Članci

Broj rezultata: 30

dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.

ZAŠTITA POSLOVNE TAJNE U HRVATSKOM RADNOM PRAVU U SVJETLU NOVE DIREKTIVE 2016/943

RADNO PRAVO 10/17

U članku se analizira zaštita poslovne tajne u hrvatskom pravnom poretku, s naglaskom na novu Direktivu 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti neobjavljenih znanja i iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i otkrivanja od 8.lipnja 2016.

SAŽETAK:
Zaštita poslovne i profesionalne tajne uređena je u Republici Hrvatskoj odredbama Zakona o zaštiti tajnosti podataka (""Narodne novine"", br. 108/96), dok se tajnost ostalih podataka štiti odredbama novog Zakona o tajnosti podataka (""Narodne novine"", br.79/07 i 86/12). Poslovna tajna i povjerljivi podaci (povlaštene informacije) štite se vrlo široko, tj. kao tajno smatra se sve ono što se skriva od javnosti i od konkurenata.

Summary:
The protection of business and professional secrets in the Republic of Croatia has been regulated by the provisions of the Act on Protection of Secrecy (Official Gazette 108/96), while the secrecy of other data is protected by the provisions of the new Act on Secrecy (Official Gazette, 79/07, 86/12). Business secrets and confidential information (privileged information) are protected very widely, so as a secret is considered everything that is hidden from the public and from competitors.

Ključne riječi: tajnost podataka, poslovna tajna, profesionalna tajna, Direktiva 2016/943

dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.
pročelnik Upravnog studija Veleučilišta u Šibeniku

RADNO PRAVO 10/2017 (str. 45-59)

UDK: 347.775

Doc. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur.

(SOCIJALNA) FUNKCIJA POTROŠAČKOG STEČAJA - IDEJA I NORMA

RADNO PRAVO 10/17

U članku se razmatra (socijalna) funkcija potrošačkog stečaja, osobito u kontekstu prava na dom kao možda njegove najvažnije socijalne komponente.

SAŽETAK:
Već duže vrijeme u međunarodnim okvirima prisutan je trend koji za rezultat ima znatno izmijenjen pristup problemu (potrošačke) insolventnosti. Pogotovo zbog činjenice da nisu u obzir uzimane posljedice koje fenomen insolventnosti ima na socijalne prilike u društvu, a koje sigurno nisu zanemarive. U navedenom kontekstu, iako je potreba za implementacijom Zakona o stečaju potrošača sagledana odavno, a uzroci koji su to zahtijevali nisu došli naglo i neočekivano, cijeli je proces s institucionalnog aspekta tekao dosta sporo. Stoga cilj je rada prikazati komentar rješenja ponuđenih u Zakonu o stečaju potrošača sukladno zakonskoj sistematizaciji, ali uz uključenje obrazloženja tijeka postupka i utjecaja postupka na položaj subjekata koji u njemu sudjeluju. U tom kontekstu, razmatranje rješenja Zakona o stečaju potrošača fokusirati će se na tijela i pokretanje te otvaranje postupka, na njegov tijek i načine realizacije te na kraju, na zaključenje postupka i uspostavljanje novih odnosa. U zaključku, autor će se osvrnuti možda i na najvažniju socijalnu komponentu (pravo na dom) navedenog instituta i mogućnosti njenog ostvarenja. Svakako smatramo bitnim istaknuti kako prostor koji ovdje imamo, ne dopušta detaljnu raščlambu ove problematike, pa smo prinuđeni ograničiti se isključivo, po mišljenju autora, na neke aspekte nove stečajne regulative.

Summary:
For a long time at international level, there was a trend that resulted in significantly changed understanding of the (consumer) insolvency problem. That is especially important due to the fact that the social consequences of the phenomenon of insolvency haven't been taken into account, which are certainly not negligible. In this context, although the need for implementation of the Consumer Bankruptcy Act has been observed long time ago, and the causes that required it did not come suddenly and unexpectedly, the whole process from the institutional aspect was moving very slowly. Therefore, the aim of the paper is to provide a commentary on the solutions offered in the Consumer Bankruptcy Act in accordance with the legal systematization, but with the explanation of the course of the procedure and the impact of the procedure on the position of the participant. In this context, consideration of the Consumer Bankruptcy Act will focus on the bodies, initiation and opening of the procedure, its course and ways of realization, and finally, the conclusion of the procedure and the establishment of new legal relationships. In conclusion, the author will also consider perhaps the most important social component (right to home) of the given institute and the possibility of its achievement. We certainly consider it important to point out that the length of the paper doesn't allow a detailed analysis of this issue, so we have to limit ourselves to some aspects of the new bankruptcy regulation.

Ključne riječi: potrošački stečaj, postupak, socijalna funkcija

Doc. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur.
Katedra za građansko postupovno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

RADNO PRAVO 10/2017 (str. 60-73)

UDK: 349.2

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

GOSPODARSKI RAZVOJ, NOVA TEHNOLOGIJA I ZAPOŠLJAVANJE

RADNO PRAVO 12/17

Dosadašnje iskustvo s novim tehnologijama ponajviše dolazi iz visokorazvijenih zemalja poput SAD, Japana i gotovo čitave Europe. Ono vrlo jasno pokazuje kako je nova informatička tehnologija neusporedivo superiornija postojećoj jer omogućava značajno povećanje proizvodnje, produktivnosti, kvalitetu proizvoda i usluga. U ovom ćemo se radu ograničiti na utjecaj nove tehnologije na zapošljavanje, odnosno da li ona više stvara ili ukida radna mjesta, kakve se promjene mogu očekivati po pojedinim gospodarskim granama, sektorima, koja su to zanimanja koja u doglednoj budućnosti više neće biti potrebna, odnosno za kojima će narasti potrebe; nadalje, kojim mjerama se mogu ublažiti teškoće "prijelaznog razdoblja" (prekvalifikacija, doškolovanje i slično) te, konačno, kakve se promjene mogu očekivati u samom sadržaju rada.


SAŽETAK:
Kako je u mnogim zemljama nezaposlenost značajan i dugotrajan problem, javlja se strah da bi se daljnjim razvojem automatizacije proizvodnje i informatizacije društva ona mogla povećati i još teže riješiti. U članku se razmatra utjecaj nove tehnologije na zapošljavanje, odnosno da li ona više stvara ili ukida radna mjesta, kakve se promjene mogu očekivati po pojedinim gospodarskim granama, sektorima te koji su preduvjeti za njezinu uspješnu primjenu. Djelovanje tehnologije može se ocijeniti pozitivno ili negativno, ovisno o motrištu i stanju izravno pogođenih njezinom primjenom. 

Summary:
As unemployment in many countries is a significant and long-lasting problem, there is a fear that further application of the automation in the production and informatisation of society could increase and even deteriorate the situation on the labour market. The article discusses the impact of the new technology on employment, whether it creates or ruins the employment possibilities. Furthermore, the attention is oriented to changes than could be expected in individual industries, sectors and which are prerequisites for successful implementation of the new technology. Technology can be evaluated positively or negatively, depending on the viewpoint and condition of a person directly affected by its application. 

Ključne riječi: informatizacija, nova tehnologija, tržište rada, gospodarski razvoj 

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 12/2017

UDK: 331:62 

Dr. sc. Predrag Bejaković

POTEŠKOĆE GRČKOG MIROVINSKOG SUSTAVA

RADNO PRAVO 06/13

U članku se izlaže kratka povijest mirovinskog sustava u Grčkoj, razmatraju se njegova najvažnija obilježja i istražuju uzroci mogućih teškoća.

Sažetak
Duboki financijski i strukturni problemi u kojima se našla Grčka mogli bi uskoro da tamo neće biti sredstava za plaće i mirovine. U članku se izlaže kratka povijest mirovinskog sustava u Grčkoj, razmatraju se njegova najvažnija obilježja i istražuju uzroci mogućih teškoća. Nakon uvodnih razmatranja, izlažu se prve naznake mirovinskog sustava u antičkoj Grčkoj. Nakon toga pojašnjavaju se nastanak i obilježja suvremenog mirovinskog osiguranja. U daljnjem tekstu obrazlažu se zakonski uvjeti za ostvarivanje mirovine i izračun mirovine, buduća kretanja broja stanovnika te nelogičnosti i rastrošnosti grčkog mirovinskog sustava. Tekst završava razmišljanjima o mogućem izlasku iz krize.

Ključne riječi: mirovinski sustav, Grčka, financijska kriza

Dr. sc. PREDRAG BEJAKOVIĆ
Institut za javne financije
Radno pravo 6/2013
UDK 368.914(495)

Boris Hudina

IZAZOVI TEAM BUILDINGA

RADNO PRAVO 11/13

U članka autor obrađuje team building s aspekta psihologa koji se bavi psihološkom podrrškm tvrtkama. Obrađuje pojam tima, izgradnju tima, tzv. “learning organizations”, procjene radnog okruženja (ispitivanje psihosocijalne klime), organizacijska kultura, organiziranje i provođenje team buildinga te trijade za uspješni tim.

Sažetak:

Izgradnja timova je postala filozofija organizacija rada u kojoj se zaposlenika radije vidi kao kompetentnog člana tima, nego kao pojedinca koji obavlja samo svoj posao. Taj se pristup proširio na niz organizacija, ne samo u biznisu, već i u obrazovanju, sportu, neprofitnim organizacijama, pa čak i u politici kada vođe uspiju prevladati svoj ego.  Pojam „izgradnja tima“ sadrži niz aktivnosti oblikovanih za poboljšanje prvenstveno timskih, a posljedično i individualnih svojstava, kompetencija i izvedbi odnosno učinka.

Cilj „team buildinga“ je dobiti najbolje timske rezultate, osigurati osobni razvoj članova tima, razviti pozitivnu komunikaciju, a kroz nju ojačati međusobno povjerenje i zajedništvo, poboljšati voditeljske vještine u hijerarhijskoj strukturi timskog rada, te osposobiti članove da zajednički rješavaju probleme. Timsko okruženje (organizacija), kroz „team building“ cilja na pojedinca, pokušavajući izvući najveći učinak i postignuće iz njegovih potencijala i kompetencija, pretvarajući, kroz priznanja i nagrade, njegove osobne ciljeve u „mi“ ciljeve.

 Ključne riječi: pojam tima, izgradnju tima, “learning organizations”, procjene radnog okruženja, ispitivanje psihosocijalne klime, organizacijska kultura, organiziranje team buildinga, trijade za uspješni tim.

Summary
Team building has become a philosophy of organization of work in which workers are viewed as competent members of teams and not as individuals who just perform their job. This approach has spread to a number of organizations, not only in business, but also in education, sports, non-profit organizations, and even in politics, when leaders manage to overcome their ego. The "team building" concept comprises a number of activities designed to improve primarily team, and consequently individual, competences and performance i.e. effects. The goal of team building is to accomplish the best team results, ensure personal development of team members, develop positive communication, and thus strengthen mutual trust and togetherness, improve managerial skills in hierarchical structure of the team work, and train members to jointly solve problems. Team environment (organization), through team building, is aimed at individuals, trying to achieve the greatest impact and results based on their potentials and competences, turning – through awards – their personal goals in the "we" goals.

Boris Hudina
Voditelj „Savjetovališta Hudina" u firmi HD pro doo.
Predavač na Veleučilištu Vern.

Radno pravo, 11/2013

UDK 65.013

 

Dr. sc. Predrag Bejaković, Dr. sc. Ivica Urban, Petar Sopek, Ivan Škoc

TROŠKOVI I ISPLATIVOSTI PROFESIONALNE REHABILITACIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

RADNO PRAVO 03/13

U članku se pojašnjava analiza troškova i koristi te izračunavaju troškovi i isplativosti profesionalne rehabilitacije u Hrvatskoj.

Sažetak
Zapošljavanje osoba s invaliditetom važno je pitanje prilikom provedbe aktivne politike tržišta rada država članica Europske unije, jer se time ostvaruje punopravno uključivanje u zajednicu samih osoba s invaliditetom. Zaposlenjem takva osoba stječe materijalnu sigurnost, veću samostalnost u odlučivanju o svojem životu, a uz odgovarajući sustav profesionalne (radne) rehabilitacije mnoge osobe s invaliditetom mogu u najvećoj mjeri biti potpuno ravnopravni članovi društva. U članku se pojašnjava analiza troškova i koristi te izračunavaju troškovi i isplativosti profesionalne rehabilitacije u Hrvatskoj.

Ključne riječi: troškovi i isplativosti profesionalne rehabilitacije, zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatska

Dr. sc. Predrag Bejaković
Institut za javne financije
Dr. sc. IVICA URBAN
Institut za javne financije
Petar Sopek
Privredna banka Zagreb
Ivan Škoc
INA
Radno pravo 03/2013
UDK 364.65-056.26

Dr. sc. PREDRAG BEJAKOVIĆ

Određivanje sustava plaća i značenje

RADNO PRAVO 04/12

Tema ovog članka je određivanje sustava plaća i značenje kolektivnog ugovora. Prikazuje se teoretski okvir, posljedice tranzicije tržišta rada i način određivanja plaća te njihovi učinci.

Sažetak

Plaće nisu isključivi cilj i sredstvo za ostvarivanje radnih napora, ali se bez sumnje ne smije zanemariti njihov značaj. U tekstu se pojašnjava određivanje sustava plaća i značenje kolektivnog pregovaranja. Nakon uvodnih izlaganja u drugom poglavlju prikazuje se teoretski okvir. Treće poglavlje posvećeno je posljedicama za tranzicijska tržišta rada, a četvrto načinu određivanja strukture plaća. Učinci različitih načina određivanja plaća izlažu se u petom poglavlju, dok šesto sadrži zaključak.

Ključne riječi: plaće, kolektivno pregovaranje, zaposlenost, poticaji za rad

Apstract

Wages and salaries are not the sole aim and the means for achieving work efforts, but without a doubt one should not ignore their importance. The text clarifies the determination of wages and collective bargaining. After the introduction, the second section explains the theoretical framework. The third chapter is devoted to the consequences of transitional labour markets, while the fourth clarifies methods for determining the structure of wages. Effects of different methods are reported in chapter five, while sixth contains the conclusion.

Keywords: wages, collective bargaining, employment, incentives to work

Dr. sc. Predrag Bejaković

Institut za javne financije

Radno pravo 4/2012

LJILJANA KALITERNA LIPOVČAN; TONI BABAROVIĆ; ANDREJA BRAJŠA-ŽGANEC; PREDRAG BEJAKOVIĆ; LIDIJA JAPEC

TRENDOVI U KVALITETI ŽIVOTA HRVATSKA: 2007.-2012. S NAGLASKOM NA KVALITETU DRUŠTVA I POVJERENJE

RADNO PRAVO 01/16

Jačanje društvene kohezije i društvenog kapitala ostaje ključni izazov u poboljšanju kvalitete društva u Hrvatskoj. Društveni kapital može se mjeriti povjerenjem građana u javne institucije i sustav osnovnih društvenih vrijednosti zemlje kao i njihovim uzajamnim povjerenjem i voljnošću za sudjelovanjem u aktivnostima koje pridonose blagostanju njihove zajednice

SAŽETAK:
Jačanje društvene kohezije i društvenog kapitala ostaje ključni izazov u poboljšanju kvalitete društva u Hrvatskoj. Ulaganje u zdravstvo, obrazovanje, socijalnu zaštitu i socijalne usluge ključan je dio paketa socijalnog ulaganja EU-a, a Hrvatska još uvijek treba pokazati da je spremna za njegovu provedbu. Razina uzajamnog povjerenja građana i povjerenja u javne institucije pokazuje društveni kapital određene zemlje. Zabilježene razine povjerenja u Hrvatskoj 2007. bile su niže od prosječnih pokazatelja za EU28 i EU12. Niske razine povjerenja u institucije u Hrvatskoj, koja je bila znatno ispod prosjeka u EU28 2007. i 2012. nije se znatno promijenila. Percipirana kvaliteta javnih službi u Hrvatskoj poboljšala se od 2007. do 2012., ali je i dalje je ispod prosjeka u EU28, osobito u pogledu kvalitete državnog mirovinskog sustava.
U pogledu sudjelovanja u društvenim aktivnostima, na primjer u klubovima, društvima ili udruženjima, građani Hrvatske blizu su prosjeku u EU28.

Summary:

Strengthening social cohesion and social capital remains a key challenge regarding the quality of Croatian society. Social capital can be measured by citizens' trust in public institutions and a country's system of basic social values, as well as by their trust in each other and their willingness to participate in activities that contribute to their community's well-being. The level of trust people have in each other and in public institutions indicates a country's social capital. In 2007, reported trust levels in Croatia were lower than the average figures for EU28 and EU12. The low trust in institutions in Croatia, which was far below the EU28 average in 2007 and 2012 has not changed much over time. Perceived quality of public services in Croatia improved from 2007 to 2012; however it is still below the EU28 average, especially in regards to the quality of the state pension system. Regarding participation in social activities such as clubs, societies or associations, Croatian citizens are close to the EU28 average.
Key words: quality of life, quality of society, thrust, Croatia

Ključne riječi: kvaliteti života, kvaliteta društva, povjerenje, Hrvatska

LJILJANA KALITERNA LIPOVČAN; TONI BABAROVIĆ; ANDREJA BRAJŠA-ŽGANEC; PREDRAG BEJAKOVIĆ; LIDIJA JAPEC

RADNO PRAVO 1/2016

UDK: 330.59 (497.5)

Vitomir Begović

INDUSTRIJSKA DEMOKRACIJA, SOCIJALNI DIJALOG I PARTNERSTVO

RADNO PRAVO 12/12

U ovom radu autor ukazuje na značaj industrijske demokracije,socijalnog dijaloga i partnerstva, razvoj i iskustva dijaloga u Europskoj uniji, te stanje i perspektive u Hrvatskoj.

Sažetak:
Industrijska demokracija, socijalni dijalog i partnerstvo su procesi izgradnje demokratskog društva koji otvaraju širok prostor za suradan odnos na mjestu rada, te izgradnju nacionalnog konsenzusa o gospodarsko-socijalnom razvoju. Institucionalna suradnja predstavnika Vlade, poslodavaca i sindikata podrazumijeva priznanje legitimnosti različitih uloga, interesa i vrijednosti,uz istodobno uviđanje nužnosti postizanja dogovora. Stoga su postojanje dijaloga i poteškoće njegova funkcioniranja čvrsto vezani,jer dogovor počiva na svijesti da početnu poziciju treba redefinirati te da se zauzvrat bez davanja ništa ne može dugoročno dobiti. Kad je Republika Hrvatska u pitanju može se konstatirati da je u proteklom razdoblju uspostavljen kvalitetan hrvatski institucionalni model socijalnog dijaloga od radnog mjesta do nacionalne razine. Radnička vijeća su osnovni oblik za razvoj industrijske demokracije, jer zastupaju sve zaposlene i zato je značajno omogućiti da radnici biraju svoje predstavnike u ta tijela, koja imaju obvezu surađivati s drugim radničkim predstavnicima, i s poslodavcima, na osnovu ovlašćenja koja proizlaze iz odredbi Zakona o radu, i posebnih sporazuma koja vijeća mogu sklapati s poslodavcima. Upravo iz tog razloga, a u svijetlu globalne gospodarske i socijalne krize krajnji je trenutak za punu primjenu institucionalnog okvira te postizanje nacionalnog socijalnog konsenzusa u Republici Hrvatskoj, kojim će se utvrditi temeljne reforme, način i rokovi njihove provedbe, kao i precizno mjerljivi učinci.


Ključne riječi: industrijska demokracija, socijalni dijalog, socijalno partnerstvo, konsenzus, Vlada RH, socijalni partneri


Summary:
Industrial democracy, social dialogue and partnership are processes of building a democratic society, which open up a wide space for cooperative relationship at the workplace, and of building national consensus on economic and social development. Institutional cooperation between the representatives of the Government, employers and trade unions implies the recognition of the legitimacy of different roles, interests and values, while at the same time recognizing the necessity of reaching an agreement. Therefore, the existence of the dialogue and the difficulties in its operation are closely related, because the agreement is based on the awareness that the starting position needs to be redefined and that without giving there is no long-term gain in return. When it comes to the Republic of Croatia, it may be stated that in the previous period a good Croatian institutional model of social dialogue has been established, from the workplace level to the national level. Works councils are the basic form for the development of industrial democracy, since they represent all the employees and therefore it is important to enable that all the workers elect their representatives in these bodies, which are obliged to cooperate with other workers' representatives, and with employers, on the basis of the authorities under the provisions of the Labour Act and special agreements that councils may conclude with employers. It is precisely for this reason, and in light of the global economic and social crisis, a high time for the full application of the institutional framework and the achievement of national social consensus in the Republic of Croatia, which will establish fundamental reforms, manner and deadlines for their implementation, as well as precisely measurable effects.

VITOMIR BEGOVIĆ
Radno pravo 12/2012
UDK 349.20

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur

PROCJENA UČINKA PROPISA

RADNO PRAVO 12/12

U ovom radu komentiraju se složeni, zahtjevni i specifični odnosi koji uređuju navedeni propisi : subjekti u procjeni učinka propisa, pravni akti u procjeni učinka propisa, nadležnosti i postupak procjene propisa, poslovi koordinatora i druga pitanja procjene učinka propisa i posljedice za izradu i primjenu propisa u Republici Hrvatskoj.


Sažetak:

Na snazi su Zakon o procjeni učinka propisa «N.N.» 90/11 i Uredba o provedbi postupka procjene učinka propisa «N.N.» 66/12. Ovi propisi čine značajan temelj za znanstveno nomotehničko stvaranje pravnih propisa u Republici Hrvatskoj, a uređuju: postupak procjene učinka propisa, dokumente za tu procjene učinka propisa, dokumente za tu procjenu, način godišnjeg planiranja normativnih aktivnosti, nadležna tijela za taj složeni stručni posao, način savjetovanja s javnošću i zainteresiranom javnošću u tom postupku, obveza stručnog osposobljavanja i usavršavanja vezano za izradu propisa.

Ključne riječi: Zakon, Uredba, procjena učinka propisa, nomotehnika i dokumenti.


Summary:

The Act on the Regulatory Impact Assessment (Official Gazette No. 90/11) and the Regulation on the Implementation of the Regulatory Impact Assessment Process (Official Gazette No 66/12) are in force. These regulations constitute a significant basis for the scientific-nomotechnical creation of legal regulations in the Republic of Croatia, and they regulate: the procedure of the regulatory impact assessment, documents for the regulatory impact assessments, the method of annual planning of normative activities, the competent authorities for the complex professional work, the of way consultation with the public and interested public in the process, the obligation of vocational training related to the drafting of regulations.

Prof. dr. sc. MARINKO Đ. UČUR
Znanstveni savjetnik iz Rijeke

Radno pravo 12/2012
UDK 321.104.22

dr. sc. Predrag Bejaković, dr. sc. Ivica Urban, mr. sc. Slavko Bezeredi, mr. sc. Ana Matejina

KAKO RAD U HRVATSKOJ UČINITI ISPLATIVIM?

RADNO PRAVO 02/12

U članku, koje je dio istoimenog projekta naručenog od strane zaklade Friedrich Ebert iz Zagreba autori daju prikaz istraživanja o isplativosti rada u Hrvatskoj te usporedbe s drugim promatranim zemljama.

Sažetak

Sa stanovišta korisnika prava u socijalnoj skrbi i primatelja novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, socijalni transferi u novcu mogu stvoriti negativne poticaje za rad: ako se prekine ostvarivanje pojedinih novčanih prava kada se osobe ponovno zaposle, to može uvjetovati demotiviranje za zapošljavanje i dulji rad. U provedenoj analizi stanja utvrđeno je da se odrednice isplativosti rada ne razlikuju bitno u odnosu na stanje u drugim promatranim zemljama, niti po prevelikoj izdašnosti socijalnih prava, niti po posebno naglašenim negativnim poticajima za rad. Za Hrvatsku je utvrđeno kako bi gotovo sve osobe (pa i korisnici u sustavu socijalne skrbi) imale koristi od zapošljavanja, ali da je ta korist razmjerno mala. Prema izračunima u Hrvatskoj su, s obzirom na isplativost rada, ranjive obitelji u kojima član koji se zapošljava može ostvariti samo nisku plaću, obitelji koje primaju sve vrste raspoloživih naknada i pomoći, obitelji sa samo jednim odraslim članom koji radi, te obitelji s više djece. Kao najznačajnije odrednice granične efektivne porezne stope pokazale su se pomoć za uzdržavanje i naknada za vrijeme nezaposlenosti.

Ključne riječi: rad, isplativost, socijalna prava, poticaji za rad, zapošljavanje, naknade i pomoći

SUMMARY

From the standpoint of beneficiaries of rights under the social welfare and the beneficiaries of the unemployment benefit, social transfers in cash may create negative work disincentives: if certain financial entitlements terminates when persons go back into employment, it can cause de-motivation for employment and working longer. The carried out analysis of the state-of-affairs identifies that the determinants of the make-work-pay are not significantly different with respect to the situation in other observed countries, or by over-generousness of social rights, or by especially prominent negative incentives for work. The finding for Croatia states that nearly all persons (including beneficiaries of the social welfare system) would benefit from employment, but that this benefit is relatively small. According to the calculations, in terms of making work pay, vulnerable families in Croatia are those where a member who is employed can earn only a low wage, families which receive all types of available benefits and assistance, families with only one working adult member, and families with more children. The most important determinants of the marginal effective tax rates proved to be the maintenance allowance and unemployment benefit.

Radno pravo 2/2012

UDK 331.5

Dr. sc. PREDRAG BEJAKOVIĆ (voditelj projekta)

Dr. sc. IVICA URBAN

Mr. sc. SLAVKO BEZEREDI,

Mr. sc. ANA MATEJINA

Institut za javne financije

Dr. sc. Predrag Bejaković

KONTROVERZNI UTJECAJ GLOBALIZACIJE NA SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOST

RADNO PRAVO 12/13

Autor u članku obrađuje utjecaj globalizacije na siromaštvo i nejednakost, ističući kontroverze u vezi toga utjecaja.

Sažetak:
U članku se donosi pregled literature o utjecaju globalizacije na siromaštvo i nejednakost. U tom složenom pitanju, zastupnici globalizacije tvrde da globalizacijski proces donosi mnoge opće koristi, dok njeni protivnici ističu samo negativne posljedice globalizacije. Nakon uvodnih razmatranja, u članku se izlažu problemi definiranja i mjerenja. Treći dio članka je usmjeren na globalizaciju, siromaštvo i nejednakost. Članak završava zaključkom.

Ključne riječi: globalizacija, siromaštvo, nejednakost, gospodarski razvoj.

Summary

The article provides a review of the literature on the impact of globalization on poverty and inequality. In this complex issue, proponents of globalization claim that the globalization process brings free and universal benefits, while opponents underline only its negative consequences. After the introduction, the paper discusses the problems of definition and measuring. Section 3 is dedicated to globalization, poverty and inequality. The final section is a conclusion.

Dr. sc. Predrag Bejaković
Institut za javne financije

Radno pravo, 12/2013

UDK 364.65-058.34

 

 

Mr.sc. Silvija Marasović Bajuk

KOMPARATIVNI PRIKAZ UGOVORNE ZABRANA NATJECANJA U HRVATSKOM I NJEMAČKOM PRAVNOM SUSTAVU UZ PRIJEDLOGE POTREBNIH ZAKONSKIH IZMJENA

RADNO PRAVO 07/13

Ugovorna zabrana natjecanja je institut kojim se s jedne strane štite poslovni interesi poslodavca, a s druge strane se ograničava radnikovo pravo na rad i sloboda rada. Autorica u ovom radu daje detaljan komparativni prikaz postojećeg uređenja ovog instituta te skreće pozornost na nedorečenosti i loša zakonska rješenja, od kojih su neka suprotna općim načelima obveznog prava, ali i samom smislu zabrane natjecanja. Zaključno se u radu nude zakonska rješenja koja bi trebala ukloniti postojeće nedostatke i uvesti transparentan okvir kroz koji bi se ugovornim strankama omogućila sloboda ugovaranja, ali isto tako osigurala i njihova ravnopravnost.

SAŽETAK
Ugovorna zabrana natjecanja je institut kojim se zadire u radnikovo pravo i slobodu na rad, zbog čega je od posebne važnosti da se navedeni institut sustavno i cjelovito zakonski normira kako bi se za obje ugovorne strane postigao visoki stupanj pravne sigurnosti. Postojeće zakonsko uređenje ugovorne zabrane natjecanja ne nudi potrebnu pravnu sigurnost niti osigurava ravnopravni položaj ugovornih strana te je upravo zbog toga potrebno pristupiti sustavnim izmjenama Zakona o radu. Autorica u svom radu predlaže čitav niz zakonskih izmjena kojima bi se uspostavila ravnoteža između zaštite poslovnih interesa poslodavca i zlouporabe ograničenja radnikovog prava na rad. Iako bi kod zaključivanja ugovora ugovorne strane trebale biti ravnopravne, činjenica je da radnik često puta nije u položaju da zaštiti svoja prava te da pristaje na ponude koje poslodavci nisu spremni prilagođavati radnikovim interesima, osobito danas kada radnici sve teže pronalaze nova radna mjesta. U praksi je čest slučaj da poslodavac zloupotrebljava ugovornu kaznu kako bi bez bilo kakve protučinidbe ograničio radnikovo pravo na rad, jer se ugovora kazna ugovara i onda kada poslodavac nije preuzeo obvezu plaćanja naknade za vrijeme trajanja zabrane. Autorica je mišljenja da bi postojeći Zakon o radu trebalo izmijeniti na način da se ugovorna kazna može valjano ugovoriti samo kada je poslodavac preuzeo i obvezu plaćanja naknade, čime bi se ugovorne strane koliko toliko stavile u ravnopravan položaj. Ravnopravnosti ugovornih stranaka svakako bi doprinijelo i produljenje roka za slučaj kada poslodavac jednostrano odustaje od ugovorne zabrane kao i jasnije reguliranje prestanka ugovorne zabrane natjecanja. Nadalje, autorica u radu predlaže i određene izmjene kojima bi se odredbe Zakona o radu uskladile s općim pravilima obveznog prava, a kako postoje određene sličnosti između njemačkog i hrvatskog uređenja ovog instituta, autorica je u nedostatku domaće sudske praksa ukazala i na važnije presude njemačkih sudova koje bi mogle biti korisne prilikom definiranja novih zakonskih rješenja.

Ključne riječi: ugovor o radu, ugovorna zabrana natjecanja, ugovorna kazna, zaštita poslovnog interesa, ograničenje slobode rada.

Mr.sc. Silvija Marasović Bajuk
Odvjetnica u Odvjetničkom društvu Vedriš & Partneri d.o.o.
Radno pravo 7-8/2013
UDK 346.546

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

AKTIVNOSTI U EU U UBLAŽAVANJU OSOBNE PREZADUŽENOSTI

RADNO PRAVO 06/17

Europska unija je 2010. godine u Strategiji Europa 2020 postavila cilj da do 2020. godine smanji siromaštva za 20 milijuna ljudi. To je u današnjim gospodarskim uvjetima vrlo složena zadaća i pravi izazov. Osobna prezaduženost sve je očitiji uzrok siromaštva i značajna odrednica stanja ukupne socijalne slike društva. Pozajmljivanje novca može pomoći ljudima da izbjegnu ili prevladavaju postojeće siromaštvo i oskudicu. Ono, na primjer, omogućava pokrivanje neočekivanih i hitnih troškova popravka stana ili kuće, čime se poboljšava kvaliteta života, ali naravno ne rješava glavni uzrok problema: nepostojanje stalnog, sigurnog i dovoljnog prihoda, odnosno potrošnje iznad vlastitih mogućnosti.

SAŽETAK:
Za osobnu prezaduženosti se opravdano vjeruje kako je značajna odrednica siromaštva i socijalne isključenosti. Osobe pogođene prezaduženosti najčešće su u tom položaju zbog neočekivanih životnih poteškoća kao što su nezaposlenost ili bolest, odnosno zbog izuzetnih financijskih zahtjeva, na primjer, vezanih uz razvod braka i slično. U članku se izlažu problemi oko definiranja pojma osobne prezaduženosti i određivanja broja pogođenih osoba. Ujedno se razmatraju obilježja i poteškoće, posebice zdravstvene i psihološke, prezaduženih osoba. Odgovarajuća je pozornost posvećena sustavu sprječavanja i ublažavanja osobne prezaduženosti.

Summary:
The personal over-indebtedness is justified deemed as a significant determinant of poverty and social exclusion. People are usually over-indebted due to unexpected life difficulties such as unemployment or illness, or because of exceptional financial requirements, for example, relating to divorce and similar. The article deals with defining the concept of personal over-indebtedness and determining the number of affected persons. Problems and difficulties, especially health and psychological, of affected persons are also considered. Appropriate attention is devoted to the system of preventing and mitigating personal over-indebtedness.

Ključne riječi: osobna prezaduženost, siromaštvo, socijalna isključenost, Europska unija

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 6/2017

UDK: 364.662

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

ISTRAŽIVANJA I AKTIVNOSTI NA POBOLJŠANJU POLOŽAJA MLADIH KOJI NISU ZAPOSLENI, NISU U OBRAZOVANJU ILI OSPOSOBLJAVANJU

RADNO PRAVO 11/16

Uslijed gospodarske krize, pitanje nezaposlenosti mladih i njihovog učinkovitog uključivanja u svijet rada ponovno je došlo u središte pozornosti europskih političkih rasprava. Prema podacima Eurostata, u EU je 2013. godine oko 23,5% mladih osoba u dobi od 15 do 24 godine bilo nezaposleno, što je najveći postotak ikada zabilježen u povijesti EU. Tako je te godine 17 država članica imalo povijesno najveću stopu nezaposlenosti mladih (Eurofound, 2014).

SAŽETAK:
Koncept NEET (Not in Education, Employment or Training) - odnosno mladi ljudi koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja - često se upotrebljava kao alat za oblikovanje politika usmjerenih na razmatranje isključenih skupina mladih u 28 država članica Europske unije. Pojam obuhvaća nezaposlene i neaktivne mlade osobe koje nisu uključene u bilo kakav formalan ili neformalan program obrazovanja. Od svog početka koncept NEET pokazao se kao djelotvorno sredstvo u boljem razumijevanju osjetljivog položaja mladih ljudi s obzirom na sudjelovanje na tržištu rada i socijalnu uključenosti. Pritom se kod razmatranja nepovoljnog položaja mladih ljudi, u pokazatelj NEET mogu uključiti podskupine kao što su mlade majke i mlade osobe s invaliditetom koje su posebno izložene riziku marginaliziranosti i opasnosti da ih se svede pod tradicionalni pojam neaktivne osobe. Ujedno, uz pomoć pokazatelja NEET lakše se mogu odrediti ciljevi politika potrebnih za uspješno uključivanje mladih pa se stoga to smatra važnim dodatkom provedbenih mjera u gospodarskoj i socijalnoj sferi.

Summary:
In light of the youth unemployment crisis in Europe, researchers and government bodies have sought new ways of monitoring and analysing the prevalence of labour market vulnerability among young people. Since 2010, the concept of NEET (young people not in employment, education or training) has been widely used as a tool to inform youth-oriented policies in the 28 Member States of the European Union. The term covers unemployed and inactive young people not enrolled in any formal or non-formal education. Since its inception, the NEET concept has proved a powerful tool in enhancing understanding of young people's vulnerabilities in terms of labour market participation and social inclusion.

Ključne riječi: mlade osobe, socijalna politika, koncept NEET (Not in Education, Employment or Training), socijalna isključenost

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 11/2016

UDK: 331.5 (4)

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

POREZNE REFORME U DRŽAVAMA ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE 2015. GODINE

RADNO PRAVO 06/16

U nastavku se za naše čitatelje pruža skraćeni i prilagođeni hrvatski prijevod odabranih poglavlja publikacije pod nazivom: Porezne reforme u državama članicama EU 2015. godine, koja broji gotovo 130 stranica teksta i tablica.

SAŽETAK:
Europska komisija, točnije njezin Odjel za ekonomska i financijska pitanja (Economic and Financial Affairs) i Porezna i carinska unija (Taxation and Customs Union) krajem 2015. objavilo je publikaciju pod nazivom Porezne reforme u državama članicama EU 2015. godine (Tax Reforms in EU Member States), institucionalni dokument br. 8. Publikacija je objavljena isključivo na engleskom jeziku. Dozvoljena je njezina reprodukcija uz navođenje izvora.

Summary:
The European Commission, more specifically its Department for Economic and Financial Affairs and the Taxation and Customs Union in late 2015 published a publication named Tax reforms in EU Member States in 2015., an institutional document no. 8th. The publication is published in English. Its reproduction is allowed only with source citing.

Ključne riječi: porezi, porezne reforme u državama članicama EU 2015. godine

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 6/2016

UDK: 336.22(4)

Alan Vajda, mag. iur.

PRAVILNIK O DOSTAVI PRIJEDLOGA DRŽAVNIH POTPORA, PODATAKA O DRŽAVNIM POTPORAMA I POTPORAMA MALE VRIJEDNOSTI TE REGISTRU DRŽAVNIH POTPORA I POTPORA MALE VRIJEDNOSTI

RADNO PRAVO 03/17

Navedenim stručnim tekstom dajemo prikaz novog Pravilnika o dostavi prijedloga državnih potpora, podataka o državnim potporama i potporama male vrijednosti te registru državnih potpora i potpora male vrijednosti koji je donijelo Ministarstvo financija Republike Hrvatske, time da je isti objavljen u Narodnim novinama br. 121/16., te se primjenjuje počevši od 1. siječnja 2017. godine.

SAŽETAK:
Pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, Zakonom o državnim potporama uvedena je u sustav državnih potpora u Republici Hrvatskoj politika državnih potpora kao potpuno novi mehanizam kojim su postavljeni prioritetni ciljevi pri dodjeli državnih potpora, odnosno svrha učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske. Politika državnih potpora sastavni je dio novog Zakona o državnim potporama (Narodne novine, br. 47/14), pa je radi provedbe i nadzora provedbe politike državnih potpora propisana nadležnost Ministarstvo financija Republike Hrvatske.

Summary:
By the Croatian accession to the European Union, the State Aid Act introduces in the state aid system of the Croatia, a state aid policy as a new mechanism to set priority goals in the allocation of state aid, as well as the efficient use of the Croatian state budget. State aid policy is an integral part of the new State Aid Act (Official Gazette, no. 47/14), so for the purpose of implementing and monitoring the implementation of state aid policy it is prescribed the competency of Croatian Ministry of Finance.

Ključne riječi: državne potpore, registar državnih potpora

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 3/2017

UDK: 338.246.027

Predrag Bejaković

OBRAZOVANJE ZA NOVA ZNANJA I VJEŠTINE U SVIJETU RADA

RADNO PRAVO 01/13

Tema ovog stručnog rada je obrazovanje za nova znanja i vještine u svijetu rada. Autor prikazuje stanje u svijetu te u Hrvatkoj.

Sažetak
Danas je u svijetu općeprihvaćen način porasta životnog standarda koji se ne može prenijeti na iduće naraštaje, utemeljen na pretjeranom iskorištavanju prirodnih izvora i narušavanju ekološke ravnoteže. Širom svijeta provode se mnogobrojne aktivnosti na poboljšanju stanja, pri čemu gotovo i ne treba podsjećati koliko je za cjelokupni gospodarski razvoj važno pitanje ljudskog kapitala. Nažalost, sadašnje stanje U Hrvatskoj je daleko od zadovoljavajućeg, posebice u testova PISA koji pogledu nedvojbeno pokazuje kako su učenici Hrvatskoj u cjelini lošiji u primjeni stečenih znanja te u služenju znanjima i sposobnostima u nepredviđenim uvjetima. Stoga su u Hrvatskom prelasku na društvo znanja potrebne snažne i brze promjene u ponašanju svih dionika.

Ključne riječi: obrazovanje, nova znanja i vještine, održivost čovjekovog okoliša, Hrvatska

Abstract
Today in the world is widely accepted that the current way of raising the living standard cannot be transferred on to the next generations. It is based on the excessive exploitation of natural resources and on endangering of the ecological balance. Worldwide are conducted numerous activities to improve the situation. In them there is almost no need to remind how in the overall economic development an important issue is the human capital. Unfortunately, the current situation in Croatia is far from satisfactory, especially in regard to the PISA test. It clearly shows that in general the students in Croatia are weaker in the application of acquired knowledge and skills and in their ability to respond to emergency conditions. Therefore, the Croatian transition to a knowledge society needs strong and rapid changes in the behaviour of all stakeholders.
Keyword: education, new knowledge and skills, environmental sustainability, Croatia

Predrag Bejaković
Institut za javne financije, Zagreb

Radno pravo 01/2012
UDK 37.01

Branka Bet-Radelić, dipl. iur.

ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA U RADNIM ODNOSIMA

RADNO PRAVO 09/17

U radu se iznosi osvrt na osnovne informacije kojima dolaze do primjene odredbe koje se odnose na Zaštitu osobnih podataka, s posebnim osvrtom na osobne podatke radnika te novostima koje će nam stupanjem na snagu donijeti Opća Uredba o zaštiti osobnih podataka.

SAŽETAK:
Pod zaštitom osobnih podataka podrazumijeva se zaštita privatnosti i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka. Stoga, štiteći osobne podatke štitimo privatnost fizičkih osoba u širem smislu, njihov privatan život, njihove navike i stavove u privatnom i poslovnom okruženju, njihovo kretanje, hobije i sve ono što određuje nekog pojedinca i po čemu se on razlikuje od drugih osoba.

Summary:
Protection of personal data involves the protection of privacy and other human rights and fundamental freedoms in the gathering, processing and using personal data. Therefore, by protecting personal data we protect the privacy of individuals in the broader sense, their private life, their habits and attitudes in the private and business environment, their movement, hobbies, and everything that determines an individual and that differentiate him/her from the other people.

Ključne riječi: zaštita osobnih podataka radnika, voditelj zbirke osobnih podataka, službenik za zaštitu osobnih podataka

Branka Bet-Radelić, dipl. iur.
Agencija za zaštitu osobnih podataka

RADNO PRAVO 9/2017 (str. 3-10)

UDK: 349.2: 342.738

 

Alan Vajda, mag. iur.

NOVOSTI PRI PLAĆANJU OBVEZNOG DOPRINOSA HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI I OBRTNIČKIM KOMORAMA U 2016. GODINI

RADNO PRAVO 03/16

U prvom dijelu rada obrađujemo problematiku koja se odnosi na promjene koje su nastale u odnosu na financiranje poslovanja Hrvatske gospodarske komore u 2016. godini, dok u drugom dijelu rada obrađujemo problematiku koja se odnosi na nastale promjene kod plaćanja obveznih doprinosa obrtničkim komorama u 2016. godini sukladno odredbama Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 143/13).

SAŽETAK:
Promjenama koje proizlaze iz Odluke o financiranju Hrvatske gospodarske komore u 2016. godini, kao i izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak kojim je povećan dosadašnji osobni odbitak, došlo je do promjena pri plaćanju obveznog doprinosa Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Summary:
Changes arising from the Decision on the financing of the Croatian Chamber of Commerce in 2016, as well as amendments to the Income Tax Act which has increased the current personal allowance, have led to changes in the payment of mandatory contributions to Croatian Chamber of Economy and Croatian Chamber of Trades and Crafts.

Ključne riječi: obvezni doprinosi, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 3/2016

UDK: 334.788:347.42


Dr. sc. Marinko Đ. Učur

PRIKAZ KNJIGE: DETALJNI KOMENTAR NOVOG ZAKONA O RADU

RADNO PRAVO 09/14

Izdavač: ROSIP d.o.o. (Radno pravo), Zagreb, 2014.
Urednik: Krešimir Rožman; Tisak: Tiskara Orbis impressio d.o.o. Zagreb; CIP- Nac. i sveuč. knjižnica Zagreb pod brojem 884077; ISBN: 978-953-7733-09-4. Strana 800. Sadržaj: Uvod i komentar novog Zakona o radu (glava I. do glava IX.); Popis propisa iz radnih odnosa i vezanih za radne odnose.

Nova knjiga DETALJNI KOMENTAR NOVOGA ZAKONA O RADU u izdanju Rosip d.o.o.- Radno pravo Zagreb, 2014., pojavila se nekoliko dana nakon što je Zakon o radu objavljen u „N.N." 93/14 i stupio na snagu 7. kolovoza 2014.godine. Autori tekstova su: DARKO ČAVRAK, DOMAGOJ FRANJO FRNTIĆ, IRIS GOVIĆ PENIĆ, MARINA GRUBAN, DARKO MILKOVIĆ, NATAŠA NOVAKOVIĆ I KREŠIMIR ROŽMAN. Urednik ovog vrijednog izdanja je KREŠIMIR ROŽMAN. To su vrsni teoretičari i stručnjaci potvrđeni u praski (sudskoj i drugoj) zahtjevnih i složenih kolektivnih i individualnih radnih odnosa. Knjiga je uređena po propisanim i zahtjevnim pravilima.
Zašto je ova knjiga vrijedna hvale? Zakon o radu pripreman je više od godinu dana. Zastoji su bili česti. Aktivnosti subjekata u tom postupku bile su različite. To je izazivalo brojne primjedbe. Konačno je hrvatski Sabor donio (novi) Zakon o radu, 15. srpnja 2014. Objavljen je u „Narodnim novinama" broj 93. od 30. srpnja 2014., a primjenjuje se od 7. Kolovoza 2014. godine.
U rekordnom roku autori su pripremili materijale za ovu vrijednu stručnu knjigu. Neke odredbe Zakona o radu detaljno su komentirane,a kod nekih stoji opravdani prigovor da su „kasno usuglašene" među socijalnim partnerima „zbog čega nije bilo dovoljno vremena za bolju razradu tih normi niti kritičkog osvrta stručne javnosti, pa te norme imaju stanovite nedostatke odnosno manjkavosti" , kako piše u „Uvodu" ove knjige. Nadalje u „Uvodu" piše: „Osnovni cilj Zakona trebao bi biti njegov povoljni i poticajni utjecaj na gospodarski razvoj i zapošljavanje. Međutim, bojimo se da se taj učinak neće ostvariti, barem ne u značajnoj mjeri, jer su to ionako prevelika očekivanja od svakog Zakona o radu. Za tako što bi trebalo riješiti puno i previše drugih važnih pitanja, a da bi onda ponešto dodatno utjecao i Zakon o radu. Međutim, jedan utjecaj će Zakon vjerojatno imati – a to je da će stvoriti dosta problema u primjeni, kako zbog stanovitih nejasnoća i nepreciznosti jednog dijela normi, tako i zbog kratkog roka primjene..."
Autori su označeni (imenom i prezimenom,funkcijom, poslodavcem) ali i sa napisanim komentarima za točno određene odredbe članaka Zakona o radu koje su komentirali. Učinjen je veliki napor da se taj posao obavi.
Korisnici na jednom mjestu imaju tekst Zakona o radu, onako kako je objavljen u „Narodnim novinama." Daleko teže je i više označiti razliku u odnosu na raniji Zakon o radu „N.N." 149/09 do 73/13, pa ako ima razlike ona je „napisana" , a najteže je i originalno bilo napisati „komentar autora o tom članku" ali i „upravne mjere i prekršaji (tamo gdje postoje)." To je učinjeno znalački i to uz „navedena mišljenja ministarstva, sudske prakse hrvatskih sudova te odluke Suda Europske unije" čini poseban kvalitet a knjigu korisnim priručnikom brojnih korisnika.
Komentari su originalni jer su autori „obrađivali one dijelove Zakona kojima se više ili pretežno bave". To daje ovom priručniku poseban karakter. Niti jedna odredba Zakona o radu nije „zaobiđena": od zasnivanja radnog odnosa do ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa u individualnim radnim odnosima, ali i kolektivnim radnim odnosima: sudjelovanje radnika u odlučivanju, udruge, kolektivni ugovori, štrajk, gospodarsko-socijalno vijeće. To se odnosi i na druge dijelove sve do „prijelaznih i završnih odredbi".
Poseban dio je „Popis propisa" na snazi u vezi s radnim odnosima, što je od velike koristi svakom tko se ovom knjigom bude koristio. Korisnik će se jednostavno snalaziti i „iz prve ruke" imati najbržu informaciju. Za buduće složene, zahtjevne i životne individualne i kolektivne radne sporove od velike koristi će biti birana upravna i sudska praksa. U tom smislu priručnik je pregledan i praktičan, upravo onakav kakav trebaju i očekuju oni kojima je namijenjen.
Vrsni autori su pokazali znanje. Zakon o radu će se primjenjivati i u praksi potvrđivati (više ili manje) ali sa ovim komentarima bolje i lakše.
Dobili smo jedinstveni priručnik za praktičare ali i za teoretičare rada i radnih odnosa. Napisano je pregledno, jasno, precizno suvremenim jezikom. Poruke su nedvojbene. Namjena određena i odrediva. Knjiga je dar onih koji znaju svu složenost radnih odnosa. Hvala im. Hvala uredniku i izdavaču. Poželimo im nove uspjehe a knjizi da dođe u ruke koje znaju cijeniti dobru stručnu knjigu.

Dr. sc. Marinko Đ. Učur
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik iz Rijeke

Radno pravo 09/2014

Dr. sc.Predrag Bejaković, dr. sc. Vjekoslav Bratić i dr .sc. Goran Vukšić

MEĐUNARODNA USPOREDBA ZAPOSLENOSTI I NAKNADA ZA ZAPOSLENE U JAVNOM SEKTORU U HRVATSKOJ I U EUROPSKOJ UNIJI

RADNO PRAVO 03/12

U članku se prikazuje međunarodna usporedba zaposlenosti i naknada za zaposlene u javnom sektoru u Hrvatskoj i u Europskoj uniji, dakle veličina hrvatskog javnog sektora u odnosu na javne sektore zemalja Europske unije, mjerena udjelom zaposlenih u javnom sektoru u ukupnom broju zaposlenih.

Sažetak

U članku se prikazuje veličina hrvatskog javnog sektora u odnosu na javne sektore zemalja Europske unije, mjerena udjelom zaposlenih u javnom sektoru u ukupnom broju zaposlenih. Također se komparira visina proračunskih rashoda opće države za naknade zaposlenima u odnosu na zemlje Europske unije (tj. udio tih rashoda u bruto domaćem proizvodu). Budući da postoje mnoga ograničenja prilikom provođenja međunarodnih komparativnih analiza, i to prvenstveno zbog nedostatnih usporedivih podataka, u ovom radu se oslanjamo i na usporedbu udjela zaposlenih u djelatnostima u kojima prevladavaju zaposlenici javnog sektora u ukupnoj zaposlenosti. Uz neke ograde, može se zaključiti da prema usporedbi sa zemljama Europske unije, i posebno sa zemljama srednje i istočne Europe, Hrvatska ima ispodprosječan udio zaposlenih u sektoru opće države u ukupnoj zaposlenosti. Kod javnih poduzeća slika je drugačija, pa je Hrvatska među zemljama s velikim udjelom zaposlenih u javnim poduzećima. Udio svih zaposlenih u područjima djelatnosti javne uprave, obrazovanja i zdravstva, niži je u Hrvatskoj nego u većini zemalja Europske unije. Isti zaključak vrijedi i u usporedbi sa zemljama srednje i istočne Europe. Također, udio rashoda opće države za naknade zaposlenima niži je od prosjeka Europske unije, ali je nešto viši od prosjeka zemalja srednje i istočne Europe.

Ključne riječi: Hrvatska, zaposlenost, javni sektora, međunarodna usporedba

Summary

The article describes the size of the Croatian public sector in relation to the public sectors of the European Union member states, as measured by the share of the employed in the public sector in the total number of employed. It also compares the level of the budgetary expenditures of the general government for employees' benefits in relation to the European Union member states (i.e. the share of these expenditures in the gross domestic product). Since there are many limitations in conducting international comparative analyses, primarily because of the lack of comparable data, in this paper we rely also on the comparison of the share of the employed in activities dominated by public sector employees in total employment. Despite certain reservations, it can be concluded that as compared to the EU member states, in particular as compared to the countries of Central and Eastern Europe, Croatia has a below-average share of the employed in the general government sector in the total employment. The situation with public companies is different, hence Croatia is among the countries with a large share of employees in public companies. The share of all employees in the areas of the activity of public administration, education and health care is lower in Croatia than in most European Union member states. The same conclusion is true in the comparison with the countries of Central and Eastern Europe. Furthermore, the share of expenditures of the general government for employees' benefits is lower than the EU average, but slightly higher than the average of the Central and Eastern European countries.

dr. sc.PREDRAG BEJAKOVIĆ, dr. sc. VJEKOSLAV BRATIĆ i dr .sc. GORAN VUKŠIĆ

Institut za javne financije, Zagreb

UDK 331.5

Radno pravo 3/2012

Mr. sc. Bruno Moslavac

RADNOPRAVNI ASPEKTI RADA ZA OPĆE DOBRO

RADNO PRAVO 06/13

U okviru izvršavanja kaznenopravne sankcije rada za opće dobro, osuđenici odrađuju dobrovoljno društveno koristan rad, koji sadržajno obuhvaća brojne elemente radnoga odnosa i radnoga prava uopće.

Sažetak:
Kažnjavanje građana na način da ih se prisili na rad u bilo kojem obliku odavno je napušteni u suvremeih društvima, ali rad kao način odrađivanja duga društvu zbog grijeha iz prošlosti sve više postaje sredstvo izvršenja kaznenopravnih sankcija.
Alternativno sankcioniranje protupravnih ponašanja uzdignuto je institucionalnim putem i razvijanjem društvene svijesti na dojmljivu razinu, gdje se počinitelji kaznenih djela dobrovoljno podvrgavaju obavljanju društveno korisnih zadaća, u cilju da sebi omoguće izbjegavanje odsluženja kazne oduzimanja slobode, uz istovremeno nadoknađivanje štete koju su nanijeli prvenstveno pravnom poretku svojim neprihvatljivim ponašanjem.
Ključni elementi kod takvog oblika rada jesu temelj rada, način izvršavanja rada za opće dobro uz poštivanje njegovih temeljnih načela, prava „radnika" prilikom izvršavanja odnosnog rada, ovlaštenici nalaganja rada za opće dobro, mogućnosti odgode i prekida rada te posljedice neizvršavanja rada za opće dobro.

Ključne riječi: rad za opće dobro, kaznenopravne sankcije ovlaštenici nalaganja, mogućnost odgode, posljedice neizvršavanja rada za opće dobro

mr. sc. BRUNO MOSLAVAC
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Virovitici
Radno pravo 6/2013
UDK 343.244

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović

NEDAVNE REFORME POREZNIH SUSTAVA U EUROPSKOJ UNIJI: DOBRE I LOŠE VIJESTI

RADNO PRAVO 04/14

Autor daje prilagođeni prikaz teksta Nedavne reforme poreznih sustava u EU: dobre i loše vijesti , objavljenog od strane Europske komisija, Direkcije za oporezivanje i carinsku uniju.

Sažetak:
Europska komisija, Direkcija za oporezivanje i carinsku uniju, na svojim web stranicama objavila je publikaciju pod nazivom „Nedavne reforme poreznih sustava u EU: dobre i loše vijesti" (Recent Reforms oft he Tax Systems in the EU: Good and Bad News). Autori publikacije koja je objavljena kao radni dokument br. 39-2013. (working paper n. 39 – 2013) su Gaëlle Garnier, Aleksandra Gburzynska, Endre György, Milena Mathé, Doris Prammer, Savino Ruà i Agnieszka Skonieczna. Prema uvodnom komentaru, zadaća ovakvog radnog dokumenta je skretanje pozornosti na ovaj uradak i traženje komentara i sugestija za dalje analize. Predstavlja preliminarni rad, namijenjen je korištenju radi poticanja diskusije i komentara. Stavovi iznesen u tom radu stavovi su autora, a ne Europske komisije. U manjoj mjeri iznose se i podatci za Hrvatsku. Rad je dostupan samo na engleskom jeziku; u nastavku slijedi skraćeni i prilagođeni prijevod.

Ključne riječi: porezni sustav, reforma poreznog sustava u EU, trendovi u oporezivanju

Preveo i prilagodio:
Prof. dr. sc. Nikola Mijatović,
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Radno pravo 04/2014

UDK 336.2 (4)

 

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

STATISTIČKE NOVOSTI IZ EU ? STOPA NEZAPOSLENOSTI, TROŠAK RADA I DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

RADNO PRAVO 12/15

Donosimo dio publikacije Eurostata objavljenog 30. rujna 2015, koja se odnosi na određene uvjete na tržištu rada (udjel nezaposlenih, troškovi rada i očekivana starost).

SAŽETAK:
U nastavku se pruža prilagođeni prijevod nekoliko priopćenja Eurostata (Statističkog ureda Europske unije), koji gotovo svakodnevno na svojim web-stranicama objavljuje zanimljive i pouzdane statističke podatke s područja EU. Za potrebe naših čitatelja odabrana su tri priopćenja za javnost, međusobno su povezana, a tiču se uvjeta na tržištu rada. Prvo priopćenje pruža podatke o udjelu nezaposlenih, drugo priopćenje podatke o troškovima rada, dok treće priopćenje pruža podatke o očekivanoj starosnoj dobi u budućnosti, što će imati utjecaja na visine doprinosa i funkcioniranje sustava socijalnog osiguranja, s obzirom na predvidive demografske poteškoće.

Summary:

Hereinafter is provided a translation of a several announcements from Eurostat (the Statistical Office of the European Union), which almost daily on their website publish interesting and reliable statistical information from the EU. For our reader´s purposes, three press releases are chosen and interlinked, relating to employment conditions on market. First report provides data on the proportion of the unemployed, second informaton on labor costs, while the third provides information on life expectancy in the future, which will have an impact on the level of contribution and the functioning of the social security system, considering the predicted demographic problems.

Ključne riječi: Eurostat 2015., stopa nezaposlenosti, trošak rada, dobna struktura stanovništva

prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet u Zagrebu

RADNO PRAVO 12/2015

UDK: 331.56 (4)

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

STATISTIČKE NOVOSTI IZ EU ? STOPA NEZAPOSLENIH, PAD PROIZVODNIH CIJENA, ZAPOŠLJAVANJE NEZAPOSLENIH, ZAPOŠLJAVANJE IKT-STRUČNJAKA

RADNO PRAVO 04/16

U nastavku se pruža prilagođeni prijevod nekoliko priopćenja Eurostata (Statističkog ureda Europske unije), koji gotovo svakodnevno na svojim web-stranicama objavljuje zanimljive i pouzdane statističke podatke s područja EU.

SAŽETAK:
U radu su odabrana četiri priopćenja za javnost; izravno se tiču uvjeta na tržištu rada. Prvo priopćenje pruža podatke o stopi nezaposlenih, drugo priopćenje sadrži podatke o padu proizvodnih cijena u industriji, treće priopćenje sadrži podatke o promjenama na tržištu rada i zapošljavanju osoba koje su prethodno bile nezaposlene, dok četvrto priopćenje sadrži podatke o broju i zapošljavanju stručnjaka informacijske i komunikacijske tehnologije.

Summary:
In this paper four press releases are selected; they are directly related to labour market conditions. First report provides information on the rate of unemployment, second report contains information about the fall of producer´s prices in the industry, third report contains information about changes in the labour market and employment of people who were previously unemployed, while the fourth report contains information about the employment rate of information and communication technology specialist.

Ključne riječi: stopa nezaposlenosti, pad proizvodnih cijena, Eurostat 2016

Preveo i prilagodio: prof. dr. sc. NIKOLA MIJATOVIĆ, dipl. iur.
Pravni fakultet u Zagrebu

RADNO PRAVO 4/2016

UDK: 331.5 (4)

Prof.dr.sc. Marinko Đ. Učur

DEROGIRANJE I DEGRADIRANJE AUTONOMNIH OPĆIH PRAVNIH NORMI U REPUBLICI HRVATSKOJ

RADNO PRAVO 03/13

U ovom stručnom radu autor analizira situaciju u kojoj se u Republici Hrvatskoj derogiraju i degradiraju autonomne opće pravne norme tj. kolektivni ugovori, čime se derogiraju temeljna načela demokratskog radnog prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje, na autonomno uređivanje radnih odnosa, na primjenu povoljnijeg prava, in favorem laboratores, ali i norme Ustava o vacatio legis te pravila nomotehnike kao znanosti o stvaranju pravnih propisa.

SAŽETAK:

S obrazloženjem da su," promijenjene gospodarske situacije i zbog nužnosti ujednačavanja uređenja prava" sve više se Vlada Republike Hrvatske kao pregovarač u određenim odnosima za sklapanje kolektivnih ugovora, javlja kao arbitar u dereguliranju, degradiranju i derogiranju autonomnih općih akata u oblasti rada i radnih odnosa. Uskraćuje se božićnica, regres za korištenje radnicima u javnim službama i dolje „putokaz" drugim poslodavcima smjer ponašanja u reguliranju tih odnosa u kolektivnim ugovorima.

Derogiraju se temeljna načela demokratskog radnog prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje, na autonomno uređivanje radnih odnosa, na primjenu povoljnijeg prava, in favorem laboratores, ali i norme Ustava o vacatio legis te pravila nomotehnike kao znanosti o stvaranju pravnih propisa. Heteronomnim propisima nalaže se usklađivanje svih autonomnih općih akata (svih kvalifikacija i razina) s „višim" aktom jer je zabranjeno načelo primjene povoljnijeg prava za radnika bez obzira što je uređeno „nižim" propisom.
Ima puno razloga da se postavi pitanje kuda ide taj i takav „stav" Vlade Republike Hrvatske, jer je to „privremeno" izravno djeluje na trajniije razvijanje nezamjenjive autonomne regulativeu radnim odnosima.

Ključne riječi: heteronomni i autonomni propisi, derogiranje, degradiranje, kolektivni ugovori, radni odnosi.

Summary

With the rationale of the "changed economic situation and necessity to harmonize the regulation of rights", the Government of the Republic of Croatia, in its capacity of a negotiator in certain relations for the conclusion of collective agreements, is increasingly acting as an arbitrator in deregulation, degradation and derogation of autonomous general acts in the field of labour and employment relations. Christmas bonuses and allowances to workers in public services are withheld, and other employers are given a signal to change their behaviour in regulating these relations in collective agreements.

There is a derogation of the fundamental principles of democratic labour rights to organizing and collective bargaining, to autonomous regulation of employment relations, right to the application of a more favourable right, in favorem laboratores, as well as the Constitutional standards on vacatio legis and the rules of nomotechnics as a science of drafting legal regulations. Heteronomous regulations prescribe harmonization of all autonomous general acts (of all qualifications and levels) with the "higher" act because the principle of a more favourable right for workers has been banned, regardless of the fact it is regulated by "lower" regulation.

There are many reasons to raise an issue where does this and such "attitude" of the Croatian Government lead, because this what is declared "temporary" has a direct effect on more permanent development of irreplaceable autonomous regulation of employment relations.

Prof.dr.sc. Marinko Đ. Učur
Znanstveni savjetnik iz Rijeke
Radno pravo 03/2013
UDK 349.222.4

Željko Petrišić, dipl. iur.

SUDSKA PRAKSA KAO IZVOR PRAVA

RADNO PRAVO 09/15

Autor se osvrće na sudsku praksu kao supsidijaran izvor prava, te ukazuje na neujednačenost i kontroverznost sudske prakse, a time i gubitak u njezinu autoritativnost, obrazloženost i značaj.

SAŽETAK:

Članak prikazuje neke institute radnog prava, čiju primjenu sudska praksa dovodi u pitanje. Članak također iznosi proturječne, nelogične i neujednačene odluke, čime se izaziva velika pravna nesigurnost i gubi povjerenje u rad sudova. Propisi nisu savršeni, naprotiv, ali isto tako ne može se tolerirati nelogično tumačenje i primjena pravnih propisa i pravosudni voluntarizam.

Summary:

This paper presents some institutes of labour law, application of which the judicial practise questions. It also presents contradictory, illogical and inconsistent decisions, which cause legal uncertainty and distrust into proper functioning of the courts. The statues are not perfect, but illogical interpretation and application of legislation and judicial voluntarism also can not be tolerated.

Ključne riječi: sudska praksa, izvor prava, voluntarizam, pravna nesigurnost

Željko Petrišić, dipl. iur.
Odvjetnik iz Zagreba

RADNO PRAVO 9/2015

UDK: 349.2: 347.95


Krešimir Rožman

KONFERENCIJA O RADNIM ODNOSIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

RADNO PRAVO 12/12

U organizaciji časopisa „Radno pravo", a pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Hrvatske udruge poslodavaca, Nezavisnih hrvatskih sindikata i Matice hrvatskih sindikata, dana 12. prosinca 2012. o Zagrebu održana je Konferencija o radnim odnosima u Republici Hrvatskoj, s temom fleksibilnost i fleksigurnosti. Oko 260 sudionika u hotelu Antunović bilo je iznimno zadovoljno prezentacijama iznesenih od strane najeminentijih hrvatskih stručnjaka za radno pravo.
Uvodno izlaganje imao je ministar rada i mirovinskoga sustava dr.sc. Mirando Mrsić, koji je govorio u reformama Zakona o radu. Naglasio je da prilikom izmjena Zakona treba postići pravedni balans između fleksibilnosti i potreba poslodavaca kako bi se odgovorilo na posljedice gospodarske krize, s jedne strane, te zaštite radnika s druge strane.

Ljiljana Kaliterna Lipovčan, Toni Babarović, Andreja Brajša-Žganec, Predrag Bejaković, Lidija Japec

TRENDOVI U KVALITETI ŽIVOTA HRVATSKA: 2007. ? 2012. S NAGLASKOM NA SUBJEKTIVNO BLAGOSTANJE

RADNO PRAVO 09/16

Praćenje subjektivnog blagostanja može dovesti do vrijednih podataka, osobito kada društvo očekuje značajne promjene i reforme, kao što je trenutačno slučaj s Hrvatskom, sada punopravnim članom EU-a. Važne su intervencije politika za povećanje subjektivnog blagostanja stanovništva, ne samo jer je dobro osjećati se sretnim, već i jer sretni građani više volontiraju, imaju pozitivnije radno ponašanje i uspješniji su u više područja života. Subjektivno blagostanje treba ozbiljno uzeti u obzir prilikom donošenja politika jer povećanje blagostanja pojedinca čini dobro društvu u cjelini.

SAŽETAK:
Praćenje subjektivnog blagostanja može dovesti do vrijednih podataka, osobito kada društvo očekuje značajne promjene i reforme, kao što je trenutačno slučaj s Hrvatskom, sada punopravnim članom EU-a. Subjektivno blagostanje treba ozbiljno uzeti u obzir prilikom donošenja politika jer povećanje blagostanja pojedinca čini dobro društvu u cjelini. Između 2007. i 2012. došlo je do zamjetnog rasta razine subjektivnog blagostanja hrvatskih građana. Međutim, prema mnogim indeksima to je još uvijek ispod prosjeka EU28. Iako je subjektivno blagostanje napredovalo u ovom razdoblju, ono je još uvijek relativno nisko među starijim stanovništvom, nižim prihodovnim skupinama i nezaposlenima. Stoga su potrebne mjere za povećanje sudjelovanja na tržištu rada, osiguranje adekvatnih prihoda za sve, posebice za starije dobne skupine, a one su u skladu sa strategijom Europa 2020.

Summary:
The monitoring of subjective well-being can provide valuable data, especially when a society expects substantial changes and reforms, as currently is the case in Croatia, now a full member of the EU. Subjective well-being should therefore be seriously considered in policymaking, as an increase in individual well-being benefits society as a whole. There has been a noticeable increase in the level of subjective well-being of Croatian citizens between 2007 and 2012. However, this is still below the EU28 average according to many indices. Although subjective well-being improved during this period, it is still relatively low among older people, lower income groups, and unemployed people. Measures to increase labour market participation, to ensure adequate income for all, especially for older age groups, are necessary and in accordance with the Europe 2020 strategy.

Ključne riječi: kvaliteti života, subjektivno blagostanje, zadovoljstvo životom, Hrvatska

Ljiljana Kaliterna Lipovčan, Toni Babarović, Andreja Brajša-Žganec, Predrag Bejaković, Lidija Japec

RADNO PRAVO 9/2016

UDK: 316.728