Članci

Broj rezultata: 43

prof. dr. Nikola Mijatović, dipl. iur.

Oporezivanje starosnih prihoda (mirovina) u Njemačkoj

RADNO PRAVO 03/18

Njemačko ministarstvo financija na svojim internetskim stranicama javno je objavilo publikaciju „Besteuerung von Alterseinkünften“ (stanje 2017.), koja je namijenjena besplatnom korištenju. Izrijekom je zabranjeno njezino korištenje u političke svrhe. Pruža pregled oporezivanja različitih oblika starosnih prihoda (mirovina) i informira o određenim mogućnostima odbitka koje je zakonodavac predvidio. U nastavku slijedi prilagođeni prijevod spomenute publikacije.  Spomenuta publikacija od važnosti je za hrvatske rezidente u smislu poreznih propisa, ako su svoju mirovinu zaradili u Njemačkoj. Naime, prema čl. 19. Ugovora između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i imovinu (Narodne novine, br. 9/06.), postoji mogućnost da, pod određenim uvjetima, njemačka država razrezuje porez na mirovine koje su na njezinu području ostvarili hrvatski porezni rezidenti. 

SAŽETAK:
Njemačko ministarstvo financija na svojim internetskim stranicama javno je objavilo publikaciju „Besteuerung von Alterseinkünften“ (stanje 2017.), koja je namijenjena besplatnom korištenju. Izrijekom je zabranjeno njezino korištenje u političke svrhe. Pruža pregled oporezivanja različitih oblika starosnih prihoda (mirovina) i informira o određenim mogućnostima odbitka koje je zakonodavac predvidio.

Summary:
The German Ministry of Finance published on its web site a "Besteuerung von Alterseinkünften" (state of 2017) publication, which is intended for free use. It is expressly forbidden to use it for political purposes. It provides an overview of the taxation of various forms of old-age income (pension) and informs about certain deductible options that the legislator has foreseen.

Ključne riječi: oporezivanje mirovina, Besteuerung von Alterseinkünften, Njemačka

Preveo i prilagodio: prof. dr. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet u Zagrebu

RADNO PRAVO 3/2018

UDK: 368.914 :336.22

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

Programi stručnog osposobljavanja u odabranim zemljama

RADNO PRAVO 05/18

Potvrđena korist od programa koji povezuju obrazovanje i osposobljavanje te tako omogućavaju mladim ljudima stjecanje potrebnog radnog iskustva izazvali su povećanu usmjerenost širom Europske unije na te programe. Tako su stjecanje radnog iskustva kroz stažiranje ili pripravništvo postali dio najvažnijih mjera politika zapošljavanja, a Europska komisija (European Commission, 2013b) ističe kako su to najbolji načini za uspješno uključivanje mladih osoba u svijet rada, pa stoga ona kroz projekte poput Youth Opportunities Initiative i the Youth Employment Package provodi brojne ključne aktivnosti i to često uz značajnu pomoć Europskog socijalnog fonda

Sažetak:

Čini se kako su programi osposobljavanja i usavršavanja na radnom mjestu mnogo učinkovitiji i djelotvorniji od onih koji se provode samo u učionici. To bi se moglo pripisati činjenici kako mladi u njima imaju neposredni kontakt s poslodavcima i izravno stječu iskustva vezana za zahtjeve na tržištu rada. U tekstu se izlaže stanje po pojedinim zemljama u provođenju programa stručnog osposobljavanja i usavršavanja posebice mladih. Iako među zemljama postoje značajne razlike u provođenju tih programa, njihov najvažniji cilj je što lakše uključivanje mladih u svijet rada i mogućnost da steknu potrebno radno iskustvo, čiji im je nedostatak jedna od najvećih zapreka pri zapošljavanju.

Summary:

Workplace training and job skilling programmes seem to be much more effective and more efficient than those realised only in the classroom. This is probably caused by the fact that in such way young people have better contact with employers and directly gain experience, skills and knowledge that satisfy the labour market needs and demands. The article presents the implementation of vocational training and skilling programmes especially for young people in various countries. While there are significant differences between countries in implementation of these programmes, their most important goal is to facilitate the inclusion of young people in the world of work and enable them to acquire the necessary work experience, the lack of which is one of the biggest obstacles for their employment.

Ključne riječi: Stručno osposobljavanje, usavršavanje, tržište rada, zapošljavanje

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 5/2018

UDK: 378.6(4)

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

Iskustva odabranih zemalja u oporezivanju plaćenog rada u kućanstvu

RADNO PRAVO 06/18

Iako se na prvi pogled čini kako plaćeni rad u kućanstvu gubi na značenju u razvijenom svijetu, njegovo se značenje nikako ne smije zanemariti. Plaćeni rada u kućanstvu u Europi je znatno narastao u posljednjih nekoliko desetljeća zbog promjena u demografskim trendovima i kretanjima zaposlenosti. Starenje stanovništva (kojeg se mora razlučiti od biološkog starenja) podrazumijeva sve veći udio starijih osoba u ukupnom stanovništvu. Te osobe često ili nemaju djecu ili su ona zaposlena, pa moraju imati nekoga da im pomaže i njeguje ako žive sami. Nadalje, značajno se povećalo sudjelovanje žena u radu izvan kuće te ako postoje mogućnosti i potreba obitelji zapošljavaju osobu koja nije član kućanstva nego uz odgovarajuću naknadu brine o djeci, kuha, sprema, njeguje starije članove obitelji i obavlja druge potrebne poslove.

Sažetak:

Plaćeni rada u kućanstvu u Europi je znatno narastao u posljednjih nekoliko desetljeća zbog promjena u demografskim trendovima i kretanjima zaposlenosti. Starenje stanovništva (kojeg se mora razlučiti od biološkog starenja) podrazumijeva sve veći udio starijih osoba u ukupnom stanovništvu koje zahtijevaju gotovo stalnu pomoć. Najveći dio tih napora usmjeren je na razvoj mjera za formaliziranje plaćenog rada u kućanstvu i to ponajviše uvođenjem različitih oblika odbitka poreza (tax reliefs). Tako u tome postoji prilično velika razlika između pojedinih zemalja, u članku se iznose iskustva više europskih zemalja. Pritom se pokušavaju utvrditi prednosti i slabosti pojedinih rješenja i njihova moguća primjenjivost u drugim zemljama. U cilju smanjivanja nezaposlenosti, ali i zadovoljavanja potreba za plaćenim radom u kući, pred nositeljima političkih odluka preostaje složena zadaća iznalaženja učinkovitog sustava predlaganja i provođenja mjera formaliziranja tog oblika rada.

Summary:
The paid household (domestic) work in Europe has grown considerably in recent decades due to changes in demographic and employment trends. The aging of the population (which should be separated from biological aging) implies an increasing share of older people in the total population that requiring almost permanent aid and care. Most of these efforts are focused on the development of measures to formalization of the paid household work, mostly by introducing various forms of tax relief. As there are large differences between various countries, the article presents the experiences of selected European countries. The article explains the strengths and weaknesses of specific solutions and their possible applicability in other countries. In order to reduce unemployment and meet the needs for the paid household work, in front of policy makers is the complex task of finding an effective system for proposing and implementing formalization of this form of work.

 

Ključne riječi: oporezivanje, plaćeni rad u kući, formaliziranje plaćenog rada, porezne olakšice

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 6/2018

UDK: 336.22(4)

 

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Preporuka br. 205 Međunarodne organizacije rada o zaštiti radnika pogođenih kriznim situacijama

RADNO PRAVO 07/18

Krovna nadnacionalna institucija svijeta rada savjetuje dionike kako da se ponašaju u kriznim situacijama, uključujući i migrantsku krizu kojoj svjedočimo, stavljajući naglasak na institute socijalne pravde, socijalnog dijaloga i upravljanje krizom.


SAŽETAK: 
Krizne situacije odvajkada same po sebi predstavljaju izazov za svako društvo i svakog građanina, tako i za radnike, uslijed shvaćanja potrebe realizacije socijalne pravde i više desetljetne težnje za ostvarenjem koncepta dostojanstvenog rada.
Sposobnost brzog oporavka nakon katastrofe u bilo kojem obliku, označava sposobnost sustava, zajednice ili društva izložena opasnostima da pruži otpor, apsorbira i da se prilagodi, te u konačnici potpuno oporavi od učinaka opasnosti, pravovremeno i na učinkovit način, uključujući očuvanje i obnovu svojih bitnih osnovnih struktura i funkcija kroz upravljanje rizikom.
U ovome radu autor deskriptivnom metodom ukazuje na ključne odrednice Preporuke br. 205 Međunarodne organizacije rada, uz poseban osvrt na  radnike migrante, u posljednjih nekoliko godina zasigurno najugroženiju skupinu radnika, iz spektra naročito osjetljivih skupina radnika.
Zaključno se upućuje na objektivnu potrebu implementiranja i učinkovitog korištenja mehanizama pomoći radnicima pogođenim kriznim situacijama i migracijama, uz naglasak na uporabu socijalnog dijaloga, prilikom odgovora na sukobe, katastrofe i migracije.

Summary:

Crisis situations by themselves are a challenge for every society and every citizen as well as for workers due to the need to realize the need for social justice and more decades of aspirations to achieve the concept of decent work. 
The ability to recover quickly after a disaster in any form means the ability of the system, community or society exposed to dangers to provide resistance, absorb and adapt, and ultimately fully recover from the effects of danger in a timely and effective manner, including the preservation and renewal of its essential basic structures and functions through risk management. 
In this work, the author uses a descriptive method to point to key references of Recommendation no. 205 of the International Labor Organization, with a special emphasis on migrant workers, has certainly been the most vulnerable group of workers in the last few years, from the spectrum of particularly vulnerable groups of workers. 
It concludes by pointing to the objective need for implementation and effective use of assistance mechanisms for workers affected by crisis and migration, with emphasis on the use of social dialogue, response to conflicts, disasters and migration.

Ključne riječi: krizna situacija, socijalni dijalog, preporuka, migranti, dostojanstven rad

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 7-8/2018

UDK: 331.55

Dario Ćorić, mag. iur.

Revizija Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga

RADNO PRAVO 10/18

U nastavku donosimo pregled Direktive 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o izmjeni Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga čime su uvedene promjene prilikom upućivanja radnika na području EU.

SAŽETAK:
9. srpnja 2018. g. u Službenom listu Europske unije objavljena je Direktiva 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o izmjeni Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (dalje: Direktiva 2018) čime su uvedene promjene prilikom upućivanja radnika na području EU. Više je ciljeva revizije Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (dalje: Direktiva 1996), a s obzirom na različite stavove država članica EU proces revizije Direktive je izazvao podjele između „starih“ i „novih“ država članica. Rad se osvrće na primjenu Direktive 1996 i njenu sudsku praksu te na ključne promjene koje unosi revizija.

Summary:
On 9 July 2018, Directive (EU) 2018/957 of the European Parliament and of the Council of 28 June 2018 amending Directive 96/71/EC concerning the posting of workers in the framework of the provision of services was published in the Official Journal of the European Union which introduces key changes to posting of workers within EU. Revision has several goals and due to the opposed positions of Member States there was divide between "old" and "new" Member States. The paper focuses on the application of Directive 96/71/EC and its case-law together with the key changes introduced by the revision.

Ključne riječi: upućivanje radnika, Direktiva 96/71/EZ, revizija, sudska praksa

Dario Ćorić, mag. iur.
Hrvatska udruga poslodavaca

RADNO PRAVO 10/2018

UDK: 331.5 (4)

Snježana Baloković, dipl. iur.

Europski stup socijalnih prava

RADNO PRAVO 12/18

Članak obrađuje uspostavu europskog stupa socijalnih prava, zajedničku politiku u području tržišta rada i sustavu socijalne sigurnosti/socijalne skrbi utemeljene na Ugovoru. 


SAŽETAK:
Europski stup socijalnih prava promovira zajedničke standardne vrijednoti u tom području, međutim države članice time nisu spriječene da uspostave više standarde od ugovorenih. Zajedničku politiku najavila je Europska komisija u travnju 2017. godine, a Europski parlament, Vijeće Europske unije i Komisija istu su svečano proglasili u studenome 2017. godine, na Sastanku na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast, održanom u Göteborgu (Švedska). Da bi oživotvorila spomenutu politiku Europska komisija predložila je niz mjera, zakonodavnih i drugih inicijativa vezanih za uspostavu ravnoteže između poslovnog i privatnog života, organizaciju radnog vremena, pravedne plaće, informiranje radnika, jednake mogućnosti za žene i muškarce u pristupu tržištu rada i minimalnom prihodu, pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti. Utvrđeno je ukupno 20 ključnih načela usmjerenih na osiguravanje postojećih i uspostavu novih učinkovitijih prava europskih građana, a ista su grupirana u 3 osnovne kategorije. To su jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti i socijalna zaštita i socijalna inkluzija. Ostvarivanje načela i prava definiranih u Europskom stupu socijalnih prava zajednička je odgovornost država članica, institucija Europske unije, socijalnih partnera i ostalih dionika.

Summary:
The subject of paper is establishment of the European Pillar of Social Rights, common policy within the area of labor market and social security system/social welfare system based on TFEU. European Pillar of Social Rights is aimed at promotion of common standard values, while Member States are not prevented from establishing better standards than the contracted ones. Common policy was announced by European Commission in April 2017 and the European Parliament, the Council and the Commission officially proclaimed it in November 2017, at the Summit on Fair Employment and Growth, held in Gothenburg (Sweden). In order to implement this policy, the European Commission has proposed a series of measures, legislative and other initiatives to establish a balance between business and private life, organization of working time, fair pay, information for workers, equal opportunities for women and men in access to the labor market and minimum income, access to health and social protection. There is 20 principles in total aimed at ensuring the existence of new and more effective European citizens' rights, and they are grouped into 3 basic categories. These are equal opportunities and access to the labor market, fair working conditions and social protection and social inclusion. The realization of the principles and rights defined in the European Pillar of Social Rights is the common responsibility of the Member States, the institutions of the European Union, social partners and other stakeholders.

Ključne riječi: Europski stup socijalnih prava, jednake mogućnosti, tržište rada, pravedni radni uvjeti, socijalni dijalog, socijalna zaštita, socijalna inkluzija, minimalni dohodak, dohodak u starosti, zdravstvena skrb, uključenost osoba s invaliditetom, stanovanje, briga o djeci, ravnoteža poslovnog i privatnog života

Snježana Baloković, dipl. iur.

RADNO PRAVO 12/2018

UDK: 364 (4)

Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. studija

Položaj radnika u nestandardnom radnom odnosu prema Direktivi (EU) 2019/1152

RADNO PRAVO 09/19

U ovome članku se analizira utjecaj Direktive 2019/1152 na položaj radnika u nestandardnim (atipičnim) oblicima rada u RH. U prvom odjeljku će se prikazati oblici nestandardnih oblika zapošljavanja, u drugom dijelu će se ukratko prikazati sadržaj Direktive 2019/1152. U trećem dijelu će se analizirati utjecaj Direktive 2019/1152 na zakonodavni okvir kojim se uređuje pravni položaj radnika zaposlenih u nestandardnim oblicima rada te njezin utjecaj na uvjete rada te kategorije radnika u RH.
 

Sažetak:
Posljednjih godina pod utjecajem tehnoloških promjena i potreba za fleksibilnošću na tržištu rada razvijaju se novi nestandardni oblici zapošljavanja i rada za koje se u stručnom i javnom diskursu koristi različita terminologija i pojmovi, a kojima je zajedničko da podrazumijevaju nesigurne i fleksibilne oblike rada. Radno pravna zaštita temeljena na standardnim oblicima rada nije u dovoljnoj mjeri prilagođena specifičnostima radnog odnosa radnika sa atipičnim ugovorima o radu uslijed čega je ta kategorija radnika izložena prekarnim uvjetima rada.

Summary:
In recent years, under the influence of technological development and need for flexibility in the labor market, new non-standard forms of employment have been developed, using different terminology in professional and public discourse which have in common precarious and flexible forms of work. Labor remedies based on standard forms of work are not sufficiently adapted to the specifics of the employment of workers with atypical employment contracts which causes this category of workers to be exposed to precarious working conditions.


Ključne riječi: atipični oblici rada, nestandardni radni odnos, Direktiva (EU) 2019/1152

Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. studija

RADNO PRAVO 9/2019

UDK: 331.102.1

 

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Snaga i rang propisa Međunarodne organizacije rada i pravne stečevine EU i Vijeća Europe - osnova nacionalnog radnog i socijalnog zakonodavstva

RADNO PRAVO 12/19

U ovome radu naglašava se potreba i obveza da nacionalno (heteronomno i autonomno) pravo u navedenim odnosima bude u skladu s normama prava MOR-a, EU i VE.

Sažetak:
Prošlo je 100 godina (29. 06. 1919.) od osnivanja i Ustava Međunarodne organizacije rada 
(MOR-a) i njezinih prvih konvencija, što, uz univerzalna vrela radnoga (i socijalnog) prava, a kasnije i uz primarna i sekundarna vrela prava Europske unije (EU) i Vijeća Europe (VE) čini svojevrsnu kodifikaciju međunarodnog radnog prava o slobodama i pravima na radu i u vezi s radom koja čine jedinstvo univerzalnih i prirodnih prava.
To čini osnov za donošenje propisa („bivših“ i „sadašnjih“) u radnopravnim i socijalnopravnim odnosima u svakoj državi-članici pa tako i u Republici Hrvatskoj. 

Summary:
100 years have passed since the founding and constitution of the International Labor Organization and its first conventions, with the universal sources of labor (and social) law and later with the primary and secondary sources of European Union and Council of Europe law, which makes some sort of codification of international labor law on freedoms and the rights at work and in relation to work that make up the unity of universal and natural rights. This forms the basis for the adoption of regulations in labor and social relations in each Member State, including in the Republic of Croatia.


Ključne riječi: Međunarodna organizacija rada, pravna stečevina EU i VE, nacionalno radno i socijalno zakonodavstvo, temelji i principi usklađenosti

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Znanstveni savjetnik 

RADNO PRAVO 12/2019

UDK: 331:061.2(100)

 

 

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

Aktivnosti odabranih zemalja u ublažavanju posljedica korona virusa

RADNO PRAVO 04/20

Svijet je pogodio jako neugodan nevidljivi neprijatelj i početkom travnja 2020. godine još se ne nazire kraj te pandemije. Odabrane zemlje provode brojne mjere usmjerene za ublažavanje krize nastale uslijed pandemije korona virusa.

Sažetak:
Izbijanje koronavirusa proglašeno je svjetskom pandemijom te je Svjetska zdravstvena organizacija navela kako se radi o izvanrednoj situaciji za javno zdravstvo od međunarodne važnosti. Gotovo sve zemlje u svijetu, a posebno u Europi, provode raznovrsne mjere kako bi se što je više moguće zaustavilo širenje virusa. To neminovno utječe na mnogobrojna ograničenja u velikom dijelu društva i gospodarstva. U tekstu se izlažu mjere koje odabrane zemlje provode u ublažavanju ekonomskih posljedica krize nastale zbog korona virusa. Pritom se pokušava opisati moguće mjere koje se odnose na radno zakonodavstvo i aktivnosti predviđene za ublažavanje ekonomske posljedica korona virusa (pomoći, smanjene poreza, davanje plaće ili naknade i dr.). 

Summary:
The outbreak of the coronavirus was declared a worldwide pandemic and the World Health Organization said it was a public health emergency of international importance. Almost all countries in the world, and especially in Europe, are implementing a variety of measures to stop the spread of the virus as much as possible. This inevitably causes many constraints in the society and the economy. The text outlines the measures taken by the selected countries to mitigate the economic consequences of the crisis caused by the coronavirus. It attempts to describe possible measures related to labour legislation and activities intended to mitigate the economic consequences of the coronavirus (aid, reduced taxes, payment of wages or benefits, etc.).

Ključne riječi: korona virus, pandemija, gospodarske posljedice, radno zakonodavstvo 

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 4/2020

prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

Skraćeno radno vrijeme u EU

RADNO PRAVO 11/20

Mnoge europske države, naročito sad u vrijeme pandemije korona virusa, uvode mjeru skraćivanja radnog vremena kako bi se spriječio gubitak radnih mjesta. U nastavku donosimo poredbeni prikaz uvođenja mjere skraćivanja radnog vremena po određenim državama članicama EU.

Sažetak: 
Gospodarsko srozavanje potaknuto korona pandemijom dovelo je i dovodi u opasnost mnoga radna mjesta. Kao jedna od mjera kojom se bori za očuvanje radnih mjesta, umjesto masovnog otpuštanja, skraćeni je rad odnosno skraćeno radno vrijeme (njem. kurzarbeit). Taj politički instrument raširen na europskim tržištima rada podrazumijeva program koji aktiviraju poduzeća suočena s gospodarskom krizom. U praksi se uobičajeno provodi na dva načina: a) smanjuje se satnica zaposlenicima; b) šalje ih se na neplaćeni odmor. U protivnom, bez provođenja tih mjera, mnogi zaposlenici bili bi suočeni s gubitkom radnih mjesta. 

Summary:
The economic downturn provoked by the coronavirus has jeopardized many jobs. One of the measures used to fight for the preservation of jobs, instead of many dismissal, is part-time work (German: kurzarbeit). This political instrument, widespread in European labor markets, involves a program that activates companies facing an economic crisis. In practice, it is usually carried out in two ways: a) the hourly rate for employees is reduced; b) they are sent on unpaid leave. Otherwise, without the implementation of these measures, many employees would lose their jobs.

Ključne riječi: skraćeno radno vrijeme, stopa nezaposlenosti, naknade

prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 11/2020

UDK: 331.312.82 (4)

 

doc. dr. sc. Kristian Turkalj, dipl. iur.; Adela Turkalj, dipl. iur.

Radnopravna pitanja u praksi Suda EU s osvrtom na ključne aspekte funkcioniranja prethodnog pitanja pred Sudom Europske unije

RADNO PRAVO 12/20

U članku je izložen osnovni pregled europskog radnog prava, te u vezi s tim, posebni osvrt na postupanje i praksu Suda Europske unije, kao i važnost prakse predmetnog Suda za ispravnu primjenu prava Unije.

Sažetak:

Radnopravna pitanja uređena su ne samo nacionalnim propisima, već i propisima EU. Europsko radno pravo sadržano je u primarnim i sekundarnim izvorima, posebice u brojnim direktivama. Većina europskog zakonodavstva je ugrađena u nacionalne propise koji uređuju radno-pravnu materiju, pa je za njihovu ispravnu primjenu nužno tumačenje europskih radno-pravnih normi. Isključivu nadležnost za tumačenje propisa EU ima Sud EU. Sudbena vlast Europske unije uvelike se zasniva na suradnji i dijalogu između nacionalnih sudova i Suda EU. Navedena suradnja provodi se kroz postupak prethodnih pitanja. Kroz postupak prethodnog pitanja Sud EU daje tumačenje normi europskog prava odnosno ocjenjuje njihovu valjanost. U sedam godina članstva Hrvatske u EU, hrvatski sudovi su stekli određeno iskustvo u postavljanju prethodnih pitanja, ali do sada niti jedno pitanje nije se odnosilo na radno-pravnu materiju. Svrha ovog rada je ukazati na propise europskog radnog prava kao i na najvažnije aspekte funkcioniranja sustava prethodnog pitanja u svakodnevnoj praksi te analizirati dosadašnja iskustva hrvatskih sudova. Analizom odluka Suda EU u hrvatskim predmetima želi se dati poticaj postavljanju prethodnih pitanja i u području materije radnoga prava, kao i podizanju svijesti o važnosti ovog alata za ispravnu primjenu prava Unije.   

Summary:

European Labor Law consists of all those regulations that have been adopted at the level of the European Union. These provisions are part of the primary (TEU and TFEU), and secondary legislation of the EU (particularly directives). In addition, an important source of European Labor Law is the jurisprudence of the European Court of Justice. The judicial legal system of the European Union is largely based on judicial cooperation and dialogue between national courts and the European Court of Justice. Most of European labor provisions are adopted in form of directives which Member States transpose into national law through the adoption of relevant laws and regulations. Therefore, for the accurate application of such harmonized legislation, it is necessary to identify and understand the legal provisions deriving from European Labor Law as well as the accompanying jurisprudence of the European Court of Justice of the EU. Preliminary ruling is a process of cooperation between national courts and the European Court of Justice aimed at ensuring the uniform and correct application and interpretation of Union law. Its purpose is to assist national courts in resolving specific disputes seeking an interpretation of Union law, while also providing an opportunity to review the validity of the EU legislation. So far, Croatian courts have not requested preliminary ruling in the labour law disputes. The reasons for this can be of various natures from insufficient knowledge of the European labour legislation, through unfamiliarity with the purpose and functioning of the preliminary procedure as well as with formal requirements for requesting preliminary ruling, or due to fear of possible mistakes in asking the preliminary question. Therefore, the aim of this paper is to indicate the European dimension in labour law disputes and to encourage courts to request preliminary rulings from the European Court of Justice.

Ključne riječi: Europska unija, radno pravo, prethodni postupak, Sud EU

doc. dr. sc. Kristian Turkalj, dipl. iur.
Adela Turkalj, dipl. iur.

RADNO PRAVO 12/2020

UDK: 349.2 (4)

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

Prava za vrijeme nezaposlenosti u članicama Europske unije

RADNO PRAVO 12/20

Naknade i pomoći za vrijeme nezaposlenosti služe kao automatski stabilizator i omogućavaju zadovoljavanje najvažnijih potreba osobama koje su bez posla. Također omogućavaju primateljima da ne moraju nužno prihvatiti prvi ponuđeni posao nego da imaju više vremena za pronalaženje posla koji odgovara njihovim sposobnostima, očekivanjima, obrazovanju, stručnostima, vještinama i iskustvu.

Sažetak:
Naknade i pomoći za vrijeme nezaposlenosti služe kao automatski stabilizator i omogućavaju zadovoljavanje najvažnijih potreba osobama koje su bez posla. Također omogućavaju primateljima da ne moraju nužno prihvatiti prvi ponuđeni posao nego da imaju više vremena za pronalaženje posla koji odgovara njihovim sposobnostima, očekivanjima, obrazovanju, stručnostima, vještinama  i iskustvu. U tekstu se izlažu oblici novčane naknade i pomoći za vrijeme nezaposlenosti u pojedinim članicama EU. Kako je socijalna politika uglavnom ostavljena u nadležnosti država članica, a njezina harmonizacija se gotovo i ne ostvaruje, razlike u pravima za vrijeme nezaposlenosti u pojedinim nacionalnim sustavima su skoro veće nego sličnosti. 

Summary:
Unemployment benefits and assistances during unemployment serve as an automatic stabilizer and enable people who are unemployed to meet their most important needs. Such rights also allow beneficiaries not obligatory to accept the first offered job but to have more time to find a position that better matches their abilities, expectations, education, expertise, skills and experience. The text outlines the forms of unemployment benefits and assistances during unemployment in EU Member States. As the social policy is largely left to the competence of the Member States, and its harmonization has not been realized, the differences in unemployment entitlements in individual national systems are almost bigger than the similarities. 

Ključne riječi: naknada za vrijeme nezaposlenosti, tržište rada, socijalna politika, EU  

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 12/2020

UDK: 331.56: 331.2

 

Vatroslav Subotić, dipl. iur.

Prijedlog Direktive o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji

RADNO PRAVO 02/21

Najava uređenja minimalne plaće na razini Europske unije potaknula je brojne rasprave. Inicijativu je u srpnju 2019. godine predstavila Ursula von der Leyen, tada kandidatkinja za novu predsjednicu Europske komisije. Predstavljajući Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju za razdoblje od 2019. do 2024. godine , navela je kako će u prvih 100 dana mandata predložiti pravni instrument kojim će se svakome radniku u Europskoj uniji osigurati pravedna minimalna plaća. Nastavno na navedene smjernice, u pismu povjereniku za zapošljavanje i socijalna prava Nicolasu Schmitu naglasila je potrebu osiguranja isplativosti rada te dostojanstvenoga življenja. S tom namjerom povjerila mu je zadaću donošenja pravnoga instrumenta koji će osigurati pravednu minimalnu plaću putem kolektivnih ugovora ili pravnih odredaba, ovisno o nacionalnim tradicijama. Iako ideja o „europskoj minimalnoj plaći“ nije nova, svjedočimo prvome konkretnom pokušaju njezina uređenja. U ovome članku predstavit će se razlike u nacionalnim sustavima minimalne plaće, procedura koja je prethodila prijedlogu Direktive te osnovni sadržaj prijedloga, uz objašnjenje osnovnih odredaba Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjemu tekstu: UFEU) koje postavljaju značajna ograničenja za uvođenje zajedničkih pravila za plaće.

Sažetak:
Komisija je 28. listopada 2020. godine predstavila prijedlog Direktive o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji. Reguliranje instituta minimalne plaće među državama članicama Europske unije nije ujednačeno. U 21 državi članici minimalna plaća utvrđuje se zakonom, dok se u 6 država članica ona ugovara kolektivnim ugovorima. Nakon dvije faze savjetovanja socijalni partneri nisu postigli sporazum. Stoga je Komisija predstavila svoj prijedlog u kojem propisuje široku definiciju pojma radnika kako bi se i sve češćim nestandardnim oblicima rada osiguralo pravo na minimalnu plaću. Jedna od najvažnijih obveza jest donošenje akcijskog plana za promicanje kolektivnoga pregovaranja u svakoj državi članici u kojoj je kolektivnim ugovorima pokriveno manje od 70 % radnika. S obzirom da članak 153. stavak 5. UFEU propisuje da se mjere socijalne politike ne mogu odnositi na plaću, pitanje pravne osnove i načela supsidijarnosti osjetljivo je. 

Summary:
On 28 October 2020, the European Commission presented a Proposal for a Directive on adequate minimum wages in the European Union. The regulation of the institute of the minimum wage is not uniform among the member states of the European Union. In 21 Member States the minimum wage is set by law, while in 6 Member States it is agreed by collective agreements. After two phases of consultation, the social partners did not reach an agreement. The Commission has therefore presented its proposal, which lays down a broad definition of the concept of workers in order to ensure the right to a minimum wage, even with increasing non-standard forms of work. One of the most important obligations is to adopt an action plan to promote collective bargaining in each Member State where less than 70% of workers are covered by collective agreements. Given that Article 153 (5) TFEU provides that social policy measures cannot relate to wages, the question of the legal basis and the principle of subsidiarity remains sensitive.

Ključne riječi: minimalna plaća; Direktiva o primjerenim minimalnim plaćama; savjetovanje sa socijalnim partnerima

Vatroslav Subotić, dipl. iur.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

RADNO PRAVO 2/2021

UDK: 349.232 (4)

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Konvencija MOR-a br. 144 (1976) o tripartitnim konzultacijama (međunarodni radni standardi) i socijalni dijalog u Republici Hrvatskoj

RADNO PRAVO 02/21

Na ratifikaciju Konvencije MOR-a br. 144 iz 1976. godine „čekalo“ se 43 godine. U pitanju je jedan od principa na kojima se temelji postavljanje i rad MOR-a od njezinog osnivanja 1919., upisanog u Ustav te organizacije. Socijalni dijalog socijalnih partnera (vlade, udruge poslodavaca i sindikata) su tripartitne konzultacije tih subjekata, bez kojih nema utvrđivanja, provedbe i zaštite međunarodnih radnih standarda. Na taj način kreiraju se u državi gospodarski, socijalni i drugi odnosi.

Sažetak:

Nakon 43 godine „došla“ je na „red“ ratifikacija Konvencije MOR-a (ILO, OIT) br. 144 (1976) o tripartitnim konzultacijama radi promicanja provedbe međunarodnih radnih standarda. Kada stupi na snagu (u skladu s odredbama članka 30. st. 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora „N.N.“ 28/96) ova Konvencija će naglašenije i izravnije, kao dio pravnog sustava države i po pravnoj snazi iznad zakona, utjecati na složene, zahtjevne odnose socijalnog dijaloga, a onda i socijalne pravde i vladavine prava. To zahtijeva veće obveze Vlade Republike Hrvatske i „tijela državne uprave nadležnog za poslove socijalnog dijaloga i tripartitnog savjetovanja“ ali i udruge poslodavaca i radničkih sindikata. U pitanju je jačanje procesa i odnosa u promicanju provedbe međunarodnih radnih standarda utvrđenih u već ratificiranim konvencijama MOR-a i u drugim vrelima univerzalnog (i drugog) karaktera o radnim standardima, kao ljudskim pravima (pravima čovjeka, prirodnim pravima).

Summary:

After 43 years, ratification of ILO Convention (ILO, OIT) no. 144 (1976) on tripartite consultation to promote the implementation of international labor standards has come into force. When this Convention enters into force (in accordance with the provisions of Article 30, paragraph 3 of the Law on the Conclusion and Enforcement of International Treaties “N.N.” 28/96), it will affect the complex, demanding relations of social dialogue, and then social justice and the rule of law, as a part of the state's legal system and beyond the law. This requires greater obligations on the part of the Government of the Republic of Croatia and the "state administration bodies responsible for social dialogue and tripartite counseling" but also for employers 'and workers' unions. It is about strengthening the processes and relationships in promoting the implementation of international labor standards set out in ILO conventions already ratified and in other sources of universal (and other) character on labor standards, such as human rights.

Ključne riječi: Konvencija, tripartitne konzultacije, međunarodni radni standardi, socijalni dijalog

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 2/2021

UDK:  331.104

Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. studija

Promjene u organizaciji radnoga vremena u sektoru cestovnog prometa

RADNO PRAVO 02/21

S obzirom da se nova Uredba (EU) 2020/1054 primjenjuje izravno u državama članicama EU-a, od dana njezinog stupanja na snagu svi prijevoznici su dužni pridržavati se njezinih pravila. To će ujedno zahtijevati i odgovarajuću izmjenu odredbi o prekršajnim odredbama Zakona o radnom vremenu mobilnih radnika, te prilagodbu rada prijevoznika lakih vozila s obzirom da će biti dužni koristiti tahografe. U nastavku se donosi pregled odredbi koje donosi predmetna Uredba.

Sažetak:
Trogodišnja procedura usvajanja legislativnog paketa za cestovni prijevoz u okviru Paketa o mobilnosti za posljedicu bi trebala imati poboljšanje uvjeta rada vozača u cestovnom prometu, kroz bolju organizaciju radnoga vremena, bolju zaštitu materijalnih prava u slučaju upućivanja radnika na rad u inozemstvo te bolju zaštitu prijevoznika na Unutarnjem tržištu. Promjene koje donosi Uredba (EU) 2020/1054 omogućit će vozačima bolje korištenje razdoblja odmora i provođenje više vremena kod kuće, umjesto da odmor provode na cesti i spavajući u kabini, a prijevoznici će morati osigurati vozačima povratak kući u propisanim vremenskim razdobljima.

Summary:
The three-year procedure for the adoption of the legislative package for road transport under the Mobility Package should result in improved working conditions for road transport drivers, through better organization of working hours, better protection of material rights in case of sending workers abroad and better protection of carriers in the Internal market. The changes introduced by Regulation (EU) 2020/1054 will allow drivers to make better use of rest periods and opportunity to spend more time at home, instead of spending holidays on the road and sleeping in the cabin, while carriers will have to ensure drivers return home within prescribed time periods.

Ključne riječi: Uredba (EU) 2020/1054, prijevoznici, radno vrijeme

Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. studija

RADNO PRAVO 2/2021

UDK: 331.31: 656.1

Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. studija

Utjecaj Direktive 2019/1158 na normativno uređenje ravnoteže poslovnog i privatnog života u Hrvatskoj

RADNO PRAVO 05/21

U ovom članku analizirat će se utjecaj nove Direktive 2019/1158 na postojeću razinu prava zaposlenih roditelja i skrbnika u RH, što može biti poticaj socijalnim partnerima da u okviru najavljenih izmjena radnog zakonodavstva predlože izmjene pripadajućih zakona kako bi se zaposlenim roditeljima osigurale normativne mogućnosti za bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života. Prije analize pojedinih odredbi Direktive 2019/1158 ukratko će se prikazati stanje i položaj roditelja na tržištu rada u EU i RH, te će se potom ukratko prikazati i analizirati promjene koje u pravni poredak EU-a donosi Direktiva 2019/1158 u području postizanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Naposljetku će se analizirati utjecaj prenošenja Direktive 2019/1158 u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo te položaj zaposlenih roditelja u odnosu na mogućnosti koje će im stajati na raspolaganju kako bi bolje pomirili privatni i poslovni život, što će svakako doprinijeti povećanju inkluzije na tržištu rada i kvalitete života pojedinaca. 

Sažetak:
Direktiva 2019/1158 na razini EU-a predstavlja pozitivan normativni iskorak u pravima zaposlenih roditelja i pružatelja skrbi jer osigurava kvalitetnija normativna rješenja za već ranije propisana prava zaposlenih roditelja uređenima Direktivom 2010/18/EU, odnosno uvodi nova prava koja do donošenja Direktive 2019/1158 nisu egzistirala u pravnom poretku EU-a.

Summary:
Directive 2019/1158 at the EU level represents a positive normative step forward relating the rights of employed parents and caregivers because it provides better normative solutions for previously prescribed rights of employed parents regulated by Directive 2010/18/EU, i.e. introduces new rights which did not exist in the EU legal order until the adoption of Directive 2019/1158.

Ključne riječi: Direktiva 2019/1158,rodiljni i roditeljski dopust, očinski dopust

Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. studija

RADNO PRAVO 05/2021

UDK: 331-055.26

Vatroslav Subotić, dipl. iur.

109. zasjedanje Međunarodne konferencije rada

RADNO PRAVO 07/21

U članku se pružaju informacije o 109. zasjedanju Međunarodne konferencije rada koje je održano 20. svibnja te od 3. do 19. lipnja 2021. godine.

Sažetak:
Na Međunarodnoj konferenciji rada održani su izbori za Upravno tijelo te je Republika Hrvatska izabrana kao zamjenski član. Na summitu o svijetu rada raspravljalo se o razarajućem utjecaju COVID-19. Usvojene su rezolucije o globalnom pozivu na oporavak od krize koju je uzrokovao COVID-19, socijalnoj sigurnosti te povratku demokracije i poštivanju temeljnih prava u Mjanmaru. Ukinuto je ili povučeno 29 konvencija i preporuka Međunarodne organizacije rada.

Summary:
At the International Labour Conference, elections for the Governing Body were held and the Republic of Croatia was elected as an alternate member. The destructive impact of COVID-19 was discussed at the World of Work Summit. Resolutions on the global call for recovery from the crisis caused by COVID-19, on social security and on the return of democracy and respect for fundamental rights in Myanmar were adopted. A total of 29 conventions and recommendations of the International Labour Organization have been repealed or withdrawned.

Ključne riječi: Međunarodna konferencija rada, summit, Međunarodna organizacija rada

Vatroslav Subotić, dipl. iur.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

RADNO PRAVO 7-8/2021

UDK: 331.105.44 (100)

dr. sc. Predraga Bejaković

UČINCI, TROŠKOVI I KORISTI PROFESIONALNE (RADNE) REHABILITACIJE

RADNO PRAVO 01/12

U članku autor prikazuje profesionalno provođenje rehabilitacije u Austriji. Na temelju analize provedenih istraživanja ističe važnost profesionalnea rehabilitacija koja značajno pomaže osobama s invaliditetom pri stabilnoj integraciji u svijet rada i ostvarivanja dohotka. Osobe koje su sudjelovale u programima osposobljavanja i usavršavanja rade veći broj dana i manje su nezaposlene u odnosu na osobe koje nisu pohađale te programe. Posebno su dobri učinci za žene. Javna ulaganja u profesionalnu rehabilitaciju mogu postići značajne materijalne i nematerijalne koristi, pri čemu je presudno da polaznici imaju stalnu vezu s tržištem rada. Usprkos ograničavajućih čimbenika mogu se postići značajni učinci u smanjivanju nezaposlenosti osoba s invaliditetom, ali naglasak mora biti na razvoj prevencije kako bi se u što većoj mjeri spriječio nastanak invaliditeta.

Sažetak:

U Austriji se već duži niz godina provode profesionalne (radne) rehabilitacije, ali nije bilo sustavnih istraživanja njihovih učinaka. U tekstu se daje pregled istraživanja tamošnjih učinaka, troškova i koristi profesionalne (radne) rehabilitacije, pri čemu se veća pozornost usmjerava na financijske pokazatelje, dok se naglašava kako se ne smiju zanemariti i nefinancijski učinci poput uključivanja osoba s posebnim potrebama (invalida) u svijet rada i njihovog punog sudjelovanja u društvu. Nakon kraćeg uvoda, slijedi dionica o Promijenjeni uvjeti profesionalne (radne) rehabilitacije. Treći dio pojašnjava daljnje posljedice smanjene radna sposobnosti, a četvrti učinke profesionalne (radne) rehabilitacije. Peti i šesti dio teksta izlažu troškovi i koristi profesionalne rehabilitacije, posebice za nositelje troškova. Tekst završava zaključkom.

Ključne riječi: učinci i troškovi profesionalne (radne) rehabilitacije, osobe s invaliditetom, Austrija

Summary

In Austria, vocational (labour) rehabilitations have been carried out for years, but there have been no systematic research on their impact. The text gives an overview of the researches on the impacts, costs and benefits of the vocational (labour) rehabilitation, with greater emphasis on financial indicators, while highlighting that non-financial impacts should not be neglected, such as inclusion of persons with special needs (disable persons) in the world of work and their full participation in society. A short introduction is followed by a part on the Changed conditions of the vocational (labour) rehabilitation. The third part explains further consequences of the reduced work ability, and the fourth deals with the impacts of vocational (labour) rehabilitation. The fifth and sixth sections present the costs and benefits of the vocational rehabilitation, especially for the holder of expenditure. The text ends with a conclusion.

UDK 349.2:435(22), Radno pravo 01/2012

Dr. sc. Predrag Bejaković, Institut za javne financije

Domagoj Franjo Frntić

MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA RADA I PRIMJENA MEĐUNARODNIH PRAVNIH STANDARDA

RADNO PRAVO 09/11

Autor u članku prikazuje ulogu i rad Međunarodne organizacije rada, specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda, posvećene promoviranju socijalne pravde te ustanovljavanju međunarodnih standarda u radno-pravnim pitanjima.

SAŽETAK

U članku se ukratko prikazuje uloga i rad Međunarodne organizacije rada, specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda, posvećene promoviranju socijalne pravde te ustanovljavanju međunarodnih standarda u radno-pravnim pitanjima. Ukazuje se na legislativnu aktivnost Organizacije kroz donošenje konvencija i preporuka. Također je istaknuta i tehnička uloga Organizacije, a naveden je i kraći pregled povijesti Organizacije, osnovane 1919. godine, koja je Nobelovu nagradu za mir dobila na svoju pedesetu godišnjicu, tj. 1969. godine. Vezano za edukacijske funkcije Organizacije osobito je ukazano na program obuke o međunarodnim standardima radnog prava, koji se za odabrane pravne praktičare održava u Međunarodnom trenažnom centru u Torinu.

Ključne riječi: Međunarodna organizacija rada, međunarodni pravni standardi

Radno pravo 09/2011

UDK 341:331

DOMAGOJ FRANJO FRNTIĆ

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Vanda Crnjac Pauković

MIROVINE U SKLOPU SLOBODE KRETANJA RADNIKA U EU

RADNO PRAVO 11/13

U članku se obrađuje pravo na mirovinu osoba koje su razdoblja mirovinskog staža navršile u dvije ili više država članica Europske unije a koje bez primjene načela zbrajanja razdoblja navršenih u svim državama članicama ne bi mogle ostvariti pravo na mirovinu, a što se sada rješava temeljem koordinacije sustava socijalne sigurnosti. U članku je opisan način određivanja tih mirovina u uvjetima velike različitosti između mirovinskih sustava država članica te mogućnosti za preračun mirovina ranije priznatih prema dvostranim ugovorima o socijalnom osiguranju. Također je objašnjen i položaj osoba koje nisu državljani država članica EU.

Sažetak:
Sloboda kretanja radnika je jedno od osnovnih načela Europske unije, u sklopu slobode kretanja osoba. Mobilnost radne snage postala je produktivan element europskog gospodarstva te je izvjesno da će broj radnika migranata ubuduće još rasti. U svrhu očuvanja i ostvarivanja prava iz socijalne sigurnosti radnika koji se kreću diljem EU primjenjuju se uredbe EU za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, koje ujedno od dana članstva R. Hrvatske u EU zamjenjuju niz dvostranih ugovora o socijalnom osiguranju. Koordinacijom sustava socijalne sigurnosti obuhvaćeno je i ostvarivanje prava na mirovinu osoba koje su razdoblja mirovinskog staža navršile u dvije ili više država članica i koje bez primjene načela zbrajanja razdoblja navršenih u svim državama članicama ne bi mogle ostvariti pravo na mirovinu. U članku je opisan način određivanja tih mirovina u uvjetima velike različitosti između mirovinskih sustava država članica te mogućnosti za preračun mirovina ranije priznatih prema dvostranim ugovorima o socijalnom osiguranju. Također je objašnjen i položaj osoba koje nisu državljani država članica EU.

Ključne riječi: koordinacija sustava socijalne sigurnosti, mirovine, mirovinski staž, zbrajanje razdoblja

Summary
Free movement of workers is a fundamental principle of the European Union, within the free movement of persons. Mobility of labour force has become a productive element of the European economy and it is beyond dispute that the number of migrant workers will continue to grow. With the aim of maintaining and realizing rights to social security for workers moving across EU, the EU regulations on the coordination of social security systems are applied, which also as of the date of Croatia's accession to the EU replace a number of bilateral social security agreements. The coordination of social security systems covers also entitlements to pension for persons who have reached the qualifying period of pension insurance in two or more Member States and who
would not have been able to realize the entitlement to pension without the application of the principle of aggregation of periods completed in all Member States. The article describes the method of determining these pensions in the conditions of major differences among pension systems of Member States, and possibilities of recalculation of pensions which have been formerly recognized under the bilateral social security agreements. The article also describes the position of persons who are not citizens of the EU Member States.

Vanda Crnjac Pauković
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Radno pravo, 11/2013

UDK 368.914 (4)

Renata Pražetina Kaleb, mag. iur.

MJERE ZA LAKŠE OSTVARIVANJE PRAVA ZAJAMČENIH RADNICIMA U KONTEKSTU SLOBODE KRETANJA RADNIKA U EU

RADNO PRAVO 11/16

Slobodno kretanje radnika temeljna je sloboda građana Unije i jedan od stupova unutarnjeg tržišta u Uniji sadržan u članku 45. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Njegovu provedbu dodatno razvija pravo Unije čiji je cilj da zajamči potpuno ostvarivanje prava dodijeljenih građanima Unije i članovima njihovih obitelji. O mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika pročitajte više u nastavku.

SAŽETAK:
Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 25. svibnja 2016. o preuzimanju Direktive određuje se nacionalno tijelo zaduženo za koordinaciju kontaktnih točaka, te nacionalna tijela zadužena za promicanje, analizu, praćenje i potporu jednakog postupanja prema radnicima Europske unije i članovima njihovih obitelji bez diskriminacije na temelju državljanstva, neopravdanog ograničenja ili prepreka njihovu pravu na slobodno kretanje. Uredbom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi članak 4. Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika. Pored toga mobilnost radnika u EU relativno je slaba, a brojne su pravne i administrativne prepreke na koje radnici nailaze.

Summary:
The Croatian Government Ordinance from 25 May 2016 on the adoption of Directive is determined by the national body responsible for coordination of contact points, as well as national authorities responsible for the promotion, analysis, monitoring and support of equal treatment of EU workers and their family members without discrimination on the grounds of nationality, unjustified restrictions or barriers on their right to free movement. Regulation in the legal system of the Republic of Croatia conveys Article 4 of the Directive of the European Parliament and the Council of 16 April 2014 on measures to facilitate the exercise of the rights guaranteed to workers in the context of their freedom of movement. In addition, the mobility of workers in the EU is relatively low, and there are numerous legal and administrative obstacles that workers face.

Ključne riječi: sloboda kretanja radnika, Direktiva o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika

Renata Pražetina Kaleb, mag. iur.
sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu i izmiriteljica Centra za mirenje pri HGK

RADNO PRAVO 11/2016.

UDK: 331.55: 342.737

Nataša Novaković, dipl. iur.

NJEMAČKI ZAKON O MINIMALNOJ PLAĆI

RADNO PRAVO 10/15

U tekstu se obrađuje Zakon o minimalnoj plaći koji je u Njemačkoj stupio na snagu sa 1. siječnjem 2015. godine, te je izazvao probleme u primjeni i u Hrvatskoj, a s obzirom da je poštivanje njegovih odredaba Njemačka tražila i od svih kompanija čiji vozači su u tranzitu kroz Njemačku.

SAŽETAK:
U radu autorica analizira odredbe njemačkog Zakona o minimalnoj plaći u smislu dosega njegove primjene, kako na domaće tako i na strane radnike. Posebno se osvrnula na problem primjene minimalne plaće na sektor prometa, jer je zakonom propisano da su ga se dužni pridržavati poslodavci koji imaju sjedište izvan Njemačke, ali su njihovi radnici u tranzitu kroz Njemačku, te bi prema Zakonu o minimalnoj plaći za period koji se nalaze u Njemačkoj trebali primati minimalnu plaću u skladu sa njemačkim propisima.

Summary:

In this article, the author analyzes the provisions of the German Act on the minimum wage in terms of the scope of its application, on both the domestic and the foreign workers. The author especially noted the problem of application of the minimum wage in the transport sector, because the law states that employers who have their headquarters outside the Germany but whose workers are in transit through Germany are obliged to act in accordance with it, and according to the Act on the minimum wage for a time when they are in Germany should receive the minimum wage in accordance with the German law.

Ključne riječi: minimalna plaća, Njemačka, sloboda kretanja radnika, promet

Nataša Novaković, dipl. iur.
Hrvatska udruga poslodavaca

RADNO PRAVO 10/2015

UDK: 349.232(430)

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

RAD VIKENDOM U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE

RADNO PRAVO 10/15

Rad subotom i nedjeljom smatra se nestandardnim oblikom rada, ali se sve više primjenjuje u mnogim zemljama. U EU je očiti trend sve prisutnijeg rada nedjeljom posebice u trgovinama i djelatnosti kulture i zabave. Može se sa sigurnošću očekivati daljnje ublažavanje zabrana i ograničenja rada trgovina tijekom nedjelje jer ljudi širom svijeta sve duže rade pa nemaju vremena za kupnju preko tjedna

SAŽETAK:
U Europskoj uniji radni tjedan je tradicionalno posvećen radu, dok su vikendi dani odmora. Tako se uobičajeni radni tjedan smatra od ponedjeljka do petka, dok se rad subotom i nedjeljom navodi kao nestandardni. Rad preko vikenda je povijesno pod utjecajem mnogih kulturoloških, gospodarskih, turističkih, društvenih i religijskih čimbenika. Rad subotom i nedjeljom sve se više primjenjuje u tvrtkama širom Europe. U članku se objašnjava sadašnje stanje u pogledu tog rada te daju primjeri iz odabranih zemalja.

Summary:
In the European Union, the workweek and the weekend are, traditionally, the parts of the week dedicated to work and to rest, respectively. Standard working days are usually Monday to Friday whereas work performed on Saturdays and Sundays can be considered as 'atypical'. Historically, the possibility of trading, and therefore of working, on weekends and particularly on Sundays has been influenced by a number of complex aspects including historical, cultural, touristic, social and religious considerations. Saturday and Sunday work is widely practiced in European establishments. The article explains the current situation regarding this issue and provides examples from selected countries.

Ključne riječi: radni tjedan, rad subotom i nedjeljom, nestandardno radno vrijeme

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 10/2015

UDK: 349.232

Ivan Čulo, dipl.iur., dipl. phil.

PRAVO STARIJIH OSOBA NA SOCIJALNU ZAŠTITU, S POSEBNIM OSVRTOM NA ODREDBE EUROPSKE SOCIJALNE POVELJE

RADNO PRAVO 06/14

U radu se analizira položaj i prava starijih osoba na socijalnu zaštitu u odnosu na aktualne rasprave, te način uređenja tog pitanja u najvažnijem socijalnom aktu Vijeća Europe – Europskoj socijalnoj povelji.

Sažetak
Slijedom negativnih demografskih pokazatelja, pravo starijih osoba na socijalnu zaštitu postaje sve češće predmet međunarodnih, političkih i stručnih rasprava. Na svjetskoj razini nedostaje sustavniji međunarodno-pravni pristup ovom problemu, a u europskom kontekstu najznačajnije su odredbe Europske socijalne povelje. Sadržaj i opseg prava starijih osoba na socijalnu zaštitu iz tog akta postaje razvidan cjelovitim pristupom tekstu povelje, te analizom normativnog i provedbenog djelovanja država članica, kao i izraženih stavova Europskog odbora za socijalna prava. Proizlazi da je nužno ekstenzivno tumačenje odredbi, a da usklađenost sa odredbama Povelje zahtijeva odgovarajući zakonodavni okvir, učinkovitu praktičnu provedbu te adekvatnu ekonomsku i socijalnu politiku države potpisnice.

Ključne riječi: pravo na socijalnu zaštitu starijih osoba, Europska unija, Vijeće Europe, Europska socijalna povelja, usklađenost država članica

Ivan Čulo, dipl.iur., dipl. phil.

Radno pravo 06/2014

UDK 364.65-053.9 (4)

 

Bartul Marušić, mag. iur.

MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA RADA S OSVRTOM NA TEMELJNA RADNA PRAVA I DOMAĆE ZAKONODAVSTVO

RADNO PRAVO 11/16

U prvom dijelu govori se o povijesti i začetku te ciljevima Međunarodne organizacije rada (MOR/ILO) kao i o njenim glavnim tijelima i propisima koje donosi. Potom se kroz implementirane i ratificirane široko prihvaćene konvencije razrađuje pitanje temeljnih prava radnika i njihovo ostvarivanje, kao i provedba istih u domaćem hrvatskom zakonodavstvu.

SAŽETAK:
Međunarodna organizacija rada je specijalizirana ustanova UN-a nastala od tajništva Međunarodne udruge za zakonsku zaštitu radnika iz 1901. Sa stvarnim radom počinje i konstituira se 1919. godine i od tada je nadživjela i preživjela i Ligu naroda i 2. svjetski rat te opstala i nastavila s radom gotovo cijelo stoljeće, kako bi promicala radnička prava i poticala suradnju između vlada, poslodavaca i radnika. Upravo zato i njezino članstvo i tijela temelje se na tripartitnoj podjeli mjesta. Njeni najvažniji izvori su konvencije i preporuke, od kojih prve imaju obvezatnu snagu u državama članicama, nakon ratifikacije. Kroz povijest svojeg postojanja donijela ih je preko 200, a RH je nakon sukcesije potvrdila ili sprovela skoro polovicu istih. Ovdje se osvrćemo na one konvencije koje se tiču temeljnih radničkih prava proklamiranih i u Deklaraciji MOR-a o temeljnim načelima te kako su iste zaživjele i usklađene u domaćem zakonodavstvu i primjerima.

Summary:
International law organization is specialized institution of UN that dates its origin in 1901 and started with its work in 1919. Since then, it has survived League of Nations and WWII and continued with work almost whole one century. Its aim is to promote fundamental labour and social rights and connect governments, employers and workers to encourage their cooperation. ILO makes acts such as conventions (over 200) and recommendations. The states that ratify first, should translate and carry out them in domestic law structure. Here are some conventions that are made about fundamental rights of workers, such as Declaration of basic principles of ILO signed in 1998, and the story about how they are implemented in Croatian law with such examples.

Ključne riječi: Međunarodna organizacija rada, tijela MOR-a, akti MOR-a

Bartul Marušić, mag. iur.

RADNO PRAVO 11/2016.

UDK: 331:061.2

Mr.sc. Dragan Zlatović

TEMELJNE ODREDNICE EUROPSKOG RADNOG PRAVA I PRAKSA EUROPSKIH SUDOVA O RADNOPRAVNIM PITANJIMA

RADNO PRAVO 05/12

U članku autor obrađuje osnovne odrednice europskog radnog prava i praksa europskih sudova o radnopravnim pitanjima. Prikazuje pravna vrela Europske unije, uključujući primarne i sekundarne izvore radnog prava te kolektivno radno pravo. Daje prikaz prakse Suda pravde Europske unije u radnim sporovima kao ilustracije temeljnih odrednica europskog radnog prava.

Sažetak

Europsko radno pravo „krovni" je izraz za više pravnih poredaka u pogledu radnog prava. Uz klasično nacionalno zakonodavstvo u području radnog prava, kojeg ima svaka europska država, postoje i različiti modaliteti regionalne suradnje između istih tih europskih država u oblasti radnog prava i zapošljavanja koji uključuju različit sastav europskih država.

Europsko radno pravo u užem smislu podrazumijeva radno pravo formirano u okrilju Europske zajednice (engl. European Community – EC; dalje: EZ, Zajednica), odnosno sada u okrilju Europske unije (engl. European Union – EU).

Uz Europsku uniju postoje u Europi i drugi oblici međudržavne institucionalne suradnje, posebice u okrilju Vijeća Europe, čije djelovanje je imalo ne samo bitnih refleksija na razvoj pravnih standarda prava Europske unije, nego kroz konvencijska rješenja omogućava i poseban vid sudske zaštite u području radnog prava.

Ključne riječi: europsko radno pravo, Europska unija, Europska zajednica, Vijeće Europe, primarno i sekundarno europsko radno pravo

Summary

The European labour law is the "umbrella" term for several legal systems as regards labour law. Apart from the classic national legislation in the field of labour law, which each European country has, there are also various modalities of regional cooperation among these same European countries in the field of labour law and employment, which include different composition of European countries.

The European labour law in the strict sense means the labour law established in the fold of the European Community (EC), i.e. now in the fold of the European Union (EU).

Besides the European Union, there are also other forms of intergovernmental institutional cooperation in Europe, especially in the fold of the Council of Europe, whose activity has had significant impact on the development of legal standards of the European Union law and has also enabled a special form of judicial protection in the field of labour law through convention solutions.

Ključne riječi: europsko radno pravo, Europska unija, Europska zajednica, Vijeće Europe, primarno i sekundarno europsko radno pravo

Mr.sc.Dragan Zlatović, dipl.iur.

Veleučilište u Šibeniku

Radno pravo 5/2012

UDK 349.2 (4)

Gordana Dragičević

MEĐUNARODNI PAKT O GOSPODARSKIM, SOCIJALNIM I KULTURNIM PRAVIMA-JEDAN OD INSTRUMENATA PROMICANJA LJUDSKIH PRAVA

RADNO PRAVO 12/13

U članku autorica obrađuje Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, koji utvrđuje pravo na rad, pravo na socijalnu sigurnost, na obiteljski život, na odgovarajući životni standard, pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na obrazovanje i pravo na sudjelovanje u kulturnom životu, koji je time jedan od instrumenata promicanja ljudskih prava.

SAŽETAK:

Republika Hrvatska aktivno se zalaže za zaštitu i promicanje ljudskih prava na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini i stranka je velikog broja međunarodnih instrumenata iz područja ljudskih prava i njihovih pripadajućih protokola. Jedan od tih instrumenata je i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima koji utvrđuje pravo na rad, pravo na socijalnu sigurnost, na obiteljski život, na odgovarajući životni standard, pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na obrazovanje i pravo na sudjelovanje u kulturnom životu.

Ključne riječi: prava, dužnost država stranaka, Fakultativni protokol, Odbor za gospodarska, socijalna i kulturna prava, prijedlozi i preporuke

Summary:

The Republic of Croatia is actively advocating the protection and promotion of human rights at the global, regional and national level, and is a party to a number of international instruments in the field of human rights and associated protocols. One of these instruments is the International Covenant on the Economic, Social and Cultural Rights, which sets the right to work, right to social security, family life, adequate living standard, right to health care, right to education and right to participate in cultural life. 

Gordana Dragičević
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

Radno pravo, 12/2013

UDK 342.734

 

Dr.sc. Predrag Bejaković, dipl.oec.

PREGLED IZMJENA RADNOG ZAKONODAVSTVA U ODABRANIM ZEMLJAMA

RADNO PRAVO 11/14

Tekst je posvećen iskustvima više europskih zemalja u promjeni zakona o radu u cilju poboljšanju fleksibilnosti tržišta rada.

Sažetak:
Mnoge duboke promjene koje trenutno proživljava hrvatsko gospodarstvo, baš kao i ono gotovo svih susjednih zemalja u regiji, stavljaju snažan naglasak na pitanje sigurnosti zaposlenja. S jedne strane, ustaljeno je mišljenje da je sigurnost zaposlenja sada mnogo manja nego što je to bila prije dvadeset ili trideset godina. Među zaposlenima svih dobnih skupina postoji snažan osjećaj nesigurnosti u pogledu zadržavanja radnog mjesta. Nadalje, rasprostranjeno je mišljenje da će mnogi morati promijeniti posao barem jednom ili više puta tijekom svog radnog staža. Takav nedostatak fleksibilnosti usporava i rast i mogućnosti za zapošljavanje. Na temelju iskustva iz više izloženih zemalja, konačan zaključak je da niti teorija niti empirijsko iskustvo ne mogu opravdati ograničenja fleksibilnosti rada, jer njezini pozitivni učinci mogu lako nadmašiti negativne. Najbolja sigurnost (ili zaštita od nezaposlenosti) ostvaruje se vlastitim poboljšavanjem zapošljivosti.

Summary:

The many profound changes that the Croatian economy is currently experiencing, like the economies in almost all other countries, lay an acute emphasis on the question of job security. On the one hand, it is felt that job security is far worse than it was only twenty or thirty years ago. Among many wage earners there is a strong sense of insecurity for their own job. Furthermore, there is widespread view that most people will have to change jobs once or even several times in the course of their working life. On the other hand, a good many employers stress the rigidity in the organisation of work that would seem to put a brake on necessary adaptation. The lack of flexibility apparently penalises both growth and employment. The final conclusion is that neither theory nor presented empirical experi- ence can justify the limitation of labour flexibility, because its positive consequences can easily sur- pass its negative traits. The best security (or protection against unemployment) people could obtain is their own enhanced employability.

Ključne riječi: Zakon o radu, tržište rada, fleksibilnost

Dr.sc. Predrag Bejaković, dipl.oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 11/2014

UDK: 349.22(4)

Vanda Crnjac Pauković

DOPLATAK ZA DJECU PREMA UREDBAMA EU ZA KOORDINACIJU SUSTAVA SOCIJALNE SIGURNOSTI

RADNO PRAVO 12/13

Članak opisuje način ostvarivanja prava na doplatak za djecu osoba koje migriraju unutar Europske unije. Koordinacija obiteljskih davanja na temelju Uredbe (EZ) 883/2004 predviđa niz pravila prednosti pri ostvarivanju prava, način izračuna obiteljskih davanja, primjenu načela zbrajanja razdoblja prebivališta, načelo uzimanja u obzir činjenica nastalih na području druge države članice, isplaćivanje razlike do većeg doplatka ili snošenje troška polovice obiteljskog davanja druge države članice. Na taj način hrvatski doplatak za djecu, koji je do sada bio davanje ograničeno državljanstvom i prebivalištem te isplaćivan samo u Hrvatsku, u uvjetima primjene propisa EU postaje prekogranično davanje.

Sažetak:
Sloboda kretanja radnika je jedno od osnovnih načela Europske unije. Mobilnost radne snage postala je produktivan element europskog gospodarstva te je izvjesno da će broj radnika migranata ubuduće još rasti. Radnici su često u pratnji ili uzdržavaju članove svoje obitelji te je koordinacija obiteljskih davanja važan poticaj pokretljivosti radne snage. U svrhu očuvanja i ostvarivanja prava iz socijalne sigurnosti radnika koji se kreću diljem EU primjenjuju se uredbe EU za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, koje ujedno od dana članstva R. Hrvatske u EU zamjenjuju niz dvostranih ugovora o socijalnom osiguranju. U većini država članica EU obiteljska davanja temelje se na načelu socijalne skrbi i razdobljima prebivanja. Uredbama EU načelo zbrajanja razdoblja obuhvaća i razdoblja prebivanja. Članak opisuje način koordinacije obiteljskih davanja u uvjetima velike različitosti između takvih sustava država članica. Također je objašnjen i položaj osoba koje nisu državljani država članica EU.

Ključne riječi: sloboda kretanja radnika i članova obitelji, doplatak za djecu, uredbe EU o koordinaciji sustava socijalne siguranosti

Summary:
Free movement of workers is a fundemental principle of European Union. The work force mobility became the productive element of the European economy and it is certain that the number of migrant workers will further increase. Workers are often accompanied or maintain their family members so the coordination of family benefits under the EU regulations is an important incentive for the work force mobility. In order to maintain and grant the social security rights of EU migrant workers, the EU Regulations for social security coordination apply and from the date of entering of Croatia to EU membership they replace significant number of bilateral agreements on social security. In most EU Member States the concept of family benefits system is based upon the social assistant principle and residence periods. Under the EU Regulations the principle of aggregation of periods comprises also periods of residence completed in all Member States. The article describes the way of coordination of family benefits in the situation of great differences between family benefits systems of Member States. The situation of persons that are nationals of non-member states is also described.

VANDA CRNJAC PAUKOVIĆ

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Radno pravo, 12/2013

UDK 369.7

 

Ivan Čulo, dipl. phil., dipl. iur.

PRAVO PREDSTAVNIKA ZAPOSLENIKA NA ZAŠTITU U PODUZEĆU I NA PRIPADAJUĆE IM POGODNOSTI ? MEĐUNARODNI I EUROPSKI STANDARDI

RADNO PRAVO 11/15

U radu se analizira položaj i prava predstavnika zaposlenika na zaštitu u poduzeću i na pripadajuće im pogodnosti, a osobito način uređenja tog pitanja u najvažnijem socijalnom aktu Vijeća Europe – Europskoj socijalnoj povelji.

SAŽETAK:

Učinkovit dijalog između poslodavaca i radnika danas se na teorijskoj razini percipira kao važna dopuna pravu u postizanju ciljeva kako socijalne kohezije, tako i gospodarskog rasta. Takav pristup vidljiv je u standardima međunarodnih i europskih organizacija, dok u nacionalnim zakonodavstvima i praksi još uvijek ne postoji unificiraniji pristup, pa čak ni među državama članicama Europske unije. Pored postojanja sindikalnih predstavnika, polako se omogućava i postojanje drugih oblika zastupanja radnika. Pri tome se kao važna pitanja postavljaju pitanja o njihovim pravima, položaju, pogodnostima i zaštiti.

Summary:

Today, an effective dialogue between employers and employees at the theoretical level is perceived as an important complement to the right to achieve the objectives such as social cohesion and economic growth. This is visible in the standards of international and European organizations, while in national legislation and practice there is still no unified approach, not even among EU member states. In addition to the existence of trade union representatives, there is also an existance of other forms of workers representation. In doing so, questions on worker´s rights, status, privileges and protection are considered important.

Ključne riječi: pravo predstavnika zaposlenika na zaštitu u poduzeću, Međunarodna organizacija rada, Europska unija, Vijeće Europe, Europska socijalna povelja

Ivan Čulo, dipl. phil., dipl. iur.

RADNO PRAVO 11/2015

UDK: 331.107

 

Ivan Čulo, dipl.iur., dipl. phil.

PRAVO NA DOSTOJANSTVO U RADU - MEĐUNARODNI I EUROPSKI STANDARDI

RADNO PRAVO 03/15

U radu se analizira i prikazuju standardi prava na ljudsko dostojanstvo u radu na svjetskoj i europskoj razini, osobito način uređenja tog prava u Europskoj socijalnoj povelji.

SAŽETAK:

Ljudsko dostojanstvo je pojam usko povezan s ljudskim pravima i u suvremenim društvima obuhvaća mnoga područja života. Europska filozofska, teološka i pravna tradicija uzrokovala je da se pitanje ljudskog dostojanstva naročito široko shvaća i primjenjuje u Europi. To je osobito slučaj na području rada. Iako je primjetno nastojanje Ujedinjenih naroda i Međunarodne organizacije rada u etabliranju dostojanstva u radu, Europska unija i Vijeće Europe ipak prednjače u postavljenim standardima. Cijela Europska socijalna povelja se temelji na vrijednosti ljudskog dostojanstva na radu, ali se u radu analizira dostojanstvo u radu u užem smislu, kako je u tom aktu određeno u odredbi članka 26. revidirane verzije.

Summary:

Human dignity is a concept closely related to human rights and in contemporary societies it covers many areas of life. European philosophical, theological and legal tradition has caused that the question of human dignity in Europe is widely recognized and applied. That is especially the case in the field of labour. Although there´s notable efforts of the United Nations and the International Labour Organization in establishing the dignity of work, the European Union and the Council of Europe are still leading in the set standards. The whole European Social Charter is based on the values of human dignity at work, but this article analyzes dignity at work in the strict sense, as provided in a respective act, in Article 26 of the amended version.

Ključne riječi: pravo na dostojanstvo u radu, Ujedinjeni narodi, Međunarodna organizacija rada, Europska unija, Vijeće Europe, Europska socijalna povelja, usklađenost država članica

Ivan Čulo, dipl.iur., dipl. phil.

RADNO PRAVO 3/2015

UDK: 349.2:342.7

Snježana Baloković

KOORDINACIJA SUSTAVA SOCIJALNE SIGURNOSTI

RADNO PRAVO 09/13

U članku autorica obrađuje koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, koja predstavlja skup pravnih propisa Europske unije prema kojima se usklađuje primjena nacionalnih zakonodavstava o socijalnoj sigurnosti dviju ili više država članica Europske unije na radnika, samozaposlene i radno neaktivne osobe na teritoriju riju više od jedne države članice EU.

Sažetak
Koordinacija sustava socijalne sigurnosti je skup pravnih propisa Europske unije prema kojima se usklađuje primjena nacionalnih zakonodavstava o socijalnoj sigurnosti dviju ili više država članica Europske unije na radnika, samostalnog djelatnika ili na radno neaktivnu osobu koja se kreće ili boravi na teritoriju više od jedne države članice EU, uključujući i članove obitelji te osobe, a radi ostvarivanja prava iz sustava socijalne sigurnosti. Područja na koja se odnosi koordinacija uređuje svaka država samostalno, te ne postoji obveza harmonizacije u tom sustavu. međutim nacionalni se propisi koordiniraju na način da radnici migranti ne budu u korištenju svog prava slobode kretanja diskriminirani u odnosu na radnike koji se ne koriste tim pravom.

Ključne riječi: koordinacija sustava socijalne sigurnosti, Europska unija, radnik, samostalno djelatnik, radno neaktivna osoba, uredbe

Summary
The coordination of social security systems is a set of legal norms of the European Union on the basis of which there is a coordination of the application of the national legislations on social security of two or more member states of the European Union to a worker, self-employed worker or inactive person moving or residing on the territory of more than one EU Member State, including the members of their families, and with a view of getting entitlements from the social security system. Each state autonomously regulates the areas to which the coordination relates, and there is no obligation of harmonization in that system. However, national regulations are coordinated in a way that migrant workers, in using their right to free movement, are not discriminated against as compared to workers who are not using that right.

Snježana Baloković
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Radno pravo 9/2013

Ivan Čulo

PRAVO NA JEDNAKE MOGUĆNOSTI I UVJETE U POGLEDU ZAPOSLENJA I PROFESIJE, BEZ DISKRIMINACIJE PREMA SPOLU U EUROPSKOJ SOCIJALNOJ POVELJI

RADNO PRAVO 06/11

U radu autor analizira pravo na jednake mogućnosti u pogledu zaposlenja i profesije bez diskriminacije prema spolu, iz članka 2. Dodatnog protokola Europskoj socijalnoj povelji, odnosno članka 20. revidirane Europske socijalne povelje.

SAŽETAK

Sadržaj i opseg prava iz članka 1. Dodatnog protokola Europske socijalne povelje odnosno članka 20. revidirane Europske socijalne povelje proizlazi iz cjelovitosti pristupa tekstu povelje, normativnog i provedbenog djelovanja te izvješća o prihvaćenim odredbama Povelje država potpisnica, kao i iz izraženih stavova Odbora ministara Vijeća Europe i Europskog odbora za socijalna prava, osobito onih izraženih u obrascu izvješća i zaključaka.

Analiza odredbi ovih članaka o pravu na jednake mogućnosti u pogledu zaposlenja i profesije primjer su nužnosti ekstenzivnog tumačenja odredbi, ali i uvida da pozitivna ocjena, uz usklađeno normativno-pravno stanje zahtijeva i učinkovitu praktičnu provedbu te odgovarajuću ekonomsku i socijalnu politiku države potpisnice.

Ključne riječi: pravo na jednake mogućnosti, zaposlenje i profesija, Europska socijalna povelja, usklađenost država članica

Radno pravo 6/2001 UDK 331:342.7(4)

IVAN ČULO

DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU

Alan Vajda, mag. iur.

NOVOSTI KOD PRIMJENE ODREDBE O MINIMALNOJ PLAĆI ZA DJELATNOST PRIJEVOZA PRI IZASLANJU ZAPOSLENIKA U REPUBLIKU AUSTRIJU OD 1. SIJEČNJA 2017. GODINE

RADNO PRAVO 04/17

Navedenim stručnim tekstom dajemo prikaz pojedinih odredbi Zakona o suzbijanju nelojalne konkurencije u segmentu plaća i socijalnih davanja (Lohn-und Sozialdumping-Bekämpfungsgesetz, LSD-BG) u odnosu na djelatnost prijevoza, kojim je određeno da se na strane prijevoznike u Republici Austriji počevši od 1. siječnja 2017. godine primjenjuje minimalna plaća sukladno austrijskim zakonima i Direktivom EU-a o izaslanim radnicima (Direktiva 96/71/EC).

SAŽETAK:
Obzirom da su svi prijevoznici, osim prijevoznika koji se nalaze u tranzitu (tj. onih koji samo prolaze kroz Republiku Austriju i ne vrše utovar ili istovar robe na području Republike Austrije) dužni za svakog vozača izvršiti prijavu na online formularu (ZKO 3) prije početka izaslanja radnika u Republiku Austriju. Ujedno ističemo da se radi o vrlo sličnom postupku koji vrijedi za ostale izaslane radnike u Republiku Austriju, a koja do sada nije obuhvaćala i djelatnost prijevoza.

Summary:
Since all carriers, except the ones who are in transit (i.e. those who are just passing through the Republic of Austria without loading and unloading goods on the territory of the Republic of Austria) are required for each driver to sign up on the application´s on-line form (ZKO 3) prior to their posting to the Republic of Austria. At the same time we emphasize that this is a very similar procedure which also applies to other posting workers in the Republic of Austria, that so far has not included the transport activity.

Ključne riječi: prijevoznici, izaslanje, Republika Austrija

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 4/2017

UDK: 331.2 (436)

Snježana Baloković

PROGRAMI POMOĆI EU REPUBLICI HRVATSKOJ U SUSTAVU SOCIJALNE SIGURNOSTI

RADNO PRAVO 01/14

Članak obrađuje programe pomoći Europske unije na području socijalne sigurnosti i to regionalne i nacionalne programe pomoći, posebice programe koji se odnose na slobodu kretanja radnika i koordinaciju socijalne sigurnosti.

SAŽETAK:
Programi pomoći u sustavu socijalne sigurnosti započeli su Regionalnim programom potpore socijalnim institucijama (SISP ), koji je s pripremnim aktivnostima započeo još 2004. godine, a okončan je početkom 2008. godine. Program se provodio za zemlje korisnice CARDS programa – države jugoistočne Europe, a obuhvaćao je područje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, osiguranja za vrijeme nezaposlenosti i obiteljske dodatke. Nastavak programa, pod nazivom Koordinacija sustava socijalne sigurnosti i reforme u sustavu socijalne sigurnosti (SSCSSR ), koji se također provodio regionalno, na području jugoistočne Europe organiziran je u okviru IPA 2008 programa . Oba projekta bila su financirana iz sredstava Europske unije, a organizirana uz potporu Vijeća Europe. Projekti MATRA i MATRA-FLEX organizirani su i financirani od strane Vlade Kraljevine Nizozemske, a provodile su ih nizozemske institucije iz sustava socijalne sigurnosti. Ostali programi pomoći također su financirani iz sredstava Europske unije, nekoliko kratkoročnih projekata tehničke pomoći u organizaciji Ureda za tehničku pomoć državama kandidatkinjama (TAIEX ) i konačno Twinning projekt Jačanje administrativnih kapaciteta nadležnih tijela i provedbenih ustanova za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, koji je organiziran u okviru programa IPA I. komponente 2009, čija je implementacija završila u siječnju 2013. godine.

Ključne riječi: koordinacija sustava socijalne sigurnosti, Europska unija, projekt potpore socijalnim institucijama, sloboda kretanja radnika

Summary:
Assistance programmes in the area of social security systems started with the Regional Social Institution Support Programme (SISP), which started with preliminary activities as early as in 2004, and was finished at the beginning of 2008. The programme was implemented for beneficiary countries of the CARDS programme – states from South-Eastern Europe, and it comprised the areas of pension insurance, health insurance, unemployment insurance and family benefits. The continuation of the programme, under the title Social Security Co-ordination and Social Security Reforms (SSCSSR), which was also implemented regionally, in the area of South-Eastern Europe, was organized within the IPA 2008 programme. Both projects were financed by the European Union funds, and organized with the support of Council of Europe. MATRA and MATRA-FLEX projects were organized and financed by the Government of the Kingdom of the Netherlands, and implemented by the Netherlands institutions in the social security system. Other assistance programmes were also financed by the EU funds, several short-term projects of technical assistance organized by the Technical Assistance and Information Exchange instrument (TAIEX) for candidate countries and finally Twinning project "Strengthening the administrative capacity of competent authorities and implementation agencies for coordination of social security systems", which was implemented within IPA 2009 programme component I, which was finalized in January 2013.

Snježana Baloković
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

Radno pravo 01/2014

UDK 364 (4:497.5)

Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. st.

NOVINE U NORMATIVNOM UREĐENJU UPUĆIVANJA RADNIKA NA RAD U INOZEMSTVO U KONTEKSTU PREKOGRANIČNOG PRUŽANJA USLUGA PREMA DIREKTIVI 2014/67/EU

RADNO PRAVO 04/16

U članku se prikazuju novosti u normativnom uređenju upućivanja radnika na rad u inozemstvo, u kontekstu prekograničnog pružanja usluga prema Direktivi 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta.

SAŽETAK:
Direktiva 2014/67/EU donosi određene promjene u uređenju instituta upućivanja radnika na rad u inozemstvo prilikom prekograničnog pružanja usluga koje su usmjerene na uklanjanje pravnih nejasnoća u primjeni odredbi Direktive 96/71/EZ te na jačanje međusobne suradnje nadležnih institucija država članica u jačanju kontrole i nadzora u primjeni europskih i nacionalnih propisa kojima se uređuje to područje. S obzirom da će se hrvatsko zakonodavstvo uskoro morati uskladiti sa odredbama ove Direktive, u radu se iznose problemi uočeni u primjeni Direktive 96/71/EZ, te se analizira sadržaj Direktive 2014/67/EU i njezine implikacije na hrvatski zakonodavni i institucionalni okvir.

Summary:
The Directive 2014/67/EU brings some changes in the organization of the institute of posting employees to work abroad during the cross-border provision of services that are aimed at removing legal ambiguities in the application of the provisions of the Directive 96/71/EC and to the strengthening of mutual cooperation of the competent institutions of the Member States to strengthen controls and control the application of European and national regulations governing this area. Due to the fact that the Croatian legislation will soon have to comply with the provisions of this Directive, the paper presents the problems encountered in the application of the Directive 96/71/EC, and analyzes the content of the Directive 2014/67/EU and its implications on the Croatian legislative and institutional framework.

Ključne riječi: upućeni radnik, transnacionalno pružanje usluga, Direktiva 96/71/EZ, Direktiva 2014/67/EU

Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. st.

RADNO PRAVO 4/2016

UDK: 349.2:314.74

Mr. Renata Turčinov

KOORDINACIJA SUSTAVA RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA

RADNO PRAVO 10/13

U članku se ukazuje na način postupanja po zahtjevima za ostvarivanje prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama ("Narodne novine" broj 85/08., 110/08., 34/11. i 54/13.) nakon 1. srpnja 2013. godine. Od istog datuma Republika Hrvatska je obvezna primjenjivati, direktno i u cijelosti, europske pravne propise o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, pa tako i kod odlučivanja o zahtjevima za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore kod kojih postoji prekogranični element koji uključuje barem dvije države članice Europske unije te drugi propisani elementi za primjenu uredbi.

SAŽETAK
Od dana pristupanja Europskoj uniji, 1. srpnja 2013. godine, Republika Hrvatska je obvezna primjenjivati, direktno i u cijelosti, europske pravne propise o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Isti propisi su Uredba (EZ) br. 883/2004. Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. godine o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i Uredba (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. kojom se uređuje postupak provedbe Uredbe 883/04, te druge uredbe o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Navedeni propisi će se primjenjivati i kod odlučivanja o zahtjevima za ostvarivanje prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama ("Narodne novine" broj 85/08., 110/08., 34/11. i 54/13.) kod kojih postoji prekogranični element koji uključuje barem dvije države članice Europske unije te drugi propisani elementi za primjenu uredbi.

Ključne riječi:  sustav rodiljnih i roditeljskih potpora, koordinacija, europski pravni propisi


Summary
Since its accession to the European Union on 1 July 2013 the Republic of Croatia has been obliged to apply, directly and in entirety, the European legal regulations on the coordination of social security systems. Those regulations are the Regulation EC) No 883/2004 of the European Parliament and of the Council of 29 April 2004 on the coordination of social security systems and the Regulation (EC) No 987/2009 of the European Parliament and of the Council of 16 September 2009 laying down the procedure for implementing the Regulation (EC) No 883/04, and other regulations on the coordination of social security systems. These regulations will also be applied when deciding on requests for entitlements arising from the Maternity and Parental Benefits Act (Official gazette Nos 85/08, 110/08, 34/11 and 54/13) where there is a cross-border element involving at least two Member States of the European Union, and other stipulated elements for the implementation of the regulations

Mr. Renata Turčinov
Radno pravo br. 10/2013
UDK 349.2-055.26

Gordana Dragičević

EUROPSKA SOCIJALNA POVELJA ? NADZOR I SUSTAV IZVJEŠTAVANJA

RADNO PRAVO 12/11

EUROPSKA SOCIJALNA POVELJA – NADZOR I SUSTAV IZVJEŠTAVANJA

GORDANA DRAGIČEVIĆ

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

U tekstu se predstavlja Europsku socijalnu povelju kao jedan od temeljnih europskih dokumenata u području ekonomskih i socijalnih prava, sustav izvještavanja, uloga socijalnih partnera u istom te prijedlozi aktivnosti za poboljšanje sustava izvještavanja.

SAŽETAK

Europska socijalna povelja je ugovor Vijeća Europe koji utvrđuje ljudska prava u svakodnevnom životu koja moraju biti poštivana od strane države koja ih je prihvatila. Ona utvrđuje prava i slobode svih pojedinaca i uspostavlja sustav nadzora koji jamči njihovo poštivanje od strane država stranaka, te u području ekonomskih i socijalnih prava predstavlja ekvivalent Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. U ovom se tekstu, nakon uvoda, navode u Republici Hrvatskoj prihvaćene odredbe Povelje. Treći dio teksta posvećen je ulozi Europskog odbora za socijalna prava, a potom se opisuje sustav izvještavanja. Peti dio teksta opisuje ulogu socijalnih partnera u sustavu izvještavanja. Zaključak rada navodi aktivnosti nužne za poboljšanje sustava izvještavanja.

Ključne riječi: Europska socijalna povelja, Vijeće Europe, Republika Hrvatska

Radno pravo 12/2011

UDK 349.2:342.7(4)

Marija Butković

PRAVNI REŽIM OBAVLJANJA JAVNOBILJEŽNIČKE DJELATNOSTI U EUROPSKOJ UNIJI S OBZIROM NA UVJET DRŽAVLJANSTVA

RADNO PRAVO 10/13

U ovom stručnom radu autorkca daje prikaz pravnog režima obavljanja javnobilježničke djelatnosti u Europskoj uniji s obzirom na uvjet državljanstva

Sažetak:
Stvaranjem Europske unije, otvaranjem i liberalizacijom tržišta usluga u EU, koje je podlogu imalo u odredbama primarnih izvora prava EU-a, stvorene su i pretpostavke za neometanu slobodu pružanja usluga i slobodu poslovnog nastana. Navedeno je rezultiralo i zabranom diskriminacije državljana članica EU, po bilo kojoj osnovi, a napose na osnovi nacionalnosti. Praksa Suda Europske unije, koji je u nekolicini svojih presuda utvrdio kako države članice ne mogu ograničiti bavljenje bilježništvom samo na vlastite državljane, koje sukladno mišljenju suda nije povezano s vršenjem službenih ovlasti, zanimljiva je za proučavanje problematike instituta javnog bilježništva u nekim državama članicama EU-a, a posebice imajući u vidu skori ulazak Republike Hrvatske u Uniju.

Ključne riječi: javnobilježnička djelatnost, Europska unija, uvjet državljanstva

Summary:
The creation of the European Union, the opening up and liberalization of market services in the EU, based in provisions of the primary sources of EU law, have set the preconditions for the unhindered freedom to provide services and freedom of establishment. This has resulted in the prohibition of discrimination of citizens of the EU Member States, on any ground, and especially on the grounds of nationality. The case law of the European Court of Justice, which has in several judgements held that Member States may not limit the civil-law notary business only to their own nationals, which in the Court's opinion is not connected with the exercise of official authority, is interesting for studying the problem of the institute of the civil-law notary in some EU Member States, and especially having in mind the accession of Croatia to the European Union.

Marija Butković
Radno pravo br. 10/2013
UDK 347.961

Dr. sc. Sanja Grbić, Dr. sc. Dejan Bodul

OTKAZ UGOVORA O RADU U PRAKSI EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

RADNO PRAVO 09/14

U ovom radu autori analiziraju otkaz ugovora o radu u praksi Europskog suda za ljudska prava

Sažetak:
Sudska praksa nije osposobljena da se po hitnom postupka transformira od prakse „pozitivizma" u praksu „kreativizma". Ipak, pravnička struka mora prihvatiti činjenicu da se preko sustava europskih sudova, dakle i Europskog suda za ljudska prava (ECHR), sve više afirmira princip precedentalnog prava i time sudske prakse kao formalnog izvora prava, što od nje zahtjeva pojačanu pozornost u praćenju i tog izvora prava. U tom pogledu naročitu pomoć sudskoj praksi mora i može dati i pravna znanost. Dakle, cilj je autora analizirati otkaz ugovora o radu u praksi ECHR-a kao načinu prestanka radnog odnosa.

Ključne riječi: otkaz, Europski sud za ljudska prava, precedentalno pravo.

Dr. sc. Sanja Grbić
Viša asistentica, Katedra za teoriju prava i države,
filozofiju prava, ljudska prava i javnu politiku,
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci.
Dr. sc. Dejan Bodul
Viši asistent, Katedra za građansko postupovno pravo,
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

Radno pravo 09/2014

UDK 349.22(4)

Vanda Crnjac Pauković i Snježana Baloković

SLOBODA KRETANJA RADNIKA U EU - KOORDINACIJA SUSTAVA SOCIJALNE SIGURNOSTI

RADNO PRAVO 12/11

SLOBODA KRETANJA RADNIKA I KOORDINACIJA SUSTAVA SOCIJALNE SIGURNOSTI

VANDA CRNJAC PAUKOVIĆ

HRVATSKIZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURNJE

SNJEŽANA BALOKOVIĆ

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA; RADA I PODUZETNIŠTVA

Tekst obrađuje područje koordinacije sustava socijalne sigurnosti, koje obuhvaća koordinaciju propisa iz područja mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, osiguranja za vrijeme nezaposlenosti i obiteljskih davanja.

SAŽETAK

Članak obrađuje područje koordinacije sustava socijalne sigurnosti, koje obuhvaća koordinaciju propisa iz područja mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, osiguranja za vrijeme nezaposlenosti i obiteljskih davanja. Navedena područja svaka država uređuje svojim nacionalnim zakonodavstvom, ali se radi zaštite interesa radnika koji se u svojem radnom vijeku odluče raditi na području više država unutar Europske unije, ti propisi međusobno koordiniraju kako bi radnicima migrantima i članovima njihovih obitelji osigurali korištenje iste razine prava iz sustava socijalne sigurnosti bez obzira gdje oni radili ili živjeli. Radi se dakle o istodobnoj primjeni nacionalnih zakonodavstava o socijalnoj sigurnosti dviju ili više država na radnika migranta i/ili na članove njegove obitelji, radi ostvarivanja prava na davanja iz sustava socijalne sigurnosti.

Ključne riječi: sloboda kretanja radnika, koordinacija, sustav socijalne sigurnosti

Radno pravo 12/2011

UDK 349.2:364

Vitomir Begović

ZAKONSKO REGULIRANJE SPRJEČAVANJA ZLOSTAVLJANJA NA RADU ? PRIMJER PROPISA REPUBLIKE SRBIJE

RADNO PRAVO 06/13

U članku autor daje prikaz normativnog uređenja zabrane zlostavljanja (uznemiravanja) na poslu u Republici Srbiji. Prikazuje Zakon o sprječavanju zlostavljanja na radu Republike Srbije i Pravilnik o pravilima ponašanja poslodavca i zaposlenih u vezi sa prevencijom i zaštitom od zlostavljanja na radu.

Sažetak
U aktualnim okolnostima jedno od vrlo važnih pitanja je stvaranje uvjeta za zdravu i sigurnu radnu sredinu,organizacija rada i osiguranje ponašanja svih zaposlenih s ciljem sprječavanja pojava zlostavljanja na radu i u vezi s radom,odnosno osiguranje uvjeta rada u kojima zaposleni neće biti izloženi zlostavljanju na radu i u vezi s radom od strane poslodavca,odnosno odgovornih osoba ili drugih zaposlenih kod poslodavca. Uz odgovarajuću korporativnu kulturu u okviru svake radne sredine, vrlo je važno preventivno djelovanje ali i zakonsko uređenje ovog područja. Za razliku od Republike Hrvatske koja je određenim odredbama Zakona o radu regulirala područje zaštite dostojanstva radnika, u Republici Srbiji, u primjeni je poseban Zakon o sprječavanju zlostavljanja na radu i odgovarajući podzakonski akt, čime je stvorena i normativna podloga za primjereno postupanje poslodavca, zaposlenih, kao i za rješavanje konkretnih pojavnih oblika zlostavljanja na radu i u vezi s radom.

Ključne riječi: sprječavanje, prevencija i zaštita od zlostavljanja na radu, zlouporaba prava, postupak zaštite, posredovanje

VITOMIR BEGOVIĆ
Radno pravo 6/2013
UDK 364.271-057.1(497.11)

Antonio Čoga, mag. polit.

RADNO VRIJEME - KOMPARATIVNA ANALIZA ZEMALJA EU

RADNO PRAVO 01/17

U ovom radu autor donosi prikaz komparativne analize zakonskog uređenja i trajanja instituta radnog vremena u zemljama EU, te korelaciju dužine njegovog trajanja u odnosu na produktivnost rada.

SAŽETAK:
Analizom podataka utvrđeno je kako kolektivni ugovori zemalja Europske unije jasno slijede minimalne odredbe u okviru Direktive EU-a o radnom vremenu te bez obzira što Direktiva kao takva nudi mogućnost neprihvaćanja određenih stavki, ona jasno zadaje generalni okvir za sve zemlje. Upravo ravnomjerna raspodjela radnog opterećenja u kombinaciji s konstantnim unapređenjem već postojećih vještina te stalnim ulaganjem u obrazovanje može pružiti podlogu manje razvijenijim zemljama EU-a poput Hrvatske za sustavno povećanje produktivnosti radne snage, a samim time i svojih gospodarstava u cjelini.

Summary:
Data analysis found that the collective agreements of the European Union clearly follow the minimum requirements set under the EU Directive on working hours, and even though the Directive offers the possibility of rejection of certain paragraphs, it clearly sets the general framework for all countries. Even distribution of workload, combined with constant improvement of existing skills and constant investment in education can provide a basis for a less developed EU countries such as Croatia to systematically increase the productivity of the workforce, and therefore a whole economy.

Ključne riječi: radno vrijeme, produktivnost rada, trajanje radnog vremena

Antonio Čoga, mag. polit.

RADNO PRAVO 1/2017

UDK: 349.23 (4)

--> Članak je sastavni dio knjige »Utjecaj kolektivnih ugovora na prava radnika u RH«, Krešimir Rožman, dipl.iur.; doc. dr. sc. Dragan Bagić; Lucija Barjašić Špiler, mag. phil.; mr.sc. Mirko Petrić; Ivana Šepak-Robić, dipl.iur.; Antonio Čoga, mag.pol.; Zagreb, 2016.