Prijava za newsletterMišljenja upravnih tijela
U ovoj rubrici objavljujemo mišljenja Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te drugih upravnih tijela, u vezi primjene Zakona o radu i drugih propisa iz područja radnog i socijalnog prava.
Iako se radi o mišljenjima i tumačenjima koja nemaju obvezujuću snagu, držimo ih vrlo korisnim u cilju ujednačavanja pravne prakse.
Broj rezultata: 2
Naknada štete
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, KLASA: 140-01/12-01/384 URBROJ: 524-04-02/1-12-2 Zagreb, 28. lipnja 2012.
Zaštita radnika kojima poslodavci nisu uplaćivali doprinose za mirovinsko osiguranje
Materija doprinosa /.a mirovinsko osiguranje, kao i ostalih obveznih doprinosa regulirana je Zakonom o doprinosima (Narodne novine broj 84/2008, 152/2008, 94/2009, 18/2011 i 22/2012), koji je u primjeni od 1. siječnja 2009. Navedeni Zakon sadrži jasne i nedvojbene odredbe koje reguliraju obvezu plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja od strane poslodavca. Isto tako sadrži i kaznene odredbe koje predviđaju novčane kazne za obveznika uplate doprinosa u slučaju počinjenja prekršaja u vidu neplaćanja obveznih doprinosa.
Ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pak, regulirano je odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 102/98, 127/2000, 59/2001, 109/2001, 147/2002, 117/2003, 30/2004, 177/2004, 92/2005, 43/2007- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 79/2007, 35/2008, 40/2010- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 121/2010, 130/2010 -pročišćeni tekst, 61/2011 i 114/2011), prema kojima se u staž osiguranja, koji je jedan od značajnih uvjeta za stjecanje prava iz mirovinskog osiguranja, računa razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navršene 15. godine života u obveznom mirovinskom osiguranju.
Radniku zaposlenom kod poslodavca utvrđuje se pravo na mirovinsko osiguranje priznanjem svojstva osiguranika. Svojstvo osiguranika utvrđuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na osnovi prijave osiguranja koju, u ovom slučaju, podnosi poslodavac, kao obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje. Stjecanje svojstva osiguranika nije posebno uvjetovano prvom uplatom doprinosa kao u nekim drugim slučajevima osiguranja, već je utemeljeno na zaposlenju te se u staž osiguranja računa razdoblje provedeno u zaposlenju prema propisima o radu. Sredstva za taj staž, odnosno za mirovinsko osiguranje dužan je osigurati poslodavac uplatom doprinosa po stopi doprinosa propisanoj posebnim zakonom, ali radnik koji je osiguran temeljem zaposlenja kod poslodavca može ostvariti prava iz mirovinskog osiguranja kada stekne propisane uvjete (staž osiguranja i godine života) iako u trenutku ostvarivanja prava poslodavac nije uplatio sve doprinose, s tim da ostvarivanjem prava iz mirovinskog osiguranja ne prestaje obveza plaćanja dužnih doprinosa.
Slijedom navedenoga, nemogućnost utjecaja radnika na uplatu doprinosa od strane poslodavca ne utječe na pravo niti visinu njihove mirovine. Od utjecaja na visinu mirovine može biti samo nepostojanje dokumentacije o isplaćenoj plaći na temelju koje se računa mirovina, ali i u takvom slučaju Zakonom o mirovinskom osiguranju je propisan način izračuna visine mirovine.
Ipak, planiranim objedinjavanjem obrazaca koji se prikupljaju u sustavu socijalne sigurnosti i elektroničkim povezivanjem svih ustanova u sustavu, omogućit će se svakom radniku uvid u podatke o uplaćenim plaćama i svim obvezama poslodavca na mjesečnoj razini. Također je Uredbom o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa (Narodne novine broj 49/2012), koja je stupila na snagu 1. svibnja 2012. onemogućena isplata plaća bez uplate doprinosa za obvezna osiguranja.
MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA
Unaprijed određen iznos naknade štete
Odredbom članka 108. Zakona o radu, predviđena je mogućnost da se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu za određena ponašanja (nepravilnosti) radnika unaprijed utvrdi naknada štete ako bi utvrđivanje stvarne pretrpljene štete uzrokovalo nerazmjerne troškove.
No, da bi se poslodavac pozvao na ovu zakonsku odredbu, potrebno je da su kumulativno ispunjene slijedeće pretpostavke:
-da je poslodavac pretrpio štetu,
-da je štetu učinio radnik koji se kod njega nalazi u radnom odnosu,
-da bi utvrđivanje točnog iznosa štete uzrokovalo nerazmjerne troškove,
-da je ta mogućnost predviđena kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Smisao ove zakonske odredbe je u tome, da obzirom da se radi o unaprijed određenim radnjama odnosno propuštanju radnika, štetu nije potrebno dokazivati.
Iz opisanoga proizlazi, da se poslodavac može pozvati na navedenu odredbu, te tako isključiti pravila o odgovornosti za štetu odnosno samo utvrditi da je radnik štetu počinio, isključivo u slučajevima kada su ispunjene navedene pretpostavke, uključujući i postojanje pravnih izvora (pravilnik o radu, kolektivni ugovor) kojim se isto propisuje.
