Članci

Članak opisuje stanje u mirovinskom sustavu Republike Hrvatske u uvjetima potpune nezainteresiranosti i nedostatka bilo kakve inicijative za nastavak reforme započete prije 15 godina, iako pokazatelji (ponovno) ukazuju na neodrživost sustava kakav trenutno imamo. 

SAŽETAK:
Preporuke Europske komisije, koje se temelje na Godišnjem pregledu rasta, u kojem Komisija   prati situaciju u svim državama članicama, a na kojima se proteklih godina inzistiralo vrlo intenzivno, na neki način su se razvodnile, unatoč nedostatku bilo kakvog napretka u izvršavanju tih preporuka. Naime, iako su države članice odgovorne za nacionalne mirovinske sustave, Komisija svojim preporukama traži odgovarajuće dogradnje ili poboljšanja mirovinskih sustava u određenim segmentima, posebice u uvjetima loše demografske slike zbog starenja stanovništva i smanjenja radno sposobnog stanovništva, kao i u uvjetima snažne ekonomske krize u kojoj su se našle gotovo sve države članice, a u Hrvatskoj je ona trajala dulje nego u ostalim državama članicama. Mirovinski sustavi ipak trebaju biti dovedeni na razinu koja će jamčiti adekvatnost prihoda u starosti, ali ujedno biti i financijski održivi, posebice u uvjetima rastućih migracija unutar Europske unije. Hrvatska je, sad već davne 1999. godine započela s reformom, ali nažalost nije ju nastavila na adekvatan način, tako da je mirovinski sustav sada već u gotovo identičnoj situaciji u kojoj je bio prije započinjanja reforme, s tom razlikom što trenutno ipak egzistira mješoviti javno – privatni sustav, koji obuhvaća i kapitalizirano mirovinsko osiguranje. 

Summary:

The subject of paper is analysis of the current status of Croatian pension system and reviewing the need for further reforms. Since a comprehenisive parametric and structural pension reform began at the beginning of 1999, but was not adequately resumed, Croatia is now in the situation that mixed public-private pension scheme, introduced in 2002 still does not ensure pension adequacy nor financial sustainability of the system. Due to many (mostly unnecessary) interventions to PAYGO scheme, the purpose of introduction of capitalized scheme has become questionable. Therefore, there is an urgent need to make further neccessary changes within the PAYGO scheme, with the aim to adjust still rather generous scheme to the conditions of demographic changes, ageing of population and outflow of working-age population (including measures aimed at reducing access to early retirement, which is still very interesting for a great number of insured persons, as well as equalization of conditions in general and special pension systems and faster equalization of age for old-age pension for men and women). Further reform within capitalized scheme should comprise (almost imediatelly) increasing of contribution rate for compulsory scheme, as well as decreasing the administrative costs and raising awareness about personal pesnion products within the voluntary scheme

Ključne riječi: mirovinska reforma, mješoviti javno-privatni mirovinski sustav, mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, obvezno kapitalizirano mirovinsko osiguranje, dobrovoljno kapitalizirano mirovinski osiguranje

Snježana Baloković, dipl. iur.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

RADNO PRAVO 12/2017

UDK: 368.914 

Članak obrađuje institut „prijenosa mirovinskih prava“, koji do sada nije bio poznat u hrvatskom mirovinskom sustavu. Ova materija uređena je novim zakonodavnim okvirom, Zakonom o prijenosu mirovinskih prava.

SAŽETAK:
Pod „prijenosom mirovinskih prava“ podrazumijevamo, naime, mogućnost za određenu kategoriju osiguranika, koji su u svojem radnom vijeku odlučili raditi u Hrvatskoj i u tijelima Europske unije, da bez obzira kada i s koje pozicije imaju namjeru ostvariti mirovinu, istu ostvare koristeći se sredstvima koje su uplatili na ime doprinosa za mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj, ali i u tijelima Europske unije, posebice ako u tijelima Europske unije ne ostvare dovoljno dugo razdoblje osiguranja da bi mogli koristiti posebnu mirovinsku shemu koja im nudi povoljnije ostvarivanje prava na mirovinu i druga mirovinska primanja, kao osobama koje su izabrane na odgovarajuće položaje, ili osobama koje su bile zaposlene u tim tijelima. Posebna mirovinska shema i uvjeti za njeno korištenje regulirani su Pravilnikom o osoblju za dužnosnike, odnosno Uvjetima zaposlenja za ostale službenike EU. U uvjetima kada, prema tim propisima, osobe ne mogu ostvariti pravo na mirovinu, ukoliko se radi o osobi koja je prije toga radila u Hrvatskoj, potrebno je omogućiti da u hrvatski mirovinski sustav prenese odgovarajuću vrijednost svojih mirovinskih prava, kako bi na temelju istih mogla ostvariti pravo iz mirovinskog osiguranja. Isto je potrebno i u slučaju da osoba ostvari pravo iz mirovinskog osiguranja u posebnom sustavu Europske unije, a jedan dio radnog vijeka je navršila u Hrvatskoj. Odgovarajuću vrijednost svojih mirovinskih prava u tom slučaju prenosi u sustav Europske unije i na temelju ukupno uplaćenog doprinosa i razdoblja osiguranja može ostvariti pravo na mirovinu u posebnom  sustavu Europske unije. Ova materija uređena je novim zakonodavnim okvirom, Zakonom o prijenosu mirovinskih prava.

Summary:

The subject of paper is new concept of transfer of pension rights, which was not recognized within the Croatian pension system until now. Transfer of accrued pension rights means the possibility for the category of insured persons, who used to work during part of the working period in Croatia and the other part for EU institutions, to be able to acquire pension rights based on contributions payed in Croatia, as well as on contributions payed under the pension scheme in the EU institution. It doesn’t mean that European coordination rules will be applicable, but that actuarial equivalent of pension rights could be transferred from national pension scheme to EU pension scheme or from EU pension scheme to Croatian pension scheme with the aim of ensuring an adequate level of social security in the old-age. Since Croatian compulsory pension system is two pillar mixed system consist of statutory PAYGO scheme and capitalized scheme with different rules, institutions and procedures, this new Law on Transfer of Pension Rights will be applied to both compulsory pillars according to the special procedure. In this procedure cooperation between Croatian Pension Insurance Institute, Central Registry of Affiliates and Ministry of Finance is of a great importance, since payment of the transfer value of pension rights when pension rights are transferred from Croatian system to the EU system is done from the state budget as well as payment to the state budget of the actuarial equivalent of pension rights transferred from the EU system to the Croatian system.

Ključne riječi: prijenos mirovinskih prava, prijenosna vrijednost mirovinskih prava, aktuarska protuvrijednost mirovinskih prava, Pravilnik o osoblju, Uvjeti zaposlenja za službenike EU, mirovinski sustav Europske unije, tijela EU

Snježana Baloković, dipl. iur.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

RADNO PRAVO 2/2018

UDK: 369.543

U članku će se pojasniti postupak utvrđivanja prava na naknadu plaće s osnova privremene nesposobnosti za rad radniku koji je od strane hrvatskog poslodavca upućen na privremeni rad u inozemstvo. Također i navedeno pravo inozemnog radnika upućenog na privremeni rad u Republiku Hrvatsku. 

Sažetak:
Način utvrđivanja prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad  radnika, kojega je poslodavac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj uputio na privremeni rad u inozemstvo, ovisi o državi u koju je radnik upućen. Tako je poseban postupak propisan za utvrđivanje prava na naknadu plaće za radnika koji je upućen na privremeni rad u državu članicu Europske unije, Europskog ekonomskog prostora ili u Švicarsku, a poseban postupak za utvrđivanje navedenog prava za radnika upućenog na privremeni rad u ugovornu ili tzv. treću državu. Pravo na naknadu plaće s osnova utvrđene privremene nesposobnosti za rad ostvaruju, pod propisanim uvjetima, i radnici koji su od strane svojih inozemnim poslodavaca upućeni na privremeni rad u Republiku Hrvatsku. 

Summary:
Entitlement to remuneration during the temporary incapacity for work of a worker who has been employed by an employer based in the Republic of Croatia for temporary work abroad depends on the country in which the worker is sent. Thus, the special procedure is prescribed for determining the right to remuneration for workers paid for temporary work in a Member State of the European Union, the European Economic Area or in Switzerland, and a special procedure for determining this right for a worker sent on temporary employment to a contracted state or to so called third country.

Ključne riječi: izaslani radnici, privremena nesposobnost za rad, naknada plaće

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 4/2018

UDK: 349.23

U članku se opisuje postupak zdravstvenog osiguranja članova obitelji hrvatskih državljana na radu u drugoj državi članici Europske unije.

SAŽETAK:
Članovi obitelji mogu biti obvezno zdravstveno osigurani na teret nositelja zdravstvenog osiguranja samo jedne države članice EU/EEP/Švicarske. 
Pri tome, tko može biti osiguran u statusu člana obitelji utvrđuje nositelj zdravstvenog osiguranja države članice u kojoj član obitelji ima prebivalište, sukladno svojim propisima.

Summary:

Family members may have mandatory insurance by the health insurance covered by only one EU/EEP/Switzerland member state.
In doing so, who can be insured in the status of a family member establishes the health insurance holder of the Member State in which the family member resides, in accordance with their regulations.

Ključne riječi: zdravstveno osiguranje, članovi obitelji, države EU

Mr. Renata Turčinov, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 6/2018

UDK: 369.22(4)

U nastavku donosimo prikaz posljednjih izmjena i razloga zbog kojih su donesene navedene izmjene, a koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 18/18).

Sažetak:
Zakonom o mirovinskom osiguranju osiguranicima se na načelima uzajamnosti i solidarnosti obvezno osiguravaju prava za slučaj starosti i smanjenja radne sposobnosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine (pravo na starosnu, prijevremenu starosnu, invalidsku, obiteljsku, najnižu i osnovnu mirovinu), profesionalna rehabilitacija, naknada zbog tjelesnog oštećenja i naknada putnih troškova u vezi s ostvarivanjem osiguranih prava. Odredbama istog uređeni su uvjeti, način i postupak ostvarivanja tih prava u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Kako se od 15. srpnja 2018. g. temeljem odluke Ustavnog suda RH ukidaju pojedine odredbe predmetnog zakona u nastavku teksta će se prikazati promjene koje proizlaze iz novih zakonskih rješenja, s kraćim osvrtom na temeljne postavke Ustavnog suda RH koje su bile ključni pokretač istih.

Summary:
The Pension Insurance Act insures, on the principles of reciprocity and solidarity, that the insured persons are entitled to exercise their rights on behalf of the age and reduction of their working ability, and their family members are insured in the case of the death of the insured person or the pension beneficiary (right to pension, early retirement, invalidity pension, family pension), professional rehabilitation, compensation for body injury and travel expenses related to the exercise of secured rights. As from July 15, 2018, upon the decision of the Constitutional Court of the Republic of Croatia, certain provisions of the Pension Insurance Act are voidable, so the paper will analyze the changes resulting from the new legal solutions, with a brief overview of the fundamental constitutional thesis of the Constitutional Court.

Ključne riječi: Ustavni sud RH, prava osiguranika, izvanredni kontrolni pregled, revizija

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 7-8/2018

UDK: 368.914 (094.5) 

U članku se pojašnjava postupak ostvarivanja prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti nastale u inozemstvu.

Sažetak:

Uspostavljanjem prekogranične zdravstvene zaštite omogućilo je građanima EU tijekom boravka izvan matične zemlje nesmetano korištenje prava iz zdravstvenog osiguranja. Kako se i građani Republike Hrvatske sve češće nalaze na privremenom radu u drugim državama, za vrijeme tog boravka neophodno se moraju koristiti i pravima iz zdravstvenog osiguranja. Stoga se u nastavku teksta obrazlažu uvjeti i postupak ostvarivanja prava u slučaju priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti nastale u inozemstvu.

Summary:
The establishment of cross-border healthcare has allowed citizens of the EU while staying outside the home country free usage of health insurance rights. As the citizens of the Republic of Croatia increasingly engage in temporary employment in other countries, it is also necessary to use the rights of health insurance. The text below explains the conditions and procedure for exercising rights in the case of recognized occupational injury and occupational diseases occurring abroad.

Ključne riječi: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, ozljeda na radu, profesionalna bolest, osiguranik

RADNO PRAVO 12/2018

UDK: 331.46: 349.2

Intencija zakonodavca za novim normativnim zahvatima u sustavu mirovinskoga osiguranja proizlazi prvenstveno radi stvaranja boljih, pravednijih, odnosno jednakih uvjeta u sustavu mirovinskog osiguranja za sve korisnike prava iz istog, ispravljanja određenih pravnih praznina koje su se pojavljivale u dosadašnjoj praksi, preciznim definiranjem određenih pravnih situacija radi olakšavanja u njihovoj provedbi, te smanjivanjem rashodovne strane proračuna u tom segmentu. Unatoč tome što se radi o veoma značajnoj reformi, odnosno novim mirovinskim zakonima koji utječu na sve građane RH, zainteresiranost istih za stručne rasprave i prijedloge tijekom javne rasprave bila je iznimno mala. Uzroci takvoj inertnosti mogu biti različiti, no jedan od njih zasigurno je i dosadašnje slabo uvažavanje njihovih konstruktivnih prijedloga od strane zakonodavca pri izradi zakonskih rješenja. Hrvatski sabor je u konačnici usvojio nove prijedloge zakona iz sustava mirovinskog osiguranja, a koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2019., te se sukladno tome, u nastavku teksta donose najvažniji obrisi istih.

Sažetak:
Stabilnost sustava mirovinskog osiguranja jedan je od ključnih faktora za gospodarsku i financijsku stabilnost svake države. S obzirom na sve lošiju socijalnu održivost i negativna demografska kretanja, odnosno sve intenzivnije starenje stanovništva, države se sve više suočavaju s izazovima kako održati pravedan, a pri tome i ekonomičan mirovinski sustav. Kako i RH, odnosno njezin sustav mirovinskog osiguranja u uvjetima loših ekonomskih kretanja nije imun na takve trendove, potrebno je bilo poduzeti određene korake u smislu izmjene zakonskih rješenja kako bi se sanirale anomalije postojećeg sustava, s ciljem podizanja održivosti mirovinskog  sustava i poboljšanja uvjeta za korištenje prava iz istoga.

Summary:
The stability of the pension insurance system is one of the most important factors for the economical and financial stability of each country. By reason of the increasing poor social sustainability and negative demographic trends (aging of the population), countries are faced with the challenges of maintaining a righteous and effective pension system. As the Republic of Croatia and its pension insurance system are not immune to such trends, certain steps have to be taken in terms of changing legal solutions to remedy the anomalies of the existing system with the aim of raising the sustainability of the pension system.

Ključne riječi: mirovinski sustav, starosna mirovina, profesionalna rehabilitacija

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 1/2019

UDK: 368.914 (497.5)

Mirovinski sustavi u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (The Organisation for Economic Co-operation and Development - OECD) izloženi su brojnim izazovima uzrokovanim starenjem stanovništva, financijskim i gospodarskim krizama i ekonomskim okruženjem niskog gospodarskog rasta i niskih kamatnih stopa. U navedenim zemljama mijenja se priroda kapitaliziranih mirovinskih sustava, pa sve više dobivaju na važnosti mirovinski sustav utvrđenih (definiranih) doprinosa i osobni mirovinski računi (personal pension arrangements).

Sažetak:
Izazovi koje susreću mirovinski sustavi zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj OECD) doveli su do reformi koje su povećale raznolikost mirovinskih modela u navedenim zemljama. Na važnosti su dobili kapitalizirani mirovinski sustavi, posebice definiranih doprinosa, u kojima se mirovinska prava vezuju uz vrijednost prikupljenih sredstava. Mirovine iz definiranih doprinosa rezultat su stope povrata na uloženi kapital i ovise o odabiru ulagačkog portfelja. Općenito, osiguranici su dužni uplaćivati dovoljno doprinosa kako bi se pokrio bilo koji nedostatak dohotka u mirovini između predviđenog iznosa mirovine iz javnog sustava i željenog životnog standarda. Taj mirovinski modeli omogućavaju jasnu i snažnu vezu između doprinosa i iznosa mirovine. U tekstu se izlažu aktivnosti i prijedlozi OECD-a u pogledu poreznog tretmana za mirovinsku štednju, poboljšanja odgovarajućeg financijskog savjetovanja za mirovine, mjere za osiguranje održivosti sustava anuiteta i unapređenja financijskog obrazovanja. Također odgovarajuća pozornost usmjerena je na usklađivanje mirovinskih prava zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, na elemente dobro oblikovanog mirovinskog sustava definiranih doprinosa te na pitanja upravljačkih i participativnih prava, odnosno prenošenje rizika. 

Summary:
Challenges facing the pension systems of the member states of the Organization for Economic Co-operation and Development (OECD) led to reforms that increased the diversity of pension models in the observed countries. Funded pension systems, in particular with the defined contributions, got on the importance. In them, pension rights are linked to the value of the collected financial resources. Pensions from defined contributions are the result of return on invested capital and depend on the selection of investor portfolio. In general, insured persons are required to pay enough contributions to cover any shortfall in retirement income between the amount of pension from the public system and the desired standard of living. These pension models provide a direct and strong link between paid contributions and the amount of future pension. The text outlines OECD activities and proposals regarding tax treatment for retirement savings, improvement of appropriate financial counselling for pensions, measures to ensure the sustainability of the annuity system and the improvement of financial education. In addition, appropriate attention is focused on aligning the pension rights of employees in the public and private sector, on the elements of a well-defined pension system of defined contributions, and on issues of management and participatory rights, ie the transfer of risks.

Ključne riječi: mirovinski sustav, mirovinske reforme, održivost,  Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

Predrag Bejaković, dipl. oec.

Institut za javne financije

RADNO PRAVO 2/2019

UDK 364.35 (100)

U članku su opisani uvjeti i način ostvarivanja prava koja pripadaju zaposlenom ili samozaposlenom roditelju s osnove njege oboljelog djeteta. 

SAŽETAK:
Zaposleni ili samozaposleni roditelj, kojemu je utvrđen status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju, ostvaruje određena prava s osnove njege oboljelog djeteta. Navedena prava su bolovanje radi njege djeteta, pravo na rad s polovicom punog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. Uvjeti i način ostvarivanja navedenih prava propisani su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama te podzakonskim aktima.

Summary:
An employed or self-employed parent, who has been insured in mandatory health insurance has certain rights related to the child care. These rights are child care allowance, the right to work half time for enhanced child care, leave for child care with more severe developmental disabilities and the right to work half time due to child care with more severe developmental problems. The conditions and the way of exercising these rights are stipulated by the Act on Mandatory Health Insurance and the Act on Maternity and Parental Benefits.

Ključne riječi: bolovanje radi njege djeteta, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO - 3/2019

UDK: 331.5-055.2: 349.2

Predmet ovoga članka je specifična zdravstvena zaštita radnika kako je regulirana u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (i drugim propisima), u složenom, zahtjevnom i skupom sustavu u kome sudjeluju brojni subjekti.

Sažetak:
Od 1. siječnja 2019. u Republici Hrvatskoj primjenjuje se Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kojega je donio Hrvatski sabor na sjednici 31. listopada 2018. („Narodne novine“ 100/2018 od 14.11.2018.). Zakon uređuje „načela i mjere zdravstvene zaštite, prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite, nositelje društvene skrbi za zdravlje stanovništva, sadržaj i organizacijske oblike obavljanja zdravstvene djelatnosti te nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti“ (članak 1. stavak 1.).
Kao i propisima do sada, Zakon uređuje i mjere zdravstvene zaštite koje se odnose „na uvjete života i rada čovjeka“, a posebno „u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika“) (članak 21. st.1. t.6. i druge odredbe).

Summary:
Since 1 January 2019, the Croatian Health Insurance Act was adopted by the Croatian Parliament at the session of 31 October 2018 ("Official Gazette" No. 100/2018 of 14 November 2018). The Act regulates "principles and measures of health care, the rights and obligations of persons in the use of health care, social welfare carers for the health of the population, content and organizational forms of carrying out health activities and supervising healthcare activities" (Article 1, paragraph 1). As well as the regulations so far, the Act regulates and measures health care related to "the living and working conditions of a person", and in particular "in relation to work and the working environment (specific health care of workers)".

Ključne riječi: Zakon o zdravstvenoj zaštiti, specifična zdravstvena zaštita radnika, sadržaj, mjere, subjekti

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju

RADNO PRAVO 6/2019

UDK: 331.45 (094.5)

U Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE), potreba za mirovinskom reformom pojavila se tijekom razdoblja tranzicije od planskog prema tržišnom gospodarstvu. Unatoč brojnim teškoćama ponajviše uzrokovanim gospodarskom tranzicijom, mirovinski sustavi zemalja Srednje i Istočne Europe uspjeli su izbjeći pojave neisplate mirovina. Daljnje promjene mirovinskih sustava trebati će težiti poboljšanju financijske održivosti ali i povećanju iznosa mirovina.

Sažetak:
U članku se izlaže stanje s mirovinskim reformama u zemljama Srednje i Istočne Europe. Rad započinje opisom početka razvoja mirovinskog osiguranja, nakon čega se pozornost posvećuje provedbi mirovinskih reformi i njihovim preusmjeravanjem uslijed gospodarske krize. Iako su učinci uvođenja kapitaliziranog mirovinskog osiguranja bili prilično pozitivni, više zemalja je zaustavilo ili zamrznulo uplate u taj oblik osiguranja. U članku se nakon iznošenja nekoliko učinaka mirovinskih reformi, daje kraći osvrt na organizaciju tijela nadležnih za provedbu mirovinskog osiguranja. Mirovinska reforma je izuzetno složena zadaća koja zahtjeva veliku pozornost i uključenost širokog kruga sudionika. 

Summary:
The article presents the situation with pension reforms in the countries of Central and Eastern Europe. The paper begins by describing the commencement of the development of pension insurance, after which attention is paid to the implementation of pension reforms and their reorientation in the wake of the economic crisis. Although the effects of introducing capitalized (fully funded) pension insurance have been quite positive, several countries have stopped or frozen payments into this form of pension insurance. After presenting several effects of pension reforms, the article provides a brief overview of the organisation of bodies responsible for implementing pension insurance. Pension reform is an extremely complex task that requires a lot of attention and involvement of a wide range of participants.

Ključne riječi: mirovinski sustav, Srednja i Istočna Europa, reforme, socijalna politika

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 10/2019

UDK: 368.914 (4-11)

Prestanak radnog odnosa utječe na korištenje određenih prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja radnika osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. U članku će se opisati kako činjenica prestanka radnog odnosa utječe na status u obveznom zdravstvenom osiguranju, naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad kao i na neka prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.

Sažetak:

Osiguraniku kojem je za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti prestao radni odnos, odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom, naknada plaće pripada još najviše 30 dana računajući od dana prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom i to pod uvjetom da mu je izabrani doktor privremenu nesposobnost utvrdio najmanje osam dana prije dana prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom te da je u vrijeme prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom imao pravo na naknadu plaće u skladu s odredbama ZOZO-a.

Summary:
An insured person whose employment has been terminated during the period of temporary incapacity has the right to the remuneration for a maximum of 30 days, counting from the date of termination of employment, provided that his/her chosen doctor has determined his/her temporary incapacity at least eight days prior to the date of termination of employment and that, at the time of termination of employment or activities by personal work, he/she was entitled to remuneration in accordance with the provisions of the Act on Mandatory Health Insurance.

Ključne riječi: zdravstveno osiguranje, privremena nesposobnost za rad, prestanak radnog odnosa

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 11/2019.

UDK: 349.2: 368.9

Zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj je obvezno za sve osobe sa prebivalištem u Republici Hrvatskoj i strance sa odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj i utvrđuje se prema jednoj od osnova osiguranja utvrđenih ZOZO-om za koje osoba ispunjava uvjete, osim ako međunarodnim ugovorom, odnosno posebnim zakonom nije drukčije određeno.
    

Sažetak:
Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 80/13., 137/13. i 98/19. - u daljnjem tekstu: ZOZO) uređuje se pitanje zdravstvenog osiguranja koje je obvezno za sve osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i strance s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, ako međunarodnim ugovorom, odnosno posebnim zakonom nije drukčije uređeno.
Osiguranim osobama u obveznom zdravstvenom osiguranju obuhvaćeni su osiguranici u koje, između ostaloga, spadaju i redovni učenici i studenti koji su navršili 18 godina života kao zasebne kategorije osiguranika te osigurane osobe djeca do navršene 18. godine života, koja status stječu neovisno od toga da li se nalaze na redovnom školovanju i neovisno da li imaju nosioca zdravstvenog osiguranja preko kojeg bi ostvarivali zdravstveno osiguranje.
Međutim nakon navršenih 18. godina života status osiguranih osoba djece se mijenja i status osiguranika redovnih učenika i studenata u obveznom zdravstvenom osiguranju mogu steći jedino pod uvjetom da su u pitanju redoviti učenici srednjih škola ili redoviti studenti u Republici Hrvatskoj ili drugim državama članicama Europske unije. 

Summary:
The Act on Mandatory Health Insurance (Official Gazette 80/13, 137/13, 98/19) regulates the health insurance, which is obligatory for all persons residing in the Republic of Croatia and foreigners with a permanent residence permit in the Republic of Croatia, unless otherwise regulated by an international treaty or special law.
Insured persons in mandatory health insurance include, but are not limited to, full-time students and students who have attained 18 years of age as separate categories of insured persons and children up to the age of 18, who acquire that status regardless of whether are in full-time education and regardless of whether they have a health insurance carrier through which they would obtain health insurance.

Ključne riječi: zdravstveno osiguranje, učenici, studenti

Jasenka Pap, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 2/2020

UDK: 368.942-057.87

Članak obrađuje status radnika koji rade na opasnim i za zdravlje štetnim poslovima u mirovinskom osiguranju.

Sažetak:

Početkom 2019. godine stupio je na snagu novi Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. S obzirom da se radi o institutu neprimjerenom kombiniranom mirovinskom sustavu, kakav Hrvatska ima od 2002. godine, posljednjih desetak godina bilo je planirano da se sustav za osobe koje rade na opasnim i štetnim poslovima revidira i da se položaj takvih radnika uredi na primjereniji način. U tom smislu izrađena je studija u kojoj su analizirani uvjeti pod kojima se obavljaju opasni i štetni poslovi, međutim ista je rezultirala samo smanjenjem broja poslova, što je logično s obzirom na napredak tehnologija i poboljšanje uvjeta rada u posljednja dva desetljeća, ali se zakonodavac nažalost nije odlučio na drugačiji i cjelovitiji pristup rješavanju statusa radnika koji rade na rizičnim poslovima. Stoga je i dalje na snazi, sada novi Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem koji regulira doduše manji broj radnih mjesta, ali veći broj zanimanja na kojima se dodaje staž i snižava starosna dob za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu na račun svih osiguranika koji uplaćuju doprinose u sustav generacijske solidarnosti, jer povećani doprinosi koji se uplaćuju za taj dodani staž ne pokrivaju trošak isplate rano ostvarenih i shodno tome dugo korištenih mirovina. Štoviše, ti osiguranici i dalje pretežno ostaju isključeni iz obveznog kapitaliziranog sustava, dok u dobrovoljni kapitalizirani sustav, koji bi im omogućio povoljniji položaj nakon umirovljenja presporo ulaze, s obzirom da to ovisi o njihovim poslodavcima.

Summary:

The subject of paper is an analysis of the status of workers working in arduous and hazardous occupations within the pension insurance scheme. At the beginning of 2019, the new Law on Periods of Insurance with Increased Duration entered into force. Since this is an institute completely unsuitable to the mixed public – private pension system in force in Croatia from 2002, there was a plan for the last ten years to amend the system based on that Law or to replace it with the new one. In this regard, a study was conducted to analyse the conditions under which hazardous and harmful jobs are performed, but the latter only resulted in a reduction in the number of jobs, which is logical given the advancement of technology and the improvement of working conditions in the last two decades. However, the legislature has unfortunately not opted for a different and more holistic approach to addressing the status of workers at risky jobs. Therefore, the new Law on Periods of Insurance with Increased Duration came into force, which regulates a smaller number of jobs, but more occupations were added where periods are counted with increased duration and where the retirement age is lowering at the expense of all contribution payers. Namely, increased contributions are not enough to cover all pension costs for those persons for the payment of early earned and consequently long-used pensions. Moreover, those persons are still overwhelmingly excluded from the mandatory funded scheme, while entering the voluntary funded scheme, which would allow them to gain a more favourable post-retirement position, is still slowly being introduced, given that it depends on their employers.

Ključne riječi: rad na opasnim i štetnim poslovima, staž osiguranja s povećanim trajanjem, mirovinsko osiguranje, starosna mirovina, sniženje dobne granice, Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem

U članku se donosi prikaz obračun plaća primjenom metodologije propisane Dodatkom III Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kao i razlike u obračunu efektivnih sati rada prije i nakon primjene Dodatka III Kolektivnog ugovora.

Sažetak:
S obzirom na veliki broj tužbi djelatnika zaposlenih u bolnicama, a vezano za obračun efektivnih sati rada, Vlada je sa sindikatima sklopila Dodatak III. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 56/2020) koji u odnosu na dosadašnje dodatke uvodi metodologiju izračuna jednog sata prekovremenog rada. U nastavku, daje se prikaz obračuna cijene sata rada sukladno određenoj metodologiji izračuna te se daje osvrt na otvorena pitanja prilikom izrade samog izračuna.

Summary:
Due to the high number of lawsuits filed by hospital employees regarding the calculation of effective working hours, the Government and unions has concluded Annex III to the collective agreement for the activity of health care and health insurance, which in relation to the previous amendments introduces the methodology for calculating one hour of overtime work. Below is an overview of the calculation of the hourly labor price in accordance with a certain calculation methodology, as well as a review of some open issues.

Ključne riječi: obračun plaće, zdravstvo, prekovremeni rad

Izv. prof. dr. sc. Vatroslav Zovko, dipl. oec.
Stalni sudski vještak za financije, javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku

RADNO PRAVO 06/2020

UDK: 331.2: 614

U članku se analiziraju slučajevi privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad za vrijeme kojih osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Sažetak:

Naknada plaće za privremenu spriječenost za rad radi njege člana obitelji je jedno od prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u okviru prava na novčane naknade koje mogu ostvarivati osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 80/13., 137/13. i 98/19. - u daljnjem tekstu: ZOZO).   

Summary:

Compensation for temporary work incapacity for the care of a family member is one of the rights from compulsory health care insurance within the right to monetary benefits that can be exercised by insured persons of the Croatian Health Insurance Fund according to the provisions of the Compulsory Health Care Insurance Act

Ključne riječi: naknada plaće, njega člana obitelji, privremena nesposobnost za rad

Jasenka Pap, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 9/2020

UDK: 331.216

Članak obrađuje novost u mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, koja se pojavila u posljednjih nekoliko godina. Naime, sve više umirovljenika u Hrvatskoj iskazuje interes da radi, od kada postoji mogućnost da umirovljenici primaju mirovinu i rade istovremeno, što je do prije nekoliko godina bilo nezamislivo.

Sažetak:

Rad umirovljenika s jedne strane pokazuje pozitivan trend svjesnosti da nam dulji radni vijek osigurava bolji prihod u starosti, odnosno da radom i nakon umirovljenja možemo ostvariti određeni prihod, koji će osigurati viši stupanj socijalne sigurnosti. S druge pak strane, potražnja za radom umirovljenika pokazuje i da određena skupina umirovljenika teško živi s ostvarenim mirovinama, te su prisiljeni raditi i u mirovini kako bi si osigurali stupanj socijalne sigurnosti koji će zadovoljiti njihove osnovne potrebe u starosti. S treće strane, rad umirovljenika postao je interesantan i poslodavcima, jer im je isplativ i fleksibilan, mogu se dogovoriti o dužini radnog vremena (u pravilu ne više od polovice punog radnog vremena, ali moguće i samo nekoliko sati u tjednu), što im osigurava veću fokusiranost na obavljanje specifičnih poslova koje je potrebno obaviti u zadanom roku ili povremenih poslova, koji nisu pretjerano zahtjevni, a njihova učestalost je relativno rijetka. Rad umirovljenika uglavnom je postao način života posljednjih godina za određeni broj umirovljenika, posebno od kada postoji mogućnost kumuliranja mirovine i prihoda od rada.

Summary:

The subject of paper is novelty in Croatian pension insurance, which has appeared in the last few years. Namely, more and more pension beneficiaries are expressing the interest for work during the retirement period, since when cumulation of work income and pension at the same time is possible, while it was unthinkable until a few years ago. Work of pension beneficiaries, on one hand shows positive trend of awareness that a longer working life after retirement will ensure better pensions and higher level of social security in the old age. On the other hand, the demand for work in retirement is an indicator that one group of pension beneficiaries have a hard time living with their pensions, so they are forced to work in retirement in order to ensure a decent level of income that will meet their basic needs in the old age. On the third hand, the work of retired persons has become interesting to employers, because it is cost-effective and flexible, the length of working hours can be agreed (usually no more than half a working time, but possibly even few hours a week). This ensures greater focus on performing specific jobs that need to be done within the given deadline, or occasional jobs, not overly demanding and their frequency is relatively rare. Work after retirement has largely become a way of life in recent years for a number of retirees, since when there is a possibility of cumulating of pension and income from work.

Ključne riječi: mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska mirovina, rad umirovljenika, kumulacija prava na mirovinu i prihoda od rada

Snježana Baloković, dipl. iur.
Ministarstvo rada,  mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

RADNO PRAVO 1/2021

UDK: 331.25: 364.35

Bez podzakonskih (provedbenih) propisa Zakon o zaštiti zdravlja ne može se provoditi, s obzirom da je tako koncipiran. To zahtijeva vrijeme, sredstva i stručne timove uz ispunjavanje svih objektivnih i subjektivnih nomotehničkih pretpostavki za stvaranje novoga prava. U ovom radu to se posebno navodi i analizira.

Sažetak:

Od 1. siječnja 2019. primjenjuje se Zakon o zdravstvenoj zaštiti „N.N“ 100/18. Uz druge propise i brojne podzakonske (provedbene) akte, uređuje zaštitu zdravlja, kao jedno od temeljnih (prirodnih, ljudskih) prava. Odgovornost ministarstva za zdravstvo (ministra) u stvaranju, realizaciji i zaštiti prava na zdravstvenu zaštitu ne samo što je propisana nego je i normalna, logična i očekivana u sustavu odnosa uređenih Ustavom i zakonima države. To se odnosi na sve sadržaje pravnih normi koje čine taj jedinstveni „corpus“ u sustavu zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj, a posebno na one pravne norme „upisane“ u više od pedeset podzakonskih (provedbenih) propisa kojima se „razrađuje“ sadržaj Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Tu su i pitanja i odnosi rada i radnih odnosa u zdravstvu.

Summary:

From January 1st 2019, the Health Care Act "N.N" 100/18 applies. Along with other regulations and numerous bylaws acts, it regulates health protection as one of the fundamental (natural, human right) rights. The responsibility of the Ministry of Health (Minister) in the creation, implementation and protection of the right to health care is not only prescribed but also normal, logical and expected in the system of relations regulated by the Constitution and laws of the state. This refers to all the contents of legal norms that make up this unique "corpus" in the health care system in the Republic of Croatia, and especially to those legal norms "inscribed" in more than fifty bylaws regulations which "elaborate" the content of the Health Care Act protection. There are also issues and relations of work and labor relations in health care.

Ključne riječi: Zakon o zdravstvenoj zaštiti, provedbeni propisi, odgovornost ministra, radni odnosi u zdravstvu

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 1/2021

UDK:  341.43 (497.5)

Incidencija bolesti povezanih s korona virusom u Hrvatskoj dio je svjetske epidemije COVID-19 koja uzrokuje teški akutni respiratorni sindrom (SARS – CoV-2). Prvi slučaj u Hrvatskoj prijavljen je 25. veljače 2020. godine, dok je prvi oporavak zabilježen 12. ožujka, a prva smrt od korona virusa 18. ožujka 2020. godine.
 

Sažetak:
Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13., 137/13. i 98/19.) definiraju se profesionalne bolesti kao bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima. U skladu sa Zakonom o listi profesionalnih bolesti, profesionalnim bolestima smatraju se zarazne bolesti uzrokovane ekspozicijom na radu u djelatnostima gdje je dokazan povećan rizik zaraze. Novim Pravilnikom HZZO-a o izmjenama Pravilnika o pravima uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti predviđena je mogućnost ostvarivanja prava temeljem priznate profesionalne bolesti, ako se radi o zaraznoj bolesti, od datuma nastanka zarazne bolesti. To ne znači da će svi zaposleni osiguranici HZZO-a, koji su oboljeli od korona virusa, imati pravo na priznavanje profesionalne bolesti, odnosno na isplatu pune naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, već samo oni kod kojih je dokazana izravna i jedina posljedica izloženosti štetnostima na radnom mjestu.
U skladu s rečenim Pravilnikom priznavanje profesionalne bolesti u nadležnosti je Službe za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koja svaki pojedini slučaj vještači u skladu s pravilima struke ovisno o medicinskoj dokumentaciji i o profesionalnoj ekspoziciji.
Dijagnosticiranje profesionalnih bolesti je interdisciplinarni proces koji zahtjeva posebna znanja iz medicine i srodnih područja povezanih za zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu, stoga je obrada i postavljanje dijagnoze profesionalne bolesti u nadležnosti specijaliste medicine rada.
Dijagnosticiranje profesionalnih bolesti vezano je uz analizu štetnosti na radnom mjestu kojima je oboljeli radnik izložen te utvrđivanje neposredne opasnosti između štetnog čimbenika i nastanka bolesti. Priznavanje profesionalne bolesti u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o listi profesionalnih bolesti.
Utvrđivanje etiologije i dijagnosticiranje provodi se prema kriterijima suvremene medicine rada, što podrazumijeva utvrđivanje kliničke slike bolesti, štetnosti u radnom procesu, kao i neposredne povezanosti između štetnosti i nastanka bolesti.

Summary:

The Compulsory Health Insurance Act (OG 80/13, 137/13 and 98/19) defines occupational diseases as diseases caused by a longer direct impact of the work process and working conditions on certain jobs. In accordance with the Law on the List of Occupational Diseases, occupational diseases are considered to be contagious diseases caused by exposure at work in activities where an increased risk of infection has been proven. The new Croatian health insurance (CHI) Ordinance amending the Ordinance on the right conditions and manner of exercising rights from compulsory health insurance in case of occupational injuries and occupational diseases provides for the possibility of exercising rights based on a recognized occupational disease, if it is a contagious disease, from the date of contagious disease. This does not mean that all employed  insured persons who have contracted coronavirus will be entitled to recognition of an occupational disease and the payment of full salary compensation during temporary incapacity for work. Only those who can prove direct conection to the consequences of exposure and harmfulness in the workplace. In accordance with the said Ordinance, the recognition of an occupational disease is the responsibility of the Occupational Medicine Service of the Croatian Institute of Public Health, which examines each individual case in accordance with the rules of the profession depending on the medical documentation and occupational exposure. Diagnosis of occupational diseases is an interdisciplinary process that requires special knowledge of medicine and related areas related to health and safety at work, therefore the processing and diagnosis of occupational diseases is the responsibility of occupational medicine specialists. Diagnosis of occupational diseases is related to the analysis of harmfulness in the workplace to which the sick worker is exposed and the determination of the immediate danger between the harmful factor and the occurrence of the disease. Recognition of an occupational disease in the Republic of Croatia is regulated by the Occupational Diseases List Act. Determining the etiology and diagnosis is carried out according to the criteria of modern occupational medicine, which includes determining the clinical picture of the disease, harmfulness in the work process, as well as the direct relationship between harmfulness and disease. 

Ključne riječi: COVID-19, profesionalne bolesti, zarazne bolesti

Cvetan Kovač, bacc. ing. sec., 
dr.sc. Ivana Krišto, dipl. ing, 
Ana Šijaković, sveuč. spec. oec., dipl. ing. sig.

RADNO PRAVO 2/2021

UDK: 331.47: 578.828COVID

Ovaj rad posvećen je slučaju iz prakse, koji daje odgovor na načelno pitanje može li na teret osigurane osobe ići okolnost da je pretraga u inozemstvu obavljena bez propisanoga prethodnog odobrenja propustom tuzemne zdravstvene ustanove.

Sažetak:

Analizirano je pitanje iz upravne i sudske prakse, može li se uskrata podmirenja inozemnog tretmana na teret sredstava hrvatskoga obveznog zdravstvenog osiguranja, propisom vezana uz propust osigurane osobe, protegnuti na zbiljsku situaciju u kojoj je riječ isključivo o propustu domaće zdravstvene ustanove.

Summary:

This article analyzes the question from administrative and court practice, whether the denial of payment of foreign treatment at the expense of Croatian compulsory health insurance (a regulation related to the omission of the insured person) can be extended to a real situation where it is entirely the omission of a domestic health institution.

Ključne riječi: liječenje i dijagnostičke pretrage u inozemstvu, obvezno zdravstveno osiguranje, osigurana osoba, argument zdravog razuma

doc. dr. sc. Alen Rajko, dipl. iur.
Upravni sud u Rijeci, sudac i predsjednik suda, vanjski suradnik pravnih fakulteta u Rijeci i Zagrebu

RADNO PRAVO 3/2021

UDK: 368.9: 331

Znanstveno vijeće (sastavljeno od sveučilišnih profesora) koje djeluje pri njemačkom Ministarstvu financija redovito objavljuje znanstvene studije koje se bave raznim pitanjima javnih financija. Navedene studije na njemačkom jeziku javno su objavljene na službenim internetskim stranicama i kao takve dostupne javnosti uz obvezu navođenja izvora. Nedavno je objavljena i studija („Der schwierige Weg zu nachhaltigen Rentenreformen“) koja se bavi pitanjima moguće reforme mirovinskog sustava u Njemačkoj koji se pretežno zasniva na sustavu međugeneracijske solidarnosti, kao što je to slučaj u većini država EU, pa tako i Hrvatskoj. Zato se problemi koji studija identificira za njemački mirovinski sustav, kao i moguća rješenja koja predlaže mogu, uz nužne preinake, dijelom primijeniti i na hrvatski mirovinski sustav. U tom smislu, u nastavku se pruža na uvid javnosti prijevod navedene studije na njemačkom jeziku.

Sažetak:

Reforma zakonskog mirovinskog osiguranja za cilj bi trebala imati što je moguće većem udjelu osiguranika zakonskog mirovinskog osiguranja (u vezi s drugim sustavima privatnog starosnog zbrinjavanja) omogućiti primjerenu sigurnost za slučaj starosti. Ključnim se za mogućnost osiguranja takvog očekivanja u budućnosti smatra proširenje redovnog razdoblja uplate doprinosa i povećanje redovne starosne dobi; time dio očekivanog porasta životnog vijeka ulazi u razdoblje uplate doprinosa. U ovom radu izložene su reforme koje se čine prikladnim; takvo prilagođavanje zakonskog mirovinskog osiguranja protivno je kratkoročnim populističkim političkim intervencijama. U pogledu političkih poteškoća prilikom diskrecijskog provođenja dobi nužne za umirovljenje na raspolaganju naročito stoji učestalo povezivanje dobi nužne za ostvarivanje mirovine s očekivanim produljenjem životnog vijeka.

Summary:

The reform of statutory pension insurance should aim at providing as large as possible share of statutory pension insured individuals (in relation to other private old-age care schemes) to provide adequate security for older people. Extending the regular contribution period and increasing the regular age are considered most important to meet such expectations in the future; thus part of the expected increase in life expectancy enters the contribution payment period.

Ključne riječi: mirovinski sustav, financiranje, reforma

Preveo, skratio i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 3/2021

UDK: 364.35 (430)

Prekogranična zdravstvena zaštita upućenih radnika u vrijeme pandemije koronavirusa ostvaruje se u okviru postojećih propisa. U članku će se pojasniti uvjeti i način njezina korištenja.

Sažetak:
Način i opseg korišenja zdravstvene zaštite radnika, osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koje je poslodavac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj uputio na rad, stručno usavršavanje ili obrazovanje u inozemstvo ovisi o tome u koju državu su radnici upućeni: jesu li upućeni u drugu državu članicu Europske unije, Europskog ekonomskog prostora ili u Švicarsku, u ugovorne države ili u treće države.

Summary:
The manner and scope of the health care of workers insured by the Croatian Health Insurance Institute (HZZO), who were sent to work, professional training or education abroad by an employer based in the Republic of Croatia, depends on the country to which the workers were sent: is it another Member State of the European Union, the European Economic Area or Switzerland, or is it a Contracting State or a third country.

Ključne riječi: zdravstvena zaštita radnika, upućivanje, zdravstveno osiguranje

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.

RADNO PRAVO 4/2021

UDK: 349.2: 614.2

U članku se analiziraju pravne odredbe iz područja zdravstvenog osiguranja kojima je regulirano pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

Sažetak:

U okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, uz pravo na zdravstvenu zaštitu, ostvaruju i pravo na novčane naknade kojima je obuhvaćeno i pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Pretpostavka za ostvarivanje prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, osim utvrđenog statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju prema osnovu osiguranja osnovom kojeg je moguće ostvariti pravo na naknadu plaće, je i utvrđena privremena nesposobnost/spriječenost za rad uslijed bolesti, odnosno drugih okolnosti utvrđenih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Summary:
Within the rights from mandatory health insurance, insured persons of the Croatian Health Insurance Institute, in addition to the right to health care, also exercise the right to monetary benefits, which include the right to salary compensation during temporary incapacity for work. The precondition for exercising the right to salary compensation during temporary incapacity for work, apart from the determined status of the insured person in mandatory health insurance according to the basis of insurance of which it is possible to exercise the right to salary compensation, is also determined temporary incapacity due to illness or other circumstances determined by the Act on Mandatory Health Insurance.

Ključne riječi: privremena nesposobnost/spriječenost za rad, pravo na naknadu plaće

Jasenka Pap, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 6/2021

UDK: 331.216

U članku se daje prikaz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, usvojenom u srpnju 2021. godine. Noveliranjem Zakona omogućava se rad s polovicom punog radnog vremena i korisnicima obiteljske mirovine, a također se određuje i pravo svih umirovljenika koji primaju najnižu mirovinu da usprkos radu s polovicom radnog vremena istu u cijelosti zadrže bez umanjenja. 

Sažetak: 
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, usvojenom u srpnju 2021. godine, omogućen je rad s polovicom punog radnog vremena i korisnicima obiteljske mirovine, koji to pravo do sada nisu imali, a također se određuje i pravo svim umirovljenicima koji primaju najnižu mirovinu da usprkos rada s polovicom radnog vremena istu u cijelosti zadrže bez ikakvog umanjena. 

Summary:
The Act on Amendments to the Pension Insurance Act, adopted in July 2021, enables part-time work to family pension beneficiaries, who have not had this right so far, and also determines the right of all pensioners who receive the lowest pension to keep it in its entirety without any reduction, despite working part-time.

Ključne riječi: obiteljska mirovina, rad s polovicom radnog vremena, zadržavanje mirovine

Petar Vlašić, mag. iur.

RADNO PRAVO 7-8/2021

UDK: 321.9: 352

U ovom se radu daje pregled dijela rezultata prikazanih u Registru profesionalnih bolesti za 2020. godinu, koji je izradila Služba za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), a javno su dostupni na mrežnim stranicama HZJZ (http://www.hzzzsr.hr/wp-content/uploads/2021/05/Registar-profesionalnih-bolesti-za-2020.pdf)

Naime, pri Službi za medicinu rada HZJZ-a vodi se Registar profesionalnih bolesti kao jedna od važnih aktivnosti od javnog interesa koju HZJZ kontinuirano provodi za potrebe Ministarstva zdravstva. Registar prati priznate profesionalne bolesti na razini države i tako daje temelj za preventivne akcije u području zaštite zdravlja radno aktivne populacije.

Sažetak:

Za porast broja profesionalnih bolesti u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u 2020. godini u Republici Hrvatskoj najvećim je dijelom odgovorna globalna pandemija SARS-CoV-2 virusa i posljedično obolijevanje zdravstvenih radnika od bolesti COVID-19. Važno je napomenuti kako je COVID-19 bolest u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj ujedno i najčešća profesionalna bolest u 2020. godini.

Razloge za takvu dinamiku možemo pronaći u globalnoj pandemiji SARS-CoV-2 virusa koja se pojavila u 2020. godini i zauzela enormne razmjere. Kako je zdravstveni sektor taj koji je prvi na udaru zbog dijagnostike i liječenja oboljelih, tako je i očekivano da će upravo u toj djelatnosti biti i najveći broj oboljelih radnika. Oboljeli radnici nakon oporavka (cca 15 dana) vraćaju se u sustav rada no kako još ne poznajemo razmjere učinka te bolesti, nije moguće predvidjeti hoće li biti naknadnih bolovanja zbog posljedica preboljele COVID-19 bolesti.

Summary:
The global pandemic of the SARS-CoV-2 virus and the consequent illness of healthcare workers from the COVID-19 disease are largely responsible for the increase in the number of occupational diseases in the health care and social care sector in 2020 in the Republic of Croatia. It is important to note that COVID-19 is the most common occupational disease in 2020 in the health care and social care sector in the Republic of Croatia. The reasons for such dynamics can be found in the global pandemic of the SARS-CoV-2 virus, which appeared in 2020 and took on enormous proportions.

Ključne riječi: bolest COVID-19, profesionalna bolest, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

dr. sc. Ivana Krišto, dipl. ing.
Ana Šijaković, sveuč. spec. oec., dipl .ing. sig. 
Cvetan Kovač, bacc. ing. sec., bacc. ing. traff.

RADNO PRAVO 9/2021

UDK: 613.62

Članak obrađuje institut obiteljske mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koju bi prema trenutno važećem Programu Vlade Republike Hrvatske 2020.-2024. trebalo redefinirati.

Sažetak:

U Programu Vlade RH pod naslovom Održivi zdravstveni i mirovinski sustav, u kojem je predviđen nastavak mirovinske reforme, navodi se, između ostalog, da će se korisnicima obiteljske mirovine omogućiti pravedniji način izračuna obiteljske mirovine. Nije pojašnjeno što se podrazumijeva pod pravednijim načinom izračuna, osim što implicira da je sadašnji način izračuna nepravedan. Stoga se u članku analizira institut obiteljske mirovine prema važećim propisima. Predstavnici raznih umirovljeničkih udruga vrlo su zadovoljni najavom redefiniranja izračuna obiteljske mirovine, jer je to na tragu njihovih zahtjeva za povećanjem iznosa obiteljskih mirovina, zahtjeva za isplatom dviju mirovina nakon smrti supružnika/partnera (ili barem jedne mirovine i određenog dijela druge mirovine), kao i zahtjeva da se i obiteljskim umirovljenicima omogući rad nakon umirovljenja uz istovremenu isplatu mirovine. Temeljem Programa Vlade RH pristupit će se, dakle izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju u segmentu koji se odnosi na obiteljske mirovine. U ovom se članku analiziraju mogući prijedlozi najavljenih izmjena.

Summary:

The paper deals with the institute of survivors' pensions according to the Pension Insurance Act, which should be redefined according to the currently valid Program of the Government of the Republic of Croatia 2020-2024. Namely, within the Program of the Government of the Republic of Croatia in the part entitled Sustainable Health and Pension System, which envisages the continuation of pension reform, states, among other things, that beneficiaries of survivors' pensions will be provided with a fairer way of calculating survivors' pensions. It is not clarified what is meant by a fairer method of calculation, except that it implies that the current method of calculation is unfair. Therefore, the article analyses the institute of survivor's pension, according to the pension insurance regulations. Representatives of various pensioners' associations are very pleased with the announcement of redefining the calculation of survivors' pensions, as it follows their demands for an increase in survivors' pensions, demands for two pensions after the death of a spouse (or at least one pension and a certain part of another pension), as well as their requirement that survivor's pensioners be allowed to work after retirement with the simultaneous payment of a pension. Pursuant to the Program of the Government of the Republic of Croatia, the Pension Insurance Act will be amended in the segment related to survivor's pensions. These article analysis possible proposals for announced changes.

Ključne riječi: obiteljska mirovina, mirovinski sustav, mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, rad umirovljenika, kumulacija prava na obiteljsku mirovinu i drugih prihoda

Snježana Baloković, dipl. iur.
Ministarstvo rada,  mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

RADNO PRAVO 11/2021

UDK: 613.62

U nastavku će se dati kratki prikaz odredbi propisa koji uređuju pravo regresa nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja zbog ozljeda na radu, uključujući pravna shvaćanja dosadašnje sudske prakse, analizirati pravni učinak utvrđenja inspekcijskog postupka nadležnog tijela inspekcije rada na ekonomičnost regresnog postupka, dati osvrt na rezultate statističke analize pokrenutih regresnih postupaka te u sažetoj komparaciji s francuskim, britanskim i njemačkim sustavom osiguranja zaključno razmotriti ovu vrstu regresnih postupaka analizirajući njihovu funkciju.

Sažetak:
Tekst daje osvrt na zakonske odredbe koje uređuju pravo regresa nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja zbog ozljeda na radu radnika, uključujući stajališta postojeće sudske prakse. Razmotren je također pravni učinak utvrđenja inspekcijskog postupka nadležnog tijela inspekcije rada u regresnim parnicama. Ujedno daje se i  kratak osvrt na obilježja obveznog osiguranja za slučaj ozljede na radu u francuskom, britanskom i njemačkom sustavu te zaključno analizira funkcija normi nacionalnog sustava koje uređuju pravo regresa u ovom području. 

Summary:
The text gives an overview of the legal provisions on the right of recourse of the holder of compulsory health insurance in Croatia in case of an injurie at work with legal views set out in court decisions. The effect of labour inspection decisions in recourse litigation is considered. A brief overview of the characteristics of compulsory occupational injury insurance in the French, British and German systems is also presented, compared to the function of the national system norms on the right of recourse in this area.

Ključne riječi: ozljede na radu, nositelj obveznog zdravstvenog osiguranja, regresni zahtjevi, sadržaj prava  

dr. sc. Vinka Longin Peš, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 12/2021

UDK: 321.9: 352

U članku će se pojasniti mogućnost prijave na obvezno zdravstveno osiguranje članova obitelji aktivnog hrvatskog osiguranika koji imaju prebivalište u Bosni i Hercegovini, sukladno Ugovoru o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine („Narodne novine – Međunarodni ugovori“, br. 3/01. i 14/01, nastavno: Ugovor). Također će se ukazati i na hrvatske propise koji reguliraju materiju obveznog zdravstvenog osiguranja članova obitelji koji žive u Republici Hrvatskoj.

Sažetak:

Prijava pojedinca na obvezno zdravstveno osiguranje, pa tako i članova obitelji osobe koja je zaposlena kod poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i koja s osnove navedenog radnog odnosa ima utvrđen status osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ovisi o više okolnosti. Najznačajnija okolnost je svakako reguliran građanski status osobe u pojedinoj državi, a podredno i druge okolnosti.

Summary: 
The application of an individual for mandatory health insurance, including family members of a person employed by an employer based in the Republic of Croatia and who has the status of insured person of the Croatian Health Insurance Fund based on the said employment relationship, depends on several circumstances. The most important circumstance is certainly the regulated civil status of a person in a particular state, and in the alternative other circumstances.

Ključne riječi: obvezno zdravstveno osiguranje, Ugovoru o socijalnom osiguranju između RH i BiH

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 2/2022

UDK: 364.32 (497.5: 497.6)

U članku se detaljno pojašnjava postupak ostvarivanja prava na mirovinu iz I., II. i III. mirovinskog stupa, te se s tim u svezi ujedno nudi prikaz uloge Središnjeg registra osiguranika (REGOS).

Sažetak:
Članak obrađuje postupak u kojemu ostvarujemo pravo iz mirovinskog osiguranja. S obzirom da u Hrvatskoj postoje dvije osnovne vrste mirovinskog osiguranja, i to mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i kapitalizirano mirovinsko osiguranje, koje dijelimo na obvezno i dobrovoljno, postupak ostvarivanja prava više nije tako jednostavan, kakav je bio do prije nekoliko godina. Naime, prema ranijim propisima postupak ostvarivanja prava započinjao je podnošenjem zahtjeva Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, ustanovi nadležnoj za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, te bi završio donošenjem rješenja o ostvarivanju prava na mirovinu iz tog osiguranja, s obzirom da je to bilo jedino mirovinsko osiguranje. Istim rješenjem određivala se i visina mirovine. Žalbeni postupak provodio je također Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a ista institucija bila je zadužena i za isplatu mirovine. Taj dio postupka ostao je isti i institucija koja provodi postupak u osiguranju generacijske solidarnosti ostala je ista. Ali uvođenjem kapitaliziranog mirovinskog sustava, cjelokupan postupak ostvarivanja prava postao je kompleksniji, jer se mirovine iz kapitaliziranog sustava ostvaruju na drugačiji način, temeljem ugovora o mirovini, a isplaćuje ih mirovinsko osiguravajuće društvo. U ovom trenutku dva mirovinska osiguravajuća društva isplaćuju mirovine iz kapitaliziranog sustava na području Republike  Hrvatske.

Summary:

The subject of paper is the procedure required for exercising pension insurance rights. Given that there are two basic types of pension insurance in Croatia, namely PAYGO pension insurance and funded pension insurance, which we divide into mandatory and voluntary, the exercise of rights is no longer as simple as it was a few years ago. Namely, according to the previous regulations, the procedure of exercising the right began with submitting a request to the Croatian Pension Insurance Institute, the institution responsible for the I pillar pension insurance, and would end with a decision on exercising the right to pension from that insurance, since it was one and only pension insurance. The same decision determined the amount of the pension. The appeal procedure was also conducted by the Croatian Pension Insurance Institute, and the same institution was in charge of paying the pension. This part of the procedure remains the same and the institution responsible for the procedure remains the same. But, with the introduction of the funded pension system, the entire procedure is more complex since pensions from funded system are realized in a different way, on the basis of pension contracts and are paid by the Pension Insurance Company. At the moment, two Pension Insurance Companies are responsible for paying pensions from the funded system, on the territory of Croatia.

Ključne riječi: mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, kapitalizirano mirovinsko osiguranje, pravo iz mirovinskog osiguranja, postupak ostvarivanja prava, rješenje o priznanju prava na mirovinu, ugovor o mirovini

Snježana Baloković, dipl. iur.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

RADNO PRAVO 6/2022

UDK: 364.35

Člankom se ukazuje na pojedine oblike smještaja uz dijete, te uvjete i način njihova ostvarivanja.

Sažetak:
Pod pretpostavkom ispunjenja svih propisanih uvjeta, osiguranoj osobi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) - roditelju ili skrbniku djeteta koji se nalazi na bolničkom liječenju u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Hrvatskoj ili koje se upućuje na liječenje u inozemstvo osigurava se pravo na smještaj uz dijete, na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja.

Summary:
Assuming that all the prescribed conditions are met, an insured person of the Croatian Health Insurance Institute - a parent or guardian of a child who is hospitalized in a contracted health institution in the Republic of Croatia or who is referred for treatment abroad is guaranteed the right to child accommodation, at the expense of the funds of the mandatory health insurance.

Ključne riječi: pravo na smještaj uz dijete, visina naknade

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 6/2022

UDK: 364.32 -053.2

Koliko god smo dobro ili djelomično informirani o pravima iz mirovinskog osiguranja, uvijek se javlja strah da će naša mirovina biti manja od očekivane, pogotovo u uvjetima stalnih promjena, pandemije COVID-19, inflacijskih pritisaka i značajne gospodarske nesigurnosti. Stoga u tekstu pokušavamo pojasniti neke nedovoljno poznate stvari vezane uz ostvarivanje mirovinskih prava, posve svjesni kako se stanje stalno mijenja te zaslužuje punu pozornosti osiguranika i donositelja odluka  

Sažetak:
U uvjetima stalnih promjena, pandemije COVID-19, inflacijskih pritisaka i značajne gospodarske nesigurnosti, među osiguranicima javlja se (ne)opravdan strah kako će njihove mirovine biti manje jednom kada se povuku iz svijeta rada. Zato u tekstu kroz odgovore na 4 pitanja vezana uz mirovinsko osiguranje pokušavamo pojasniti sadašnje stanje, posve svjesni stalnih promjena koje u velikoj mjeri mogu bitno promijeniti stanje. Odgovori su vezani uz vrijednosti mirovinske štednje u uvjetima pada burzi, opasnosti od nestanka mirovinske štednje u doba financijske krize, utjecaju krize iz 2008. na mirovinske fondove te značenju rata u Ukrajini na mirovinsku štednju. Najkraće, svi članovi koji su od početka u obveznim mirovinskim fondovima ostvaruju zaradu. Teret budućih mirovina djelomično i postepeno prebacuje se sa kolektiva na osobnu odgovornost čime hrvatski mirovinski sustav postaje dugoročno financijski održiv, što ne bi bio da postoji samo I stup međugeneracijske solidarnosti. Visina mirovina vezuje se za dužinu rada i visinu plaće, čime se potiče osobna odgovornost, što je i bio jedan od najvažnijih ciljeva provođenja reforme. 

Summary:
In the conditions of constant changes, the COVID-19 pandemic, inflationary pressures and significant economic uncertainty, there is an (un)justified fear among insured persons that their pensions will be less once they retire and withdraw from the world of work. That is why in the text, through answers to 4 questions related to pension insurance, we try to clarify the current situation, fully aware of the constant vicissitudes that can significantly change the situation. The answers are related to the value of pension savings in conditions of falling stock markets, the danger of pension savings disappearing during the financial crisis, the impact of the 2008 crisis on pension funds and the role of the war in Ukraine on pension savings. In short, all members who have been in the mandatory pension funds from the beginning make a profit. The burden of future pensions is partially and gradually shifted from the collective to personal responsibility, which makes the Croatian pension system financially sustainable in the long term, which would not be the case if there was only the first pillar of intergenerational solidarity PAYG. The amount of pensions is linked to the length of work and the amount of salary, which encourages personal responsibility, which was one of the most important goals of implementing the reform.

Ključne riječi: mirovinska štednja, mirovinsko osiguranje, gospodarska kriza, Hrvatska 

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 9/2022

UDK: 368.914

Hrvatski sabor je na 11. sjednici održanoj 7. listopada 2022. godine jednoglasno sa 123 glasa donio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju  koji stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Sažetak:
Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju sadrže, pored ostalog, dvije značajne novine za korisnike obiteljskih mirovina, a to su mogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine, te povećanje iznosa obiteljskih mirovina povećanjem mirovinskog faktora za njihov izračun. 
Jednako tako omogućavanje korištenja dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu predstavlja značajan iskorak u hrvatskom mirovinskom sustavu koji do sada nije omogućavao istovremenu isplatu dviju mirovina već samo izbor one povoljnije. Time se Hrvatska pridružila državama članica EU koje omogućavaju ovo pravo.
Naime, korisnici mirovine koji zbog smrti bilo bračnog ili izvanbračnog druga ostaju bez značajnog dijela prihoda kućanstva, naravno da su potencijalno više izloženiji siromaštvu te će im se korištenjem dijela obiteljske mirovine uz onu osobnu ublažiti smanjenje prihoda te smanjiti rizik izloženosti siromaštvu.

Summary:

Amendments to the Pension Insurance Act contain, among other things, two significant changes for beneficiaries of family pensions, namely the possibility of using a part of the family pension while retaining the personal pension, and increasing the amount of family pensions by increasing the pension factor for their calculation. Equally, enabling the use of part of the family pension in addition to the personal pension represents a significant step forward in the Croatian pension system, which until now did not allow the simultaneous payment of two pensions, but only the choice of the more favorable one. With this, Croatia joined the EU member states that enable this right.

Ključne riječi: mirovinski sustav, najniža mirovina, obiteljska mirovina

Tatjana Martinović, dipl. iur.  
predstojnica Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora

RADNO PRAVO 11/2022

UDK: 364.35 (094)

Uredba (EU) 2019/1238 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu primjenjuje se od 22. ožujka 2022. i njome se nastoji na razini Europske unije ujednačiti ponuda mirovinskih proizvoda, kako bi se ublažili efekti negativnih pokazatelja. Svrha je nove uredbe da pridonese stvaranju jedinstvenog tržišta osobnih mirovina i poticanju tržišnog natjecanja, zbog čega je odlučeno da se novoj ponudi osobnih mirovinskih proizvoda dodaje paneuropski okvir, s obzirom da je donedavno funkcioniranje tržišta osobnih mirovinskih proizvoda karakterizirala rascjepkanost između nacionalnih tržišta i ograničeni stupanj prenosivosti mirovinskih proizvoda.

Sažetak:
Uredba (EU) 2019/1238 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (skraćeno: Uredba o PEPP-u)  primjenjuje se od 22. ožujka 2022. Radi se o novoj vrsti mirovine, koja će se moći ostvariti u državama članicama pod istim uvjetima, a također je i prenosiva, što će potaknuti osobe koje se koriste pravom slobode kretanja i rada u raznim državama članicama na još veću mobilnost. S obzirom da se radi o uredbi EU, propisu koji se izravno primjenjuje na području država članica, Hrvatska je krajem 2022. godine donijela Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1238 o PEPP-u. Navedenim se propisom PEPP definira kao nova vrsta dobrovoljnog osobnog mirovinskog proizvoda koji će se nuditi građanima Europske unije kao dopuna postojećim nacionalnim oblicima štednje za mirovinu, a u cilju stvaranja jedinstvenog tržišta osobnih mirovina i ublažavanja demografskih izazova starenja stanovništva. Uredbom se uređuju jedinstvena pravila o registraciji, pružanju, distribuciji i nadzoru PEPP-ova. Također se uređuju osnovne značajke PEPP-a koje se odnose na ključne elemente poput pružanja informacija i savjeta prilikom distribucije, minimalnog sadržaja ugovora, politike ulaganja, promjene pružateIja proizvoda, prekogranično pružanje i prenosivost. Zakonom se pak određuje jedinstveno nadležno tijelo, njegove nadležnosti i područje rada, nadzor i upravljanje PEPP-om, nadzor nad radom pružatelja i distributera PEPP-a. Članak analizira novi mirovinski proizvod i njegovo uklapanje u postojeći mirovinski sustav.

Summary:
Regulation (EU) 2019/1238 of the European Parliament and of the Council of June 20, 2019 on a pan-European Personal Pension Product (PEPP Regulation) applies from March 22, 2022. It is a new type of pension, which is planned to be realized in the Member States under the same conditions, and it will be also transferable, which will encourage people who use the right to freedom of movement and work in various Member States to even greater mobility. Given that it is an EU Regulation, a Regulation that is directly applicable in the territory of the Member States, Croatia adopted the Law on the Implementation of Regulation (EU) 2019/1238 on PEPP at the end of 2022. The aforementioned Regulation defines PEPP as a new type of voluntary personal pension product that will be offered to citizens of the European Union as a supplement to existing national forms of retirement savings, with the aim of creating a single personal pension market and mitigating the demographic challenges of an aging population. The Regulation regulates the unique rules on the registration, provision, distribution and supervision of PEPPs. The basic features of the PEPP are regulated, which relate to key elements such as provision of information and advice during distribution, minimum content of the contract, investment policy, change of product provider, cross-border provision and portability. The Law on the Implementation of the Regulation (EU) 2019/1238 on PEPP determines the single competent authority, its competences and field of work, supervision and management of the PEPP product, supervision of the work of PEPP providers and distributors. The article analyzes the new pension product and its integration into the existing pension system.

Ključne riječi:  dobrovoljno mirovinsko osiguranje, osobni mirovinski proizvod, javne, profesionalne i osobne mirovine, paneuropski osobni mirovinski proizvod

Snježana Baloković, dipl. iur.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

RADNO PRAVO 4/2023

UDK: 364.35 (4)

Hrvatski sabor je 17. ožujka 2023. godine na 15. sjednici donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je objavljen u „Narodnim novinama“, broj 33 od 24. ožujka 2023. godine. U nastavku se obrađuju bitne novine u odnosu na Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 80/13., 137/13. i 98/19. – u daljnjem tekstu: ZOZO).

Sažetak:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tekstu: ZIDZOZO), je stupio na snagu 1. travnja 2023. godine, osim članka 19. stavaka 3. i 5. koji su izmijenjeni člankom 9. ZIDZOZO-a vezano uz povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite obveznoga zdravstvenog osiguranja, a koji stupaju na snagu 1. siječnja 2024. godine. 

Donošenje ZIDZOZO-a, u okviru planiranih mjera za financijsku stabilizaciju, strukturnu reformu i unaprjeđenje upravljanja sustavom zdravstva i zdravstvenog osiguranja, predstavlja prvi korak u realizaciji mjera za racionalizaciju troškova i uravnoteženje financijskog poslovanja obveznoga zdravstvenog osiguranja dodatno opterećenog znatnim izdacima za troškove zdravstvene zaštite i drugim vezanim troškovima kao neposredne posljedice pandemije bolesti COVID-19.

Također Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. - 2024., kao jedan od prioriteta i ciljeva utvrđen je održiv zdravstveni sustav. Dobra organiziranost zdravstvenih usluga, učinkovitost sustava i dostupnost svim osiguranim osobama pod jednakim uvjetima, temelj je financijske održivosti sustava koji zahtijeva modernizaciju.

Jačanje otpornosti zdravstvenog sustava, kako bi mogao osigurati pravičnu dostupnost zdravstvene zaštite, utvrđeno je kao jedan od općih ciljeva u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Navedeni opći cilj ujedno je sadržan i u Preporukama Vijeća Europske unije za Hrvatsku, Nacionalnom programu reformi za 2022., kao i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine. 

Jedna od mjera uvedena ZIDZOZO-om, je i revizija osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) prema osnovama osiguranja u obveznom zdravstvenom osiguranju i u tu svrhu usklađivanje baza podataka s drugim mjerodavnim tijelima.

Nadalje, uređuje se pitanje donošenja mjera zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, preventivna zdravstvena zaštita, povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite za pojedine zdravstvene usluge te maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite, regulira se popis posebno skupih lijekova te uvođenje registra ishoda liječenja, uređuje se naknada plaće zbog privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad osiguranicima koji ostvaruju uvjete za mirovinu, kontrola privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad kao i izvori financiranja obveznoga zdravstvenog osiguranja te ustrojstvo i djelokrug HZZO-a kao provoditelja obveznoga zdravstvenog osiguranja.

U nastavku se obrađuju bitne novine u odnosu na Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.  

Ključne riječi: obvezno zdravstveno osiguranje, osnove osiguranja, mjere zdravstvene zaštite

Nevenka Mirković, dipl. iur.
Dijana Vuksan, dipl. iur. 

RADNO PRAVO 5/2023

UDK: 369.22

U članku se pojašnjava način prijave na obvezno zdravstveno osiguranje članova obitelji koji sa stranim radnikom, osiguranikom HZZO-a, žive u Republici Hrvatskoj.

Sažetak:
Ako je dijete ili supružnik osiguranika HZZO-a hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj ili ima status stranca kojemu je u Republici Hrvatskoj odobren stalni boravak ili drugotrajno boravište, može se prijaviti kao član obitelji osiguranika, a pod uvjetima koji su određeni ZOZO-om.
Djeca se osiguravaju kao članovi obitelji na zahtjev roditelja. Međutim, ona imaju svoju samostalnu osnovu osiguranja u skladu sa čl. 9. ZOZO-a. Tako je istom odredbom propisano da se djeca do navršene 18. godine života s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj osiguravaju na obvezno zdravstveno osiguranje te stječu status osigurane osobe.

Summary:

If the child or spouse of the insured of the Croatian Institute for Health Insurance is a Croatian citizen residing in the Republic of Croatia or has the status of a foreigner who has been granted permanent residence or second-term residence in the Republic of Croatia, he can register as a member of the insured's family, and under the conditions set by the Act on Compulsory Health Insurance.
Children are insured as family members at the request of their parents. However, they have their own independent basis of insurance in accordance with Art. 9 of the Act on Compulsory Health Insurance. Thus, the same provision stipulates that children up to the age of 18 with residence or approved permanent residence in the Republic of Croatia are insured with compulsory health insurance and acquire the status of an insured person.

Ključne riječi: zdravstveno osiguranje, stranci, obitelj stranih radnika

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 10/2023

UDK: 364.32-054.7

Članak obrađuje problematiku mirovinskog sustava, koji sve više postaje podsustav sustava socijalne skrbi, a sve manje zaseban sustav koji budućim korisnicima treba osigurati odgovarajući stupanj socijalne sigurnosti u starosti temeljen na doprinosima uplaćivanim za vrijeme radnog vijeka.

Sažetak:

Brojne intervencije u mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, koje je reformirano prije dvadesetak godina i postojanje brojnih posebnih propisa, kao i intervencije države radi zaštite standarda postojećih korisnika s vrlo niskim primanjima, kako bi se utjecalo na činjenicu da brojni umirovljenici pripadaju kategoriji osoba u (povećanom) riziku od siromaštva, kao i uključivanje nekih instituta socijalne skrbi, umanjuju značaj mirovinskog sustava i približavaju mirovine socijalnim naknadama. S druge strane, prespor rast plaća povećava rizik od siromaštva u radno sposobnoj populaciji, čija situacija će u starosti zbog toga biti još gora od trenutnih korisnika mirovina. Mirovinski sustav postao je previše kompleksan, ali nažalost sve manje uređen prema načelima koja bi trebala biti temelj svakog mirovinskog sustava. Od toga nisu profitirale generacije koje su odabrale ulazak u novi (kapitalizirani) sustav, a upitno je kakve koristi će imati generacije koje su obvezne uċi u to osiguranje. Ovaj članak analizira postojeći mirovinski sustav i probleme važećeg sustava. 

Summary:
The article deals with the issue of the pension system, which is increasingly becoming a subsystem of the social welfare system, and less and less a separate system that should provide future users with an appropriate level of social security in old age based on contributions paid during working life. Namely, numerous interventions in the PAYGO pension system, which was reformed twenty years ago and the existence of numerous special regulations, as well as state interventions to protect the standards of existing beneficiaries with very low incomes, in order to influence the fact that many pensioners belong to the category of persons in ( increased) risk of poverty, as well as the inclusion of some social welfare institutes, reduce the importance of the pension system and bring pensions closer to social benefits. On the other hand, too slow wage growth increases the risk of poverty in the working-age population, whose situation in old age will therefore be even worse than current pensioners. The pension system has become too complex, but unfortunately less and less organized according to the principles that should be the basis of every pension system. Not even the generations that chose to enter the new (funded) system benefited from this, and it is questionable what benefits the generations that are obliged to enter to that insurance scheme will have. This article analyses current pension system and problems within that system.
 
Ključne riječi: mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, obvezno kapitalizirano mirovinsko osiguranje, dobrovoljno kapitalizirano mirovinsko osiguranje, mirovinski sustav, doprinosi za mirovinsko osiguranje

Snježana Baloković, dipl. iur.

RADNO PRAVO 1/2024

UDK: 368: 364

Mirovinski sustav u suvremenom društvu ima više funkcija, a glavne su ravnomjerna raspodjela dohotka pojedinaca i obitelji tijekom cijelog životnog vijeka, poticanje pojedinačne i nacionalne štednje, te ublažavanje siromaštva za vrijeme starosti i radne neaktivnosti. Posebno se ova posljednja funkcija ističe kao važan uzrok i odrednica redistribucije (preraspodjele), pa se na prvi pogled čini očitim kako se redistribucija ostvaruje od onih koji imaju jer su bolje plaćeni i bogatiji prema onima koji su slabije plaćeni i ostvaruju manje mirovine.

Sažetak:
Hrvatska je u 2022. godini obilježila stotinu godina od uvođenja javnog mirovinskog osiguranja međugeneracijske solidarnosti i nešto više od 20 godina od uvođenja kapitaliziranom mirovinskog osiguranja. Taj je sustav prolazio kroz različite izazove i promjene, ali je pohvalno što je usprkos ratnim i tranzicijskim zbivanjima, uvijek isplaćivao mirovine u Hrvatskoj. U tekstu se daje povijesni razvoj tog modela osiguranja, a prikazuje su njegova struktura i najvažnija obilježja. Mirovinska sustav i njegove reforme su jako složeni. Gubici su neposredni, jasni i točno usmjereni na pojedine društvene skupine. Koristi su nevidljive, dugoročne, raspršene i, naravno, izazivaju protivljenje osiguranika. Te su promjene nužne, ako se želi očuvati mirovinski sustav u promijenjenim uvjetima života i rada.

Summary:
Abstract - In 2022, Croatia marked one hundred years since the introduction of public pension insurance of intergenerational solidarity – pay-as-you-go (PAYGO) and slightly more than 20 years since the introduction of funded (capitalized) pension insurance. This system went through various challenges and changes, but it is commendable that despite the war and transition events, it always paid pensions in Croatia. The text describes the historical development of this insurance model, and shows its structure and most important features. The pension system and its reforms are very complex. The losses are immediate, clear and precisely aimed at certain social groups. The benefits are invisible, long-term, scattered and, of course, cause opposition from the insured. These changes are necessary if the pension system is to be preserved in the changed living and working conditions.

Ključne riječi: mirovinsko osiguranje, mirovinske reforme, socijalna politika, Hrvatska

Predrag Bejaković, dipl. oec.
Nezavisni analitičar 

RADNO PRAVO 2/2024

UDK: 364.35 (497.5)

Pojmovi, kategorije i specifični socijalnopravni odnosi u obveznim osiguranjima pomoraca (na mirovinsko i zdravstveno osiguranje) čine predmet ovoga rada.

SAŽETAK:
Pravilnikom o pomorskim knjižicama i odobrenjima za ukrcavanje, te postupcima i načinu prijave i odjave pomoraca na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje („N.N"" 112/16) utvrđuju se postupci lučkih kapetanija, te način prijave i odjave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje članova posade kao i uvjeti, sadržaj i način podnošenja podataka potrebnih za prijavu i odjavu. To je podzakonski (provedbeni) propis kojim se nastoji omogućiti potpunija provedba odredbi Pomorskog zakonika i drugih zakona kojima se uređuju pitanja i odnosi obveznog mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja pomoraca ukrcanog na pomorski objekt u međunarodnoj plovidbi koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište, a čiji je poslodavac, brodar ili kompanija strana fizička ili pravna osoba.

Summary:
The Ordinance on Maritime Booklets and Approvals for Launching and the Procedures and Mode of Signing In and Signing Out Sailors on Mandatory Pension and Health Insurance (Official Gazette 112/16) establishes the procedures of port capitals, and the manner of signing in and signing out from the Mandatory Pension and Health Insurance of crew members as well as conditions, content and method of submitting data required for signing in and signing out. This is a by-law regulation which enable the full implementation of the provisions of the Maritime Code and other acts regulating the issues and relationships of compulsory retirement and compulsory health insurance for sailors ""embarked on a maritime facility in international voyage that has a permanent or habitual residence in the Republic of Croatia, whose employer, shipping company or regular company is a foreign natural or legal person "".

Ključne riječi: pomorac, međunarodna plovidba, lučka kapetanija, obvezno osiguranje

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik (u trajnom zvanju) iz Rijeke

RADNO PRAVO 5/2017

UDK: 368:656.6

U tekstu se obrađuje profesionalna nesposobnost za rad i pravo na invalidsku mirovinu koja se temeljem toga prava na osnovi invalidnosti ostvaruje prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

SAŽETAK

U ovom je radu prikazan položaj izuzetno osjetljive kategorije osiguranika, kojim je utvrđena invalidnost - profesionalna nesposobnost za rad. Međutim, unatoč utvrđenoj i preostaloj radnoj sposobnosti, uglavnom se rijetko zadržavaju u svijetu rada i koriste dio invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Često je razlog tome, nedovoljna podrška poslodavaca u procesu prilagodbe/osiguranja radnog mjesta prema njihovoj preostaloj radnoj sposobnosti. Zanemariv broj se uspješno rehabilitira kroz institut profesionalne rehabilitacije i na kraju zaposli, a u najvećem broju korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad izlaze iz svijeta rada.

Ključne riječi: invalidnost, profesionalna nesposobnost za rad, preostala radna sposobnost, profesionalna rehabilitacija, invalidska mirovina, rad uz korištenje mirovine

Summary

This paper gives an overview of the situation of an extremely vulnerable category of insured persons, with identified disability – inability to work. However, despite the identified and remaining work ability, they rarely stay in the world of work and use a part of the disability pension due to inability to work. Very often the reason for this is the insufficient support by the employer in the process of adjustment/insurance of their workplace according to their remaining work ability. A negligible number of them rehabilitates successfully through the institute of vocational rehabilitation, and finds an employment, and in the largest number of cases the disability pension beneficiaries due to inability to work leave the world of work.

UDK 349.2:336,  Radno pravo 01/2012

MELITA ČIČAK, MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

MIROVINSKO OSIGURANJE I NJEGOVE REFORME U ŠPANJOLSKOJ

DR. SC. PREDRAG BEJAKOVIĆ

INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE

Autor u tekstu iznosi razvitak sustava mirovinskog osiguranja u Španjolskoj te objašnjava obilježja sadašnjeg španjolskog mirovinskog osiguranja. Španjolska ima prilično razvijen sustav mirovinskog osiguranja, no ipak je ugrožena njegova dugoročna financijska održivost te se iznose poteškoće i odgovori na njih u Španjolskoj.

SAŽETAK

U tekstu se izlaže razvoj mirovinskog osiguranja u Španjolskoj te se posebna pozornost posvećuje utjecaju imovine mirovinskog osiguranja i pravilima za izračun mirovine na odluku o umirovljenju. Nakon sažetog povijesnog pregleda španjolskog mirovinskog sustava i najvažnijih podataka o Španjolskoj danas, objašnjavaju se obilježja sadašnjeg španjolskog mirovinskog osiguranja. U daljnjem se tekstu obrazlažu obilježja minimalne i maksimalne mirovina te prijevremeno i odgođeno umirovljenje. Španjolska ima prilično razvijen sustav mirovinskog osiguranja vezanog uz poslodavca, ali je usprkos tome ugrožena dugoročna financijska održivost sadašnjeg mirovinskog sustava, pa tekst završava opisom uzroka poteškoća javnog mirovinskog osiguranja i novijih reformi.

Ključne riječi: mirovinsko osiguranje, reforma, Španjolska

Radno pravo 12/2011

UDK 368.914(460)

Autorica u članku obrađuje mogućnost smještaja uz dijete za vrijeme njegova bolničkog liječenja te pravo na bolovanje radi njege djeteta.

Sažetak:
Roditelju djeteta koji se nalazi na bolničkom liječenju u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi u Hrvatskoj, kao i roditelju djeteta koje se upućuje na liječenje u inozemstvo osigurava se pravo na smještaj uz dijete. Uvjeti i način ostvarivanja prava razlikuju se ovisno o tome da li se radi o cjelodnevnom ili dnevnom smještaju uz dijete, smještaju u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju ili o smještaju uz dijete oboljelo od maligne bolesti.
Osim navedenih prava koja se ostvaruju za vrijeme dok se dijete nalazi u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi, radno aktivni roditelj ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za vrijeme privremene spriječenosti za rad radi njege oboljelog djeteta.

Ključne riječi: roditelj, bolničko liječenje, smještaj uz dijete, naknada plaće, privremena spriječenost za rad

Summary
Parent of a child who is hospitalized in a contractual health care institution in Croatia, as well as the parent of a child who is sent abroad for medical treatment, are entitled to accommodation together with a child. The conditions and manner of realizing the rights differ depending on whether it is an overnight or daily accommodation with a child, accommodation in a special hospital for medical rehabilitation or accommodation with a child suffering from a malignant disease. In addition to these rights that are realized during child's stay in a hospital, working parent is entitled to wage
compensation at the expense of the Croatian Institute for Health Insurance for the period of temporary inability for work to care for ill child.

Mr. Renata Turčinov

Radno pravo, 11/2013

UDK 349.22

U tekstu se obrađuje zdravstveno osiguranje djece i uvjeti za mogućnost ostvarivanja prava osiguranih osoba kao članova obitelji odnosno kao redovnih učenika i studenata uz uvjet poštivanja prijave na zdravstveno osiguranje u utvrđenim rokovima.

SAŽETAK

U članku se navode uvjeti način ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje djece, sa posebnim osvrtom za redovne učenike i studente, te rokovima za prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje nakon završetka redovnog školovanja, zatim mogućnosti zdravstvenog osiguranja za one osobe koje se školuju u inozemstvu, način osiguravanja osoba koji su izgubili status redovnog učenika i studenta, te obveze u vezi prijave učenika i studenata za rizik nastanka ozljede na radu i profesionalne bolesti za vrijeme obvezne prakse kao i u slučaju rada učenika i studenata putem posrednika.

Ključne riječi: redovni učenici i studenti, rok prijave, rizik ozljede na radu

Summary

The article states the conditions and manner of attaining entitlement to health insurance of children, with special focus on regular pupils and students, and the deadlines for registration for obligatory health insurance after the regular schooling completion, then the possibilities of health insurance for persons at schooling abroad, the manner of insuring persons who lost the status of a regular pupil and student, and obligations with regard to the registration of pupils and students for the risk of occupational accident and illnesses during the compulsory internship, as well as in case of work of pupils and employers via an agent.

UDK 349.2:336, Radno pravo 01/2012

Jasenka Pap, Nevenka Mirković, Hrvatski zavod za zdravsveno osiguranje

U radu se iznose karakteristike Kolektivnog ugovora za djelatnost privatnog zdravstva Hrvatske (Narodne novine br. 150/14), sklopljenog između Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Hrvatske i Sindikata radnika na radu kod poslodavaca u privatnoj praksi Hrvatske.

SAŽETAK:
15. 11. 2014. godine u Zagrebu je sklopljen Kolektivni ugovor za djelatnost privatnog zdravstva Hrvatske. Stranke toga Kolektivnog ugovora su: na strani poslodavca udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu Hrvatske iz Zagreba i Sindikat radnika na radu kod poslodavaca u privatnoj praksi Hrvatske, sa sjedištem u Zagrebu.
Kolektivni ugovor za djelatnost privatnog zdravstva Hrvatske objavljen je u „Narodnim novinama"" broj 150/14, a primjenjuje se od 01. 01. 2015. godine.
„Ovim Kolektivnim ugovorom za djelatnost privatnog zdravstva Hrvatske... reguliraju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada za radnike kada obavljaju poslove i radne zadaće za poslodavca zdravstvenog radnika privatne prakse ... i drugim subjektima privatnog zdravstva prema posebnom zakonu... koji su članovi Udruge..."" (članak 1.)
Kolektivni ugovor ima nomotehničke i druge karakteristike u brojnim odredbama, što čini sadržaj i ovoga rada.

Summary:
The Collective Agreement for the Croatian private healthcare activities was signed in Zagreb, on November 15th, 2014. The parties of this Collective Agreement are: the Associations of private employers in Croatian healthcare from Zagreb and the Croatian trade Union of workers employed at empolyer´s private practice, with headquarters in Zagreb.
Collective Agreement for the Croatian private healthcare was published in the ""Official Gazette"" No. 150/14, and shall apply from 01. 01. 2015.
""This collective agreement for the activity of the Croatian private healthcare regulates the rights and obligations on the basis of work for employees when performing duties and tasks for the healthcare employer in private practice, and other entities of the private healthcare stipulated by a special statue who are members of the Association."" (Article 1)
The collective agreement has nomotechnical and other characteristics in many provisions which makes a subject of this article.

Ključne riječi: kolektivni ugovor, privatno zdravstvo, specifičnosti, nomotehničke pretpostavke

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Znanstveni savjetnik iz Rijeke

RADNO PRAVO 1/2016

UDK: 349.2:614.2

U članku autorica razmatra problem kako do održivog i pravednom mirovinskog sustava. Daje pregled mirovinskih prava prema općem i prema posebnim propisama te analizira mogućnosti promjene u mirovinskom sustavu.

Sažetak
Mirovinski prvi stup, organiziran po načelu generacijske solidarnosti trebao bi se financirati prvenstveno putem doprinosa osiguranika. Međutim, potrebna sredstva za isplatu mirovina pokrivaju se samo u 54% iz doprinosa, a čak 46% iz državnog proračuna. Takvo stanje nije održivo, a posebno s obzirom na činjenicu da duže vremensko razdoblje pada odnos broja aktivnih osiguranika u odnosu na broj umirovljenika. Zbog toga postavlja se potreba hitne analize mirovinskog sustava – posebno po načelu generacijske solidarnosti, da bi se moglo odgovoriti što treba izmijeniti u postojećem sustavu da bi on bio pravedniji, ali i održiv, i da li je to moguće postići bez dizanja starosne dobi kao uvjeta za priznavanje prava na starosnu mirovinu, ili dizanja stope doprinosa za mirovinsko osiguranje. S tim ciljem u radu su analizirane određene odredbe općeg zakona, ali i nekih dopunskih i posebnih zakona i izneseno dosta prijedloga donošenja izmjena i dopuna istih.

Ključne riječi: Mirovine, uvjeti za mirovine, određivanje visina mirovine, opći zakon, dodatni i posebni zakoni, održivost i pravednost

Summary

The first pension pillar, organized on the principle of intergenerational solidarity, should be financed primarily through the contributions of the insured persons. However, the funds necessary for the payment of pensions are covered with only 54 % from contributions, and as much as 46 % from the state budget. Such a situation is not sustainable, especially given the fact that the active insured persons to pensioners ratio has been decreasing for a longer period of time. This raises the need for an urgent analysis of the pension system – in particular on the principle of intergenerational solidarity, in order to be able to find a response on what needs to be changed in the current system for it to be fairer, and sustainable, and whether it can be achieved without raising the retirement age as a requirement for the entitlement to old age pension, or lifting the contribution rates for pension insurance. To this end, the paper analyzed certain provisions of the general law, as well as of some supplementary and specific laws, and listed a number of proposals for amendments of thereof.

Prof. dr. sc. Vera Jelčić
Profesorica radnog i socijalnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu – u mirovini
Radno pravo 03/2013
UDK 368.914

Člankom se ukazuje na bitne elemente o kojima poslodavci trebaju voditi računa prilikom upućivanja radnika na privremeni rad u drugu državu članicu Europske unije ili u državu Europskog ekonomskog prostora, odnosno prilikom upućivanja radnika u ugovornu ili treću državu, kao i na način na koji izaslani radnici mogu koristiti zdravstvenu zaštitu u navedenim državama.

SAŽETAK:

Od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, način ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu za vrijeme privremenog boravka u inozemstvu osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigurane, pa tako i za vrijeme privremenog rada u inozemstvu, razlikuje se ovisno o tome koristi li se zdravstvena zaštita u državama članicama Europske unije i Europskog ekonomskog prostora, u ugovornim ili u trećim državama. Zdravstvena zaštita za vrijeme boravka u državama članicama EU/EEP regulirana je Uredbom br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. godine o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti te Uredbom br. 987/2009 od 16. rujna 2009. godine kojom se utvrđuje postupak provedbe Uredbe br. 883/2004. Navedeni propisi u potpunosti su zamijenili bilateralne ugovore o socijalnom osiguranju koje je Hrvatska imala sklopljene s državama članicama EU/EEP. Time su, nakon 1. srpnja 2013. godine, na snazi ostali ugovori s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Srbijom, Makedonijom i Turskom, a zdravstvena zaštita u navedenim državama koristi se u skladu sa sklopljenim ugovorima. Trećim državama nazivaju se države koje nisu države EU/EEP, niti ugovorne države. Način korištenja zdravstvene zaštite u trećim državama reguliran je nacionalnim propisima.

Summary:
Since the Croatia joined the European Union, the manner in which insurers of the Croatian Institute for health insurance can exercising health care rights during a temporary stay abroad, including a temporary employment abroad, is exercised depending on whether the health care system is used in the Member States of the European Union and the European Economic Area, in countries with signed agreements or in third countries. Health care during stay in the Member States of the EU/EEA is regulated by the Regulation No 883/2004 of the European Parliament and of the Council of 29 April 2004 on the coordination of social security systems and Regulation No 987/2009 of 16 September 2009, laying down the procedure for implementing Regulation No 883/2004. These regulations have fully replaced bilateral social security agreements that Croatia had concluded with the member states of the EU/EEA. Thus, after 1 July 2013, the remaining agreements in force are agreements with Bosnia and Herzegovina, Montenegro, Serbia, Macedonia and Turkey, and health care in those countries is used in accordance with the concluded agreements. Third countries are the states which are not EU/EEA or contracting states. The manner of using health care in third countries is regulated by national regulations.

Ključne riječi: privremeni rad, inozemstvo, zdravstvena zaštita

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 5/2016

UDK: 369.22:349.2

Ovaj se članak bavi posebno načelom nediskriminacije prema rodnoj pripadnosti u jednoj grani socijalne sigurnosti – mirovinskom osiguranju.

SAŽETAK:
Članak obrađuje primjenu načela nediskriminacije po spolu, odnosno jednakog postupanja prema ženama i muškarcima u sustavu mirovinskog osiguranja, u kojem se još uvijek nalaze različite odredbe o ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja za žene i muškarce. Opće načelo nediskriminacije jedno je od najznačajnijih načela koje se nalazi u samim temeljima Europske unije, sadržano je u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, kao što je bilo sadržano i u ranijim osnivačkim ugovorima, a podrazumijeva odsustvo bilo kakve nejednakosti u postupanju prema određenoj kategoriji osoba u usporedbi s ostalim osobama, bilo izravne ili neizravne (prikrivene). To je načelo sadržano u velikom broju europskih pravnih propisa (kako primarnih, tako i sekundarnih izvora prava), u dokumentima Vijeća Europe, kao i u određenom broju nacionalnih propisa Republike Hrvatske, a ponajprije u Konvenciji Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, koje je Republika Hrvatska stranka od 1992. godine.

Summary:
The subject of paper is implementation of the principle of gender based non-discrimination or equal treatment for men and women in matters of pension insurance where different provisions for men and women regarding old-age pension and early retirement pension still exist. General principle of gender-based non-discrimination is one of the most important principles within European Union legislation, contained in the founding Treaties, as well as in the secondary legislation. The issue of gender-based discrimination is complex and complicated and there are two forms of discrimination, obvious or direct and indirect forms of discrimination. The principle of non-discrimination means the absence of any kind of discrimination. Non-discrimination principle is also very important part of all documents of the Council of Europe, as well as part of the Croatian national legislation. Basic and maybe the most important document is UN Convention on the Elimination of all Forms of Discrimination against Women. Croatia is a party of the UN Convention from 1992. This paper is most dedicated to the implementation of this principle in one part of social security system- pension insurance.

Ključne riječi: načelo nediskriminacije, ravnopravnost spolova, jednako postupanje, izravna/neizravna diskriminacija, socijalna sigurnost, mirovinsko osiguranje

Snježana Baloković, dipl. iur.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

RADNO PRAVO 2/2017

UDK: 364.35-055.2

Hrvatski sabor je 6. prosinca 2013. usvojio Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine. Time je ozakonjena praksa koja u Hrvatskoj traje preko 20 godina i kojom se zbrinjavaju zaposleni koji su, zbog potrebe restrukturiranja ili reduciranja poslovanja kod njihovih poslodavaca, voljni prije vremena povući se iz svijeta rada i otići u mirovinu. Smisao i svrha dokupa mirovine jest da poslodavac zaposlenome, za čijim radom je prestala potreba i koji se zbog toga ranije umirovljuje, omogući trajno primanje posebnog davanja, u svoti dijela pripadajuće mirovine, kao kompenzacije zbog ranijeg odlaska u mirovinu. U ovome prilogu daje se prikaz dokupa mirovine, kao svojevrsne otpremnine, kojom poslodavac korisnicima dokupa dugoročno upotpunjuje njihovu materijalnu i socijalnu sigurnost u mirovini.

S a ž e t a k

U članku se daje opis Zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, donesenog krajem 2013. godine. Svrha je Zakona da se zaposlenima, koji se odluče prije vremena otići u mirovinu, omogući doživotno primanje i onog dijela mirovine kojeg bi oni ostvarili da su navršili određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž. Naime, dokupljeni dio mirovine odgovara razlici između mirovine ostvarene sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju i one koja bi bila ostvarena da je u pojedinom slučaju navršena određena starosna dob i/ili mirovinski staž. Polazeći od toga, dokup mirovine prepoznat je kao svojevrsna otpremnina, zato što do njega dolazi prigodom odlaska u mirovinu, kao dodatna mjera, u sklopu socijalnog programa poslodavca za zbrinjavanje zaposlenih, koji ga i financira iz svojih sredstava, kao što financira isplatu otpremnina. Dokup mirovine je dobrovoljni čin poslodavaca i njihovih zaposlenih i rezultat je sporazuma socijalnih partnera, a dokupljena mirovina određuje se kao razmjerni dio mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i predstavlja značajno trajno dodatno primanje zaposlenih po odlasku u mirovinu.

Ključne riječi:doživotna otpremnina, dokup mirovine, ranije umirovljenje

Summary

The article describes the Act on Lifelong Severance Payment or Supplementary Pension Purchase, adopted at the end of 2013. The objective of the Act is to enable workers, who opt for early retirement, to receive lifelong payment also of a part of the pension which they would have get if they had reached certain years of age and/or certain years of pension insurance. Namely, a supplementary pension purchase part corresponds to the difference between the pension realized on the basis of the Pension Insurance Act and the one that would have been realized if in an individual case certain year of age and/or year of pension insurance had been reached. Proceeding from this, supplementary pension purchase is recognized as a sort of severance pay, because it occurs at the moment of retirement, as an additional measure, within the framework of the employer's social plan in case of dismissals, financed from his own funds, as in the case of severance payment. Supplementary pension purchase is a voluntary act by employers and their employees and is a result of the agreement of the social partners, and the purchased pension is determined as the proportional part of the pension accrued under the Pension Insurance Act, and represents a significant permanent supplementary income of employees once they retire.

Mihovil Rismondo

Radno pravo 02/2014

UDK 368.914

U članku se ukazuje na kategorije stranih državljana koji su obvezni zdravstveno se osigurati u Republici Hrvatskoj, te se opisuju uvjeti i način reguliranja njihovog statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, opseg prava na zdravstvenu zaštitu kao i način financiranja njihove zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj

SAŽETAK:
Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj („Narodne novine"", broj 80/13.), na obvezno zdravstveno osiguranje obvezni su se osigurati stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, državljani drugih država članica Europske unije, odnosno Europskog ekonomskog prostora, koji imaju odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da nisu obvezno zdravstveno osigurani u jednoj od država članica te državljani države koja nije država članica EU/EEP (treća država) na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj, ako propisima Europske unije, međunarodnim ugovorom, odnosno posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Stranac koji je obvezan osigurati se na obvezno zdravstveno osiguranje, ostvaruje prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja pod jednakim uvjetima i na istovjetan način kao i osigurane osobe koje su taj status stekle u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine"", broj 80/13. i 137/13.), te se na njega primjenjuju odredbe navedenog Zakona kojima su uređena prava, uvjeti i način ostvarivanja prava i obveza iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Summary:

According to the Act on Mandatory Health Insurance and Health Care of Foreign Citizens in the Republic of  Croatia (Official Gazette of the Republic of Croatia, No. 80/13), the mandatory health insurance comprises foreign citizens with the permanent stay permit in the Republic of Croatia, the citizens of other member countries of the European Union, or one of the states of European Economic Area having a temporary stay permit in the Republic of Croatia if they are not covered with mandatory health insurance in one EU/EEA Member States, as well as the citizens of the countries which do not belong to the EU/EEA countries with approved temporarily staying in Croatia, unless the EU regulations, an international agreement or a special law determines this differently.

A foreign citizen who is obliged to submit an application to the compulsory health insurance, exercises his rights and obligations from the compulsory health insurance under the same conditions and in the same way as the insured persons who obtained such a status in accordance with the Act on Mandatory Health Insurance (""Official Gazette"" No. 80/13. and 137/13.) 

Ključne riječi: stranci, obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita u Republici Hrvatskoj

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.

RADNO PRAVO 5/2015

UDK: 369.22-054.6

Autorica ovog članka nudi kritički osvrt na novouvedeni institut privremene invalidske mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, uz komparativnu analizu sličnih instituta u drugim zemljama.

SAŽETAK:

Članak obrađuje novi institut privremene invalidske mirovine, uveden Zakonom o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine. Novu vrstu invalidske mirovine može ostvariti invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, a nakon završene rehabilitacije je ostao dugotrajno nezaposlen, jer mu nije osiguran odgovarajući posao za koji se rehabilitacijom osposobio. Upitan je međutim naziv takve vrste davanja, jer ta mirovina ni u čemu nije privremena, kako se naziva. Zapravo se radi samo o otvaranju nove mogućnosti ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu, za slučaj da profesionalna rehabilitacija ne omogući zapošljavanje osobi za koju se procijenilo da se tim postupkom može osposobiti za rad na odgovarajućim poslovima. Naziv „privremena mirovina"" sam po sebi je dvojben, jer se u slučaju ostvarivanja mirovine radi o trajnom davanju u sustavu socijalne sigurnosti, koje ostvaruje osoba ispunjenjem odgovarajućih propisanih uvjeta. Još je neobičnija kombinacija „privremena invalidska mirovina"", kada se zna da je u hrvatskom zakonodavstvu invalidnost definirana kao trajna promjena u zdravstvenom stanju koja daje pravo na određeno davanje. Uvođenjem ovog novog prava u sustav mirovinskog osiguranja nepotrebno je narušen sustav davanja u smislu podjele na privremena i trajna davanja, koji postoji u sustavu socijalne sigurnosti od samog početka te je uvedeno pravo na mirovinu koje zapravo ima funkciju naknade za nezaposlenost.

Summary:

The subject of paper is introduction of a new entitlement within the pension insurance scheme, named ""temporary disability pension"", introduced with the Pension Insurance Act, in force from 1st January 2014. This entitlement is granted to the person who remains long-term unemployed after s/he has completed occupational rehabilitation (cannot find a job for at least five years). But, the term ""temporary"" disability pension is questionable due to the fact that pension should be permanent benefit within the social security scheme, that is granted to the person after fulfilment of prescribed requirements. Contrary to this, temporary benefits are significant for other parts of the social security scheme (e.g. benefits under health protection scheme, and are called ""benefit"", not pension. Moreover, disability is, according to the Law permanent change of the health condition that cannot be remedied by medical treatment, with emphasis on permanent condition. Opening the possibility for the new entitlement under the pension scheme disrupts the system in the sense of classification of the benefit system to temporary and permanent benefits, which exists within the scheme from the beginning. This type of pension actually is a kind of unemployment benefit within the pensions system.

Ključne riječi: invalidska mirovina, invalidnost, smanjena radna sposobnost, preostala radna sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti, potpuni gubitak radne sposobnosti, profesionalna rehabilitacija

Snježana Baloković, dipl. iur.,

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

RADNO PRAVO 10/2015

UDK: 368.914

U ovom stručnom radu se obrađuje utvrđivanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju te ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osoba koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Sažetak:
Osobe koje se u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o poticanju zapošljavanja, nakon završenog obrazovanja stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, obvezno su zdravstveno osiguravaju u skladu s odredbom članka 6. stavka 1. točke 5. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te stječu status osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Ključne riječi: obvezno zdravstveno osiguranue, stručno ospobljavanje za rad, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju

Jasenka Pap
Nevenka Mirković
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Radno pravo 7-8/2013
UDK 369.22:349.2

Članak ukazuje na najčešće nedoumice poslodavaca u pogledu zdravstvene zaštite radnika upućenih na privremeni rad u drugu državu članicu Europske unije te su pružena odgovarajuća objašnjenja.

SAŽETAK:

Od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, prijava upućivanja radnika na privremeni rad u drugu državu članicu Europske unije obvezno se podnosi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje upućenim radnicima izdaje Europsku karticu zdravstvenog osiguranja. Temeljem iste kartice osigurane osobe HZZO-a, za vrijeme privremenog boravka na području drugih država članica, ostvaruju pravo na nužnu zdravstvenu zaštitu, a ne samo hitnu. Također, one imaju pravo na korištenje nužne zdravstvene zaštite kod ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite u državi boravka do izlječenja, odnosno onog stupnja kada se mogu same vratiti u Hrvatsku. Radnik kod kojega, za vrijeme privremenog rada u drugoj državi članici nastane potreba za otvaranjem bolovanja, bolovanje može otvoriti u državi boravka.

Summary:
From the date of Croatian accession to the European Union, workers application sent for temporary work in another EU Member State shall be submitted to the Croatian Pension Insurance Institute. The Croatian Health Insurance Fund shall issue the European Health Insurance Card to the posting workers. With that card, the people insured by CHIF, during a temporary stay in the territory of other Member State, are entitled to the necessary health care, not just the urgent. They also have the right to use the necessary health care at contracting health care providers in the state of residence until their full recovery, or at the degree when they are able to return to the Croatia. Workers whose need to take sick leave during his/her temporary work in another Member State could realize it in the state of their residence.

Ključne riječi: privremeni rad, Europska unija

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 10/2015

UDK: 349.2:351.77

Autorice u ovom stručno mradu prikazuje novine u provođenju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u 2014. godini

SAŽETAK

Novi Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Pravilnik) objavljen je u „Narodnim novinama", broj 49 od 18. travnja 2014. godine, a stupio je na snagu 19. travnja 2014. godine.
Pravilnikom se, u skladu s odredbama ZOZO-a, podrobnije propisuju:
- uvjeti i način utvrđivanja statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju prema osnovama osiguranja utvrđenih ZOZO-om kao i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj („Narodne novine", broj 80/13. – daljnjem tekstu: ZOZZS)
- uvjeti i način utvrđivanja statusa osigurane osobe člana obitelji osiguranika,
- ovlast HZZO-a da na temelju podnesene prijave ili na osnovi podataka zaprimljenih službenim putem od nadležnih tijela koja imaju ovlast prikupljanja i dostave podataka radi prijave na obvezno zdravstveno osiguranje utvrđuje status u obveznom zdravstvenom osiguranju te izdaje odgovarajući dokument kao dokaz utvrđenog statusa osigurane osobe (kopiju ovjerene prijave, zdravstvenu iskaznicu),
- uvjeti i način ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koja se ostvaruje u Republici Hrvatskoj u ugovornim zdravstvenim ustanovama ili kod ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse te kod ugovornih isporučitelja ortopedskih i drugih pomagala, odnosno na korištenje zdravstvene zaštite u drugim državama članicama Europske unije, državama s kojima Republika Hrvatska ima sklopljen međunarodni ugovor kojim je uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaštite, te u trećim državama koje nisu države članice Europske unije i ugovorne države te pravo na upućivanje na liječenje u inozemstvo u skladu sa posebnim općim aktom HZZO-a o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti,
- uvjeti i način ostvarivanja prava na novčane naknade koje u skladu sa ZOZO-om pripadaju osiguranim osobama iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
Ispravak Pravilnika u dijelu koji se odnosi na sadržaj tiskanice uputnice objavljen je u „Narodnim novinama", broj 51 od 25. travnja 2014. godine

Ključne riječi: uvjeti i način ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja na zdravstvenu zaštitu i novčane naknade

Jasenka Pap, dipl. iur.
Nevenka Mirković, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Radno pravo 06/2014

UDK 369.22

U ovom stručnom radu autor daje prikaz Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, s konačnim prijedlog Zakona, te Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovine, koje je Vlada RH usvojila na sjednici od 31. kolovoza 2011. i uputila ih u saborsku proceduru.

SAŽETAK

Nakon što su se prilikom uvođenja II. stupa mirovinskog osiguranja, osobe koje su imale između 40 i 50 godina života dobrovoljno opredijelile za ulazak u kombinirani sustav mirovinskog osiguranja – generacijske solidarnosti i individualne kapitalizirane štednje, došlo do uvođenja dodatka na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, što znači bitnih promjena propisa dakle okolnosti koji je isključivo stvorio zakonodavac, a koji nisu tim osobama bile poznate u trenutku odabira II. stupa mirovinskog osiguranja. U financijskoj nemogućnosti osiguranja toga dodatka i osiguranicima iz II. stupa mirovinskog osiguranja korisnicima, Vlada Republike Hrvatske je odlučila ovim osobama – tzv. dobrovoljcima omogućiti izlazak iz II. stupa mirovinskog osiguranja, ako je to za njih povoljnije, a što se odnosi i na buduće umirovljenike ali i na osobe koje već primaju mirovinu iz II. stupa mirovinskog osiguranja.

U tom smislu Vlada Republike Hrvatske je na sjednici dana 31. kolovoza 2011. godine usvojila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, s konačnim prijedlog Zakona, te Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje s Konačnim prijedlogom Zakona, i uputila ih u saborsku proceduru.

Ključne riječi: mirovinsko osiguranje, II. stup mirovinskog osiguranja

Radno pravo 09/2011

UDK 368(497.5)(094)

U članku se ukazuje na način reguliranja zdravstvenog osiguranja članova obitelji državljana druge države članice Europske unije, odnosno Europskog ekonomskog prostora, zaposlenog u Hrvatskoj, te različitosti koje postoje ovisno o tome da li članovi obitelji borave u Hrvatskoj ili u drugoj državi članici.

SAŽETAK:
Postavši novom članicom Europske unije 1. srpnja 2013. godine, Republika Hrvatska se obvezala primjenjivati europske pravne propise koji se odnose na koordinaciju sustava socijalne sigurnosti. Isti propisi su Uredba br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. godine o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Uredba 883/04) te Uredba br. 987/2009 od 16. rujna 2009. godine kojom se utvrđuje postupak provedbe Uredbe br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Uredba 987/09). Uredbe su zamijenile sve bilateralne ugovore o socijalnom osiguranju koje je Hrvatska imala sklopljene s državama članicama Europske unije. Također, one se primjenjuju direktno i u cijelosti te su po pravnoj snazi iznad hrvatskih propisa.

Ključne riječi: koordinacija sustava socijalne sigurnosti, zdravstveno osiguranje članova obitelji državljana druge države

Summary:
With the accession to the European Union on 1 July 2013, Croatia has committed to implement the European legal rules on the coordination of social security systems. These are the Regulation No 883/2004 of the European Parliament and Council of 29 April 2004 on the coordination of social security systems (Regulation 883/04) and the Regulation No 987/2009 of 16 September 2009 laying down the procedure for implementing the Regulation No 883/2004 on the coordination of social security systems (Regulation 987/09). The regulations have replaced all bilateral agreements on social insurance which Croatia had signed with the EU Member States. Furthermore, they are implemented directly and in entirety and are above the Croatian rules by legal force.

Mr. Renata Turčinov, dipl. iur.

RADNO PRAVO 10/2014

UDK: Zdravstveno i mirovinsko osiguranje

Drugim kapitaliziranim stupom mirovinskog osiguranja diversificira se rizik, osiguravaju odgovarajuće mirovine, potiče osobna štednja za starost, razvija financijsko tržište, što bi se brzopletim i nedovoljno promišljenim odlukama o njegovom zamrzavanju ili ukidanju dovelo pod znak pitanja.

SAŽETAK:

Zbog mnogobrojnih razloga sustav međugeneracijske solidarnosti je u ozbiljnim teškoćama pa su prosječne mirovine vrlo niske, a zbog velikog broja umirovljenika vrlo velika izdvajanja za mirovinske rashode. Uzroci problema su demografske i sistemske prirode, a u cilju njihovog ublažavanja uveden je drugi stup kapitaliziranog mirovinskog osiguranja. Tako se diversificira rizik, osiguravaju odgovarajuće mirovine, potiče osobna štednja za starost, razvija financijsko tržište, što bi se brzopletim i nedovoljno promišljenim odlukama o njegovom zamrzavanju ili ukidanju dovelo pod znak pitanja. U članku se nastoji pojasniti kako je ideja o njegovom zamrzavanju ili ukidanju jako opasna jer drugi stup daje dodatnu sigurnost budućim umirovljenicima.

Summary:

Due to the many reasons, the system of intergenerational solidarity (the first pillar) is in serious difficulties. The average pension is very low, but because of the large number of retirees very large are allocations for pension expenses. The causes of problems are of demographic and systemic nature and for the purpose of their mitigation a second pillar of funded pension insurance was introduced. It can diversify the risk, enables adequate pensions, encourage personal savings for old age, contribute to development of the financial market. All these positive effects would be put into question through hasty and insufficiently thoughtful decisions about its freezing or abolition. This article aims to explain how an idea about its freezing and/or cancellation are very dangerous because the second pillar provides additional security for future pensioners.

Ključne riječi: mirovinsko osiguranje, javni i privatni mirovinski sustav, Hrvatska

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 2/2016

UDK: 368.914 (73)

U članku autor obrađuje pitanje od kada pripada invalidska mirovina. Analizira invalidnost s aspekta mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Daje prikaz postupanja u praksi i potrebe za usklađenijim zakonski rješenjima.

Sažetak:

Invalidska mirovina pripada u pravilu od datuma nastale invalidnosti, a isplaćuje se po prestanku prava na naknadu za vrijeme bolovanja iz zdravstvenog osiguranja, odnosno prestanku radnog odnosa. Mogući sporovi povodom toga mogu odgoditi početak njezine isplate, ali su bez utjecaja po svotu mirovine, koja se određuje na temelju činjenica nastalih do datuma nastanka invalidnosti (osiguranog slučaja). Odredba članka 54. Zakona o mirovinskom osiguranju o uspostavi isplate invalidske mirovine u slučaju opće nesposobnosti za rad po pravomoćnosti rješenja o priznanju prava na tu mirovinu posljedica je odredbe članka 104. Zakona o radu, o prestanku rada dostavom pravomoćnog rješenja o pravu na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, koja vuče svoje porijeklo od ranijih propisa o radnim odnosima. Međutim, nakon stupanja na snagu odredbe članka 35. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, iz 2009, prema kojemu pravo na naknadu plaće zbog bolovanja prestaje danom utvrđene invalidnosti, pokazuje se potreba preispitivanja dosadašnjeg pravnog uređenja od kada pripada invalidska mirovina i međusobnog usklađivanja odredaba zakonodavstava o radu, zdravstvenom i mirovinskom osiguranju.

Ključne riječi: invalidnost, invalidska mirovina, datum pripadanja, opća nesposobnost za rad

SUMMARY:

The entitlement to disability pension as a rule is applicable as of the onset date, when disability was incurred, and is paid upon the termination of the right to sick pay under the health insurance, i.e. upon the termination of the employment relationship. Possible disputes on the matter may delay the onset of disability pension payment, however they do not have any impact on the amount of pension, which is determined based on the facts which emerged until the disability onset date (the contingency). The provision of the Article 54 of the Pension Insurance Act on the establishment of the payment of disability pension in case of general incapacity for work upon the final decision on the granting of this pension is a consequence of the provision of the Article 104 of the Labour Law on the termination of work with the delivery of a final decision on the entitlement to disability pension due to general incapacity for work, which traces its origin from the previous regulations on labour relations. However, after the entry into force of the provision of the Article 35 of the Act on Compulsory Health Insurance, in 2009, according to which the entitlement to compensation of wage due to sick leave ceases on the day of the determined disability, there is a need to reconsider the past legal system when it comes to the beginning of entitlement to the disability pension and mutual harmonization of the provisions of labour, and health and pension insurance legislations.

Radno pravo 2/2012

UDK 368.945

MIHOVIL RISMONDO, dipl. iur.

HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE

Način korištenja zdravstvene zaštite osiguranih osoba HZZO-a u inozemstvu, nakon 1. srpnja 2013. godine reguliran je mnogim novim propisima. Ovim člankom ukazat će se na odredbe isti propisa kojima je regulirano pravo osiguranih osoba HZZO-a na korištenje zdravstvene zaštite za vrijeme njihovog privremenog boravka u inozemstvu. Pri tome se način korištenja takve zdravstvene zaštite razlikuje ovisno o tome koristi li se ona u državama članicama Europske unije, u ugovornim ili trećim državama.

SAŽETAK

Od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji, 1. srpnja 2013. godine, način ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu za vrijeme privremenog boravka u inozemstvu osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje razlikuje se ovisno o tome koristi li se zdravstvena zaštita u državama članicama Europske unije , u ugovornim ili u trećim državama. Zdravstvena zaštita za vrijeme boravka u državama članicama EU regulirana je Uredbom br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. godine o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti te Uredbom br. 987/2009 od 16. rujna 2009. godine kojom se utvrđuje postupak provedbe Uredbe br. 883/2004. Navedeni propisi u potpunosti su zamijenili bilateralne ugovore o socijalnom osiguranju koje je Hrvatska imala sklopljene s državama članicama EU, kojima je bilo regulirano pitanje korištenja zdravstvene zaštite. Time su, nakon 1. srpnja 2013. godine, na snazi ostali ugovori s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Srbijom, Makedonijom i Turskom, a zdravstvena zaštita u navedenim državama i nadalje se koristi na jednak način kao i do 1. srpnja 2013. godine. Trećim državama nazivaju se države koje nisu države EU, niti ugovorne države. Način korištenja zdravstvene zaštite u trećim državama reguliran je nacionalnim propisima.

Ključne riječi: Europska unija, ugovorne države, treće države, zdravstvena zaštita

Mr. Renata Turčinov, dipl. iur.

Radno pravo 06/2014

UDK 614.2:369.22

U radu se razmatraju odredbe Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine kojim se ovo područje regulira na način koji je jednak za sve zdravstvene ustanove.

SAŽETAK:
Specijalističko usavršavanje doktora medicine nema učinak samo na organizirano stjecanje kompetencija prema propisanom programu, već utječe i na trajanje obveze rada doktora medicine nakon završenog specijalističkog usavršavanja, a određene učinke može imati i na naknadu štete u slučaju neizvršavanja obveze doktora medicine da ostane na radu u zdravstvenoj ustanovi koja mu je omogućila specijalizaciju. U praksi nailazimo na različite ugovore o specijalizaciji prema kojima se određuje obveza rada doktora medicine kao i različite načine ugovaranja naknade štete.

Summary:
Specialization training for medical doctors have not affect only organized acquisition of competencies according to the prescribed program, but also affects the duration of the medical doctor´s work obligation after completion of specialization training, and may have certain effects on the damages in the case of medical doctor´s failure to fulfill obligations to stay at work in the health institution that allowed him to specialize. In practice, there´s different types of specialization contracts which determine the medical doctor´s work obligation as well as different ways of contracting damages.

Ključne riječi: specijalizacija, specijalizant, specijalist, trajanje rada, naknada štete

Goran Milaković, dipl. iur.
sudac Županijskog suda u Bjelovaru

RADNO PRAVO 6/2016

UDK: 614:378

U tekstu se govori o II stupu hrvatskog mirovinskog sustava, te se objašnjavaju razlozi provođenja mirovinske reforme 2001/2002. godine, objašnjavaju se ideje reforme i što je do sada postignuto. U daljnjem se tekstu govori o nekim uobičajenim prigovorima glede rada obveznih mirovinskih fondova, te se objašnjava stvarno stanje, prikazuju se koristi za članove fondova, a naposljetku se daju i neki prijedlozi unaprjeđenja sustava. U zaključku se kratko iznose prednosti i karakteristike obveznih mirovinskih fondova.

Sažetak

Mirovinskom reformom 2001/2002. stvoren je novi robustan, pravedniji i održiviji mirovinski sustav. Robustan je jer usprkos najvećoj svjetskoj krizi nakon one iz 30-ih godina prošlog stoljeća, članovima osigurava prinose koji su i malo bolji od onih koji su naznačeni kao cilj rada fondova. Pravedniji je jer veličinu mirovina veže uz rad osiguranika. Duži radni vijek i veća primanja znače i veće mirovine. Održiviji je jer je pokazano da je kuna uložena u II stup relativno efikasnija od kune uložene u I stup, a kako količina ušteđenog novca određuje buduće mirovine, rizik nerada, odnosno prekratkog rada prenosi se sa društva na pojedince.

Obvezni mirovinski fondovi do sada su ispunili zahtjev željene veličine prinosa, usprkos svim turbulencijama na financijskim tržištima.

Ključne riječi: mirovinska reforma, obvezni mirovinski fondovi

SUMMARY

The pension reform of 2001/2002 created a new robust, more equitable and sustainable pension system. It is robust because despite the largest global crisis after the crisis of the 1930s it ensures to members the yields which are a bit better than those outlined as the objective of the work of the fund. It is more equitable because it links the size of pensions to the work of the beneficiary. Longer years of employment and higher incomes mean higher pensions. It is more sustainable because it has been shown that a Kuna invested into the second pillar is relatively more efficient than the Kuna invested in the first pillar, and since the amount of saved money determines future pensions, the risk of inactivity, i.e. of the too short period of employment is transferred from the society to individuals.

So far the compulsory pension funds have met the requirement of the desired size of the yield, despite the financial markets turbulence.

Radno pravo 2/2012

UDK 368.914

Mr. sc. DUBRAVKO ŠTIMAC

PBZ CROATIA osiguranje d.d

Autor obrađuje pitanje prijave i odjave radnika prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, koje se moraju riješiti u roku od 24 sata. Analizira probleme koji će se pojaviti zbog ovako kratkog roka, a osobiti što nisu rješana sva pitanja i problemi koji se pri tome mogu pojaviti.

Sažetak:

Prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju poslodavcima je dan iznimno kratki rok od 24 sata za prijave i odjave radnika , predviđene su visoke prekršajne kazne, rok između objave Zakona i početka primjene je iznimno kratak pa poslodavci imaju jako malo vremena čak za upoznavanje Zakona, a kamoli za prilagodbu (npr. da si nabave računala, internetsku vezu, osposobe se za prijave putem elektroničke veze), i ono najvažnije – nisu osigurani svi uvjeti za ovakvu primjenu zakona, jer nema rješenja niti odgovora na sve probleme koji su ovdje navedeni (što ako poslodavac nema internet, ili veza ne radi, što ako poslodavac nema u blizini ured Zavoda, što ako radnik počinje raditi na praznik i sl, može li se poslati prijava poslati poštom i dr.).

Ključne riječi: prijava radnika, odjava radnika, 24 sata, rok prijave, matična evidencija, Zakon o mirovinskom osiguranju

Summary

According to the new Pension Insurance Act, employers are given extremely short deadline of 24 hours to register and deregister workers, the Act stipulates high fines, the period between the publication of the Act and the beginning of its application is extremely short hence employers have very little time even to become familiar with the Act, let alone for adaptation (e.g. to get computers, ensure Internet connection, train for registration via electronic connection), and most importantly – all conditions have not been met for such application of the Act, because there are no solutions or answers to all the problems listed here (what if the employer does not have Internet, or if there is no Internet connection, what if there is no office of the Institute, what if the worker starts work on a holiday, is it possible to send registration via regular post, etc.). 

Krešimir Rožman

Radno pravo, 12/2013

UDK 369.5

SAŽETAK

U izvršenju Programa gospodarskog oporavka Republike Hrvatske između ostalog, za dio mirovinskog osiguranja, kao dio sustava socijalnog osiguranja, kao jedna od aktivnosti u cilju osiguranja održivosti mirovinskog sustava predviđena je revizija sustava mirovina stečenih pod posebnim uvjetima s ciljem njihovog smanjivanja i postupnog ukidanja pojedinih kategorija. Do sada su donesena samo dva zakona. Prvim su mirovine ostvarene po posebnom režimu od dana 1. srpnja 2010. godine smanjene gotovo svim korisnicima s mirovinom iznad HRK 3.500,00 za 10 posto, a drugim je došlo do određenih izmjena u pravu na mirovinu zastupnika i s njima izjednačenih osoba. Svrha rada je da se utvrdi razlika u uvjetima za priznavanje prava i određivanje visine mirovine u općem i posebnom režimu za zastupnike i s njima izjednačene osobe, te da na temelju kritičke analize sadržaja pravnih normi utvrdi da li je ta razlika opravdana i da li je ispunjen cilj Programa gospodarskog oporavka Republike Hrvatske. Ujedno se daje i prijedlog kako se na drugi način može riješiti pitanje zastupničkih mirovina.

Ključne riječi: Program gospodarskog oporavka Hrvatske, mirovine po općim i posebnim propisima, zastupničke mirovine i s njima izjednačenih osoba

Radno PRAVO 10/2011

U članku se navode organizacijski oblici podobni za obavljanje zdravstvene djelatnosti u privatnom sektoru, i to: zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici. Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisao je posebnosti i ograničenja koja se odnose na nositelje zdravstvene djelatnosti u privatnom sektoru, naročito u pogledu osnivanja, vrste zdravstvene djelatnosti koju mogu obavljati te tijela upravljanja.

SAŽETAK:
U cilju jačanja učinkovitosti zdravstvenog sustava neophodno je uspostavljanje uravnoteženog odnosa javne zdravstvene službe i privatnog sektora u obavljanju zdravstvene djelatnosti, kao svojevrsnog korektiva u odnosima između zdravstvenih stručnjaka i pacijenata. Komplementarni pristup ""javnog"" i ""privatnog"" sektora na području pružanja zdravstvenih usluga nužno zahtijeva da država svojim regulatornim mehanizmima odredi konzistentni okvir za djelovanje privatnog sektora u zdravstvu.

Summary:
In order to strengthen the effectiveness of the health care system, it is necessary to establish a balanced relationship of public health services and the private sector in health activities, as a specific corrective between health professionals and patients. A complementary approach of ""public"" and ""private"" sector in providing health care services necessarily requires that state, with its own regulatory mechanisms, determines consistent framework for private health care sector.

Ključne riječi: privatna praksa u zdravstvu, zdravstvene ustanove, privatni zdravstveni radnici, Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Dubravka Jadro, dipl. iur.

RADNO PRAVO 6/2015.

UDK: 364.69

SAŽETAK

U malo kojoj razvijenoj državi u svijetu je bilo toliko protivljenja promjenama mirovinskog sustava kao u Francuskoj. U tekstu se izlažu obilježja problema mirovinskog sustava u Francuskoj - prije svega vrlo niska utvrđena dob za odlazak u mirovinu uz istovremeno dugo očekivano trajanje života - i reforme mirovinskog sustava. Iako je usprkos protivljenju građana vlast više puta probala promijeniti postojeće stanje, sustav je daleko od dugotrajne financijske održivosti pa će gotovo sigurno biti potrebne njegove daljnje promjene. U tekstu se nakon kratke povijesti francuskog mirovinskog sustava, iznose obilježja sustava i uvjeti za ostvarivanje prava te novije promjene i protivljenje stanovništva. Nakon toga pozornost se usmjerava na uzroke poteškoća i učinke mirovinskog sustava – među ostalim niskim stopama aktivnosti starijih osoba i razmjerno niskom siromaštvu među umirovljenicima. Nakon kratkog osvrta na imovinu mirovinskih fondova, slijedi zaključak.

Ključne riječi: Republika Francuska, mirovinski sustav, reforme

Radno PRAVO 10/2011

U članku će se ukazati na novine u načinu korištenja zdravstvene zaštite radnika koji su od strane poslodavaca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj upućeni na privremeni rad u Švicarsku, a koje su nastupile stupanjem na snagu Protokola III kojim je Sporazum o slobodi kretanja osoba između Europske unije i Švicarske Konfederacije proširen na Republiku Hrvatsku.

SAŽETAK:

Velika novina za sve hrvatske državljane, pa tako i za radnike upućene na privremeni rad u Švicarsku, kao i za njihove poslodavce, nastupila je ratifikacijom Protokola III od strane švicarske Vlade kojim je Sporazum o slobodi kretanja osoba između Europske unije i Švicarske Konfederacije proširen na Republiku Hrvatsku.
Protokol III je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine te od navedenog datuma hrvatski državljani više nemaju status državljana treće države na teritoriju Švicarske.
Samim time uvelike se mijenja i način korištenja zdravstvene zaštite radnika koji su od strane poslodavaca sa sjedištem u Hrvatskoj upućeni na privremeni rad u Švicarsku, s obzirom da se stupanjem na snagu Protokola III europski pravni propisi o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti primjenjuju u odnosima sa Švicarskom na jednak način kao i u odnosima s državama članicama Europske unije, odnosno državama članicama Europskog ekonomskog prostora.
Navedeno znači da će od 1. siječnja 2017. godine radnici, za vrijeme privremenog rada u Švicarskoj, zdravstvenu zaštitu koristiti na način kako je to određeno Uredbom br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. godine o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti te Uredbom br. 987/2009 od 16. rujna 2009. godine kojom se utvrđuje postupak provedbe Uredbe br. 883/04.

Summary:
The big news for all Croatian citizens and workers sent to work temporarily in Switzerland, as well as their employers, occured with ratification of the Protocol III of the Swiss Government by which the Agreement on the Free Movement of Persons between the European Union and the Swiss Confederation extended to the Republic Croatia.
Protocol III entered into force on 1 January 2017 and from this date Croatian citizens no longer have the status of third country on the territory of Switzerland.

Ključne riječi: izaslani radnici, zdravstvena zaštita, Švicarska

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 3/2017

UDK: 331:614.2 (494)

Mnoge zemlje tijekom mirovinske reforme često su promijenile i načine ubiranja mirovinskih doprinosa, pa su najčešće za njihovo prikupljanje zadužena tijela koja prikupljaju poreze, odnosno porezne uprave. Stoga se javljaju i mnogi tehnički problemi koje treba riješiti.

SAŽETAK:

Prikupljanje mirovinskih doprinosa ponekad se pogrešno smatra manje bitnim ili samo tehničkim pitanjem ali u članku pokazujemo da je to vrlo složena i zahtjevna odluka koju treba pozorno razmotriti i dobro pripremiti. Nakon uvodnih razmatranja, iznosimo opće probleme (post)tranzicijskih zemalja u prikupljanju poreza i doprinosa vezane uz stupanj razvoja porezne uprave. U trećem dijelu rada izlažemo moguće prednosti i nedostatke zajedničkog prikupljanja poreza i doprinosa. Rad završavamo kratkim osvrtom o preduvjetima za uspješan rad porezne uprave i zaključnim napomenama.

Summary:
The collection of retirement contributions is sometimes wrongly regarded as less important or only technical issue. The article shows that it is very complex and required decision that should be carefully and well prepared. After the introduction remarks, we present general problems of post-transitional countries in collecting taxes and contribution related with the level of the tax administration development. In the third part of the article advantages and disadvantages of integrated collection of taxes and contribution for social security are explained. The fourth part is a short review about precondition for successful functioning of the tax administration, while the article finishes with conclusion remarks.

Ključne riječi: mirovinski doprinos, porezna uprava, zavod za mirovinsko osiguranje, javni prihodi

Dr. sc. Predrag Bejaković
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 6/2015.

UDK: 364.35

SAŽETAK

Status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju za osobu u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj utvrđuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na osnovi prijave koju podnosi pravna ili fizička osoba – poslodavac. Poslodavac je obvezan prijavu podnijeti u roku od 8 dana od dana nastanka ili promjene okolnosti na osnovi kojih se stječe, mijenja, odnosno prestaje status osigurane osobe. Prijavljivanje radnika i članova njihovih obitelji - supružnika i djeteta, osim putem propisanih tiskanica, može se provesti i elektroničkim putem. Prijava se mora temeljiti na istinitom činjeničnom stanju i postojanju stvarnih okolnosti koje su osnova za stjecanje statusa. Posebno je značajno voditi računa o nekim bitnim okolnostima koje utječu na promjenu u statusu člana obitelji djeteta zaposlene osobe.

Ključne riječi: radnici, prijava, zdravstveno osiguranje

Radno PRAVO 10/2011

Autor u ovom stručnom radu prikazuje normativna rješenja o stažu osiguranja s uvećanim trajanjem te analizira potreba osuvremenjivanja i usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije.

Sažetak:

Republika Hrvatska je preuzela obveze po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica. ( «N.N.» - M. U. 14/01 i 1/05) da će «razvijati međusobnu suradnju na poboljšanju razine zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, uzimajući kao primjer razinu zaštite koju postoji u Zajednici». To je stalan proces koji se odnosi i na zaštitu zdravlja i sigurnost radnika na radu koje danas uređuje Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem «N.N.» 71/99, 46/07, 4/08, 61/11. Država će tome pristupiti uvažavajući načelo tripartizma i socijalnog dijaloga sa sindikatima i udrugama poslodavaca. Taj složeni posao zahtijeva stručni i znanstveni pristup u «projektiranju» (stvaranju) novih propisa, u realiziranju i nadzoru propisanoga. Do objektivnih i boljih rješenja dolazi se korištenjem multidiscipliniranih i interdiscipliniranih timova i metoda (ekonomskih, socioloških, radno-pravnih, ergonomskih, socijalno-pravnih i drugih), koji su prisutni u zaštiti zdravlja i života, odnosno zaštiti na radu u najširem smislu riječi. «Dekretom» se neće ukinut radna mjesta s posebnim uvjetima rada niti djelatnosti koje «loše» utječu na život i zdravlje, a pogotovo se neće moći (niti smiju) zanemariti posebne kategorije posebno zaštićenih pa i invalidnih osoba odnosno radnika. Zbog svega toga potreban je zakon kojim se uređuje i staž osiguranja s povećanim trajanjem osuvremeniti, što je predmet ovoga rada.

Ključne riječi: zaštita zdravlja, sigurnost radnika, staž osiguranja s povećanim trajanjem, zahtjevi suvremene socijalne države, prava u osiguranju.

Summary:

The Republic of Croatia took over the obligations under the Stabilization and Association Agreement between the European Communities and its Member States and the Republic of Croatia and (Official Gazette - M. U. 14/01 and 1/05) to "develop co-operation between them with the aim of improving the level of protection of the health and safety of workers, taking as a reference the level of protection existing in the Community". This is an ongoing process which applies also to the protection of health and safety of workers which is regulated by the Act on Retirement Insurance with Extended Duration (Official Gazette 71/99, 46/07, 4/08, 61/11). The state will address this issue while respecting the principle of tripartism and social dialogue with trade unions and employers' associations. This complex process demands an expert and scientific approach in designing (creating) the new regulations, in the implementation and supervision of the prescribed. Objective and better solutions are to be achieved through multidisciplinary and interdisciplinary teams and methods (economic, social, labour and legal, ergonomic, social-legal and others), which are present in the protection of health and lives, i.e. occupational safety and health in the broadest sense. Jobs requiring special working conditions and activities which have a "bad" influence on life and health will not be abolished by a "decree", and it will certainly not be possible (or allowed) to ignore specific categories of specially protected and even disabled persons and workers. Because of all this, a modernized law is needed that regulates also the retirement insurance with extended duration, which is the subject of this paper.

Prof.dr.sc. MARINKO Đ. UČUR

znanstveni savjetnik iz Rijeke

UDK 368

Radno pravo 10/12

U članku se ukazuje na uvjete i način izdavanja Europske kartice zdravstvenog osiguranja, njezin sadržaj i oblik, rokove na koje se ona izdaje osiguranim osobama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, te opseg zdravstvenih usluga koje se, temeljem iste kartice, mogu koristiti za vrijeme privremenog boravka na području drugih država članica Europske unije, odnosno u državama Europskog ekonomskog prostora.

SAŽETAK:

Postavši punopravnom članicom Europske unije, 1. srpnja 2013. godine, Republika Hrvatska je stekla pravo i obvezu primjenjivati europske pravne propise o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Jedno od prava koji isti propisi utvrđuju je pravo osoba koje se nalaze u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja država članica Europske unije na Europsku karticu zdravstvenog osiguranja. Osobama koje su obuhvaćene hrvatskim sustavom obveznog zdravstvenog osiguranja istu karticu izdaje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Temeljem navedene kartice osigurane osobe HZZO-a ostvaruju, za vrijeme privremenog boravka na području drugih država članica Europske unije, odnosno država Europskog ekonomskog prostora, pravo na neodgodivu zdravstvenu zaštitu, kod ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite, a na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Pri tome nije od značaja razlog privremenog boravka u drugoj državi članici, pa se Europska kartica zdravstvenog osiguranja koristi na jednak način neovisno o tome da li osigurana osoba privremeno boravi u drugoj državi članici iz privatnih ili poslovnih razloga, studija ili u neku drugu svrhu.

Summary:

By becoming a full member of the European Union on July 1, 2013, the Republic of Croatia received a right and an obligation to start applying the European legislation on the coordination of social security systems. One of the rights that respective regulations define is the right of persons who are in the system of compulsory health insurance in EU Member States to the European Health Insurance Card. To people who are covered by the Croatian compulsory health insurance system the same card is issued by the Croatian Institute for Health Insurance. The ones insured by the CIHI, on the basis of the above mentioned card during a temporary stay in the territory of other EU member states or countries of the European Economic Area, exercise the right to prompt access to health care at the contracting health care providers, at the expense of the Croatian Institute for Health Insurance. The reason for a temporary stay in another Member State is not important, so the European Health Insurance Card is used in the same way regardless of whether the insured person is temporarily staying in another Member State for private or business purposes, studies or any other reason.

Ključne riječi: Europska kartica zdravstvenog osiguranja, privremeni boravak, Europska unija

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.

RADNO PRAVO 6/2015.

UDK: 364.32 (4)

Zbog proračunskog deficita u Hrvatskoj se raspravlja i predlaže ukidanje ili zamrzavanje uplata u kapitalizirani sustav mirovinskog sustava. To bi kratkoročno imalo upitne pozitivne učinke, a dugoročno stvorilo nepovjerenje u sustav i stvorilo velike obveze države u ispunjavanju mirovinskih prava osiguranih osoba.

Sažetak:
Mirovinski sustav u suvremenom društvu ima više funkcija koje se mogu ostvarivati na više načina. Mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti sadašnje mirovine isplaćuju iz tekućih doprinosa koje uplaćuju sadašnji obveznici uplate doprinosa. Dok je taj sustav razmjerno mlad osiguranici ostvaruju pozitivan transfer, a kad maturira osiguranici ostvaruju negativan životni transfer jer plaćaju visoke mirovinske doprinose, a ostvaruju male mirovine. Zbog mnogih razloga mirovinski je sustav u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim posebice post-tranzicijskim zemljama središnje i istočne Europe u značajnim teškoćama. Stoga je uveden kapitalizirani sustav mirovinskog osiguranja u kojem osiguranici uplaćuju dio mirovinskih doprinosa na osobni račun. Zbog poteškoća javnih financija predlaže se ukidanje ili zamrzavanje uplata u kapitalizirani sustav. U tekstu se pojašnjava opasnosti takvih mjera.

Ključne riječi: mirovinsko osiguranje, mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti, kapitalizirano mirovinsko osiguranje, Hrvatska, mirovinski doprinosi

Dr. sc. Predrag Bejaković
Institut za javne financije

Radno pravo 03/2014

UDK 368.914

U radu se pojašnjavaju specifična statusna pitanja radnih odnosa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i ljekarništvu, počevši od zakonodavne retrospektive primarne zdravstvene zaštite pa sve do današnjeg statusa i odgovornosti koncesionara.

SAŽETAK:
Iz pravnih propisa proizlazi vrlo specifičan status koncesionara i zakupaca u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji podrazumijeva poštivanje ugovora o koncesiji, ugovora o zakupu, ugovora o provođenju zdravstvene zaštite i niza drugih normi. Koncesionari, uz obvezu provođenja ugovornih obveza iz ugovora o koncesiji, moraju voditi brigu i o provođenju sigurne i kvalitetne zdravstvene zaštite na što upućuje Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. godine (SL L 88, 4.4.2011.). Navedeno ukazuje na složenost i slojevitost specifičnog statusa primarne zdravstvene zaštite kako u sferi radnih odnosa tako i u sferi ostalih pravnih odnosa.

Summary:
From the legislation derives very specific status of concessionaires and lessees in primary health care, which implies compliance with concession contracts, lease agreements, agreements on providing health care and a number of other norms. Concessionaires, with the obligation to implement the contractual obligations under the concession agreement, must also care about the implementation of safe and quality health care as suggested by the Directive 2011/24/EU of the European Parliament and the Council of 9 March 2011 (OJ L 88, 4.4.2011.). This indicates of the complexity of the specific status of primary health care, both in the sphere of labour relations and in the sphere of legal relations.

Ključne riječi: primarna zdravstvena zaštita, ljekarništvo, koncesija, radni odnosi

Mr. sc. Jasminka Katić Bubaš, dipl. iur.
Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske

RADNO PRAVO 3/2016

UDK: 349.2:614

U članku autorica obrađuje najznačajnije novine u načinu ostvarivanja prava na rodiljni i roditeljski dopust zaposlenih i samozaposlenih roditelja nakon 1.7.2013. godine

Sažetak:
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama je postojeći Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama ("Narodne novine" broj 85/08., 110/08. i 34/11.) usklađen s direktivama Europske unije. Izmjene i dopune Zakona stupile su na snagu 1. srpnja 2013. godine, a najznačajnije novine koje se tiču načina ostvarivanja prava na rodiljni i roditeljski dopust zaposlenih i samozaposlenih roditelja su one kojima je određeno da dan očekivanog poroda utvrđuje isključivo izabrani doktor ginekolog iz obveznog zdravstvenog osiguranja koji izdaje i izvješće o otvaranju rodiljnog dopusta te odredbe kojima je produženo minimalno trajanje roditeljskog dopusta s tri na četiri mjeseca za svakog od zaposlenih i samozaposlenih roditelja.

Ključne riječi: rodiljne i roditeljske potpore, rodiljni dopust, roditeljski dopust

mr. Renata Turčinov

Radno pravo 03/2014

UDK 349.2-055.26

Tema ovog stručnog rada je starosna mirovina u hrvatskom mirovinskom osiguranju. Članak prati razvoj instituta starosne mirovine u okviru sustava generacijske solidarnosti u proteklim desetljećima i daje usporedbu s regulacijom istog instituta važećim propisom, koji je stupio na snagu početkom 2014. godine, te daje pregled zahtjeva koji se postavljaju državama članicama Europske unije u regulaciji mirovinskih sustava, s ciljem osiguranja dugoročne održivosti sustava mirovinskog osiguranja u uvjetima nepovoljnih demografskih kretanja i starenja stanovništva.

Sažetak:
Članak obrađuje novosti u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnost, s posebnim naglaskom na ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, te daje pregled uvjeta za ostvarivanje tog osnovnog prava koje regulira Zakon o mirovinskom osiguranju uspoređujući uvjete za ostvarivanje istog prava prema ranijim propisima. Članak prati razvoj instituta starosne mirovine u okviru sustava generacijske solidarnosti u proteklim desetljećima i daje usporedbu s regulacijom istog instituta važećim propisom, koji je stupio na snagu početkom 2014. godine, te daje pregled zahtjeva koji se postavljaju državama članicama Europske unije u regulaciji mirovinskih sustava, s ciljem osiguranja dugoročne održivosti sustava mirovinskog osiguranja u uvjetima nepovoljnih demografskih kretanja i starenja stanovništva. Također daje pregled novog instituta dokupa mirovine, uvedenog Zakonom o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, koji je stupio na snagu krajem 2013. godine, a usmjeren je na omogućavanje umirovljenja osobama koje uslijed objektivnih okolnosti nisu u mogućnosti navršiti uobičajene uvjete za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.

Ključne riječi: starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, dokup mirovine, propisi o mirovinskom osiguranju, Zakon o mirovinskom osiguranju

Snježana Baloković, dipl.iur.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

Radno pravo 07-08/2014

U ovom stručnom članku daje se pregled novog Zakonaa o obveznom zdravstvenom osiguranju kojeg je bilo potrebno uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije odnosno urediti pitanja ostvarivanja prava na prekograničnu zdravstvenu.

SAŽETAK

Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju provodi Hrvatsko zavod za zdravstveno osiguranje.
Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji bilo je potrebno uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije odnosno urediti pitanja ostvarivanja prava na prekograničnu zdravstvenu zaštitu te ujedno uskladiti postojeća zakonska rješenja i institute novim odredbama prilagođenim zahtjevima Europske unije.

Ključne riječi: prekogranična zdravstvena zaštita,prava pacijenata u prekograničnom zdravstvenom osiguranju, privremena nesposobnost za rad, ugovorni provoditelji zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Summary

The rights arising from the compulsory health insurance according to the provisions of the Compulsory Health Insurance Act are managed by the Croatian Health Insurance Institute.
With the accession of the Republic of Croatia to the European Union, it was necessary to harmonize the Croatian legislation with the EU acquis communautaire, that is to regulate the issues of entitlements to cross-border health care and at the same time to harmonize the existing legal solutions and institutes with the new provisions adapted to the demands of the European Union.

Jasenka Pap

Nevenka Mirković
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Radno pravo 9/2013

Autorice obrađuje postupak utvrđivanja privremene nesposobnosti za rad temeljem propisa o zdravstvenom osiguranju, te naknade plaće za vrijeme te nesposobnosti propisane također propisima o zdravstvenom osiguranju.

Sažetak:
U okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, osim prava na zdravstvenu zaštitu, ostvaruju i pravo na novčane naknade kojima je obuhvaćeno i pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
Pretpostavka za ostvarivanje prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, osim utvrđenog statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju prema osnovu osiguranja osnovom kojeg je moguće ostvariti pravo na naknadu plaće je i utvrđena privremena nesposobnost, odnosno spriječenost za rad uslijed bolesti, odnosno drugih okolnosti utvrđenih člankom 39. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Ključne riječi: utvrđivanja privremene nesposobnosti za rad, naknada plaće, HZZO, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju

Jasenka Pap, dipl. iur.
Nevenka Mirković, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Radno pravo 07-08/2014

UDK 331.446.3

U radu se detaljno objašnjava način i postupak provođenja medicinskog vještačenja radne sposobnosti u mirovinskom osiguranju predviđen Uredbom o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju koju je Vlada donijela na sjednici donesenoj 20. veljače 2014. godine.

SAŽETAK:
Uredbom o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju iz 2014. g. uređuje se način i postupak medicinskog vještačenja u mirovinskom osiguranju. Propisuje se tko su ovlašteni vještaci iz članka 125. stavaka 2. i 4. Zakona o mirovinskom osiguranju, način njihova imenovanja, područje i način njihova rada, sadržaj nalaza i mišljenja koja daju, postupanje izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite. Uredba propisuje opseg i sadržaj medicinske i druge dokumentacije koju je doktor medicine, koji je liječio osiguranika, dužan prethodno pripremiti i sa svojim nalazom i mišljenjem dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje radi vještačenja. Uredbom se uređuje i način i postupak obavljanja revizije kao i postupak nadzora i kontrole. Vještake i više vještake imenuje Upravno vijeće Zavoda na temelju javnog natječaja, a broj vještaka i viših vještaka određuje Upravno vijeće Zavoda na prijedlog ravnatelja Zavoda. Vještak nalaz i mišljenje donosi isključivo na temelju originalne medicinske dokumentacije i nalaza neposrednog pregleda.

Summary:
Regulation on medical assessment in pension insurance from 2014. regulates the manner and procedure of medical assessment in pension insurance. It stipulates who are certified experts referred to in Article 125, paragraphs 2 and 4 of the Pension Insurance Act, the method of their appointment, the area and the method of their work, the content of given findings and expressed opinions, and treatment of selected medical doctors in primary health care system. The Regulation prescribes the scope and content of medical and other documents that the medical doctor, who treated the insured, has previously prepared, and with his finding and opinion has send to the Croatian Pension Insurance Institute due to expert evaluation. The Regulation regulates the manner and procedure of the revision as well as monitoring and controlling process. Experts and senior experts are appointed by the Governing Council of the Institute on the basis of a public competition, while a number of experts and senior experts are appointed by the Governing Council of the Institute on the proposal of the Institute´s principal. The expert create finding and opinion solely on the basis of the original medical records and findings of direct examination.

Ključne riječi: medicinsko vještačenje radne sposobnosti, Zakon o mirovinskom osiguranju

Mr. sc. Zorislav Kaleb, dipl. iur.
Sudac mentor Općinskog kaznenog suda u Zagrebu

RADNO PRAVO 7-8/2016

UDK: 364.35: 331.47

U članku se opisuje postupak upućivanja na liječenje u inozemstvo osiguranih osoba Hrvatskog za zdravstveno osiguranje, kao jednog od prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Ukazuje se na bolesti radi kojih se može ostvariti pravo liječenja u inozemstvu, na obveznika podnošenja prijedloga za upućivanje, na usluge koje su vezane uz samo liječenje, a koje se mogu također ostvariti na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, te na osobe koje mogu boraviti uz osiguranu osobu za vrijeme njezinog liječenja u inozemstvu.

Sažetak:
Upućivanje na liječenje u inozemstvo ostvaruju osigurane osobe Hrvatskog za zdravstveno osiguranje kojima je HZZO rješenjem odobrio upućivanje na liječenje u inozemnu zdravstvenu ustanovu. Isto pravo se može odobriti zbog liječenja urođenih anomalija, provođenja transplantacijskih programa, te liječenja zloćudnih bolesti, uključujući pretraživanje međunarodnih registara dobrovoljnih davalaca koštane srži, a, iznimno i zbog liječenja drugih bolesti, a sve pod uvjetom da se potrebno liječenje ne može provesti u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj, a može se uspješno provesti u inozemstvu.
O pravu na upućivanje odlučuje se rješenjem HZZO-a.

Ključne riječi: liječenje u inozemstvu, osigurane osobe HZZO-a

Summary:

Referral to medical treatment abroad pertains to insured persons within the Croatian Institute for Health Insurance (CIHI) to whom CIHI approved the referral to treatment to a foreign medical institution on the basis of a decision. The same right may be approved for the purpose of treatment of congenital anomalies, carrying out transplantation programmes, and treatment of malignant diseases, including searching the international registries of volunteer donors of bone marrow, and exceptionally for the treatment of other diseases, and all provided the necessary treatment cannot be carried out in the contract health care institutions in the Republic of Croatia and can be successfully carried out abroad.
The right to referral is subject to the decision by CIHI.

U članku se objašnjava zakonsko pravo na upućivanje na liječenje u inozemstvo, kao pravo koje osigurana osoba HZZO-a ostvaruje kada se medicinski indicirano liječenje ne može osigurati u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj.

SAŽETAK:

Pravo na upućivanje na liječenje u inozemstvo, u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, mogu ostvariti osigurane osobe kojima se određeno medicinski indicirano liječenje ne može osigurati u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj iz razloga što se takovo liječenje ne provodi u zdravstvenim ustanovama koje imaju ugovor sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, a uspješno se provodi u inozemnim zdravstvenim ustanovama.

Summary:

The right to refer to the treatment abroad can be realized, in accordance with the Law on Mandatory Health Insurance, by insured persons whose specific medically indicated treatment cannot be ensured in contractual health institutions in the Republic of Croatia by reason that such treatment is not performed in health facilities that have contract with the Croatian Institute for Health Insurance, while being successfully performed in foreign medical institutions.

Ključne riječi: upućivanje, liječenje, inozemstvo, prijedlog, zahtjev, rješenje, troškovi

Jasenka Pap, dipl. iur.
Nevenka Mirković, dipl. iur.

RADNO PRAVO 3/2015

UDK: 331.45:614

Tema ovoga članka je obveza prijave na obvezno zdravstveno osiguranje, stjecanje statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju i ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osoba koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, odnosno koje se stručno osposobljavaju za rad uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja te ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore osoba koje su prema propisima o radu sklopile ugovor o stručnom osposobljavanju, bez zasnivanja radnog odnosa.

SAŽETAK:

Osobe koje se sukladno posebnim propisima stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, odnosno koje se stručno osposobljavaju za rad uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja, obvezno se po tom osnovu osiguravaju na obvezno zdravstveno osiguranje te stječu status osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) i prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja utvrđena Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine"", broj 80/13. i 137/13. – u daljnjem tekstu: ZOZO), osim prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad, ako posebnim propisom nije drukčije utvrđeno.
Pored prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, osobe koje su sklopile ugovor o stručnom osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa prema propisima o radu, a pod uvjetom da su stoga osnova obvezno mirovinski i zdravstveno osigurani stječu i prava na vremenske i novčane potpore prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine"", broj 85/08.,110/08., 34/11., 54/13. i 152/14.).

Summary:
Persons under special regulations who are on vocational training without employment or who are vocationally trained to work with the possibility of using measures of active employment policy, need to be insured on the compulsory health insurance and acquire the status of insured persons of the Croatian Institute for Health Insurance and the rights of compulsory health insurance under the Act on Compulsory Health Insurance (""Official Gazette"", number 80/13, and 137/13.), except for the right to remuneration compensation during temporary incompetence or inability for work, if a special regulation provides otherwise.
In addition to the rights under the compulsory health insurance, people who have contracted the vocational training without employment based on labour regulations, and provided that they are insured on the basis of compulsory pension and health insurance rights, also acquired the temporal and financial support under the Act on Maternity and Parental Benefits (""Official Gazette"", number 85/08., 110/08., 34/11., 54/13. and 152/14.).

Ključne riječi: stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, obvezno zdravstveno osiguranje, rodiljne i roditeljske potpore

Jasenka Pap, dipl. iur.
Nevenka Mirković, dipl. iur.

RADNO PRAVO 7-8/2016

UDK: 349.2-055.26

Autorice u članku detaljno analiziraju pravno uređenje instituta privremene nesposobnosti za rad, te institut naknade plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad.

SAŽETAK:
Privremena nesposobnost, odnosno spriječenost za rad (u daljnjem tekstu: privremene nesposobnost) u smislu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine"", broj 80/13. i 137/13. - u daljnjem tekstu: ZOZO) smatra se odsutnost osiguranika s rada koja je uzrokovana bolešću, ozljedom ili nekom drugom okolnošću posebno utvrđenom istim Zakonom zbog kojih je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.
Privremenu nesposobnost, odnosno spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite (obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite žena) u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj praksi (u daljnjem tekstu: izabrani doktor) koji sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) imaju sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.
Za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog koje je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće utvrđene u skladu sa ZOZO-om, a razdoblje privremene nesposobnosti za vrijeme kojeg mu to pravo pripada dokazuje izvješćem izabranog doktora o privremenoj nesposobnosti za rad.
U slučaju da osiguranik nema obvezu rada ne postoji zakonska obveza utvrđivanja privremene nesposobnosti u smislu ZOZO-a od strane izabranog doktora, niti njezinog evidentiranja u zdravstveni karton osiguranika te s tim u vezi ne postoji ni obveza izdavanja izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad.
Naime, izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad s jedne strane upravo i služi da bi osiguranik opravdao svoj izostanak s rada kada ima tu obvezu, dok je s druge strane izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad ujedno i financijski dokument te služi za obračun i isplatu, odnosno povrat isplaćene naknade plaće.
Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti utvrđuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, a mjesečni iznos naknade koji će osiguraniku biti priznat i isplaćen ovisi o svakom pojedinačnom razlogu privremene nesposobnosti, odnosno u kojem postotku od osnovice se naknada plaće isplaćuje te o ispunjenju uvjeta ostvarenog propisanog staža u obveznom zdravstvenom osiguranju na strani osiguranika (prethodno osiguranje).
Pored navedenoga ZOZO ujedno jasno definira tko su obveznici obračuna i isplate naknade plaće te na teret čijih sredstava se naknada plaće, ovisno o razlozima privremene nesposobnosti, isplaćuje i za koji vremenski period.

Summary:
Temporary inability or incapacity for work in terms of the Act on Mandatory Health Insurance (""Official Gazette"", number 80/13. and 137/13.) considers the absence of the insured person off the work caused by illness, injury or other circumstance in particular established by the the same Act for which the insured person is unable to carry out its work obligations in accordance with the employment contract, other contract or act.
During the temporary inability to work due to which the insured person is unable to carry out its work obligations in accordance with the employment contract, other contract or an act, insured person is entitled to compensation determined in accordance with the Act on Mandatory Health Insurance, while the period of temporary disability during which he is entitled to these rights need to be proved by report from the selected doctor because of a temporary incapacity for work.

Ključne riječi: privremena nesposobnost, odnosno spriječenost za rad, izabrani doktor, naknada plaće, osnovica, prethodno osiguranje, primjena povoljnije osnovice, izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad

Jasenka Pap, dipl. iur.
Nevenka Mirković, dipl. iur.

RADNO PRAVO 4/2017

UDK: 331.216

Članak obrađuje poseban upravni postupak koji se provodi pri ostvarivanju prava u sustavu mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti i mogućnost korištenja pravnih lijekova, odnosno zaštitu stranke u postupku pred tijelima nadležnim za odlučivanje o pravima iz mirovinskog osiguranja.

SAŽETAK:
Zakon o mirovinskom osiguranju, kao opći materijalno-pravni propis koji uređuje vrlo specifično područje ujedno sadrži i posebne postupovne odredbe za ostvarivanje prava u okviru mirovinskog osiguranja. U postupku ostvarivanja prava osigurava se dvostupnost rješavanja u javnoj ustanovi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, koja ima javne ovlasti u rješavanju o pravima iz mirovinskog osiguranja, kao i sudska zaštita. Supsidijarno se primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku prema izričitoj odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju. Ovo je samo jedan od velikog broja posebnih upravnih postupaka koji su regulirani posebnim propisima, iako novi Zakon o općem upravnom postupku iz 2009. godine sadrži odredbu prema kojoj se taj propis primjenjuje u postupanju u svim upravnim stvarima, a samo se pojedina pitanja upravnog postupka mogu zakonom urediti drugačije, ako je to nužno za postupanje u pojedinim upravnim područjima te ako nije protivno temeljnim odredbama i svrsi Zakona o općem upravnom postupku. Veliki broj posebnih postupaka poprilično komplicira postupanje i dovodi do pravne nesigurnosti u upravno-pravnom postupanju, pa ovaj članak analizira mogućnost redukcije određenih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, uz izravnu primjenu Zakon o općem upravnom postupku.

Summary:

Namely, Pension Insurance Act regulates conditions for acquiring the entitlements within pension insurance scheme, as well as the procedure for acquiring those entitlements. According to the provisions of the mentioned Act, special procedure is primarily applicable, while the Act on General Procedure is treated as subsidiary legislation. The procedure is two-instance, bur within the same public institution, Croatian Pension Insurance Institute. The third instance is Administrative Court. Special procedure within the pension insurance scheme, as well as other special procedures is not necessary, since the general act regulates all issues of administrative procedure and only some peculiarities may be prescribed by special legislation. This could lead to legal uncertainty and complications in legal treatment. Therefore, the aim of this article is emphasising the situation and finding the possibility to reduce some provisions of the Act on Pension Insurance, where provisions of general administrative procedure can be applied, since general provisions should have priority.

Ključne riječi: posebni upravni postupak, opći upravni postupak, redovni i izvanredni pravni lijekovi u posebnom upravnom postupku, pravo na mirovinsko osiguranje i prava iz mirovinskog osiguranja

Snježana Baloković, dipl. iur.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

RADNO PRAVO 12/2016

UDK: 368.914

U članku se ukazuje na uvjete i način korištenja zdravstvene zaštite na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme rada, stručnog usavršavanja ili obrazovanja, odnosno za vrijeme službenog puta u inozemstvu, na njezin opseg, razlike koje pri tome postoje ovisno o tome radi li se o ugovornim ili neugovornim državama kao i na druge okolnosti relevantne za ovaj oblik korištenja zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

SAŽETAK

Osigurana osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koja boravi u inozemstvu zbog rada, stručnog usavršavanja ili obrazovanja, ili se nalazi na službenom putu u inozemstvu, za vrijeme svog boravka u inozemstvu ostvaruje i pravo na korištenje zdravstvene zaštite na teret sredstava Zavoda, pod uvjetima propisanim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu. Opseg i način korištenja zdravstvene zaštite razlikuje se ovisno o tome da li se zdravstvena zaštita koristi u državama s kojima je Republika Hrvatska sklopila ili preuzela ugovore o socijalnom osiguranju ili u državama s kojima takav ugovor ne postoji.

Ključne riječi: zdravstvena zaštita, rad, stručno usavršavanje, obrazovanje, inozemstvo

Summary

The insured person under the Croatian Institute for Health Insurance, who is staying abroad for work, vocational training or education, or is on a business trip abroad, during his/her stay abroad is entitled to the usage of health care services at the expense of the Institute, under the conditions prescribed by the Act on obligatory health insurance and the Regulations on rights, conditions and manner of usage of health care services abroad. The scope and the modes of usage of health care services differ depending on whether the health care services are used in the countries with which the Republic of Croatia has made, or taken over, an agreement on social security or in countries with which such agreement hasn't been made.

MR. RENATA TURČINOV, dipl. iur.

UDK 349.2: 614

Radno pravo 3/2012

U članku autorica daje prikaz ključnih novina koje donosi novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014.

SAŽETAK

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donesen je u cilju prilagođavanja obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti aktualnim i očekivanim demografskim i gospodarskim kretanjima, kako bi se s jedne strane uspostavila financijska održivost sustava u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, a s druge strane osigurala socijalna adekvatnost mirovina, a time i primjerena starost umirovljenicima.
Osim postupnog podizanja dobne granice za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, uvedeni su novi instituti prijevremene starosne mirovine za dugogodišnje osiguranje i zbog stečaja, odgovarajuće poticanje dužeg zadržavanja u svijetu rada te veća penalizacija ranijeg odlaska u mirovinu. Provedena je i svojevrsna reforma medicinskog vještačenja u mirovinskom osiguranju, odnosno ocjene radne sposobnosti. Također, izmijenjena je formula usklađivanja mirovina, uvedeno razdvajanje mirovina, redefinirana formula osnovne mirovine i dr.

Ključne riječi: podizanje dobne granice, mirovina, bonifikacija staža, penalizacija prijevremenog umirovljenja, smanjenje radne sposobnosti, djelomični i potpuni gubitak radne sposobnosti, usklađivanje mirovina

Melita Čičak
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

Radno pravo 01/2014

UDK 368.914

Člankom se pruža objašnjenje o utjecaju načela europskih pravnih propisa iz oblasti obveznog zdravstvenog osiguranja na prava iz zdravstvenog osiguranja radnika koji su zaposleni kod poslodavaca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i koji s te osnove imaju utvrđen status osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

SAŽETAK:
Uredbom 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i provedbenom Uredbom 987/2009, koje od dana pristupa Europskoj uniji Republika Hrvatska primjenjuje direktno i u cijelosti, propisana su načela koja u oblasti obveznog zdravstvenog osiguranja direktno utječu na ostvarivanje određenih prava radnika zaposlenih kod poslodavaca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji s te osnove imaju utvrđen status osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Osnovna načela Uredbi, načelo asimilacije činjenica te načelo zbrajanja razdoblja osiguranja, utječu na taj način na pravo radnika na bolovanje, rodiljni dopust, status u obveznom zdravstvenom osiguranju nakon prestanka radnog odnosa i neka druga prava.
Do primjene istih načela doći će u onim slučajevima u kojima postoji takozvani prekogranični element koji uključuje najmanje dvije države članice, kao primjerice u slučaju kada je radnik, prije zasnivanja radnog odnosa u Hrvatskoj, bio u radnom odnosu u drugoj državi članici Europske unije, u kojem slučaju će radni odnos i status u obveznom zdravstvenom osiguranju u drugoj državi članici utjecati na određena njegova prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja koja mu pripadaju temeljem radnog odnosa u Hrvatskoj.

Summary:
Regulation 883/2004 on the coordination of social security systems, and implementing Regulation 987/2009, which from the date of accession to the European Union the Republic of Croatia, applies directly and completely, prescribes the principles in the field of compulsory health insurance which directly affect the exercise of certain rights of employees employed by employers based in Croatia, who on that account have status of insured persons of the Croatian Institute for Health Insurance.
The basic principles of the Regulation, the principle of assimilation of facts and the principle of aggregation of insurance periods, all affect the right of employees on sick leave, maternity leave, the status of the compulsory health insurance after termination of employment, aswell as some other rights.

Ključne riječi: koordinacijske uredbe, zdravstveno osiguranje, radni odnos

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 12/2016

UDK: 369.22

U članku se iznose novine u ugovaranju primarne zdravstvene zaštite, osobito uz uvođenje koncesija za obavljanje javne zdravstvene službe, te uvođenja novog modela ugovaranja ljekarničke djelatnosti, uz kratki osvrt na plan daljnjeg razvoja.

SAŽETAK:
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je kao osiguravatelj u obvezi osigurati kontinuitet te jednaku dostupnost zdravstvene zaštite osiguranim osobama na području cijele Hrvatske, sklapanjem ugovora sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima privatne prakse koji imaju odgovarajuće rješenje Ministarstva zdravlja u skladu s Mrežom javne zdravstvene službe te Mrežom hitne medicine i Mrežom ugovornih subjekata medicine rada.

Summary:
Croatian Health Insurance Fund, as insurer, is obliged to ensure continuity and equal access to health care for insured persons on the Croatian territory, by signing a contract with the health care institutions and health care workers in private practice who have the appropriate decision of the Ministry of Health in accordance with the Public Health Service Network and the Network of Emergency medicine and the Network of contracting entities in the occupational medicine.

Ključne riječi: ugovaranje primarne zdravstvene zaštite, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koncesije

Jasna Dvoršćak, dipl. oec.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 4/2016

UDK: 368:614.2

Članak obrađuje institut staža osiguranja s povećanim trajanjem, zaostali fenomen socijalističkog načina kompenziranja nemogućnosti adekvatnog plaćanja rada na radnim mjestima, odnosno poslovima koje nije moguće obavljati nakon određene starosne dobi, zbog opasnih ili nezdravih uvjeta rada.

Sažetak:
Sustav dodavanja staža određenim kategorijama osiguranika (koje se tumače prilično ekstenzivno), temeljem plaćanja dodatnog doprinosa koji opterećuje poslodavce, a nikako ne može kompenzirati trošak ranijeg odlaska u mirovinu, pa se taj trošak raspodjeljuje na sve osiguranike u mirovinskom osiguranju, još uvijek se zadržao u sustavu mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske, iako je uslijed ekspanzivnog razvoja tehnologije i boljih uvjeta rada od onih u vrijeme u kojemu je taj institut nastao, a posebice uvođenjem osiguranja temeljenog na kapitaliziranoj štednji, potpuno izgubio smisao. Čak štoviše, takav sustav isključuje iz kapitaliziranog osiguranja određene kategorije osiguranika, koje kao članovi obveznih mirovinskih fondova, zbog toga što im se svote uplaćenih doprinosa za skraćeno vrijeme uplate ne kapitaliziraju u dovoljnoj mjeri da bi mogli ostvariti adekvatnu razinu mirovine iz oba obvezna mirovinska stupa, gube pravo na mirovinu iz II. stupa i ostvaruju pravo na mirovinu samo u osiguranju generacijske solidarnosti, pri čemu im se ukupna kapitalizirana sredstva na osobnim računima prebacuju u 1. stup. Ovakav institut posebno se pokazuje zaostalim nakon što je Republika Hrvatska postala članicom Europske unije, jer velika većina članica Europske unije (uz izuzetak istočno-europskih država) ne poznaje takav sustav. Stoga začuđuje da se ništa ne poduzima u cilju napuštanja (barem postepenog) ovog instituta ili zamjene nekim primjerenijim načinom omogućavanja ranijeg umirovljenja zbog rada na opasnim radnim mjestima, te sužavanja kruga osoba koje mogu ostvariti pravo na ranije umirovljenje.

Summary:

The subject of paper is an analysis of the period of insurance with extended duration, phenomena from the socialist time, a way of compensation for work in arduous and hazarduous occupations, which is completely unsuitable to the mixed public – private pension system. Recognition of periods of insurance with extended duration (interpreted quite extensive) is based on additional contributions, burdensome for employers, but at the same time insufficiently useful for employees as a way of compensation. Namely, costs for early retirements are distributed to all contributors, due to solidarity principle, despite the contributions paid. Still, this is a part of pension system of the Republic of Croatia, which is strange in terms of expansive development of technology and better working conditions in relation to the past. Introduction of the funded scheme has contributed to the fact that this phenomena has become meaningless. Moreover, due to regognition of additional periods of insurance and consequently decresing of age limit for pension, those categories of insured persons are excluded from funded scheme, because the period of accumulation is too short, so that the amount of pension could be quite low. In that case, members of the pension funds are forced to transfer accumulated funds from their personal accounts to the State budget, in order to acquire pension from the I (public) pillar only. Increasing (or extending) of periods of insurance with decresing the age limit within the mixed pension system is a regressive and unnecessary burden, especially after Croatia became an EU member. Namely, only few former socialist countries recognise this way of compensation for work under special conditions, other EU Member States have different schemes (mostly private occupational schemes). It is therefore surprising that Croatia still retaines in the pension system this approach, rather than to conform the legislation to the rules of most EU Member States as regard conditions for early retirement for persons working in arduous occupations and the list of those occupations.

Ključne riječi: staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem, opasni i štetni poslovi, mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, sniženje dobne granice, Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem

Snježana Baloković, dipl.iur.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

RADNO PRAVO 12/2014

UDK: 349.22

Autori u članku analiziraju proces izgradnje mirovinskog sustava, točnije prava na mirovinu, vodeći računa o standardima socijalne sigurnosti u praksi relevantne judikature Europskog suda.

SAŽETAK:
Kada je 1997. Republika Hrvatska pristupila Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ostvarivanje mirovinskih prava počelo se kontrolirati i pred Europskim sudom za ljudska prava (dalje: Europski sud). Sve je to, prema stajalištu doktrine, trebalo dati nove dimenzije i nove perspektive hrvatskom mirovinskom sustavu, osobito s gledišta prava na mirovinu koja se u njegovu sklopu ostvaruju. Iako je u načelu teško odvajati ljudska prava na kategorije, to je ovdje ipak napravljeno uslijed činjenice da snažne promjene u svijetu rada, prvenstveno tendencija ka većoj fleksibilizaciji tržišta rada, konstantno dovode u pitanje pravo na mirovinu. Svakako smatramo bitnim istaknuti kako prostor koji ovdje imamo, ne dopušta detaljnu raščlambu ove problematike, pa smo prinuđeni ograničiti se isključivo, po mišljenju autora, na neke relevantnije presude Europskog suda. Dakle, u nastavku se daje u najkraćim crtama prikaz relevantnije judikature Europskog suda, a potom i zaključne napomene.

Summary:
When in the 1997 Republic of Croatia joined the European Convention on Human Rights and Fundamental Freedoms, the exercise of pension rights become subject of control before the European Court of Human Rights. All this, in the view of doctrine, has given a new dimension and a new perspective of the Croatian pension system, especially with respect to pension rights. Although it is in principle difficult to separate human rights in categories, it is done here due to the fact that the strong changes in the world of work, primarily the pressure towards greater flexibility of the labor market, constantly call into question the right to a pension. Certainly we feel it is important to emphasize that the permitted volume that we have, does not permit a detailed analysis of these issues, so we are forced to limit our self exclusively to some relevant judgments of the European Court. So, we will give a briefly display of relevant case law of the European Court, and then end article with the concluding remarks.

Ključne riječi: pravo na mirno uživanje imovine, pravo na mirovinu, praksa Europskog suda

Dr. sc. Sanja Grbić, dipl. iur.
Viša asistentica, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

Dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur.
Viši asistent, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

RADNO PRAVO 4/2016

UDK: 368.914 (4)

Autor u ovom radu mirovinski sustav i reforme mirovinskog sustava provedene u Italiji u posljednjih dvadesetak godina.

SAŽETAK

Članak je posvećen mirovinskom sustavu i njegovim reformama u Italiji. Ukazuje se na složenost sustava i pojavne oblike osiguranja. Od početka 1990-ih, talijanski mirovinski sustav bio je gotovo u stalnim reformama. U cjelini obilježavaju ga nepravednost, veliki rashodi i vrlo upitna dugoročna financijska održivost. Slijedom toga biti će potrebne njegove daljnje promjene.

Ključne riječi: ispadanje iz obrazovanja, socijalna politika, isključenost, Republika Hrvatska

Radno pravo 6/2001 UDK 369.5(497.5)

DR. SC. PREDRAG BEJAKOVIĆ

INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE

Članak obrađuje pojmove tjelesno oštećenje i invalidnost u sustavu mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske i prava koja se u tom sustavu mogu ostvariti temeljem tjelesnog oštećenja i invalidnosti.

Sažetak:

Sustav mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske poznaje pojmove tjelesnog oštećenja i invalidnost, iz kojih proizlaze i prava koja se u tom sustavu mogu ostvariti s toga osnovom toga ostvartiti. U članku se navedeni pojmovi uspoređuju s invaliditetom u sustavu zdravstvenog osiguranja i sustavu socijalne skrbi, s posebnim osvrtom na prava hrvatskih branitelja, koji prava temeljem invaliditeta ostvaruju u posebnom sustavu, dok određena prava ostvaruju u mirovinskom, zdravstvenom i sustavu socijalne skrbi, kao i prava vojnih i civilnih invalida rata prema posebnom zakonu. S obzirom da se pojmovi «tjelesno oštećenje», «invaliditet» i «invalidnost» često uspoređuju, a pritom se ponekad pogrešno interpretiraju te se prava po navedenim osnovama mogu i preklapati, budući se radi o različitim sustavima, potrebno je pojasniti razliku između pojmova, kao i razliku u pravima, ovisno o sustavima u kojima se ta prava ostvaruju.

Ključne riječi: tjelesno oštećenje, invalidnost, invaliditet, mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje

Summary

The paper deals with the terms of physical impairment and disability within the pension insurance system of the Republic of Croatia and the rights that can be recognized within the system based on physical impairment and disability. These terms are compared with disability in the health insurance system and social welfare system, with special emphasis on the rights of Croatian war veterans, who exercise their rights on the basis of disability within a separate system, while they exercise certain rights in the pension, health care and social welfare system, as well as the rights of military and civilian war-disabled persons according to a separate law. Since the terms "physical impairment", "disability" and "invalidity" are often compared, and in doing so are sometimes misinterpreted, and the rights on the said basis may also overlap, since it is the case of different systems, it is necessary to clarify the difference among the terms, as well as the difference in rights, i.e. the systems within which these rights are exercised.

SNJEŽANA BALOKOVIĆ

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

UDK 349.22

Radno pravo 11/12

Novim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je objavljen u „Narodnim novinama"" broj 80 od 28. lipnja 2013. godine te je stupio na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, odnosno 1. srpnja 2013. godine, kao tijelo vještačenja u postupcima ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osiguranih osoba HZZO-a ponovno se ustanovljuje liječničko povjerenstvo.

SAŽETAK:

U skladu sa odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine"", broj 80/13. i 137/13. – u daljnjem tekstu: ZOZO) te s tim u vezi i odredbama općih akata Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO), donesenih osnovom toga Zakona, u postupcima ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osiguranih osoba HZZO-a sudjeluju liječnička povjerenstva provođenjem stručno-medicinskih vještačenja o postojanju, odnosno ne postojanju medicinskih indikacija za ostvarivanje pojedinih prava osigurane osobe.
Liječnička povjerenstva HZZO-a sudjeluju i u postupcima ostvarivanja određenih prava s osnova rodiljnih i roditeljskih potpora koja Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama nisu stavljena u nadležnost novoosnovanog Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Iako je tema ovoga članka usmjerena prvenstveno na ovlasti, obveze i način rada liječničkih povjerenstava HZZO-a, jedan dio ipak će biti posvećen i ovlastima, odnosno obvezama vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u dijelu koji se odnosi na vještačenje u postupcima ostvarivanja dijela prava s osnova rodiljnih i roditeljskih potpora koji su od 1. siječnja 2015. godine u nadležnosti toga Zavoda.

Summary:

In accordance with the provisions of the Compulsory Health Insurance Act („Official Gazette"", number 80/13 and 137/13- hereinafter: ZOZO) and related to that, with the provisions of general acts of the Croatian Health Insurance Fund (hereinafter: HZZO), passed under the basis of the Act, in procedures for the realization of the rights of the insured persons of the HZZO derived from the compulsory health insurance, medical commissions take part by conducting professional medical expertise on existence, respectively nonexistence (absence) of medical indications for the realization of certain rights of the insured person.
Medical Commissions of the HZZO also participate in the procedures for the realization of certain rights associated with the maternity and paternal benefits which are not by the Maternity and Parental Benefit Act placed under the jurisdiction of the newly established Institute for medical expertise, professional rehabilitation and employment of persons with disabilities.
Although the topic of this article focuses primarily on powers, obligations and operating modes of the medical commissions of the HZZO, one part of it will be dedicated to the powers, respectively to the duties of the experts of the Institute for medical expertise, professional rehabilitation and employment of persons with disabilities in the part relating to expertise in the procedures of excercising the rights arising from the maternity and parental benefits that are from 1 January 2015 in the competence of that Institute.

Ključne riječi: povjerenstvo, vještačenje, prava, nalaz, mišljenje i ocjena

Jasenka Pap, dipl. iur.
Nevenka Mirković, dipl. iur.

RADNO PRAVO 4/2015

UDK: 349.22:614

U članku je detaljno opisan postupak kojim osiguranik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ima pravo na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja koristiti zdravstvenu zaštitu u drugim državama na teret obveznoga zdravstvenog osiguranja.

SAŽETAK:

Osigurana osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) ima pravo na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja koristiti zdravstvenu zaštitu u drugim državama članicama Europske unije, državama s kojima Republika Hrvatska ima zaključen međunarodni ugovor kojim je uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaštite te u trećim državama (države s kojima Republika Hrvatska nije sklopila ili preuzela međunarodni ugovor, odnosno sklopljenim međunarodnim ugovorom nije uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaštite) pod uvjetima i na način utvrđen Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, Direktivom 2011/24/EU te općim aktom HZZO-a o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti.

Summary:
The insured persons of the Croatian Health Insurance Fund has the right to use insurance, at the expense of mandatory health care insurance, in other EU member states and countries with which Croatia has concluded an international agreement which regulates the issue of health care usage, and in third countries (countries with which Croatia has not concluded an international treaty, and with concluded international agreement is not regulated the issue of health care usage) under the conditions and in the manner established by the Mandatory Health Insurance Act, and with the EU regulations on the coordination of social security systems, Directive 2011/24/EC and the general act of CHIF on cross-border healthcare.

Ključne riječi: prekogranična zdravstvena zaštita, propisi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, Direktiva 2011/24/EU, upućivanje na liječenje, planirana zdravstvena zaštita, neodgodiva zdravstvena zaštita, prethodno odobrenje, posebni doprinos, naknada troškova

Jasenka Pap, dipl. iur.
Nevenka Mirković, dipl. iur.

RADNO PRAVO 9/2016

UDK: 368.94

Potreba osiguravanja sredstava za buduće mirovine brojne generacije rođene poslije drugog svjetskog rata (baby boom generation) dovela je u mnogim zemljama i u SAD-u do odluke da se mijenja financijska strategija sustava generacijske solidarnosti. Postojeći sustav nije u potpunosti ni sustav s kapitalnim pokrićem, niti sustav generacijske solidarnosti. Za sadašnje umirovljenike taj sustav djeluje prema načelu generacijske solidarnosti: njima se naknade gotovo u potpunosti isplaćuju od tekućih doprinosa sadašnjih zaposlenih. Za buduće umirovljenike neke od naknada će se plaćati od radnika koji će tada raditi, a neke od Fonda mirovinskog osiguranja. Stoga će uskoro trebati ozbiljne reforme tog oblika osiguranja.

SAŽETAK:
Mirovinsko osiguranje je najveći program javne potrošnje u SAD-u. Iz perspektive ekonomike blagostanja, njegov je osnovni cilj osiguranje od rizika nadživljenja vlastite ušteđevine za mirovinu. Taj je program znatno unaprijedio životni standard starijih osoba. Međutim, nesumnjivo je imao i popratne posljedice. Sustav mirovinskog osiguranja trenutačno je suočen s financijskim problemima jer se pogoršava omjer umirovljenika prema radnicima. Rješavanje tog problema zahtijevat će smanjenje naknada ili povećanje doprinosa, od kojih nijedna opcija nije politički popularna. Takve su promjene osobito teške jer je sadašnji sustav, koji datira iz 1930-ih, postao gotovo svetinja. No demografski su trendovi neumoljivi, pa se stoga o toj temi mogu očekivati žučne političke i društvene rasprave u nadolazećim godinama.

Summary:
Pension insurance (or Social Security in USA) is the largest programme of public spending in the United States. From the perspective of welfare economics, its primary objective is the insurance against the risk of longevity regarding individual's own retirement savings. The programme significantly improved the standard of living of the elderly population. However, there is no doubt of its side adverse effects. Pension insurance system is currently facing serious financial problems because the ratio of retirees to workers has worsened. Solving this problem will require reducing benefits or increasing contributions, none of which option is not politically popular. Such changes are particularly serious because the current system, which dates from 1930s, has become almost sacrosanct. But demographic trends are inexorable, and therefore one can expect a heated political and social debate on this subject in the coming years.

Ključne riječi: mirovinski sustav, SAD, javni rashodi i prihodi, reforme

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 4/2016

UDK: 368.914 (73)

VAŽNOST, OPRAVDANOST I OGRANIČENJA REDISTRIBUCIJE U MIROVINSKOM SUSTAVU

DR. SC. PREDRAG BEJAKOVIĆ

INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE

Autor u tekstu obrađuje redistributivnu funkciju mirovinskog sustava. Pojašnjavaju se različiti oblici redistribucije, potom se izlažu četiri kategorije redistribucije u mirovinskom sustavu te se tumači značenje najniže mirovine, ovo i u kontekstu Republike Hrvatske, kao najvažnijeg oblika redistribucije.

SAŽETAK

Mirovinski sustav ima više funkcija. Među ostalima, glavne su ravnomjerna raspodjela dohotka pojedinaca i obitelji tijekom cijelog životnog vijeka te ublažavanje siromaštva za vrijeme starosti, pri čemu je važna redistribucija (preraspodjela) od bolje plaćenih i bogatijih prema onima koji su slabije plaćeni i ostvaruju manje mirovine. U tekstu se pojašnjavaju različiti oblici redistribucije od međugeneracijskih i unutargeneracijskih, od "novih" osiguranika prema "starima" od muškaraca prema ženama, od pojedinih društvenih skupina k drugima. Izlažu se četiri kategorije redistribucije u mirovinskom sustavu: nekontributivna osnovna mirovina (očita redistribucija), socijalna zaštita (prikrivena redistribucija), pseudo-mirovinsko osiguranje (bez redistribucije) i mirovinsko osiguranje (složena redistribucija). Najvažniji oblik redistribucije je najniža mirovina ili minimalna mirovina pa se pobliže tumači njezino značenje u Republici Hrvatskoj. U cilju unapređenja blagostanja te poticanja na veće radne napore i duže zadržavanje u svijetu rada možda treba smanjiti razinu unutargeneracijske redistribucije. Kako će države u cilju privlačenja ulagača i očuvanja gospodarske konkurentnosti morati ublažavati teret fiskalnih davanja vjerojatno će se istodobno smanjiti mogućnosti redistribucije i (previše) izdašnih socijalnih prava, uključujući mirovinskih davanja.

Ključne riječi: mirovinski sustav, mirovina, redistribucija

Radno PRAVO 11/2011