Prijava za newsletterMišljenja upravnih tijela
U ovoj rubrici objavljujemo mišljenja Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te drugih upravnih tijela, u vezi primjene Zakona o radu i drugih propisa iz područja radnog i socijalnog prava.
Iako se radi o mišljenjima i tumačenjima koja nemaju obvezujuću snagu, držimo ih vrlo korisnim u cilju ujednačavanja pravne prakse.
Broj rezultata: 3
Zaštita dostojanstva radnika
MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA
Zaštita dostojanstva radnika
Kao što ste već naveli u svom upitu, poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva radnika.
Dakle, Zakon o radu, govori o još jednoj osobi koja bi uz poslodavca rješavala navedene pritužbe.
Imenovanjem takve osobe, poslodavac neće izgubiti ovlasti primati te rješavati pritužbe od strane radnika, pogotovo ukoliko bi se radilo o situaciji da je povreda dostojanstva radnika učinjena baš od strane osobe koju je poslodavac imenovao.
Uzimajući u obzir, kako se u postupcima zaštite dostojanstva radnika može raditi o osobito osjetljivim te za radnika pretrpljenim teškim postupcima i ponašanjima, a isto tako vodeći računa o tome da Zakon o radu propisuje tajnost takvih postupaka, mišljenja smo da bi poslodavac mogao imenovati samo jednu osobu, koja bi pored njega imala propisana ovlaštenja, a ne višečlano povjerenstvo i njegovo zamjene.
Zagreb, 9. siječnja 2013.
ZAŠTITA DOSTOJANSTVA I PRIVATNOSTI RADNIKA
Mišljenja smo da ista osoba može istovremeno biti opunomoćena za prikupljanje, obrađivanje, korištenje te dostavljanje osobnih podataka radnika trećim osobama i ovlaštena za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva radnika.
Međutim, napominjemo kako poslodavac može imenovati, tj. opunomoćiti osobu za prikupljanje osobnih podataka radnika samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća kako je to propisano odredbom članka 150. Zakona o radu.
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA
Zaštita dostojanstva radnika
U skladu s odredbom članka 130. Zakona o radu (NN br. 149/09 i 61/11), poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika. Pritužbu radnika potrebno je ispitati najkasnije u roku od osam dana od dostave iste, te poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji.
Ako poslodavac u propisanom roku ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan, ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
Dakle, Zakon propisuje sudsku zaštitu radnika u slučaju kada poslodavac nije poduzeo mjere kako bi spriječio uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ili su poduzete mjere očito neprimjerene, pa nastavak rada u takvom radnom okruženju za radnika nije prihvatljiv. U tom slučaju, radnik uslijed prekinutog rada na način propisan Zakonom, ostvaruje pravo na naknadu plaće do okončanja sudskog spora.
Međutim, ako na poslodavčevoj strani dođe do promijene okolnosti uslijed kojih zaštita radnika više nije potrebna ( npr. prestanak radnog odnosa osobe protiv koje je pokrenut postupak zbog uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja), a poslodavac je o tome obavijestio radnika, mišljenja smo da radnik koji je pokrenuo postupak za zaštitu dostojanstva te prekinuo rad na prethodno navedeni način, ima obvezu odazvati se povratku na posao, budući su prestale okolnosti koje su opravdavale prekid rada.
