruptcy proceedings, i.e., to consistently achieve the principle of creditor equality, which is relativized by the existence of payment queues. Nevertheless, there are wide historical variations in terms of the existence of today's professional standards in the scope of judicial work and judging. The goal is to analyse the justification of the existing solutions, which instead of striving for the bankruptcy (law) trial to become a procedure in which the court in an urgent procedure consolidates and sanctions civil law relations with the authority of its decisions, delegate to it non-judicial affairs that should be de-judicialized or delegated.

Ključne riječi: stečajni postupak, administrativno tehnički poslovi, učinkovitost

izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur.
Katedra za građansko postupovno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

RADNO PRAVO 7/8-2023

UDK: 347.736

Proširenje EU prema Istoku Europe izazvalo je prilično žestoke rasprave o tome kakvi će biti imigracijski tokovi iz novih i budućih zemalja-članica jer će u konačnici i stare zemlje članice morati otvoriti svoja tržišta rada njihovim radnicima. Europske bi integracije trebale poboljšati životni standard u novim i budućim zemljama-članica i općenito unaprijediti gospodarske uvjete u EU čime bi bilo manje razloga za migracije. Ipak javlja se neminovno i često pitanje treba li se bojati širenja prema Istoku Europe?

Sažetak:
U EU i svijetu značajno je porasla važnost migracija radne snage koje su bitan ekonomski fenomen. Migranti privučeni boljim mogućnostima zapošljavanja odlaze s područja visoke nezaposlenosti i niske razine dohotka na područja s višom razinom dohotka i manjom nezaposlenosti gdje očekuju ostvariti osjetno bolju perspektivu za sebe i članove svoje obitelji. Ipak, pritom postoje značajni troškovi razdvajanja ili napuštanja vezani uz odlazak iz uobičajenog vlastitog socijalnog - kulturološkog - jezičnog okruženja u nove uvjete. Iako su često zanemareni u suvremenoj literaturi, ti troškovi su među najznačajnijim čimbenicima koji ograničavaju međunarodne migracije. Značajan dio radne snage pojedine zemlje može zbog tih čimbenika, uz druge neizmijenjene uvjete, ipak radije odlučiti da ostane kod kuće i zaboravi na iseljenje kako bi izbjegao rizik seljenja i napuštanja obitelji i prijatelja. 

Summary:
In the EU and the world, the importance of labour migration, which is a central economic phenomenon, has grown significantly. Migrants attracted by better employment opportunities leave areas with high unemployment and low income levels to areas with higher income levels and less unemployment, where they expect to achieve significantly better prospects for themselves and their family members. Nevertheless, there are noteworthy costs of separation or abandonment related to leaving one's usual social-cultural-linguistic environment to new conditions. Although often neglected in contemporary literature, these costs are among the most crucial factors limiting international migration. A substantial part of the labour force of a given country may, due to these factors, with other unchanged conditions, still prefer to stay at home and forget about emigration in order to avoid the risk of moving and leaving family and friends.

Ključne riječi: Europska unija, tržište rada, migracije radne snage, Hrvatska

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 7/8-2023

UDK: 331.556.4

U članku se analizira i iznosi prikaz zakonodavnih i provedbenih rješenja koja predstavljaju novosti u normativnom uređenju sustava mirnog rješavanja sporova u Republici Hrvatskoj te kao takve pokazuju opredjeljenje za snažnijom državnom regulacijom.

Sažetak: 
Zakonom o mirnom rješavanju sporova uvode se novosti u pogledu institucionalnog oblikovanja sustava mirnog rješavanja sporova. Zakonske odredbe vezane uz Centar za mirno rješavanje sporova i ostale institucije za medijaciju te medijatore pokazuju opredjeljenje za snažnijom državnom regulacijom sustava rješavanja sporova. Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o mirenju koji je do sada uređivao pitanja vezana uz medijaciju kao specifičan postupak i metodu rješavanja sporova. Odredbe kojima se uređuje medijacija u bitnome se nisu mijenjale te one i dalje čine većinu sadržaja zakona kojim se uređuje mirno rješavanje sporova u građanskim, trgovačkim, radnim, obiteljskim, upravnim i drugim sporovima o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati. Pored sadržajnih i nomotehničkih nedostataka zakona, aktualizira se i pitanja njegove praktične primjene u pogledu sankcija za neizvršavanje dužnosti pokušaja mirnog rješavanja spora i pravila o troškovima medijacije.

Summary:
The Law on peaceful settlement of disputes introduces innovations regarding the institutional design of the peaceful dispute resolution system. Legal provisions related to the Center for Peaceful Dispute Resolution and other institutions for mediation and mediators show a commitment to stronger state regulation of the dispute resolution system. With the entry into force of this Law, the Law on mediation, which until now regulated issues related to mediation as a specific procedure and method of dispute resolution, ceases to be valid. The provisions regulating mediation have not changed significantly and they still make up the majority of the content of the law regulating the peaceful resolution of disputes in civil, commercial, labor, family, administrative and other disputes about rights that the parties can freely dispose of. 

Ključne riječi: Zakon o mirnom rješavanju sporova, Zakon o mirenju, medijacija, Centar za mirno rješavanje sporova

Ivan Antić, mag. iur.
Hrvatska udruga za medijaciju

RADNO PRAVO 9/2023

UDK: 313:31

U medijima u Hrvatskoj dosta se često može čuti kako je potrebno izraditi imigracijsku strategiju. Prema više procjena Hrvatska je imala ogroman broj strateških dokumenata, koji su se najčešće slabo provodili i/ili se posve zaboravilo na njih. Stoga, izrada strateškog dokumenta vezanog uz imigraciju politiku, koji se ne bi provodio, gotovo sigurno ne bi bila od prevelike koristi. U tekstu se razmatraju postojeće i moguće imigracije u Hrvatsku te navodi kako bi se gospodarski subjekti i građani trebali ponašati prema stranim radnicima u cilju njihovog lakšeg snalaženja i ostanka u Hrvatskoj.

Sažetak: 
Nakon velikih emigracija iz Hrvatske koje su zabilježene u cijelom razdoblju nakon njezinog ulaska u EU, čini se kako je navedeni val odlazaka ipak smanjen i da se sve više povećava broj osoba koje dolaze raditi u Hrvatsku. Zajednička unutarnja, sigurnosna i socijalna politika EU određuje odnos i ponašanje Hrvatske prema državljanima trećih zemalja, pa tako i kada je riječ o tržištu rada. Posve je očito kako strani radnici ne otimaju mogućnosti zapošljavanja hrvatskom stanovništvu, nego rade na poslovima ili na radnim mjestima koja nisu atraktivna domaćem stanovništvu. Zbog toga trebamo ih prihvatiti kao dobri domaćini, svjesni da su nam oni itekako potrebni. 

Summary:

After the large emigrations from Croatia that were recorded in the entire period after its entry into the EU, it seems that the aforementioned wave of departure has decreased and that the number of people coming to work in Croatia is increasing. The EU's common internal, security and social policy determines Croatia's attitude and behaviour towards citizens of third countries, including when it comes to the labour market. It is quite obvious that foreign workers do not rob the Croatian population of employment opportunities, but work in jobs or workplaces that are not attractive to the local population. That is why we should accept them as good hosts, aware that we really need them.

Ključne riječi: imigracije, Hrvatska, tržište rada, nedostatak radnika

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 9/2023

UDK: 331. 556.4

U članku se analiziraju uzroci koji dovode do nastanka sukoba na radnom mjestu, iznose se metode sprječavanja eskalacije sukoba, te se nudi prikaz uspješnih strategija upravljanja i otklanjanja konfliktima s ciljem izgradnje kulture otvorene komunikacije. Poseban osvrt autor posvećuje radnicima koji rade na daljinu, a kod kojih do konflikata dolazi ponajprije uslijed specifičnosti njihovog radnog okruženja.

Sažetak: 
Uzroci zbog kojih najčešće dolazi do sukoba na radnom mjestu brojni su i učestali, uvjetovani raznovrsnim čimbenicima. Zbog toga je, osim pravodobnog identificiranja sukoba radi njihove možebitne prevencije i sprječavanja nastanka većih posljedica, ključno posvetiti se izradi odgovarajućih strategija koje imaju za cilj ponuditi efikasna rješenja radi što učinkovitijeg otklanjanja svih negativnih posljedica. Stvaranje radnog okruženja u kojem je poštovanje i međusobno uvažavanje temeljno načelo ključno je za sprječavanje sukoba na radnom mjestu. Poslodavci moraju poduzeti proaktivne korake kako bi zaustavili sukob na radnom mjestu prije nego što se dogodi. Proaktivni koraci uključuju pružanje stalne obuke, stvaranje procesa za prepoznavanje sukoba u njegovim ranim fazama i izgradnju kulture otvorene komunikacije. 

Summary:
The reasons for which most conflicts occur in the workplace are numerous and frequent, conditioned by various factors. For this reason, in addition to timely identification of conflicts in order to prevent them and to prevent the occurrence of major consequences, it is crucial to devote oneself to the development of appropriate strategies that aim to offer effective solutions in order to eliminate all negative consequences as efficiently as possible. Creating a work environment where mutual respect is a fundamental principle is key to preventing conflicts in the workplace. Employers must take proactive steps to stop workplace conflict before it even happens. Proactive steps include providing ongoing training, creating processes to identify conflict in its early stages and building a culture of open communication.

Ključne riječi: upravljanje konfliktima, sukobi na radnom mjestu, strategije otklanjanja konflikata

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 10/2023

UDK: 658.3: 159.9

U članku se razmatra aktualna sudska praksa, kako domaćih sudova, tako i ESLJP-a temeljem koje se lakše može shvatiti kada je odmjeravanjem troškova postupka došlo do povrede prava na pristup sudu odnosno prava na pošteno suđenje.

Sažetak: 
Jedan od aspekata prava na pošteno suđenje je i pravo na pristup sudu. Pravo na pristup sudu često se analizira i kroz primjenu odredaba o troškovima postupka. Naime, nametanje znatnog financijskog tereta nakon završetka postupka prema pravilu “gubitnik plaća” može predstavljati ograničenje prava na sud, ali izricanje takvog financijskog tereta također može predstavljati i upletanje u pravo na mirno uživanje vlasništva prema čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju.

Summary:
One of the aspects of the right to a fair trial is the right to access the court. The right to access the court is often analyzed through the application of the provisions on the costs of the procedure. Namely, the imposition of a significant financial burden after the end of the procedure according to the "loser pays" rule can represent a limitation of the right to court, but the imposition of such a financial burden can also represent an interference with the right to peaceful enjoyment of property according to Art. 1. Protocol no. 1 to the Convention.

Ključne riječi: pristup sudu, pošteno suđenje, naknada troškova postupka

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

Sutkinja Županijskog suda u Zagrebu

RADNO PRAVO 1/2024

UDK: 342.9: 349.2

Iako građani često smatraju kako Hrvatsku obilježava izuzetno visoka dohodovna nejednakost, službeni podaci to ne potvrđuju. Visoka dohodovna nejednakost stvara napetosti pa čak i nasilje u društvu, dok se s njezinim smanjivanjem povećava pregovaračka moć siromašnijeg dijela stanovništva.

Sažetak:
Gotovo svakodnevno u sredstvima javnog priopćavanja izloženi smo napisima o opasnosti od pojačane dohodovne nejednakosti u hrvatskom društvu, nestanku srednjeg sloja, našoj sve većoj sličnosti sa zemljama Latinske Amerike i slično. U tim se raspravama često nedovoljno dobro poznaje razmatrana tema i/ili se zaključuje na temelju površnog dojma. U članku iznosimo definiciju dohodovne nejednakosti, načine njezinog mjerenja, te pokušavamo razjasniti povezanost značenja kolektivnog pregovaranja i minimalne plaće u smanjivanju dohodovne nejednakosti. Minimalna plaća je važan, ali ne i dovoljan alat za smanjenje siromaštva i dohodovne nejednakosti. Postoji pozitivan utjecaj kolektivnog pregovaranja na smanjivanje nejednakosti, ali njegov učinak nije posve jasan. Do sada se u Hrvatskoj kroz kolektivne ugovore učinilo vrlo malo na smanjenju dohodovne nejednakosti. Jedina aktivnost su granski kolektivni ugovori koji određuju najnižu plaću za pojedina pomoćna zanimanja višom od minimalne plaće propisane nacionalnim zakonodavstvom.

Summary:
Almost every day in the media, citizens are exposed to articles about the danger of increased income inequality in Croatian society, the disappearance of the middle class, our growing resemblance to the countries of Latin America, and the like. In these discussions, the topic under consideration is often not well known and/or conclusions are drawn based on a superficial impression. In the article, we present the definition of income inequality, ways of measuring it, and try to clarify the connection between collective bargaining and the minimum wage in reducing income inequality. The minimum wage is an important but not sufficient tool for reducing poverty and income inequality. There is a positive impact of collective bargaining on reducing inequality, but its effect is not entirely clear. So far, very little has been done in Croatia through collective agreements to reduce income inequality. The only activity is branch collective agreements, which determine the lowest wage for certain auxiliary occupations higher than the minimum wage prescribed by national legislation.

Ključne riječi: dohodovna nejednakost, kolektivno pregovaranje, minimalna plaća, Hrvatska 

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 1/2024

UDK: 331.22

Dobra kombinacija prakse za uspostavu životne ravnoteže između poslovnog i privatnog života može imati ogroman pozitivan utjecaj na kvalitetu života radnika. Stoga će u nastavku ovog članka biti predstavljeni konkretni prijedlozi za poslovne organizacije koje su spremne prilagoditi kulturu koja može potaknuti uvođenje dobrih praksi u ravnoteži između poslovnog i privatnog života radnika. Neke uspješne organizacije već su odavno uključile praksu ravnoteže između poslovnog i privatnog života u svoju organizacijsku kulturu i strukturu zbog njezinog pozitivnog utjecaja na produktivnost radnika.

Sažetak:
U modernom načinu života u većini slučajeva ne postoji jasna granica između  poslovnog i privatnog života, već su navedena područja međusobno višestruko isprepletena. Kako je svaki pojedinac drukčiji, tako nekima radno mjesto predstavlja društveno mjesto koje im pomaže da steknu znanje i samopouzdanje, drugima je odlazak na posao dobrodošlo olakšanje od poteškoća kod kuće, treći su motivirani zaradom, itd. Ako postoji nedostatak osjećaja ravnoteže između poslovnog života i privatnog života, to rezultira emocionalnim problemima i problemima u ponašanju koji na kraju dovode do smanjene produktivnosti. Stoga je za poslovnu organizaciju koja teži napretku i uspjehu, neophodno voditi računa o kvalitetnoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života radnika.

Summary:
In the modern way of life, in most cases there is no clear boundary between business and private life, but the mentioned areas are intertwined in many ways. As each individual is different, for some the workplace is a social place that helps them gain knowledge and self-confidence, for others going to work is a welcome relief from difficulties at home, others are motivated by profit, etc. If there is a lack of sense of balance between work life and private life, this results in emotional and behavioral problems that ultimately lead to reduced productivity. Therefore, for a business organization that strives for progress and success, it is necessary to take care of a quality balance between the work and private life of the worker.

Ključne riječi: ravnoteža poslovnog i privatnog života, produktivnost, zadovoljstvo radnika

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 2/2024

UDK: 331.44: 159.9

Ovaj rad nudi prikaz sveobuhvatnog konceptualnog okvira kulturne raznolikosti na razini poslovne organizacije, te navodi smjernice pomoći rukovodstvu kako bi transformirali tvrtke kojima upravljaju podizanjem svijesti o kulturnoj raznolikosti. U članku se obrađuje pojam multikulturalne organizacije, te se navode neke prednosti multikulturalizma u poslovnoj organizaciji. Također, iznose se i najčešće okolnosti koje otežavaju implementaciju politika multikulturalizma u poslovne organizacije. Konačno, u radu se navode alati koji se mogu koristiti za poticanje organizacijskih promjena, s obzirom da sve što tvrtke danas rade može odrediti hoće li u budućnosti napredovati ili nazadovati na tržištu koje sve više postaje multikulturalno.

Sažetak:
U današnjem globaliziranom svijetu, upravljanje izazovima i prilikama multikulturalizma čini znatan dio organizacijskog posla upravljanja ljudskim resursima. Multikulturalizam se potiče jer unaprjeđuje organizacijsku učinkovitost u globalnom poslovnom okruženju, nudeći ogroman potencijal poslovnim organizacijama, dok s druge strane, upravo kulturna raznolikost često sprječava da se taj potencijal ostvari. Kako bi bili učinkoviti, rukovoditelji tvrtki moraju naučiti rješavati izazove koji proizlaze ponajprije iz jezičnih barijera, drugačijih vjerskih i kulturnih običaja, i sl. Većina stručnjaka slaže se da je obrazovanje ključan prvi korak, međutim, ne smije se koristiti isključivo i izolirano, već zajedno u sinergiji s drugim inicijativama.

Summary:
In today's globalized world, managing the challenges and opportunities of multiculturalism forms a significant part of the organizational work of human resource management. Multiculturalism is encouraged because it improves organizational effectiveness in a global business environment, offering enormous potential to business organizations, while on the other hand, it is cultural diversity that often prevents this potential from being realized. In order to be effective, company managers must learn to solve the challenges that arise primarily from language barriers, different religious and cultural customs, etc. Most experts agree that education is a crucial first step, however, it should not be used exclusively and in isolation, but together in synergy with other initiatives.

Ključne riječi: multikulturalizam, radni odnosi, upravljanje ljudskim resursima

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 3/2024

UDK: 005.96: 316.72

U članku se izlaže kratka povijest mirovinskog sustava u Grčkoj, razmatraju se njegova najvažnija obilježja i istražuju uzroci mogućih teškoća.

Sažetak
Duboki financijski i strukturni problemi u kojima se našla Grčka mogli bi uskoro da tamo neće biti sredstava za plaće i mirovine. U članku se izlaže kratka povijest mirovinskog sustava u Grčkoj, razmatraju se njegova najvažnija obilježja i istražuju uzroci mogućih teškoća. Nakon uvodnih razmatranja, izlažu se prve naznake mirovinskog sustava u antičkoj Grčkoj. Nakon toga pojašnjavaju se nastanak i obilježja suvremenog mirovinskog osiguranja. U daljnjem tekstu obrazlažu se zakonski uvjeti za ostvarivanje mirovine i izračun mirovine, buduća kretanja broja stanovnika te nelogičnosti i rastrošnosti grčkog mirovinskog sustava. Tekst završava razmišljanjima o mogućem izlasku iz krize.

Ključne riječi: mirovinski sustav, Grčka, financijska kriza

Dr. sc. PREDRAG BEJAKOVIĆ
Institut za javne financije
Radno pravo 6/2013
UDK 368.914(495)

U članka autor obrađuje team building s aspekta psihologa koji se bavi psihološkom podrrškm tvrtkama. Obrađuje pojam tima, izgradnju tima, tzv. “learning organizations”, procjene radnog okruženja (ispitivanje psihosocijalne klime), organizacijska kultura, organiziranje i provođenje team buildinga te trijade za uspješni tim.

Sažetak:

Izgradnja timova je postala filozofija organizacija rada u kojoj se zaposlenika radije vidi kao kompetentnog člana tima, nego kao pojedinca koji obavlja samo svoj posao. Taj se pristup proširio na niz organizacija, ne samo u biznisu, već i u obrazovanju, sportu, neprofitnim organizacijama, pa čak i u politici kada vođe uspiju prevladati svoj ego.  Pojam „izgradnja tima“ sadrži niz aktivnosti oblikovanih za poboljšanje prvenstveno timskih, a posljedično i individualnih svojstava, kompetencija i izvedbi odnosno učinka.

Cilj „team buildinga“ je dobiti najbolje timske rezultate, osigurati osobni razvoj članova tima, razviti pozitivnu komunikaciju, a kroz nju ojačati međusobno povjerenje i zajedništvo, poboljšati voditeljske vještine u hijerarhijskoj strukturi timskog rada, te osposobiti članove da zajednički rješavaju probleme. Timsko okruženje (organizacija), kroz „team building“ cilja na pojedinca, pokušavajući izvući najveći učinak i postignuće iz njegovih potencijala i kompetencija, pretvarajući, kroz priznanja i nagrade, njegove osobne ciljeve u „mi“ ciljeve.

 Ključne riječi: pojam tima, izgradnju tima, “learning organizations”, procjene radnog okruženja, ispitivanje psihosocijalne klime, organizacijska kultura, organiziranje team buildinga, trijade za uspješni tim.

Summary
Team building has become a philosophy of organization of work in which workers are viewed as competent members of teams and not as individuals who just perform their job. This approach has spread to a number of organizations, not only in business, but also in education, sports, non-profit organizations, and even in politics, when leaders manage to overcome their ego. The "team building" concept comprises a number of activities designed to improve primarily team, and consequently individual, competences and performance i.e. effects. The goal of team building is to accomplish the best team results, ensure personal development of team members, develop positive communication, and thus strengthen mutual trust and togetherness, improve managerial skills in hierarchical structure of the team work, and train members to jointly solve problems. Team environment (organization), through team building, is aimed at individuals, trying to achieve the greatest impact and results based on their potentials and competences, turning – through awards – their personal goals in the "we" goals.

Boris Hudina
Voditelj „Savjetovališta Hudina" u firmi HD pro doo.
Predavač na Veleučilištu Vern.

Radno pravo, 11/2013

UDK 65.013

U članku se pojašnjava analiza troškova i koristi te izračunavaju troškovi i isplativosti profesionalne rehabilitacije u Hrvatskoj.

Sažetak
Zapošljavanje osoba s invaliditetom važno je pitanje prilikom provedbe aktivne politike tržišta rada država članica Europske unije, jer se time ostvaruje punopravno uključivanje u zajednicu samih osoba s invaliditetom. Zaposlenjem takva osoba stječe materijalnu sigurnost, veću samostalnost u odlučivanju o svojem životu, a uz odgovarajući sustav profesionalne (radne) rehabilitacije mnoge osobe s invaliditetom mogu u najvećoj mjeri biti potpuno ravnopravni članovi društva. U članku se pojašnjava analiza troškova i koristi te izračunavaju troškovi i isplativosti profesionalne rehabilitacije u Hrvatskoj.

Ključne riječi: troškovi i isplativosti profesionalne rehabilitacije, zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatska

Dr. sc. Predrag Bejaković
Institut za javne financije
Dr. sc. IVICA URBAN
Institut za javne financije
Petar Sopek
Privredna banka Zagreb
Ivan Škoc
INA
Radno pravo 03/2013
UDK 364.65-056.26

Tema ovog članka je određivanje sustava plaća i značenje kolektivnog ugovora. Prikazuje se teoretski okvir, posljedice tranzicije tržišta rada i način određivanja plaća te njihovi učinci.

Sažetak

Plaće nisu isključivi cilj i sredstvo za ostvarivanje radnih napora, ali se bez sumnje ne smije zanemariti njihov značaj. U tekstu se pojašnjava određivanje sustava plaća i značenje kolektivnog pregovaranja. Nakon uvodnih izlaganja u drugom poglavlju prikazuje se teoretski okvir. Treće poglavlje posvećeno je posljedicama za tranzicijska tržišta rada, a četvrto načinu određivanja strukture plaća. Učinci različitih načina određivanja plaća izlažu se u petom poglavlju, dok šesto sadrži zaključak.

Ključne riječi: plaće, kolektivno pregovaranje, zaposlenost, poticaji za rad

Apstract

Wages and salaries are not the sole aim and the means for achieving work efforts, but without a doubt one should not ignore their importance. The text clarifies the determination of wages and collective bargaining. After the introduction, the second section explains the theoretical framework. The third chapter is devoted to the consequences of transitional labour markets, while the fourth clarifies methods for determining the structure of wages. Effects of different methods are reported in chapter five, while sixth contains the conclusion.

Keywords: wages, collective bargaining, employment, incentives to work

Dr. sc. Predrag Bejaković

Institut za javne financije

Radno pravo 4/2012

Jačanje društvene kohezije i društvenog kapitala ostaje ključni izazov u poboljšanju kvalitete društva u Hrvatskoj. Društveni kapital može se mjeriti povjerenjem građana u javne institucije i sustav osnovnih društvenih vrijednosti zemlje kao i njihovim uzajamnim povjerenjem i voljnošću za sudjelovanjem u aktivnostima koje pridonose blagostanju njihove zajednice

SAŽETAK:
Jačanje društvene kohezije i društvenog kapitala ostaje ključni izazov u poboljšanju kvalitete društva u Hrvatskoj. Ulaganje u zdravstvo, obrazovanje, socijalnu zaštitu i socijalne usluge ključan je dio paketa socijalnog ulaganja EU-a, a Hrvatska još uvijek treba pokazati da je spremna za njegovu provedbu. Razina uzajamnog povjerenja građana i povjerenja u javne institucije pokazuje društveni kapital određene zemlje. Zabilježene razine povjerenja u Hrvatskoj 2007. bile su niže od prosječnih pokazatelja za EU28 i EU12. Niske razine povjerenja u institucije u Hrvatskoj, koja je bila znatno ispod prosjeka u EU28 2007. i 2012. nije se znatno promijenila. Percipirana kvaliteta javnih službi u Hrvatskoj poboljšala se od 2007. do 2012., ali je i dalje je ispod prosjeka u EU28, osobito u pogledu kvalitete državnog mirovinskog sustava.
U pogledu sudjelovanja u društvenim aktivnostima, na primjer u klubovima, društvima ili udruženjima, građani Hrvatske blizu su prosjeku u EU28.

Summary:

Strengthening social cohesion and social capital remains a key challenge regarding the quality of Croatian society. Social capital can be measured by citizens' trust in public institutions and a country's system of basic social values, as well as by their trust in each other and their willingness to participate in activities that contribute to their community's well-being. The level of trust people have in each other and in public institutions indicates a country's social capital. In 2007, reported trust levels in Croatia were lower than the average figures for EU28 and EU12. The low trust in institutions in Croatia, which was far below the EU28 average in 2007 and 2012 has not changed much over time. Perceived quality of public services in Croatia improved from 2007 to 2012; however it is still below the EU28 average, especially in regards to the quality of the state pension system. Regarding participation in social activities such as clubs, societies or associations, Croatian citizens are close to the EU28 average.
Key words: quality of life, quality of society, thrust, Croatia

Ključne riječi: kvaliteti života, kvaliteta društva, povjerenje, Hrvatska

LJILJANA KALITERNA LIPOVČAN; TONI BABAROVIĆ; ANDREJA BRAJŠA-ŽGANEC; PREDRAG BEJAKOVIĆ; LIDIJA JAPEC

RADNO PRAVO 1/2016

UDK: 330.59 (497.5)

U ovom radu autor ukazuje na značaj industrijske demokracije,socijalnog dijaloga i partnerstva, razvoj i iskustva dijaloga u Europskoj uniji, te stanje i perspektive u Hrvatskoj.

Sažetak:
Industrijska demokracija, socijalni dijalog i partnerstvo su procesi izgradnje demokratskog društva koji otvaraju širok prostor za suradan odnos na mjestu rada, te izgradnju nacionalnog konsenzusa o gospodarsko-socijalnom razvoju. Institucionalna suradnja predstavnika Vlade, poslodavaca i sindikata podrazumijeva priznanje legitimnosti različitih uloga, interesa i vrijednosti,uz istodobno uviđanje nužnosti postizanja dogovora. Stoga su postojanje dijaloga i poteškoće njegova funkcioniranja čvrsto vezani,jer dogovor počiva na svijesti da početnu poziciju treba redefinirati te da se zauzvrat bez davanja ništa ne može dugoročno dobiti. Kad je Republika Hrvatska u pitanju može se konstatirati da je u proteklom razdoblju uspostavljen kvalitetan hrvatski institucionalni model socijalnog dijaloga od radnog mjesta do nacionalne razine. Radnička vijeća su osnovni oblik za razvoj industrijske demokracije, jer zastupaju sve zaposlene i zato je značajno omogućiti da radnici biraju svoje predstavnike u ta tijela, koja imaju obvezu surađivati s drugim radničkim predstavnicima, i s poslodavcima, na osnovu ovlašćenja koja proizlaze iz odredbi Zakona o radu, i posebnih sporazuma koja vijeća mogu sklapati s poslodavcima. Upravo iz tog razloga, a u svijetlu globalne gospodarske i socijalne krize krajnji je trenutak za punu primjenu institucionalnog okvira te postizanje nacionalnog socijalnog konsenzusa u Republici Hrvatskoj, kojim će se utvrditi temeljne reforme, način i rokovi njihove provedbe, kao i precizno mjerljivi učinci.

Ključne riječi: industrijska demokracija, socijalni dijalog, socijalno partnerstvo, konsenzus, Vlada RH, socijalni partneri

Summary:
Industrial democracy, social dialogue and partnership are processes of building a democratic society, which open up a wide space for cooperative relationship at the workplace, and of building national consensus on economic and social development. Institutional cooperation between the representatives of the Government, employers and trade unions implies the recognition of the legitimacy of different roles, interests and values, while at the same time recognizing the necessity of reaching an agreement. Therefore, the existence of the dialogue and the difficulties in its operation are closely related, because the agreement is based on the awareness that the starting position needs to be redefined and that without giving there is no long-term gain in return. When it comes to the Republic of Croatia, it may be stated that in the previous period a good Croatian institutional model of social dialogue has been established, from the workplace level to the national level. Works councils are the basic form for the development of industrial democracy, since they represent all the employees and therefore it is important to enable that all the workers elect their representatives in these bodies, which are obliged to cooperate with other workers' representatives, and with employers, on the basis of the authorities under the provisions of the Labour Act and special agreements that councils may conclude with employers. It is precisely for this reason, and in light of the global economic and social crisis, a high time for the full application of the institutional framework and the achievement of national social consensus in the Republic of Croatia, which will establish fundamental reforms, manner and deadlines for their implementation, as well as precisely measurable effects.

VITOMIR BEGOVIĆ
Radno pravo 12/2012
UDK 349.20

U ovom radu komentiraju se složeni, zahtjevni i specifični odnosi koji uređuju navedeni propisi : subjekti u procjeni učinka propisa, pravni akti u procjeni učinka propisa, nadležnosti i postupak procjene propisa, poslovi koordinatora i druga pitanja procjene učinka propisa i posljedice za izradu i primjenu propisa u Republici Hrvatskoj.

Sažetak:

Na snazi su Zakon o procjeni učinka propisa «N.N.» 90/11 i Uredba o provedbi postupka procjene učinka propisa «N.N.» 66/12. Ovi propisi čine značajan temelj za znanstveno nomotehničko stvaranje pravnih propisa u Republici Hrvatskoj, a uređuju: postupak procjene učinka propisa, dokumente za tu procjene učinka propisa, dokumente za tu procjenu, način godišnjeg planiranja normativnih aktivnosti, nadležna tijela za taj složeni stručni posao, način savjetovanja s javnošću i zainteresiranom javnošću u tom postupku, obveza stručnog osposobljavanja i usavršavanja vezano za izradu propisa.

Ključne riječi: Zakon, Uredba, procjena učinka propisa, nomotehnika i dokumenti.

Summary:

The Act on the Regulatory Impact Assessment (Official Gazette No. 90/11) and the Regulation on the Implementation of the Regulatory Impact Assessment Process (Official Gazette No 66/12) are in force. These regulations constitute a significant basis for the scientific-nomotechnical creation of legal regulations in the Republic of Croatia, and they regulate: the procedure of the regulatory impact assessment, documents for the regulatory impact assessments, the method of annual planning of normative activities, the competent authorities for the complex professional work, the of way consultation with the public and interested public in the process, the obligation of vocational training related to the drafting of regulations.

Prof. dr. sc. MARINKO Đ. UČUR
Znanstveni savjetnik iz Rijeke

Radno pravo 12/2012
UDK 321.104.22

U članku, koje je dio istoimenog projekta naručenog od strane zaklade Friedrich Ebert iz Zagreba autori daju prikaz istraživanja o isplativosti rada u Hrvatskoj te usporedbe s drugim promatranim zemljama.

Sažetak

Sa stanovišta korisnika prava u socijalnoj skrbi i primatelja novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, socijalni transferi u novcu mogu stvoriti negativne poticaje za rad: ako se prekine ostvarivanje pojedinih novčanih prava kada se osobe ponovno zaposle, to može uvjetovati demotiviranje za zapošljavanje i dulji rad. U provedenoj analizi stanja utvrđeno je da se odrednice isplativosti rada ne razlikuju bitno u odnosu na stanje u drugim promatranim zemljama, niti po prevelikoj izdašnosti socijalnih prava, niti po posebno naglašenim negativnim poticajima za rad. Za Hrvatsku je utvrđeno kako bi gotovo sve osobe (pa i korisnici u sustavu socijalne skrbi) imale koristi od zapošljavanja, ali da je ta korist razmjerno mala. Prema izračunima u Hrvatskoj su, s obzirom na isplativost rada, ranjive obitelji u kojima član koji se zapošljava može ostvariti samo nisku plaću, obitelji koje primaju sve vrste raspoloživih naknada i pomoći, obitelji sa samo jednim odraslim članom koji radi, te obitelji s više djece. Kao najznačajnije odrednice granične efektivne porezne stope pokazale su se pomoć za uzdržavanje i naknada za vrijeme nezaposlenosti.

Ključne riječi: rad, isplativost, socijalna prava, poticaji za rad, zapošljavanje, naknade i pomoći

SUMMARY

From the standpoint of beneficiaries of rights under the social welfare and the beneficiaries of the unemployment benefit, social transfers in cash may create negative work disincentives: if certain financial entitlements terminates when persons go back into employment, it can cause de-motivation for employment and working longer. The carried out analysis of the state-of-affairs identifies that the determinants of the make-work-pay are not significantly different with respect to the situation in other observed countries, or by over-generousness of social rights, or by especially prominent negative incentives for work. The finding for Croatia states that nearly all persons (including beneficiaries of the social welfare system) would benefit from employment, but that this benefit is relatively small. According to the calculations, in terms of making work pay, vulnerable families in Croatia are those where a member who is employed can earn only a low wage, families which receive all types of available benefits and assistance, families with only one working adult member, and families with more children. The most important determinants of the marginal effective tax rates proved to be the maintenance allowance and unemployment benefit.

Radno pravo 2/2012

UDK 331.5

Dr. sc. PREDRAG BEJAKOVIĆ (voditelj projekta)

Dr. sc. IVICA URBAN

Mr. sc. SLAVKO BEZEREDI,

Mr. sc. ANA MATEJINA

Institut za javne financije

Autor u članku obrađuje utjecaj globalizacije na siromaštvo i nejednakost, ističući kontroverze u vezi toga utjecaja.

Sažetak:
U članku se donosi pregled literature o utjecaju globalizacije na siromaštvo i nejednakost. U tom složenom pitanju, zastupnici globalizacije tvrde da globalizacijski proces donosi mnoge opće koristi, dok njeni protivnici ističu samo negativne posljedice globalizacije. Nakon uvodnih razmatranja, u članku se izlažu problemi definiranja i mjerenja. Treći dio članka je usmjeren na globalizaciju, siromaštvo i nejednakost. Članak završava zaključkom.

Ključne riječi: globalizacija, siromaštvo, nejednakost, gospodarski razvoj.

Summary

The article provides a review of the literature on the impact of globalization on poverty and inequality. In this complex issue, proponents of globalization claim that the globalization process brings free and universal benefits, while opponents underline only its negative consequences. After the introduction, the paper discusses the problems of definition and measuring. Section 3 is dedicated to globalization, poverty and inequality. The final section is a conclusion.

Dr. sc. Predrag Bejaković
Institut za javne financije

Radno pravo, 12/2013

UDK 364.65-058.34

Ugovorna zabrana natjecanja je institut kojim se s jedne strane štite poslovni interesi poslodavca, a s druge strane se ograničava radnikovo pravo na rad i sloboda rada. Autorica u ovom radu daje detaljan komparativni prikaz postojećeg uređenja ovog instituta te skreće pozornost na nedorečenosti i loša zakonska rješenja, od kojih su neka suprotna općim načelima obveznog prava, ali i samom smislu zabrane natjecanja. Zaključno se u radu nude zakonska rješenja koja bi trebala ukloniti postojeće nedostatke i uvesti transparentan okvir kroz koji bi se ugovornim strankama omogućila sloboda ugovaranja, ali isto tako osigurala i njihova ravnopravnost.

SAŽETAK
Ugovorna zabrana natjecanja je institut kojim se zadire u radnikovo pravo i slobodu na rad, zbog čega je od posebne važnosti da se navedeni institut sustavno i cjelovito zakonski normira kako bi se za obje ugovorne strane postigao visoki stupanj pravne sigurnosti. Postojeće zakonsko uređenje ugovorne zabrane natjecanja ne nudi potrebnu pravnu sigurnost niti osigurava ravnopravni položaj ugovornih strana te je upravo zbog toga potrebno pristupiti sustavnim izmjenama Zakona o radu. Autorica u svom radu predlaže čitav niz zakonskih izmjena kojima bi se uspostavila ravnoteža između zaštite poslovnih interesa poslodavca i zlouporabe ograničenja radnikovog prava na rad. Iako bi kod zaključivanja ugovora ugovorne strane trebale biti ravnopravne, činjenica je da radnik često puta nije u položaju da zaštiti svoja prava te da pristaje na ponude koje poslodavci nisu spremni prilagođavati radnikovim interesima, osobito danas kada radnici sve teže pronalaze nova radna mjesta. U praksi je čest slučaj da poslodavac zloupotrebljava ugovornu kaznu kako bi bez bilo kakve protučinidbe ograničio radnikovo pravo na rad, jer se ugovora kazna ugovara i onda kada poslodavac nije preuzeo obvezu plaćanja naknade za vrijeme trajanja zabrane. Autorica je mišljenja da bi postojeći Zakon o radu trebalo izmijeniti na način da se ugovorna kazna može valjano ugovoriti samo kada je poslodavac preuzeo i obvezu plaćanja naknade, čime bi se ugovorne strane koliko toliko stavile u ravnopravan položaj. Ravnopravnosti ugovornih stranaka svakako bi doprinijelo i produljenje roka za slučaj kada poslodavac jednostrano odustaje od ugovorne zabrane kao i jasnije reguliranje prestanka ugovorne zabrane natjecanja. Nadalje, autorica u radu predlaže i određene izmjene kojima bi se odredbe Zakona o radu uskladile s općim pravilima obveznog prava, a kako postoje određene sličnosti između njemačkog i hrvatskog uređenja ovog instituta, autorica je u nedostatku domaće sudske praksa ukazala i na važnije presude njemačkih sudova koje bi mogle biti korisne prilikom definiranja novih zakonskih rješenja.

Ključne riječi: ugovor o radu, ugovorna zabrana natjecanja, ugovorna kazna, zaštita poslovnog interesa, ograničenje slobode rada.

Mr.sc. Silvija Marasović Bajuk
Odvjetnica u Odvjetničkom društvu Vedriš & Partneri d.o.o.
Radno pravo 7-8/2013
UDK 346.546

Europska unija je 2010. godine u Strategiji Europa 2020 postavila cilj da do 2020. godine smanji siromaštva za 20 milijuna ljudi. To je u današnjim gospodarskim uvjetima vrlo složena zadaća i pravi izazov. Osobna prezaduženost sve je očitiji uzrok siromaštva i značajna odrednica stanja ukupne socijalne slike društva. Pozajmljivanje novca može pomoći ljudima da izbjegnu ili prevladavaju postojeće siromaštvo i oskudicu. Ono, na primjer, omogućava pokrivanje neočekivanih i hitnih troškova popravka stana ili kuće, čime se poboljšava kvaliteta života, ali naravno ne rješava glavni uzrok problema: nepostojanje stalnog, sigurnog i dovoljnog prihoda, odnosno potrošnje iznad vlastitih mogućnosti.

SAŽETAK:
Za osobnu prezaduženosti se opravdano vjeruje kako je značajna odrednica siromaštva i socijalne isključenosti. Osobe pogođene prezaduženosti najčešće su u tom položaju zbog neočekivanih životnih poteškoća kao što su nezaposlenost ili bolest, odnosno zbog izuzetnih financijskih zahtjeva, na primjer, vezanih uz razvod braka i slično. U članku se izlažu problemi oko definiranja pojma osobne prezaduženosti i određivanja broja pogođenih osoba. Ujedno se razmatraju obilježja i poteškoće, posebice zdravstvene i psihološke, prezaduženih osoba. Odgovarajuća je pozornost posvećena sustavu sprječavanja i ublažavanja osobne prezaduženosti.

Summary:
The personal over-indebtedness is justified deemed as a significant determinant of poverty and social exclusion. People are usually over-indebted due to unexpected life difficulties such as unemployment or illness, or because of exceptional financial requirements, for example, relating to divorce and similar. The article deals with defining the concept of personal over-indebtedness and determining the number of affected persons. Problems and difficulties, especially health and psychological, of affected persons are also considered. Appropriate attention is devoted to the system of preventing and mitigating personal over-indebtedness.

Ključne riječi: osobna prezaduženost, siromaštvo, socijalna isključenost, Europska unija

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 6/2017

UDK: 364.662

Uslijed gospodarske krize, pitanje nezaposlenosti mladih i njihovog učinkovitog uključivanja u svijet rada ponovno je došlo u središte pozornosti europskih političkih rasprava. Prema podacima Eurostata, u EU je 2013. godine oko 23,5% mladih osoba u dobi od 15 do 24 godine bilo nezaposleno, što je najveći postotak ikada zabilježen u povijesti EU. Tako je te godine 17 država članica imalo povijesno najveću stopu nezaposlenosti mladih (Eurofound, 2014).

SAŽETAK:
Koncept NEET (Not in Education, Employment or Training) - odnosno mladi ljudi koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja - često se upotrebljava kao alat za oblikovanje politika usmjerenih na razmatranje isključenih skupina mladih u 28 država članica Europske unije. Pojam obuhvaća nezaposlene i neaktivne mlade osobe koje nisu uključene u bilo kakav formalan ili neformalan program obrazovanja. Od svog početka koncept NEET pokazao se kao djelotvorno sredstvo u boljem razumijevanju osjetljivog položaja mladih ljudi s obzirom na sudjelovanje na tržištu rada i socijalnu uključenosti. Pritom se kod razmatranja nepovoljnog položaja mladih ljudi, u pokazatelj NEET mogu uključiti podskupine kao što su mlade majke i mlade osobe s invaliditetom koje su posebno izložene riziku marginaliziranosti i opasnosti da ih se svede pod tradicionalni pojam neaktivne osobe. Ujedno, uz pomoć pokazatelja NEET lakše se mogu odrediti ciljevi politika potrebnih za uspješno uključivanje mladih pa se stoga to smatra važnim dodatkom provedbenih mjera u gospodarskoj i socijalnoj sferi.

Summary:
In light of the youth unemployment crisis in Europe, researchers and government bodies have sought new ways of monitoring and analysing the prevalence of labour market vulnerability among young people. Since 2010, the concept of NEET (young people not in employment, education or training) has been widely used as a tool to inform youth-oriented policies in the 28 Member States of the European Union. The term covers unemployed and inactive young people not enrolled in any formal or non-formal education. Since its inception, the NEET concept has proved a powerful tool in enhancing understanding of young people's vulnerabilities in terms of labour market participation and social inclusion.

Ključne riječi: mlade osobe, socijalna politika, koncept NEET (Not in Education, Employment or Training), socijalna isključenost

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 11/2016

UDK: 331.5 (4)

U nastavku se za naše čitatelje pruža skraćeni i prilagođeni hrvatski prijevod odabranih poglavlja publikacije pod nazivom: Porezne reforme u državama članicama EU 2015. godine, koja broji gotovo 130 stranica teksta i tablica.

SAŽETAK:
Europska komisija, točnije njezin Odjel za ekonomska i financijska pitanja (Economic and Financial Affairs) i Porezna i carinska unija (Taxation and Customs Union) krajem 2015. objavilo je publikaciju pod nazivom Porezne reforme u državama članicama EU 2015. godine (Tax Reforms in EU Member States), institucionalni dokument br. 8. Publikacija je objavljena isključivo na engleskom jeziku. Dozvoljena je njezina reprodukcija uz navođenje izvora.

Summary:
The European Commission, more specifically its Department for Economic and Financial Affairs and the Taxation and Customs Union in late 2015 published a publication named Tax reforms in EU Member States in 2015., an institutional document no. 8th. The publication is published in English. Its reproduction is allowed only with source citing.

Ključne riječi: porezi, porezne reforme u državama članicama EU 2015. godine

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 6/2016

UDK: 336.22(4)

Navedenim stručnim tekstom dajemo prikaz novog Pravilnika o dostavi prijedloga državnih potpora, podataka o državnim potporama i potporama male vrijednosti te registru državnih potpora i potpora male vrijednosti koji je donijelo Ministarstvo financija Republike Hrvatske, time da je isti objavljen u Narodnim novinama br. 121/16., te se primjenjuje počevši od 1. siječnja 2017. godine.

SAŽETAK:
Pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, Zakonom o državnim potporama uvedena je u sustav državnih potpora u Republici Hrvatskoj politika državnih potpora kao potpuno novi mehanizam kojim su postavljeni prioritetni ciljevi pri dodjeli državnih potpora, odnosno svrha učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske. Politika državnih potpora sastavni je dio novog Zakona o državnim potporama (Narodne novine, br. 47/14), pa je radi provedbe i nadzora provedbe politike državnih potpora propisana nadležnost Ministarstvo financija Republike Hrvatske.

Summary:
By the Croatian accession to the European Union, the State Aid Act introduces in the state aid system of the Croatia, a state aid policy as a new mechanism to set priority goals in the allocation of state aid, as well as the efficient use of the Croatian state budget. State aid policy is an integral part of the new State Aid Act (Official Gazette, no. 47/14), so for the purpose of implementing and monitoring the implementation of state aid policy it is prescribed the competency of Croatian Ministry of Finance.

Ključne riječi: državne potpore, registar državnih potpora

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 3/2017

UDK: 338.246.027

Tema ovog stručnog rada je obrazovanje za nova znanja i vještine u svijetu rada. Autor prikazuje stanje u svijetu te u Hrvatkoj.

Sažetak
Danas je u svijetu općeprihvaćen način porasta životnog standarda koji se ne može prenijeti na iduće naraštaje, utemeljen na pretjeranom iskorištavanju prirodnih izvora i narušavanju ekološke ravnoteže. Širom svijeta provode se mnogobrojne aktivnosti na poboljšanju stanja, pri čemu gotovo i ne treba podsjećati koliko je za cjelokupni gospodarski razvoj važno pitanje ljudskog kapitala. Nažalost, sadašnje stanje U Hrvatskoj je daleko od zadovoljavajućeg, posebice u testova PISA koji pogledu nedvojbeno pokazuje kako su učenici Hrvatskoj u cjelini lošiji u primjeni stečenih znanja te u služenju znanjima i sposobnostima u nepredviđenim uvjetima. Stoga su u Hrvatskom prelasku na društvo znanja potrebne snažne i brze promjene u ponašanju svih dionika.

Ključne riječi: obrazovanje, nova znanja i vještine, održivost čovjekovog okoliša, Hrvatska

Abstract
Today in the world is widely accepted that the current way of raising the living standard cannot be transferred on to the next generations. It is based on the excessive exploitation of natural resources and on endangering of the ecological balance. Worldwide are conducted numerous activities to improve the situation. In them there is almost no need to remind how in the overall economic development an important issue is the human capital. Unfortunately, the current situation in Croatia is far from satisfactory, especially in regard to the PISA test. It clearly shows that in general the students in Croatia are weaker in the application of acquired knowledge and skills and in their ability to respond to emergency conditions. Therefore, the Croatian transition to a knowledge society needs strong and rapid changes in the behaviour of all stakeholders.
Keyword: education, new knowledge and skills, environmental sustainability, Croatia

Predrag Bejaković
Institut za javne financije, Zagreb

Radno pravo 01/2012
UDK 37.01

U radu se iznosi osvrt na osnovne informacije kojima dolaze do primjene odredbe koje se odnose na Zaštitu osobnih podataka, s posebnim osvrtom na osobne podatke radnika te novostima koje će nam stupanjem na snagu donijeti Opća Uredba o zaštiti osobnih podataka.

SAŽETAK:
Pod zaštitom osobnih podataka podrazumijeva se zaštita privatnosti i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka. Stoga, štiteći osobne podatke štitimo privatnost fizičkih osoba u širem smislu, njihov privatan život, njihove navike i stavove u privatnom i poslovnom okruženju, njihovo kretanje, hobije i sve ono što određuje nekog pojedinca i po čemu se on razlikuje od drugih osoba.

Summary:
Protection of personal data involves the protection of privacy and other human rights and fundamental freedoms in the gathering, processing and using personal data. Therefore, by protecting personal data we protect the privacy of individuals in the broader sense, their private life, their habits and attitudes in the private and business environment, their movement, hobbies, and everything that determines an individual and that differentiate him/her from the other people.

Ključne riječi: zaštita osobnih podataka radnika, voditelj zbirke osobnih podataka, službenik za zaštitu osobnih podataka

Branka Bet-Radelić, dipl. iur.
Agencija za zaštitu osobnih podataka

RADNO PRAVO 9/2017 (str. 3-10)

UDK: 349.2: 342.738

U prvom dijelu rada obrađujemo problematiku koja se odnosi na promjene koje su nastale u odnosu na financiranje poslovanja Hrvatske gospodarske komore u 2016. godini, dok u drugom dijelu rada obrađujemo problematiku koja se odnosi na nastale promjene kod plaćanja obveznih doprinosa obrtničkim komorama u 2016. godini sukladno odredbama Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 143/13).

SAŽETAK:
Promjenama koje proizlaze iz Odluke o financiranju Hrvatske gospodarske komore u 2016. godini, kao i izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak kojim je povećan dosadašnji osobni odbitak, došlo je do promjena pri plaćanju obveznog doprinosa Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Summary:
Changes arising from the Decision on the financing of the Croatian Chamber of Commerce in 2016, as well as amendments to the Income Tax Act which has increased the current personal allowance, have led to changes in the payment of mandatory contributions to Croatian Chamber of Economy and Croatian Chamber of Trades and Crafts.

Ključne riječi: obvezni doprinosi, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 3/2016

UDK: 334.788:347.42

Izdavač: ROSIP d.o.o. (Radno pravo), Zagreb, 2014.
Urednik: Krešimir Rožman; Tisak: Tiskara Orbis impressio d.o.o. Zagreb; CIP- Nac. i sveuč. knjižnica Zagreb pod brojem 884077; ISBN: 978-953-7733-09-4. Strana 800. Sadržaj: Uvod i komentar novog Zakona o radu (glava I. do glava IX.); Popis propisa iz radnih odnosa i vezanih za radne odnose.

Nova knjiga DETALJNI KOMENTAR NOVOGA ZAKONA O RADU u izdanju Rosip d.o.o.- Radno pravo Zagreb, 2014., pojavila se nekoliko dana nakon što je Zakon o radu objavljen u „N.N." 93/14 i stupio na snagu 7. kolovoza 2014.godine. Autori tekstova su: DARKO ČAVRAK, DOMAGOJ FRANJO FRNTIĆ, IRIS GOVIĆ PENIĆ, MARINA GRUBAN, DARKO MILKOVIĆ, NATAŠA NOVAKOVIĆ I KREŠIMIR ROŽMAN. Urednik ovog vrijednog izdanja je KREŠIMIR ROŽMAN. To su vrsni teoretičari i stručnjaci potvrđeni u praski (sudskoj i drugoj) zahtjevnih i složenih kolektivnih i individualnih radnih odnosa. Knjiga je uređena po propisanim i zahtjevnim pravilima.
Zašto je ova knjiga vrijedna hvale? Zakon o radu pripreman je više od godinu dana. Zastoji su bili česti. Aktivnosti subjekata u tom postupku bile su različite. To je izazivalo brojne primjedbe. Konačno je hrvatski Sabor donio (novi) Zakon o radu, 15. srpnja 2014. Objavljen je u „Narodnim novinama" broj 93. od 30. srpnja 2014., a primjenjuje se od 7. Kolovoza 2014. godine.
U rekordnom roku autori su pripremili materijale za ovu vrijednu stručnu knjigu. Neke odredbe Zakona o radu detaljno su komentirane,a kod nekih stoji opravdani prigovor da su „kasno usuglašene" među socijalnim partnerima „zbog čega nije bilo dovoljno vremena za bolju razradu tih normi niti kritičkog osvrta stručne javnosti, pa te norme imaju stanovite nedostatke odnosno manjkavosti" , kako piše u „Uvodu" ove knjige. Nadalje u „Uvodu" piše: „Osnovni cilj Zakona trebao bi biti njegov povoljni i poticajni utjecaj na gospodarski razvoj i zapošljavanje. Međutim, bojimo se da se taj učinak neće ostvariti, barem ne u značajnoj mjeri, jer su to ionako prevelika očekivanja od svakog Zakona o radu. Za tako što bi trebalo riješiti puno i previše drugih važnih pitanja, a da bi onda ponešto dodatno utjecao i Zakon o radu. Međutim, jedan utjecaj će Zakon vjerojatno imati – a to je da će stvoriti dosta problema u primjeni, kako zbog stanovitih nejasnoća i nepreciznosti jednog dijela normi, tako i zbog kratkog roka primjene..."
Autori su označeni (imenom i prezimenom,funkcijom, poslodavcem) ali i sa napisanim komentarima za točno određene odredbe članaka Zakona o radu koje su komentirali. Učinjen je veliki napor da se taj posao obavi.
Korisnici na jednom mjestu imaju tekst Zakona o radu, onako kako je objavljen u „Narodnim novinama." Daleko teže je i više označiti razliku u odnosu na raniji Zakon o radu „N.N." 149/09 do 73/13, pa ako ima razlike ona je „napisana" , a najteže je i originalno bilo napisati „komentar autora o tom članku" ali i „upravne mjere i prekršaji (tamo gdje postoje)." To je učinjeno znalački i to uz „navedena mišljenja ministarstva, sudske prakse hrvatskih sudova te odluke Suda Europske unije" čini poseban kvalitet a knjigu korisnim priručnikom brojnih korisnika.
Komentari su originalni jer su autori „obrađivali one dijelove Zakona kojima se više ili pretežno bave". To daje ovom priručniku poseban karakter. Niti jedna odredba Zakona o radu nije „zaobiđena": od zasnivanja radnog odnosa do ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa u individualnim radnim odnosima, ali i kolektivnim radnim odnosima: sudjelovanje radnika u odlučivanju, udruge, kolektivni ugovori, štrajk, gospodarsko-socijalno vijeće. To se odnosi i na druge dijelove sve do „prijelaznih i završnih odredbi".
Poseban dio je „Popis propisa" na snazi u vezi s radnim odnosima, što je od velike koristi svakom tko se ovom knjigom bude koristio. Korisnik će se jednostavno snalaziti i „iz prve ruke" imati najbržu informaciju. Za buduće složene, zahtjevne i životne individualne i kolektivne radne sporove od velike koristi će biti birana upravna i sudska praksa. U tom smislu priručnik je pregledan i praktičan, upravo onakav kakav trebaju i očekuju oni kojima je namijenjen.
Vrsni autori su pokazali znanje. Zakon o radu će se primjenjivati i u praksi potvrđivati (više ili manje) ali sa ovim komentarima bolje i lakše.
Dobili smo jedinstveni priručnik za praktičare ali i za teoretičare rada i radnih odnosa. Napisano je pregledno, jasno, precizno suvremenim jezikom. Poruke su nedvojbene. Namjena određena i odrediva. Knjiga je dar onih koji znaju svu složenost radnih odnosa. Hvala im. Hvala uredniku i izdavaču. Poželimo im nove uspjehe a knjizi da dođe u ruke koje znaju cijeniti dobru stručnu knjigu.

Dr. sc. Marinko Đ. Učur
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik iz Rijeke

Radno pravo 09/2014

U članku se prikazuje međunarodna usporedba zaposlenosti i naknada za zaposlene u javnom sektoru u Hrvatskoj i u Europskoj uniji, dakle veličina hrvatskog javnog sektora u odnosu na javne sektore zemalja Europske unije, mjerena udjelom zaposlenih u javnom sektoru u ukupnom broju zaposlenih.

Sažetak

U članku se prikazuje veličina hrvatskog javnog sektora u odnosu na javne sektore zemalja Europske unije, mjerena udjelom zaposlenih u javnom sektoru u ukupnom broju zaposlenih. Također se komparira visina proračunskih rashoda opće države za naknade zaposlenima u odnosu na zemlje Europske unije (tj. udio tih rashoda u bruto domaćem proizvodu). Budući da postoje mnoga ograničenja prilikom provođenja međunarodnih komparativnih analiza, i to prvenstveno zbog nedostatnih usporedivih podataka, u ovom radu se oslanjamo i na usporedbu udjela zaposlenih u djelatnostima u kojima prevladavaju zaposlenici javnog sektora u ukupnoj zaposlenosti. Uz neke ograde, može se zaključiti da prema usporedbi sa zemljama Europske unije, i posebno sa zemljama srednje i istočne Europe, Hrvatska ima ispodprosječan udio zaposlenih u sektoru opće države u ukupnoj zaposlenosti. Kod javnih poduzeća slika je drugačija, pa je Hrvatska među zemljama s velikim udjelom zaposlenih u javnim poduzećima. Udio svih zaposlenih u područjima djelatnosti javne uprave, obrazovanja i zdravstva, niži je u Hrvatskoj nego u većini zemalja Europske unije. Isti zaključak vrijedi i u usporedbi sa zemljama srednje i istočne Europe. Također, udio rashoda opće države za naknade zaposlenima niži je od prosjeka Europske unije, ali je nešto viši od prosjeka zemalja srednje i istočne Europe.

Ključne riječi: Hrvatska, zaposlenost, javni sektora, međunarodna usporedba

Summary

The article describes the size of the Croatian public sector in relation to the public sectors of the European Union member states, as measured by the share of the employed in the public sector in the total number of employed. It also compares the level of the budgetary expenditures of the general government for employees' benefits in relation to the European Union member states (i.e. the share of these expenditures in the gross domestic product). Since there are many limitations in conducting international comparative analyses, primarily because of the lack of comparable data, in this paper we rely also on the comparison of the share of the employed in activities dominated by public sector employees in total employment. Despite certain reservations, it can be concluded that as compared to the EU member states, in particular as compared to the countries of Central and Eastern Europe, Croatia has a below-average share of the employed in the general government sector in the total employment. The situation with public companies is different, hence Croatia is among the countries with a large share of employees in public companies. The share of all employees in the areas of the activity of public administration, education and health care is lower in Croatia than in most European Union member states. The same conclusion is true in the comparison with the countries of Central and Eastern Europe. Furthermore, the share of expenditures of the general government for employees' benefits is lower than the EU average, but slightly higher than the average of the Central and Eastern European countries.

dr. sc.PREDRAG BEJAKOVIĆ, dr. sc. VJEKOSLAV BRATIĆ i dr .sc. GORAN VUKŠIĆ

Institut za javne financije, Zagreb

UDK 331.5

Radno pravo 3/2012

U okviru izvršavanja kaznenopravne sankcije rada za opće dobro, osuđenici odrađuju dobrovoljno društveno koristan rad, koji sadržajno obuhvaća brojne elemente radnoga odnosa i radnoga prava uopće.

Sažetak:
Kažnjavanje građana na način da ih se prisili na rad u bilo kojem obliku odavno je napušteni u suvremeih društvima, ali rad kao način odrađivanja duga društvu zbog grijeha iz prošlosti sve više postaje sredstvo izvršenja kaznenopravnih sankcija.
Alternativno sankcioniranje protupravnih ponašanja uzdignuto je institucionalnim putem i razvijanjem društvene svijesti na dojmljivu razinu, gdje se počinitelji kaznenih djela dobrovoljno podvrgavaju obavljanju društveno korisnih zadaća, u cilju da sebi omoguće izbjegavanje odsluženja kazne oduzimanja slobode, uz istovremeno nadoknađivanje štete koju su nanijeli prvenstveno pravnom poretku svojim neprihvatljivim ponašanjem.
Ključni elementi kod takvog oblika rada jesu temelj rada, način izvršavanja rada za opće dobro uz poštivanje njegovih temeljnih načela, prava „radnika" prilikom izvršavanja odnosnog rada, ovlaštenici nalaganja rada za opće dobro, mogućnosti odgode i prekida rada te posljedice neizvršavanja rada za opće dobro.

Ključne riječi: rad za opće dobro, kaznenopravne sankcije ovlaštenici nalaganja, mogućnost odgode, posljedice neizvršavanja rada za opće dobro

mr. sc. BRUNO MOSLAVAC
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Virovitici
Radno pravo 6/2013
UDK 343.244

Autor daje prilagođeni prikaz teksta Nedavne reforme poreznih sustava u EU: dobre i loše vijesti , objavljenog od strane Europske komisija, Direkcije za oporezivanje i carinsku uniju.

Sažetak:
Europska komisija, Direkcija za oporezivanje i carinsku uniju, na svojim web stranicama objavila je publikaciju pod nazivom „Nedavne reforme poreznih sustava u EU: dobre i loše vijesti" (Recent Reforms oft he Tax Systems in the EU: Good and Bad News). Autori publikacije koja je objavljena kao radni dokument br. 39-2013. (working paper n. 39 – 2013) su Gaëlle Garnier, Aleksandra Gburzynska, Endre György, Milena Mathé, Doris Prammer, Savino Ruà i Agnieszka Skonieczna. Prema uvodnom komentaru, zadaća ovakvog radnog dokumenta je skretanje pozornosti na ovaj uradak i traženje komentara i sugestija za dalje analize. Predstavlja preliminarni rad, namijenjen je korištenju radi poticanja diskusije i komentara. Stavovi iznesen u tom radu stavovi su autora, a ne Europske komisije. U manjoj mjeri iznose se i podatci za Hrvatsku. Rad je dostupan samo na engleskom jeziku; u nastavku slijedi skraćeni i prilagođeni prijevod.

Ključne riječi: porezni sustav, reforma poreznog sustava u EU, trendovi u oporezivanju

Preveo i prilagodio:
Prof. dr. sc. Nikola Mijatović,
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Radno pravo 04/2014

UDK 336.2 (4)

Donosimo dio publikacije Eurostata objavljenog 30. rujna 2015, koja se odnosi na određene uvjete na tržištu rada (udjel nezaposlenih, troškovi rada i očekivana starost).

SAŽETAK:
U nastavku se pruža prilagođeni prijevod nekoliko priopćenja Eurostata (Statističkog ureda Europske unije), koji gotovo svakodnevno na svojim web-stranicama objavljuje zanimljive i pouzdane statističke podatke s područja EU. Za potrebe naših čitatelja odabrana su tri priopćenja za javnost, međusobno su povezana, a tiču se uvjeta na tržištu rada. Prvo priopćenje pruža podatke o udjelu nezaposlenih, drugo priopćenje podatke o troškovima rada, dok treće priopćenje pruža podatke o očekivanoj starosnoj dobi u budućnosti, što će imati utjecaja na visine doprinosa i funkcioniranje sustava socijalnog osiguranja, s obzirom na predvidive demografske poteškoće.

Summary:

Hereinafter is provided a translation of a several announcements from Eurostat (the Statistical Office of the European Union), which almost daily on their website publish interesting and reliable statistical information from the EU. For our reader´s purposes, three press releases are chosen and interlinked, relating to employment conditions on market. First report provides data on the proportion of the unemployed, second informaton on labor costs, while the third provides information on life expectancy in the future, which will have an impact on the level of contribution and the functioning of the social security system, considering the predicted demographic problems.

Ključne riječi: Eurostat 2015., stopa nezaposlenosti, trošak rada, dobna struktura stanovništva

prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet u Zagrebu

RADNO PRAVO 12/2015

UDK: 331.56 (4)

U nastavku se pruža prilagođeni prijevod nekoliko priopćenja Eurostata (Statističkog ureda Europske unije), koji gotovo svakodnevno na svojim web-stranicama objavljuje zanimljive i pouzdane statističke podatke s područja EU.

SAŽETAK:
U radu su odabrana četiri priopćenja za javnost; izravno se tiču uvjeta na tržištu rada. Prvo priopćenje pruža podatke o stopi nezaposlenih, drugo priopćenje sadrži podatke o padu proizvodnih cijena u industriji, treće priopćenje sadrži podatke o promjenama na tržištu rada i zapošljavanju osoba koje su prethodno bile nezaposlene, dok četvrto priopćenje sadrži podatke o broju i zapošljavanju stručnjaka informacijske i komunikacijske tehnologije.

Summary:
In this paper four press releases are selected; they are directly related to labour market conditions. First report provides information on the rate of unemployment, second report contains information about the fall of producer´s prices in the industry, third report contains information about changes in the labour market and employment of people who were previously unemployed, while the fourth report contains information about the employment rate of information and communication technology specialist.

Ključne riječi: stopa nezaposlenosti, pad proizvodnih cijena, Eurostat 2016

Preveo i prilagodio: prof. dr. sc. NIKOLA MIJATOVIĆ, dipl. iur.
Pravni fakultet u Zagrebu

RADNO PRAVO 4/2016

UDK: 331.5 (4)

U ovom stručnom radu autor analizira situaciju u kojoj se u Republici Hrvatskoj derogiraju i degradiraju autonomne opće pravne norme tj. kolektivni ugovori, čime se derogiraju temeljna načela demokratskog radnog prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje, na autonomno uređivanje radnih odnosa, na primjenu povoljnijeg prava, in favorem laboratores, ali i norme Ustava o vacatio legis te pravila nomotehnike kao znanosti o stvaranju pravnih propisa.

SAŽETAK:

S obrazloženjem da su," promijenjene gospodarske situacije i zbog nužnosti ujednačavanja uređenja prava" sve više se Vlada Republike Hrvatske kao pregovarač u određenim odnosima za sklapanje kolektivnih ugovora, javlja kao arbitar u dereguliranju, degradiranju i derogiranju autonomnih općih akata u oblasti rada i radnih odnosa. Uskraćuje se božićnica, regres za korištenje radnicima u javnim službama i dolje „putokaz" drugim poslodavcima smjer ponašanja u reguliranju tih odnosa u kolektivnim ugovorima.

Derogiraju se temeljna načela demokratskog radnog prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje, na autonomno uređivanje radnih odnosa, na primjenu povoljnijeg prava, in favorem laboratores, ali i norme Ustava o vacatio legis te pravila nomotehnike kao znanosti o stvaranju pravnih propisa. Heteronomnim propisima nalaže se usklađivanje svih autonomnih općih akata (svih kvalifikacija i razina) s „višim" aktom jer je zabranjeno načelo primjene povoljnijeg prava za radnika bez obzira što je uređeno „nižim" propisom.
Ima puno razloga da se postavi pitanje kuda ide taj i takav „stav" Vlade Republike Hrvatske, jer je to „privremeno" izravno djeluje na trajniije razvijanje nezamjenjive autonomne regulativeu radnim odnosima.

Ključne riječi: heteronomni i autonomni propisi, derogiranje, degradiranje, kolektivni ugovori, radni odnosi.

Summary

With the rationale of the "changed economic situation and necessity to harmonize the regulation of rights", the Government of the Republic of Croatia, in its capacity of a negotiator in certain relations for the conclusion of collective agreements, is increasingly acting as an arbitrator in deregulation, degradation and derogation of autonomous general acts in the field of labour and employment relations. Christmas bonuses and allowances to workers in public services are withheld, and other employers are given a signal to change their behaviour in regulating these relations in collective agreements.

There is a derogation of the fundamental principles of democratic labour rights to organizing and collective bargaining, to autonomous regulation of employment relations, right to the application of a more favourable right, in favorem laboratores, as well as the Constitutional standards on vacatio legis and the rules of nomotechnics as a science of drafting legal regulations. Heteronomous regulations prescribe harmonization of all autonomous general acts (of all qualifications and levels) with the "higher" act because the principle of a more favourable right for workers has been banned, regardless of the fact it is regulated by "lower" regulation.

There are many reasons to raise an issue where does this and such "attitude" of the Croatian Government lead, because this what is declared "temporary" has a direct effect on more permanent development of irreplaceable autonomous regulation of employment relations.

Prof.dr.sc. Marinko Đ. Učur
Znanstveni savjetnik iz Rijeke
Radno pravo 03/2013
UDK 349.222.4

Autor se osvrće na sudsku praksu kao supsidijaran izvor prava, te ukazuje na neujednačenost i kontroverznost sudske prakse, a time i gubitak u njezinu autoritativnost, obrazloženost i značaj.

SAŽETAK:

Članak prikazuje neke institute radnog prava, čiju primjenu sudska praksa dovodi u pitanje. Članak također iznosi proturječne, nelogične i neujednačene odluke, čime se izaziva velika pravna nesigurnost i gubi povjerenje u rad sudova. Propisi nisu savršeni, naprotiv, ali isto tako ne može se tolerirati nelogično tumačenje i primjena pravnih propisa i pravosudni voluntarizam.

Summary:

This paper presents some institutes of labour law, application of which the judicial practise questions. It also presents contradictory, illogical and inconsistent decisions, which cause legal uncertainty and distrust into proper functioning of the courts. The statues are not perfect, but illogical interpretation and application of legislation and judicial voluntarism also can not be tolerated.

Ključne riječi: sudska praksa, izvor prava, voluntarizam, pravna nesigurnost

Željko Petrišić, dipl. iur.
Odvjetnik iz Zagreba

RADNO PRAVO 9/2015

UDK: 349.2: 347.95

U organizaciji časopisa „Radno pravo", a pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Hrvatske udruge poslodavaca, Nezavisnih hrvatskih sindikata i Matice hrvatskih sindikata, dana 12. prosinca 2012. o Zagrebu održana je Konferencija o radnim odnosima u Republici Hrvatskoj, s temom fleksibilnost i fleksigurnosti. Oko 260 sudionika u hotelu Antunović bilo je iznimno zadovoljno prezentacijama iznesenih od strane najeminentijih hrvatskih stručnjaka za radno pravo.
Uvodno izlaganje imao je ministar rada i mirovinskoga sustava dr.sc. Mirando Mrsić, koji je govorio u reformama Zakona o radu. Naglasio je da prilikom izmjena Zakona treba postići pravedni balans između fleksibilnosti i potreba poslodavaca kako bi se odgovorilo na posljedice gospodarske krize, s jedne strane, te zaštite radnika s druge strane.

Praćenje subjektivnog blagostanja može dovesti do vrijednih podataka, osobito kada društvo očekuje značajne promjene i reforme, kao što je trenutačno slučaj s Hrvatskom, sada punopravnim članom EU-a. Važne su intervencije politika za povećanje subjektivnog blagostanja stanovništva, ne samo jer je dobro osjećati se sretnim, već i jer sretni građani više volontiraju, imaju pozitivnije radno ponašanje i uspješniji su u više područja života. Subjektivno blagostanje treba ozbiljno uzeti u obzir prilikom donošenja politika jer povećanje blagostanja pojedinca čini dobro društvu u cjelini.

SAŽETAK:
Praćenje subjektivnog blagostanja može dovesti do vrijednih podataka, osobito kada društvo očekuje značajne promjene i reforme, kao što je trenutačno slučaj s Hrvatskom, sada punopravnim članom EU-a. Subjektivno blagostanje treba ozbiljno uzeti u obzir prilikom donošenja politika jer povećanje blagostanja pojedinca čini dobro društvu u cjelini. Između 2007. i 2012. došlo je do zamjetnog rasta razine subjektivnog blagostanja hrvatskih građana. Međutim, prema mnogim indeksima to je još uvijek ispod prosjeka EU28. Iako je subjektivno blagostanje napredovalo u ovom razdoblju, ono je još uvijek relativno nisko među starijim stanovništvom, nižim prihodovnim skupinama i nezaposlenima. Stoga su potrebne mjere za povećanje sudjelovanja na tržištu rada, osiguranje adekvatnih prihoda za sve, posebice za starije dobne skupine, a one su u skladu sa strategijom Europa 2020.

Summary:
The monitoring of subjective well-being can provide valuable data, especially when a society expects substantial changes and reforms, as currently is the case in Croatia, now a full member of the EU. Subjective well-being should therefore be seriously considered in policymaking, as an increase in individual well-being benefits society as a whole. There has been a noticeable increase in the level of subjective well-being of Croatian citizens between 2007 and 2012. However, this is still below the EU28 average according to many indices. Although subjective well-being improved during this period, it is still relatively low among older people, lower income groups, and unemployed people. Measures to increase labour market participation, to ensure adequate income for all, especially for older age groups, are necessary and in accordance with the Europe 2020 strategy.

Ključne riječi: kvaliteti života, subjektivno blagostanje, zadovoljstvo životom, Hrvatska

Ljiljana Kaliterna Lipovčan, Toni Babarović, Andreja Brajša-Žganec, Predrag Bejaković, Lidija Japec

RADNO PRAVO 9/2016

UDK: 316.728