NAJČEŠĆA PITANJA O MOGUĆNOSTIMA I PRAVIMA POSLODAVACA I RADNIKA U SITUACIJI EPIDEMIJE

U nastavku dajemo detaljne odgovore na sljedeća pitanja:

  1. Obvezatnost primjene Zakona o radu
  2. Rad od kuće i što znači obavijest Nacionalnog stožera civilne zaštite da su poslodavci dužni organizirati rad od kuće
  3. Otkaz zbog zabrana rada trgovine (ili ugostiteljstva i dr.)
  4. Ugovori na određeno vrijeme i mogućnost otkaza
  5. Ugovor o radu na određeno vrijeme i izvanredni otkaz
  6. Upućivanje na godišnji odmor
  7. Mogućnosti neplaćenog dopusta
  8. Mogućnost plaćenog dopusta
  9. Mogućnost smanjivanja naknade plaće kod plaćenog dopusta odnosno upućivanja radnika kući bez obveze rada
  10.  Promjena rasporeda radnog vremena
  11.  Mogućnost smanjivanja plaće
  12.  Smanjivanje plaće koja je određena samo  pravilnikom o radu
  13.  Smanjivanje plaće ugovorene kolektivnim ugovorom
  14.  Mogućnost promjene ugovora o radu iz punog u nepuno radno vrijeme
  15.  Savjetovanje s radničkim vijećem
  16.  Nemogućnost vraćanja radnika s puta

 

 

1. PRIMJENA ZAKONA O RADU

Da li ova izvanredna situacija omogućava da se neka prava iz rada odnosno iz Zakona o radu ne primjenjuju ili primjenjuju u smanjenom obimu?

Iako to možda izgleda čudno, sva radna prava, dakle sva prava iz Zakona o radu (Narodne novine 93/14127/1798/19) normalno se primjenjuju i ne postoji nikakav izuzetak.

Naime, Hrvatski sabor je 18. ožujka 2020. donio niz zakona odnosno izmjena i dopuna zakona kojima je regulirao neka prava u ovoj izvanrednoj situaciji. Međutim, niti jedan od tih zakona ne odnosi se na promjenu Zakona o radu. Dakle, nema suspendiranja niti jednog prava iz Zakona o radu.

Prema tome, poslodavci nemaju nikakav pravni temelj za neprimjenu prava iz Zakona o radu, nego se sva prava primjenjuju.

Izvanredna situacija samo znači da se neki institut (npr. otkaz) koji se inače ne bi koristio, sada koristi, ali opet samo pod uvjetima iz Zakona o radu.

Pri tome valja znati da Zakon o radu nije prilagođen za ovakvu situaciju, niti u Zakonu nema izvanrednih postupaka, a niti mogućnosti neprimjene nekih prava odnosno pravnih instituta.

Zbog toga, s obzirom na iznimno složenu i osjetljivu situaciju, treba čim više suradnje između poslodavaca i radnika. Poslodavci trebaju nastojati koliko je to najviše moguće postizati dogovore s radnicima, čim bolje komunicirati i postupati suradnički u obostranom interesu kako poslovci ne bi propali, a radnici ostali bez posla.

Međutim, rizik je primarno na poslodavcima. Radnici ne sudjeluju u dobiti i u tom smislu ne snose niti gubitak niti rizik (osim rizik od gubitka posla).

Dakle, govorimo o situaciji koja je složena i teška, s izvanrednom situacijom ali bez takvih izvanrednih mjera koje bi suspendirala neka prava iz radnih odnosa.

Ako bi došlo do proglašenja izvanredne situacije od strane nadležnih tijela vlasti (za što se iskreno nadamo da neće biti potrebno), na način da se privremeno suspendiraju i neka prava iz radnih odnosa, tada bi to bila neka druga pravna situacija, o kojoj u ovome trenutku ne možemo govoriti.

Izuzetak od moguće primjene nekih prava postoji samo u zdravstvu gdje je ministar zdravstva sukladno ovlaštenju iz članka 197. Zakona o zdravstvenoj zaštiti donio posebnu odluku o nekim mjerama koja uključuju i dio ograničenja nekih prava iz rada (mogućnost rasporeda na druge poslove i dr), ali tu se radi o posebnom zakonu, a ne o Zakonu o radu.   

 

2. RAD OD KUĆE

Što znači obavijest Nacionalnog stožera civilne zaštite da su poslodavci dužni organizirati rad od kuće? Znači li to da poslodavci mogu jednostrano, bez pristanka radnika i bez uvjeta propisanog Zakonom o radu radnike jednostavno poslati da rade od kuće?

 

Obavijest Nacionalnog stožera civilne zaštite da su poslodavci dužni organizirati rad od kuće, ne znači niti na koji način derogiranje Zakona o radu.

Hrvatski sabor je u hitnoj proceduri 18. ožujka 2020. donio odnosno izmijenio niz zakona, ali nije niti na koji način izmijenio Zakon o radu, niti je nekim drugim propisom suspendirao njegovu primjenu.

Dakle, sve odredbe Zakona o radu i dalje se u cijelosti moraju primjenjivati.

Obavijest odnosno mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite o tome da poslodavci moraju organizirati rad od kuće znači samo da poslodavci trebaju sve učiniti da na taj način organiziraju rad, ali opet sukladno Zakonu o radu.

Dakle, s obzirom da se rad kod kuće regulira posebnom vrstom ugovora o radu, što je regulirano člankom 17. Zakona o radu o sadržaju ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada, poslodavac nema nikakvo pravo da jednostrano, bez izmjene ugovora o radu odnosno bez sklapanja posebnog ugovora o radu za rad kod kuće, naloži radniku da mora raditi kod kuće i da radnik mora to prihvatiti.

Prema tome poslodavac treba sve učiniti da to pokuša riješiti ali uz sljedeće uvjete:

  1. da se radi o poslu koji je podoban za rad kod kuće, jer neki poslovi se prema prirodi stvari ne mogu obavljati kod kuće, npr. prodavač u prodavaonici hrane,
  2. da postoji podobnost radnikovih stambenih uvjeta, jer neki radnici nemaju odgovarajuće uvjete u kojima bi mogli raditi kod kuće,
  3. da se sklopi posebni ugovor o radu za rad na izdvojenom mjestu rada (kod kuće), s nužnim dodatnim podacima koji propisuje članak 17. Zakona o radu, ili aneks postojećeg ugovora o radu s tim sadržajem, što sve može biti na određeno vrijeme i to s određenim ili odredivim rokom (npr. dok traje epidemija odnosno posebne mjere),
  4. da poslodavac osigura radniku sredstva za rad i sl. jer radnik nije dužan nabavljati svoja sredstva rada,
  5. da se osiguraju nužne odnosno propisane mjere zaštite na radu.

Ako se ne sklopi pisani ugovor o radu za rad na izdvojenom mjestu rada, a radnik pristane raditi kod kuće, moglo bi se smatrati da je došlo do izmjene ugovora o radu konkludentnim radnjama. No postojala bi obveza sklapanja takvog pisanog ugovora o radu s propisanom sadržaju, o čemu inspekcija rada može izreći upravnu mjeru (članak 226. st. 1. t. 7. Zakona o radu), a ako poslodavac po toj mjeri ne postupi čini prekršaj iz Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine 115/18).

Podsjećamo dodatni sadržaj ugovora o radu za rad kod kuće uključuje sljedeće podatke o:

1) radnom vremenu

2) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati

3) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s time

4) naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova

5) načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.

 

Također treba znati da se odredbe Zakona o radu o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci, primjenjuju i na ugovor za rad kod kuće, ako to nije drukčije uređeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu.

 

3. OTKAZ ZBOG ZABRANA RADA TRGOVINE

S obzirom da je mjerom Nacionalnog stožera civilne zaštite određeno da neke trgovine ne smiju biti otvorene 30 dana, da li poslodavac ima pravo radnicima odmah dati otkaz ugovora o radu, kao i da li to može biti izvanredni otkaz zbog neke druge osobito važne okolnosti?

 

Činjenica zabrane rada trgovina ili nekih drugih djelatnosti, nije samo po automatski razlog za otkaz, nego je otkaz opravdana ako i kada je sukladan Zakonu o radu, dakle kada nastupe posljedice po poslodavca da više ne može održati postojeći broj radnika.

 Prema članku 115. st. 1. t. 1. Zakona o radu poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

“1) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)”.

Dakle, otkaz ne može biti prevencija, nego posljedica već nastale nepovoljne poslovne situacije.

Pri tome se gleda trenutak davanja otkaza a ne buduća situacija.

U navedenom slučaju pitanje je da li je samo zbog zabrane rada trgovinama poslodavcima odmah uopće nastala situacija da moraju dati poslovno uvjetovani otkaz. Naime, prije otkaza poslodavci imaju i druge mogućnosti. Kao prvo mogu za to vrijeme radnike poslati na godišnji odmor, koji im inako i kod otkaza moraju platiti. Mogu bar još neko vrijeme osigurati stvarni rad tim radnicima (uređivanje trgovine, skladišta i sl.). Osim toga i država će pomagati poslodavce u problemima financiranjem minimalne plaće za radnike.

Dakle, mišljenja smo da uvjeti za poslovno uvjetovani otkaz ne nastupaju odmah.  

Neko kraće vrijeme, koje može biti i navedenih 30 dana, ne mora poslodavcima stvoriti situaciju nužnu za otkaz, pogotovo ne uz mjere odnosno pomoć države.

Naravno, ako poslodavci budu u takvoj situaciji da ne mogu nikako održati postojeći broj zaposlenih, otkaz će biti opravdan.

Zabrana rada (npr. trgovini) ne bi bio razlog za izvanredni otkaz zbog neke druge osobito važne okolnosti. Izvanredni otkaz je takav otkaz koji nastupa trenutno i kod kojega nastavak rada uz  uvažavanje svih okolnosti i interesa obje ugovorne strane nije moguć. Kao što je prethodno rečeno, samom zabranom rada poslodavcima nastaju problemi, ali ne i odmah automatski i uvjeti za poslovno uvjetovani otkaz, jer kao što je rečeno, mogu radnicima dati godišnji odmor, zadržati ih da rade nešto drugo, koristiti mjere države, koristiti rezervna sredstva. Stoga pogotovo ne nastaje okolnost opravdanosti izvanrednog otkaza. Nakon nekog vremena, ako se stanje na izmijeni a poslodavac nema sredstava, poslovno uvjetovani otkaz će biti opravdan, ali izvanredni otkaz ne.

 

4. UGOVORI NA ODREĐENO VRIJEME

Što mogu poslodavci s radnicima na određeno vrijeme, i mogu li njima dati otkaz ugovora o radu?

 

Prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme za poslodavca je najjednostavniji način smanjivanja broja radnika, jer ugovor o radu na određeno vrijeme jednostavno prestaje istekom vremena na koje je sklopljen i poslodavac jednostavno takav ugovor o radu ne produži.

Međutim, za poslodavca može nastati problem ako ugovor o radu na određeno vrijeme treba trajati još neko dulje vrijeme, npr. još godinu-dvije ili sl. a u ugovoru o radu nije ugovorena mogućnost redovitog otkaza.

Naime, prema članku 118. Zakona o radu, ugovor o radu na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

Dakle, ako ugovor o radu na određeno vrijeme ima ugovorenu mogućnost redovitog otkaza, poslodavac će moći redovito otkazati i takvom radniku ako mu nastanu razlozi za poslovno uvjetovani otkaz. Znači pod jednakim uvjetima kao i radnicima s ugovorima o radu na neodređeno vrijeme.

No, ako mogućnost redovitog otkaza ugovora o radu nije ugovorena u ugovoru o radu, tada poslodavac ne može otkazati takav ugovor o radu poslovno uvjetovanim otkazom.

Nastavno znači da će poslodavac moći zbog gospodarskih razloga otkazati radnicima s ugovorom o radu na neodređeno vrijeme ili ne i radnicima s ugovorom o radu na određeno vrijeme, što izgleda apsurdno ali je tako.

 

5. UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME I IZVANREDNI OTKAZ

Ako poslodavac ima radnika s ugovorom o radu na određeno vrijeme u kojem nema ugovorenu mogućnost redovitog otkaza, da li tada ako drugim radnicima otkazuje poslovno uvjetovanim otkazom, takvom radniku treba dati izvanredni otkaz?

 

Mislimo da izvanredni otkaz u tome slučaju ne bi bio opravdan, jer ako iz identičnih razloga drugim radnicima daje poslovno uvjetovani otkaz, onda ti razlozi ne bi bili razlozi za izvanredni otkaz.

Međutim, takve prakse nema, jer je ovo izvanredna situacija, pa nije sasvim isključeno da u nekoj situaciji to može biti opravano.

U svakom slučaju prijedlog je da takvim radnicima bude ponuđen sporazumni prestanak ugovora o radu.

 

6. UPUĆIVANJE NA GODIŠNJI ODMOR

Pod kojim uvjetima može poslodavac radnike uputiti na godišnji odmor i da li i u ovoj situaciji mora dati obavijest o godišnjem odmoru 15 dana ranije, ili može radnicima naložiti da odmah odu na godišnji odmor?

 

U ovoj situaciji najbolje i najbezbolnije rješenje za poslodavce kod kojih radnici nemaju posla, ali i za radnike, je uputiti radnike na godišnji odmor.

Raspored godišnjeg odmora u konačnici uvijek određuje poslodavac, pa bi radnici malo toga mogli protiv takve odluke poslodavca.

Međutim, i kod toga poslodavac se mora pridržavati svih pravila u vezi određivanja rasporeda godišnjeg odmora.

O planu godišnjeg odmora mora se savjetovati s radničkim vijećem (članak 150. st. 1. Zakona o radu), a o konkretnom rasporedu s radnicima, što je određeno člankom 10. Konvencije 132. Međunarodne organizacije rada o plaćenom godišnjem odmoru (Narodne novine MU 3/2002).   

Također, prema članku 85. st. 4. Zakona o radu poslodavac mora radnika najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja.

Uglavnom problem nastaje time što poslodavci šalju radnike na godišnji odmor odmah, bez da im obavijest daju 15 dana ranije.

Taj propust poslodavaca nije predviđen kao prekršaj.

Naravno, radnici bi se mogli tome pokušati usprotiviti, ali trenutno mogu malo što učiniti. Naime, radnici moraju ići na godišnji odmor jer poslodavac jednostavno može reći da ne rade.

Radnicima tada preostaje jedino da odu na godišnji odmor, da poslodavcu podnesu zahtjev za zaštitu prava, a potom da to na sudu osporavaju tvrdeći da to nije bio godišnji odmor jer nije bilo obavijesti 15 dana ranije, te tražiti  svoj godišnji odmor kasnije, odnosno nakandu za neiskorišteni godišnji odmor. Međutim, to je dugotrajno i s neizvjesnim ishodom.

Preporuka:

  1. Treba napraviti plan godišnjeg odmora u kojem se navodi dvije situacije: a) plan godišnjeg odmora u izvanrednoj situaciji, i b) plan godišnjeg odmora nakon prestanka te situacije, dakle u normalnim okolnostima, te plan dati na savjetovanje radničkom vijeću.
  2. O potrebi hitnog odlaska na godišnji odmor dobro iskomunicirati s radnicima, objasniti im situaciji i čim više postići dogovor. 
  3. Obavijesti o godišnjem odmoru dostaviti pojedinačno, nakon razgovora s radnicima bilo od strane poslodavca bilo pojedinih rukovoditelja.
  4. Nikako nije dobro jednostavno staviti na oglasnu ploču, web ili poslati skupni e-mail s navodom: Od sutra su svi radnici na godišnjem odmoru. 

 

7. NEPLAĆENI DOPUST

Može li poslodavac poslati radnika na neplaćeni dopust ako nema posla niti novaca za plaćanje plaće?

 

Neplaćeni dopust je mogućnost o kojoj se obje ugovorne strane - i radnik i poslodavac moraju dogovoriti. Poslodavac nema nikakvo ovlaštenje protiv radnikove volje poslati radnika na neplaćeni dopust. Prema tome za tako što je nužan pristanak radnika.

Ako bi poslodavac protiv radnikove volje radnika poslao na neplaćeni dopust, to ne bi bilo važeće i radnik bi imao pravo na naknadu plaće.

Ako se radnik s time složi trebalo bi o tome sklopiti sporazum koji bi obje strane potpisale, kako bi poslodavac i radnik bili sigurni o čemu se radi.

Za vrijeme neplaćenog dopusta poslodavac može radnika odjaviti s mirovinskog osiguranja u kojem slučaju nema obveze plaćanje doprinosa, a ako ga ne odjavi, dužan je plaćati minimalne doprinose iako ne isplaćuje plaću. 

 

8. PLAĆENI DOPUST

Može li poslodavac radnika poslati na plaćeni dopust zato jer nema posla?

 

Zakon o radu ne poznaje takvu vrstu plaćenog dopusta.

Međutim, to neće biti problem ako poslodavac plaća.

Naime, prema članku 95. st. 3. Zakona o radu, ako radnik ne radi zbog nečega za što radnik nije odgovoran ima pravo na naknadu plaće.

Naknada plaće određuje se prema prosjeku zadnja tri mjeseca.

Dakle, poslodavac može radniku dati nalog da sada ne radi i plaćati mu naknadu plaće.

Naravno, poslodavac će to učiniti ako nema mogućnosti da radnik radi kod kuće i ako radnik nema godišnjeg odmora (već ga je ranije iskoristio).

 

9. PLAĆENI DOPUST – SMANJIVANJE NAKNADE

Može li poslodavac pravilnikom o radu urediti da naknada plaće radnika koji ne radi jer nema posla, bude manja od prosjeka tri posljednje plaće, npr. 60% od toga prosjeka?

 

To ne bilo sukladno Zakonu o radu.

Člankom 95. st. 5. je određeno da radnik koji zbog razloga za koje nije on odgovoran ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno.

Međutim, ovo „drukčije određeno“ može značiti samo povoljnije uređeno od prosjeka tri mjeseca (npr. prosjek dva ili jednog mjeseca, ili kao da je radio), a ne nepovoljnije.

Naime, prema članku 9. Zakona o radu poslodavac, radnik i radničko vijeće te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta određenih ovim ili drugim zakonom. Samo kolektivnim ugovorom mogu se ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od uvjeta određenih Zakonom o radu, ali samo ako je Zakonom o radu ili drugim zakonom to izričito propisano.

S druge strane pravilnikom o radu se nikada ne može odrediti ništa nepovoljnije za radnika od onoga propisanog Zakonom o radu.

U slučaju članka 95. st. 5. Zakona o radu, nema nikakve izričite odredbe da se može ugovoriti nepovoljnije, što ne bilo niti moguće jer se spominje i pravilnik o radu kojim to jednostavno nije dopušteno.

Dakle, pravilnikom o radu, ali niti kolektivnim ugovorom ne može se naknada iz članka 95. st. 5. Zakona o radu odrediti nepovoljnije za radnika.

 

10. PROMJENA RASPOREDA RADNOG VREMENA

Što može dobiti poslodavac preraspodjelom radnog vremena ili odlukom o nejednakom rasporedu?

 

Poslodavac bi mogao uvesti preraspodjelu radnog vremena i donijeti odluku o nejednakom rasporedu, na način da radnici za vrijeme problema nastalih epidemijom rade kraće, ili neko vrijeme uopće ne rade, a u drugom razdoblju da rade dulje i da tako nadoknade prethodni kraći rad.

Kod takvih rješenja poslodavac ne bi financijski uštedio jer i za vrijeme preraspodjele i nejednakog rasporeda i u razdoblju kada se radi kraće ili ne radi, radnicima treba isplaćivati ugovorenu plaću. No, mogao bi dobiti to da ako trenutno nema dovoljno posla, a u drugom razdoblju se očekuje više posla zbog nadoknađivanja zaostataka i sl. da tada ne mora plaćati prekovremeni rad nego da to riješi tako da radnici tada rade dulje temeljem ranije određene preraspodjele radnog vremena ili nejednakog rasporeda.

Preraspodjelu radnog vremena poslodavac može uvesti ako je ona uređena kolektivnim ugovorom, a u protivnom mora sačiniti plan preraspodjele i dostaviti ga inspektoratu rada. Preraspodjela može trajati do 12 mjeseci, a razdoblje u kojem se radi duže, ne smije trajati više od 4 mjeseca, s time da kolektivnim ugovorom može biti određeno da traje do 6 mjeseci.

Nejednaki raspored poslodavac će moći uvesti ako ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom nije određeno točni raspored radnog vremena. Naime, ako radnici u svojim ugovorima imaju ugovoreno da im je npr. radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 16, to je točno određen raspored i poslodavac ga nema ovlasti jednostrano mijenjati. Tada bi trebao prvo radnicima ponuditi promjenu ugovora o radu, koju oni ne moraju prihvatiti, a potom ako nisu prihvatili, otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, koji bi se u ovom slučaju možda mogao pravdati organizacijskim razlozima.

Ako raspored radnog vremena nije točno određen ugovorom o radu, ili kolektivnim ugovorom, poslodavac bi mogao donijeti odluku o nejednakom rasporedu radnog vremena, koji može trajati do jedne godine (tumači se da je to 12 mjeseci, dakle da nije kalendarska godina).

U nejednakom rasporedu radnog vremena radnik može raditi do 50 sati tjedno, s time da prosjek 4 mjeseca ne može biti više od 48 sati. Kolektivnim ugovorom se može ugovoriti da dulji rad traje do 60 sati tjedno, odnosno da se uopće ne odredi gornja granica.

 

11. MOGUĆNOST SMANJIVANJA PLAĆE

Može li poslodavac radnicima smanjiti plaće u ovoj situaciji, može li to učiniti svojom odlukom, odnosno na koji način može?

 

Poslodavac nema pravo jednostrano smanjiti ugovorenu plaću radnika.

Prema Zakonu o radu plaće se određuju propisom, ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Plaća može biti točno određena ugovorom o radu, ili ugovor o radu umjesto da ima točan iznos plaće može upućivati na kolektivni ugovor ili pravilnik o radu.

Ako je plaća ugovorena ugovorom o radu, dakle postoji točan iznos plaće, radnik ima uvijek pravo na plaću najmanje u tome iznosu.  U slučaju da je kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu određena veća plaća, za vrijeme važenja kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, radnik će imati pravo na tu veću plaću, temeljem odredbe članka 9. st. 3. Zakona o radu o primjeni povoljnijeg prava za radnika. Međutim, ako je pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom određena manja plaća od one iz ugovora o radu to neće utjecati na plaću radnika.

Dakle, ako radnik prima plaću na temelju točno ugovorene plaće iz ugovora o radu, poslodavac nema nikakvog prava tu plaću jednostrano smanjivati niti iz kojih razloga.

Plaća se može izmijeniti na manje samo sklapanjem novog odnosno izmijenjenog ugovora o radu.

Valja naglasiti da radnici ne sudjeluju u dobiti pa ne sudjeluju niti u gubitku a potovo ne u prevenciji mogućeg gubitka ili lošijeg poslovanja. To je i stajalište sudske prakse: "Naime, ostvarenje planiranog prometa i prihoda društva predstavlja poslovni rizik društva – tužene kao poslodavca, kojeg tužena ne može prebaciti na teret radnika umanjujući njegovu osnovnu plaću. Naime, radnik za svoj rad ima pravo na ugovorenu plaću, on ne sudjeluje u dobiti, pa nije dužan sudjelovati ni u poslovnom gubitku poslodavca." - Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 662/07-2 od 24. listopada 2007.

Prema tome, poslodavac jedino može ponuditi radniku dobrovoljnu promjenu ugovora o radu o smanjivanju plaće.

Ako radnik to ne prihvati, a nema nikakve obveze prihvatiti, poslodavac bi mu mogao dati otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. No, valja znati da takav otkaz mora biti opravdan kao i svaki drugi otkaz. Dakle to može biti samo iz poslovno uvjetovanih razloga. Međutim, u takvom slučaju poslodavac mora dokazati da su mu poslovni rezultati takvi da više ne može isplaćivati plaću u ugovorenom iznosu, nego može jedino isplaćivati manju plaću.

Naime, kod otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu gdje se nudi smanjivanje plaće, ključno je da postoje opravdani razlozi u smislu potrebe odnosno nužnosti smanjivanja plaće baš u zatraženom iznosu. Dakle, ako je poslodavac u takvim financijskim poteškoćama zbog kojih nije u mogućnosti isplaćivati plaću u visini koju je do sada isplaćivao. Npr. poslodavac hoće plaću radnika smanjiti sa 8.000 na 6.000 kuna, trebao bi imati opravdani razlog zbog kojeg više ne može isplaćivati ugovorenu plaću. Što u stvari znači da s ugovorenom plaćom ne bi mogao zadržati postojeći ugovor o radu. Pri tome okolnost da poslodavac nije ostvario planiranu dobit, bez ostalih razloga, ne predstavlja opravdan razlog za umanjenje plaće radnicima. Dakle, mora se raditi o konkretnom smanjivanju plaće, tj. da poslodavac ne može isplaćivati baš tu razliku plaće (u konkretnom slučaju 2000 kuna), a ne bilo koju razliku plaće.

Prema tome, poslodavac bi takav otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu kojim bi se smanjivala plaća, mogao uspješno dati tek nakon što mu nastane nova, lošija poslovna situacija. To znači da takav otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu ne bi mogao biti opravdan ako poslodavac samo opreza radi, da preduhitri situaciju koja bi mogla nastati zbog problema s epidemijom, ide smanjivati plaće radnika putem otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. Znači, u takvom slučaju kada  problemi odnosno stvarne posljedice još nisu nastupile, prema našem mišljenju otkaz iz poslovno uvjetovanih razloga ne bi bio opravdan, jer u tome trenutku poslodavac može izvršavati svoje ugovorne obveze.

U svakom slučaju ako bi poslodavac koristio otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu morao bi provesti postupak savjetovanja s radničkim vijećem odnosno sa sindikalnim povjerenikom koji je preuzeo prava i ovlasti radničkog vijeća, odnosno dobiti suglasnost za takav otkaz za zaštićene kategorije radnika.

 

12. SMANJIVANJE PLAĆE KOJA JE ODREĐENA SAMO  PRAVILNIKOM O RADU

Ako plaća nije ugovorena u točnom iznosu u ugovoru o radu ne upućuje na pravilnik o radu, može li poslodavac izmjenom pravilnika o radu smanjiti plaću?        

 

Poslodavac bi mogao smanjiti plaću ako ona ne bi bila točno određena ugovorom o radu, nego ugovor o radu sukladno članku 13. st. 2. Zakona o radu upućuje na pravilnik o radu. U tome slučaju poslodavac bi imao mogućnost izmijeniti pravilnik o radu na način da smanji plaću u tome pravilniku. Pri tome treba znati da se o pravilniku o radu poslodavac mora savjetovati s radničkim vijećem, koje ima rok od 8 dana na davanje mišljenja, a nakon toga sukladno Pravilniku o načinu objave pravilnika o radu (Narodne novine 93/14), mora pravilnik objaviti s time da njegova primjena počinje nakon proteka 8 dana od objave.

 

13. SMANJIVANJE PLAĆE UGOVORENE KOLEKTIVNIM UGOVOROM

Na koji način se može smanjiti plaća ugovorena kolektivnim ugovorom?

 

Ako ugovor o radu nema ugovorenu plaću nego upućuje na plaću određenu kolektivnim ugovorom, poslodavac ne može samo tako izmijeniti taj kolektivni ugovor. Naravno, može pokušati pregovorima, ali druga strana – sindikat to ne mora prihvatiti. Može otkazati kolektivni ugovor, ali pod uvjetima određenim samim kolektivnim ugovorom odnosno Zakonom o radu, pri čemu ako se radi o granskom kolektivnom ugovoru koji sklapa udruga poslodavaca, pojedini poslodavac ne može otkazati takav kolektivni ugovor nego to može samo udruga poslodavaca koja ga je sklopila.

Prestankom važenja kolektivnog ugovora, odnosno prestankom produžene primjene kolektivnog ugovora, plaća više neće biti određena, pa će radnici imati pravo na primjerenu plaću, sukladno članku 90. st. 3. i 4. Zakona o radu, dakle plaću koja se inače isplaćuje za takve poslove. Međutim, poslodavac tada može plaću urediti pravilnikom o radu u kojem slučaju bi plaća bila određena barem jednim izvorom prava.

U svakom slučaju svi radnici imaju pravo uvijek najmanje na minimalnu plaću određenu Zakonom o minimalnoj plaći (Narodne novine 118/18).

 

14. MOGUĆNOST PROMJENE UGOVORA O RADU IZ PUNOG U NEPUNO RADNO VRIJEME

Može li poslodavac jednostrano izmijeniti ugovor o radu iz punog u nepuno radno vrijeme, odnosno pod kojim uvjetima to može?

 

U vezi mogućnosti promjene ugovora o radu iz punog u nepuno radno vrijeme, kako bi se na taj način smanjili troškovi poslodavcu, vrijedi u najvećem dijelu ono što je bilo prethodno navedeno za mogućnost i  ograničenja kod promjene plaće. 

Kao i druge uglavke ugovora o radu, poslodavac i radnik dobrovoljno mogu promijeniti i uglavak ugovora o punom radnom vremenu, na način da ugovore nepuno radno vrijeme. Jasno, radnik na to ne mora pristati.

Ako radnik odnosno radnici ne pristanu, poslodavac ima na raspolaganju otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. No, kao što je rečeno i kod plaće, takav otkaz mora biti opravdan, a bit će opravdan samo ako su za poslodavca nastupile posljedice, dakle ako je poslodavcu već nastao problem (smanjene poslovanja i prihoda) zbog čega nema dovoljno posla, a niti novaca, za puno radno vrijeme, pa ugovore o radu treba promijeniti u nepuno radno vrijeme.

Kod toga bi poslodavac trebao dokazati da mu se posao toliko smanjio da ne treba radnike upravo u onolikom dijelu radnog vremena za koliko traži umanjivanje radnog vremena (npr. pola radnog vremena).

Mislimo da otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu s punog na nepuno radno vrijeme ne bi mogao biti opravdan ako posljedice za poslodavca još nisu nastupile, nego poslodavac samo želi unaprijed preduhitriti moguće, buduće probleme, prebacujući unaprijed teret na radnike. Kao što je prethodno rečeno, radnici ne sudjeluju u dobiti pa ne sudjeluju niti u gubitku odnosno ne snose teret nekog mogućeg budućeg gubitka ili problema u poslovanju.

Naravno, poslodavac može na svoj teret skratiti radno vrijeme da radnici ne rade 40 sati tjedno nego manje, npr. 30 ili 20 sati tjedno. Ali naravno radnicima bi to moralo biti plaćeno što znači da bi za ostatak radnog vremena koji ne rade trebali dobivati naknadu plaće. Poslodavac bi trebao u tome smislu ispravno voditi i evidenciju radnog vremena, i ostatak radnog vremena voditi kao vrijeme nenazočnosti na teret poslodavca.  

U tome smislu poslodavac bi mogao, kao što već postoje primjeri u Italiji, organizirati, da polovica radnika dolazi u parne, a druga polovica u neparne dane i slično, da smanji količinu kontakata među radnicima.

 

15. SAVJETOVANJE S RADNIČKIM VIJEĆEM

Mora li se i u ovoj situaciji poslodavac savjetovati s radničkim vijećem i kako se savjetovati ako radnici rade kod kuće?

 

Za odluke za koje treba savjetovanje s radničkim vijećem, ili suglasnost, poslodavac to treba i dalje činiti.

Ako radnici rade od kuće, poslodavac treba namjeravanu odluku dostaviti predsjedniku radničkog vijeća (ili drugom članu ako je tako s radničkim vijećem dogovoreno) putem  e-maila i tražiti u odgovoru potvrdu primitka, a bilo bi dobro i nazvati. Naravno može se poslati i poštom, ali to je dugotrajnije. Svakako bi bilo dobro da isti namjeravanu odluku dostavi svim članovima radničkog vijeća.

Naravno, ako postoji dogovoren neki drugi način komunikacije može se na taj drugi način.

Radničko vijeće će samostalno odrediti način međusobne komunikacije (videokonferencija, telefonska konferencija, putem e-maila i sl.).

Također poslodavac će na traženje radničkog vijeća dostaviti dodatne podatke.

Na traženje radničkog vijeća može se održati videokonferencija s poslodavcem ili slični način sastanka na daljinu za koje postoje tehnički uvjeti, makar telefonom.

Na prethodni način može se smatrati da je savjetovanje s radničkim vijećem u slučaju da radnici rade od kuće rješeno.

Pri tome valja napomenuti da zbog rada od kuće, godišnjih odmora i slično, nije prestala obveza savjetovanja s radničkim vijećem.    

 

16. NEMOGUĆNOST VRAĆANJA RADNIKA S PUTA

Što se događa ako se radnik ne može vratiti s puta na vrijeme zbog karantene u drugoj državi?

 

Karantenu u drugoj državi za sada, prema raspoložim informacija HZZO ne plaća (ali moguće je da se naknadno nešto izmijeni).

Pri tome što se tiče obveza poslodavca i prava radnika razlika je da li je put bio službeni ili privatni.

Ako je radnik bio na službenom putu, pa ostao u karanteni u drugoj državi, ili se zbog objektivnih drugih razloga nije mogao vratiti na vrijeme (otkaz leta i sl.) ono što neće platiti HZZO morat će platiti poslodavac, jer radilo se o službenom putu i radnik nije odgovoran za objektivnu situaciju. Dakle, poslodavac će mu morati dati plaću odnosno naknadu plaće za to vrijeme.

Ako je radnik bio na privatnom putu koji je započeo prije ove situacije, pa se ne može vratiti na vrijeme s godišnjeg odmora zbog karantene u drugoj državi ili drugog objektivnog razloga, to bi bio opravdan razlog izostanka, poslodavac ne bi zbog toga radniku smio dati otkaz, jer radnik nije kriv, ali poslodavac ne bio dužan za to vrijeme kašnjenja radniku isplatiti plaću odnosno naknadu plaće.

U slučaju da radnik koji je na godišnjem odmoru sada krene na takav put privatno pa se ne može vratiti na vrijeme, takav izostanak, tj. vrijeme kašnjena, mogao bi se tretirati kao neopravdan, jer sada je svima jasno da nije vrijeme za putovanje u inozemstvo. Naravno, mogao bi iznimno biti opravdani razlog (liječenje u inozemstvu, iznimna obiteljska situacija i sl.) s time da bi to kašnjenje bilo na trošak radnika bez obveze plaćanja od strane poslodavca.

Besplatni seminar-videokonferencija: RAD KOD KUĆE - PRAVNA PITANJA I ZAŠTITA NA RADU

PREDAVAČI:

- KREŠIMIR ROŽMAN, mag. iur.

- Mr. sig. BRUNO ŠTAJNER, dipl. ing

Seminar je besplatan za sve pretplatnike Radnog prava. Mogućnost sudjelovanja 100 sudionika. Sve se odvija uživo uz mogućnost postavljanja pitanja.

Započeo sustav izdavanja e-Propusnica

2. travnja 2020. započeo je sustav izdavanja e-Propusnica. Cilj je stvoriti jedinstveno mjesto pristupa izdanim propusnicama čime se smanjuje mogućnost zlouporabe i olakšava sustav kontrole izdanih propusnica

U sustav će se prijavljivati korištenjem usluga e-Građani i NIAS (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav) na sljedeće načine:

- Korištenjem vjerodajnice u sustavu e-Građani (npr. mToken ili ePASS)

- Korištenjem drugih prihvatljivih vjerodajnica (npr. Token uređaja i aplikacija poslovnih banaka, FINA certifikata, elektroničke osobne iskaznice itd.)

(kliknite za opširnije)

Smjernice EK od 30. ožujka 2020. o slobodnom kretanju radnika tijekom epidemije bolesti COVID-19

Smjernicama za mjere upravljanja granicom radi zaštite zdravlja i osiguranja dostupnost robe i osnovne usluge postavljena su načela za integriran pristup učinkovitom upravljanju granicama radi zaštite javnog zdravlja, uz očuvanje integriteta unutarnjeg tržišta. Države članice trebaju dopustiti i olakšati prijelaz prekograničnih radnika, posebno, radnika u sektoru zdravstvene zaštite, prehrane i drugih osnovnih usluga (npr. briga o djeci, briga o starijim osobama, kritično osoblje za komunalne usluge) kako bi se osigurao nastavak profesionalne aktivnosti. Dozrelo je vrijeme da se osigura i slobodno kretanje sezonskim radnicima, u svim djelatnostima.

Učinkovit socijalni dijalog

Socijalni dijalog uključuje sve oblike pregovora, konzultiranja ili jednostavno razmjene informacija između predstavnika vlade, poslodavaca i radnika o temama od zajedničkog interesa, u svezi sa gospodarskom i socijalnom politikom.
Radi utvrđivanja i ostvarivanja usklađenih djelatnosti u cilju zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava, odnosno interesa radnika i poslodavaca, vođenja usklađene gospodarske, socijalne i razvojne politike, poticanja sklapanja i primjene kolektivnih ugovora te njihovog usklađivanja s mjerama gospodarske, socijalne i razvojne politike, može se osnovati Gospodarsko-socijalno vijeće na nacionalnoj razini. U praksi često ne djeluje, odnosno ne dolazi do njegovog osnivanja kroz duže razdoblje, zbog nesuglasica socijalnih partnera.

(kliknite za opširnije)

Izašao je novi broj časopisa!

Tema broja: Postupanje poslodavaca kod epidemije - postoje li i kakve su mogućnosti smanjivanja prava radnika

Autor u članku analizira kakve mogućnosti imaju poslodavci u slučaju epidemije koja postoji, da mijenjaju prava radnika s ciljem preveniranja mogućih problema, dakle da smanjuju troškove putem umanjivanja nekih prava radnika. 
Analiziraju se mogućnosti smanjivanja plaće, skraćivanja radnog vremena, otkaza i otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, neplaćenog dopusta, upućivanja na godišnji odmor i dr. 

Broj 03/2020

UVJETI ZA RAD KOD KUĆE AKO SE RADI RAČUNALOM

Najčešći rad kod kuće je onaj u kojem radnik radi na računalu. Koliko znamo praktički i nema drugih vrsta rada u kojima radnici rade nešto drugo (eventualno telefonski, uz nešto malo rada s računalom, i sl.).

U ovoj teškoj situaciji epidemije ne obraća se puno pažnje na to kakvi uvjeti rada za računalom moraju biti udovoljeni ako radnik radi kod kuće. Naravno, to sada nitko ne provjerava niti pita.

Ipak, podsjetit ćemo na to koji su ovdje potrebni uvjeti prema pravilima zaštite na radu, kao svojevrsni podsjetnik i poslodavcima i radnicima.

Ugovor o radu kod kuće

Trenutačno je uvelike zastupljen rad kod kuće kao oblik rada koji je nužan u okolnostima epidemije i u skladu je s mjerama Stožera civilne zaštite RH, naravno za one djelatnosti i poslove kod kojih je to moguće. U ogromnom broju slučajeva radnici su upućeni raditi od kuće bez sklapanja ikakvog pisanog ugovora o radu kod kuće, koji se u Zakonu o radu naziva ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada.  To nije sukladno Zakonu o radu, jer bi se prema njemu trebao sklopiti poseban ugovor o radu koji mora sadržavati niz posebnih podataka.

Obrazac jednog takvog ugovora dajemo u nastavku.

Znamo da takav, složen i detaljan ugovor možda izgleda pomalo čudno, ali Zakon o radu se još uvijek neizmijenjen primijenjuje. Međutim, u najkraćem roku treba se donijeti privremeni zakon: Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašenja epidemije bolesti COVID-19, koji bi, između ostaloga, trebao omogućiti poslodavcima da jednostavno svojom odlukom odrede rad od kuće (što je do sada bila praksa, koja nije bila u skladu s još uvijek važećim Zakonom o radu).

TROŠAK PRIJEVOZA - osobni automobil umjesto javnog prijevoza

Poslodavci koji imaju obvezu plaćanja troškova prijevoza na posao i s posla (kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu), npr. poslodavci iz javnih službi trebaju umjesto troškova javnog prijevoza plaćati za prijevoz osobnih vozilom. Naime, kao prvo većina javnog prijevoza je ukinuta pa ga radnici ne mogu koristiti. A drugo, ako dio javnog prijevoza još fukcionira, ne bi bilo prihvatljivo tražiti od radnika da u ovoj situaciji koriste javni prijevoz, nego im trebaju dati naknadu troška korištenja osobnog automobila.

Poslodavci koji nemaju obvezu plaćanja troškova prijevoza (nemaju takvu obvezu u kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu ili ugovoru o radu) nisu dužni plaćati ništa. Isto tako, ako imaju obvezu plaćanja samo troška javnog prijevoza u fiksnom iznosu (npr. 360 kuna mjesečno), nisu dužni dati ništa drugo, osim toga iznosa. No, svakako se preporuča da se plaća trošak korištenja osobnog automobila i za one poslodavce koji takvu obvezu nemaju, ako radnici i na dalje trebaju dolaziti na posao.

Seminar: AKTUALNOSTI

Zapošljavanje osoba s invaliditetom; ovrha na novčanim sredstvima; drugo

1. NOVOSTI U VEZI OBVEZE I UVJETA ZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM

2. NAJNOVIJA TUMAČENJA U VEZI PREDNOSTI PRI ZAPOŠLJAVANJU, TE PROBLEM JAVNOG NATJEČAJA

3. PROVEDBA OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA

4. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU (N.N. 62/18) 

5. ODGOVORI NA PITANJA 

 

Izašao je novi broj časopisa Radno PRAVO

Tema broja: Sudska praksa u području dopuštenosti ugovaranja povrata troškova edukacije za slučaj prestanka ugovora o radu

Broj 9/2018.

Mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

Poslodavci često koriste razne institute kako bi se zaštitili od postupaka radnika. Tako se ugovara odštetna odgovornost radnika, ugovorna kazna, obveze radnika da poslodavcu vrati iznos koji je uložio u njegovu edukaciju i osposobljavanje za obavljanje poslova ili iznosa koji je uložio u njegovu edukaciju neovisno o tome je li radniku ta edukacija bila potrebna za obavljanje njegovih poslova.

Zagreb, 23. listopada 2018. u 10:30 sati, Hotel Antunović, Zagrebačka av. 100

Radionica: PRAVILNICI POSLODAVCA

1. PRAVILNICI – OPĆI AKTI POSLODAVCA

2. ŠKOLSTVO

3. NOMOTEHNIKA

 

Predavači:
- Izv. prof. dr. sc. VIKTOR GOTOVAC, Katedra za radno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu

- KREŠIMIR ROŽMAN, urednik stručnog časopisa "Radno PRAVO"

Zagreb, 8. studenog 2018. s početkom u 10:30 sati, Hotel Esplanade, Mihanovićeva 1

OTKAZI UGOVORA O RADU I NAJNOVIJA SUDSKA PRAKSA; PRESTANAK UGOVORA O RADU U JAVNIM SLUŽBAMA

1. RAZLOZI ZA OTKAZE, UPOZORENJE, ROKOVI I DR.

2. OTKAZ SKRIVLJENIM PONAŠANJEM I OSOBNO UVJETOVANI OTKAZ, TERET DOKAZIVANJA KOD KRITERIJA ZA IZBOR RADNIKA, OSPORAVANJE OTPREMNINE, ZAHTJEV ZA ZAŠTITU PRAVA I DR.

3. PRESTANAK UGOVORA O RADU U JAVNIM SLUŽBAMA

Izašao je novi broj časopisa Radno PRAVO

Tema broja: Nova sudska praksa na području uznemiravanja/diskriminacije i mobinga

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

Zakon o radu u odredbi o temeljnim pravima i obvezama iz radnog odnosa propisuje da  je poslodavac dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima. Dakle, nužno je da je postupanje neželjeno pa ako taj element izostaje tada nema povrede dostojanstva radnika.

Broj 10/2018 

Zagreb, 5. 12. 2018. u 10 sati, hotel Antunović, Zagrebačka av. 100

Savjetovanje: PLAĆE, UVEĆANJA PLAĆA, NAKNADE I MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA

  • Odgovori na sporna pravna i računovodstvena pitanja
  • Tumačenja TKU-a i granskih kolektivnih ugovora
  • Sudski postupci i problem vještačenja u sudskim sporovima u vezi plaća odnosno prekovremenog rada i sl.

Predavači: Viktor Gotovac, Ivana Dražić Lutilsky, Darko Milković, Vatroslav Subotić, Zdenka Čukelj, Tajana Drakulić, Krešimir Rožman, Mirjana Mahović Komljenović, Ervin Jančić

Zagreb, 20. prosinca 2018. u 10 sati, Hrvatski novinarski dom, Perkovčeva 2

Besplatni seminar za pretplatnike časopisa

1. MINIMALNA PLAĆA

2. RAD STUDENATA

3. MOGUĆNOSTI RADA BEZ UGOVORA O RADU

4. POSLOVNA TAJNA

 

Predavači: Vatroslav Subotić, Davor Rajčić, Krešimir Rožman, Hrvoje Orešić

Izašao je novi broj časopisa Radno PRAVO

Tema broja: Novine u reguliranju studentskih poslova

S obzirom da se trenutno studentski poslovi obavljaju temeljem odredbi Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata koji je na snazi još od 1996g., te da su tijekom njegove primjene u praksi uočene određene pravne praznine i pitanja koja uopće nisu definirana, bilo je potrebno donijeti novi zakon kojim će se na sustavan i cjelovit način urediti i unaprijediti područje studentskih poslova kako bi ga se prilagodio novim uvjetima na tržištu rada. Sukladno tome, Hrvatski sabor usvojio je Novi zakon o studentskim poslovima, koji je stupio na snagu 08. studenog 2018g., te se slijedom toga u nastavku teksta donose novine koje će regulirati predmetno područje.

Broj 11/2018.

Izašao je novi broj časopisa Radno PRAVO

Tema broja: Dopuštenost video nadzora u predavaonicama kroz prizmu odluke Europskog suda za ljudska prava

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu (dalje: ESLJP) nedavno je odlučivao u predmetu Mirković-Antović protiv Crne Gore. Odluka je donesena u povodu zahtjeva br. 70838/13, i to dana 31. listopada 2017. Zahtjev se odnosio na zaštitu privatnosti za koju su podnositelji zahtjeva smatrali da je postavljanjem video nadzora narušena.

Broj 12/2018.

Mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

Zagreb, 31. siječnja 2019. u 10:30 sati, hotel Antunović, Zagrebačka av. 100

Seminar: NOVOSTI U MIROVINSKOM SUSTAVU

Predavači:

MELITA ČIČAK, pomoćnica ministra za mirovinski sustav, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

mr. sc. IRIS GOVIĆ PENIĆ, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu

KREŠIMIR ROŽMAN, „Radno pravo“

Zagreb, 15. veljače 2019. s početkom u 10:30 sati, hotel Antunović, Zagrebačka avenija 100

Savjetovanje: NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Predavači:

Davor Rajčić, Vatroslav Zovko, Tvrtko Smital, Zdenka Barišić, Viktor Gotovac, Krešimir Rožman

Tema broja: Mogućnosti drukčijeg uređenja radnog vremena, noćnog rada i odmora radnika

Zakonsko uređenje prava radnika što proizlaze iz značajnih kategorija radnog vremena, noćnog rada i određenih vrsta odmora radnika može iznimno biti regulirano drugačije od osnovnih postulata općeg propisa o radu, pod zakonom utvrđenim uvjetima i uz odgovarajuća ograničenja nametnuta od strane zakonodavca u cilju zaštite radničkih prava.

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

RADNO PRAVO 1/2019

Zagreb, 6. ožujka 2019. s početkom u 10:30 sati, hotel Antunović, Zagrebačka avenija 100

Seminar: RADNIČKA VIJEĆA, SINDIKALNI POVJERENICI, POVJERENICI ZAŠTITE NA RADU

Predavači:

izv. prof. dr. sc. VIKTOR GOTOVAC, DARKO MILKOVIĆ, DARIJE HANZALEK, KREŠIMIR ROŽMAN

 

Izašao je novi broj časopisa Radno PRAVO

Tema broja: Posljedice koje nastaju za poslodavca zbog nedopuštenog otkaza ugovora o radu

Prema odredbi čl. 125. st. 1. Zakona o radu, odluku o prestanku ugovora o radu, sud će donijeti ako utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radnik izjavi da mu nije prihvatljivo nastaviti radni odnos. Odluka o sudskom raskidu može se donijeti i na zahtjev poslodavca ako postoje okolnosti koje opravdavano ukazuju da nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije moguć.

Sabina Dugonjić, dipl. iur.

Radno PRAVO 2/2019

 

Zagreb, 3. travnja 2019. u 10:30 sati, hotel Antunović, Zagrebačka avenija 100

Seminar: SUDSKA PRAKSA IZ RADNIH ODNOSA

1.SUDSKA PRAKSA KAO IZVOR PRAVA

2. PREGLED SUDSKE PRAKSE HRVATSKIH SUDOVA IZ PODRUČJA RADNIH ODNOSA 

3. SUDSKA PRAKSA PREMA POSEBNIM PROPISIMA

4. SUDSKA PRAKSA TEMELJEM KOLEKTIVNIH UGOVORA

Predavači: Darko Milković, Iris Gović Penić, Željko Petrišić

Izašao je novi broj časopisa Radno PRAVO

Tema broja: Pravo na štrajk u radnopravnoj teoriji i praksi Europskog suda za ljudska prava

Pravo na štrajk svrstano je u „drugu generaciju ljudskih prava“, za razliku od slobode udruživanja i udruživanja u sindikate koji ulaze u „prvu generaciju ljudskih prava“. Štrajk je industrijska akcija radnika koji prekidom rada pokušavaju iznuditi od poslodavca neke ustupke. Kao industrijska akcija datira iz vremena industrijske revolucije, odnosno tzv. industrijskog kapitalizma. Štrajk je privremeni kolektivni prekid rada zaposlenih u cilju vršenja pritiska na poslodavca da prihvati zahtjeve po pitanjima koja su predmet spora.

Broj 3/2019

Zagreb, 23. svibnja 2019. u 10:30 sati, Hotel Antunović, Zagrebačka avenija 100

Seminar: ZAPOŠLJAVANJE U JAVNOM I PRIVATNOM SEKTORU

PREDAVAČI:

mr. sc. BRUNO MOSLAVAC, zamjenik općinskog državnog odvjetnika

KREŠIMIR ROŽMAN, urednik "Radnog prava"

HRVOJE OREŠIĆ, zamjenik urednika "Radnog prava"

Zagreb, 9. svibnja 2019. s početkom u 10:30 sati, Hotel Antunović, Zagrebačka av. 100

Detaljna praktična radionica: RADNO VRIJEME, DNEVNI I TJEDNI ODMOR, GODIŠNJI ODMORI

PREDAVAČI:

KREŠIMIR ROŽMAN, urednik „Radnog prava“
GORDANA GRIZELJ PORTNER, načelnica sektora u području radnih odnosa u Državnom inspektoratu

Izašao je novi broj časopisa

Tema broja: Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (tzv. zviždača)

SAŽETAK:
Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti ima za cilj učinkovito zaštiti prijavitelja nepravilnosti, što uključuje i osiguravanje dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti. Zakon načelno zabranjuje sprječavanje prijavljivanja nepravilnosti te propisuje da odredbe općeg ili pojedinačnog akta poslodavca te pravnog posla kojima se propisuje zabrana prijavljivanja nepravilnosti nemaju pravni učinak.

Broj 4/2019

 

Zagreb, 6. lipnja 2019. s početkom u 10:30 sati, hotel Sheraton, Ul. kneza Borne 2

Radionica: ZAKON O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI (tzv. ZVIŽDAČA)

Predavačica:

mr. sc. IRIS GOVIĆ PENIĆ, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu

 

Svi sudionici seminara dobit će ogledni primjer pravilnika kojeg mora donijeti poslodavac, a kojim se uređuje postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanja povjerljive osobe.

Zagreb, 12. lipnja 2019. s početkom u 10:30 sati, hotel Antunović, Zagrebačka av. 100

Seminar: UGOVORI POSLODAVCA I RADNIKA

Na seminaru ćemo dati prikaz prava u vezi ugovora o radu i drugih ugovora koje može sklapati poslodavac s radnicima, primarno iz Zakona o radu, ali i najvažnija pitanja iz Zakona o obveznim odnosima koji se odnose na ugovore o radu i druge ugovore poslodavca i radnika, te posebnih propisa koji reguliraju radne odnose (propisi o javnim službama). Prikazat će se i obrazložiti svi primjeri ugovora, koje su sastavili vrhunski stručnjaci i operativci. Svi sudionici seminara dobit će u materijalima sve primjerke (obrasce) ugovora.  

Predavači:

- Krešimir Rožman, urednik časopisa Radno pravo

- Boris Guljaš, odvjetnik, stručnjak za radno pravo i radne sporove

Izašao je novi broj časopisa "Radno PRAVO"

Tema broja: Nekažnjavanost kao poseban uvjet zasnivanja radnog odnosa

Poštivanje posebnih uvjeta za sklapanje ugovora o radu jednako je obveza poslodavca i radnika, a normiranje tih uvjeta karakteristična funkcija u prvom redu zakonodavca i podredno poslodavca, dok je dokazivanje izostanka zapreka za zasnivanje radnog odnosa zbog (ne)kažnjavanosti radnika funkcija i radnika i poslodavca.

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Broj 5/2019

Izašao je novi broj časopisa Radno PRAVO

Tema broja: Prekarni rad u Hrvatskoj i Europi

Prekarni je rad često prisutan u Hrvatskoj i u Europi, pa iako se oblici prekarnosti neprestano šire i umnažaju, svejedno nema njegove jednoznačne definicije. Ipak, postoji prilično veliko suglasje o ključnim obilježjima prekarnosti, riječ je o slabo plaćenim, nesigurnim, povremenim i često besperspektivnim poslovima na određeno vrijeme, odnosno privremeno i povremeno zapošljavanje, lažno samozapošljavanje, podugovaranje. Na tim poslovima obično nema mogućnosti korištenja tjednih i godišnjih odmora, često nema odgovarajuće zaštite na radu, uključujući i prava na udruživanje i kolektivno pregovaranje.

Broj 7-8/2019

Zagreb, 25. rujna 2019. u 10:30 sati, Hotel Antunović, Zagrebačka avenija 100

Seminar: RADNI ODNOSI U ŠKOLSTVU - AKTUALNI PROBLEMI

PREDAVAČI: 
- Prof. dr. sc. VIKTOR GOTOVAC, Pravni fakultet Zagreb
- MARIJA ANA ZOVKO TOMAŠ, načelnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja
- Mr. sc. IRIS GOVIĆ PENIĆ, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu
- SANJA ŠPREM, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja
- KREŠIMIR ROŽMAN, urednik „Radnog prava“

Zagreb, 16. listopada 2019. s početkom u 10:30 sati, hotel Antunović, Zagrebačka av. 100

Ponovljena radionica: ZAKON O ZAŠTITI PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI (tzv. zviždača)

PREDAVAČI:

- mr. sc. IRIS GOVIĆ PENIĆ, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu

- MILICA JOVANOVIĆ, direktorica za radne odnose i ljudske potencijale u Hrvatskoj udruzi poslodavaca

Izašao je novi broj časopisa!

Tema broja: Testiranje kandidata tijekom postupka zapošljavanja

Suočeni sa sve većom konkurencijom na otvorenom tržištu, poslodavci se suočavaju s izazovom privlačenja, odabira i zadržavanja najboljih radnika. Testiranje kandidata tijekom postupka zapošljavanja najčešća je metoda kojom se nastoji u što većoj mjeri povezati vještine, kvalifikacije i osobine ličnosti kandidata s organizacijskim zahtjevima poslodavca. Stoga je bitno razumjeti profesionalne i pravne standarde odlučne pri provođenju testiranja kandidata.

Broj 9/2019

Zagreb, 7. studeni 2019. u 10:30 sati, hotel Hilton Garden Inn, Radnička cesta 21

Radionica: PRAVILNIK O SISTEMATIZACIJI I ORGANIZACIJI; Promjena ugovora o radu i otkazi radi promjene organizacije; Sudska praksa u vezi otkaza iz org. razloga

Predavači:   

- KREŠIMIR ROŽMAN, urednik „Radnog prava“

- SABINA DUGONJIĆ, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu

Izašao je novi broj časopisa!

Tema broja: Krivotvorenje diplome/svjedodžbe u sudskoj praksi

Krivotvorenje javnih isprava predstavlja kazneno djelo. No, zbog krivotvorenja je radniku dopušteno i izvanredno otkazati ugovor o radu. Naime, krivotvorenje diploma/svjedodžbi u pravilu dovodi do gubitka povjerenja poslodavca u radnika, a gubitak povjerenja je dopuštena osnova za izvanredni otkaz ugovora o radu, pod uvjetom da se iz okolnosti slučaja može zaključiti da nastavak radnog odnosa nije moguć. Ipak, u praksi se događaju različite situacije o kojima je potrebno voditi računa prilikom donošenja konkretne odluke poslodavca.

Br. 10/2019.

Zagreb, 5. prosinca 2019. s početkom u 10:30 sati, Florijana Andrašeca 18A

Radionica: ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA U RADNIM ODNOSIMA - PRAKTIČNA RJEŠENJA ZA POSLODAVCE

PREDAVAČI:

- DIJANA KLADAR, odvjetnica

- BRANKA BET-RADELIĆ, Agencija za zaštitu osobnih podataka

- KREŠIMIR ROŽMAN, urednik „Radnog prava“

Izašao je novi broj časopisa Radno PRAVO!

Tema broja: Cilj industrijskih akcija - očuvanje i daljnje ostvarivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda

Predmet ovoga članka su industrijske akcije drukčije od štrajka u sadržaju prirodnih prava (prava čovjeka na radu), kao dio prava na rad i slobodu rada, prava na zaradu „kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život“; pravo na ograničeno radno vrijeme; pravo na odmore i dopuste; pravo udjela pri odlučivanju u poduzeću; pravo na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu; pravo na socijalnu sigurnost, socijalno osiguranje i zdravstvenu zaštitu; pravo koalicije i osnivanja sindikata „radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa“; pa slijedom toga „jamči se pravo na štrajk“.

Broj 11/2019

Zagreb, 19. prosinca 2019. u 10:30 sati, Hotel Antunović, Zagrebačka avenija 100

Besplatni seminar za pretplatnike časopisa

1. Prestanak ugovora o radu po sili zakona te mogućnosti rada umirovljenika

2. Obveze poslodavca u vezi Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

3. Problemi i rješenja u vezi radnog vremena – fond sati, raspored, nejednaki raspored, prekovremeni rad

4. Mirenje na radnom mjestu – mogućnosti i prednosti mirnog rješavanje sporova i sukoba

Predavači: Krešimir Rožman, Hrvoje Orešić, Danica Lisičar

Izašao je novi broj časopisa!

Tema broja: Europsko nadzorno tijelo za rad

Nakon što je prihvaćen prijedlog da sjedište Europskog nadzornog tijela za rad bude u Bratislavi, tijelo je započelo s radom u listopadu 2019. godine, održavanjem prvog sastanka Upravnog odbora tog tijela u Bruxellesu, dok bi u potpunosti, punim kapacitetom trebalo biti funkcionalno do 2024. godine. Osnivanje jedinstvenog tijela najavljeno je u rujnu 2017. godine, u sklopu zajedničke europske politike u području rada, paralelno s najavom Europskog stupa socijalnih prava, koji promovira standardne vrijednosti u području rada i socijalne politike. Zakonodavni prijedlog predstavljen je u ožujku 2018. godine, a Uredba o osnivanju donijeta je 20. lipnja 2019. godine.

Broj 12/2019.

Zagreb, 30. siječnja 2020. s početkom u 10:30 sati, hotel Antunović, Zagrebačka av. 100

Seminar: PLAĆE - PRAVNI I POREZNI ASPEKT

PREDAVAČI:
- DRAŽEN OPALIĆ, Pomoćnik ministra rada i mirovinskoga sustava
- Prof. dr. sc. VIKTOR GOTOVAC, Pravni fakultet Zagreb
- SANDRA PEZO, Ministarstvo financija
- SANJA MIŠEVIĆ, odvjetnica
- KREŠIMIR ROŽMAN, urednik „Radnog prava“
- DAVOR RAJČIĆ, tajnik Građevinskog fakulteta
- MARIJANA MÜLLER,voditeljica Centra za COP

Izašao je novi broj časopisa!

Tema broja: Uvjeti za sklapanje ugovora o radu odnosno za zasnivanje radnog odnosa

Uvjete za sklapanje ugovora o radu možemo uvjetno odrediti kao opće i posebne, pri čemu valja znati da niti jedan zakon ne poznaje izraz „opći uvjeti“ nego se govori samo o posebnim uvjetima za sklapanje ugovora o radu. Kao opći uvjet možemo uzeti jedino godine života, jer se osoba mlađa od 15 godina niti pod kojim uvjetima ne može zaposliti tj. sklopiti ugovor o radu. Posebni uvjeti se propisuju propisima, što se u prvom redu odnosi na profesije koje su važne za društvo (liječnici, odvjetnici, veterinari, arhitekti, nastavnici i sl.). 

Broj 1/2020

Zagreb, 27. veljače 2020. s početkom u 10 sati, Hotel Antunović, Zagrebačka av. 100

Seminar: RADNIČKA VIJEĆA; PREDSTAVNICI RADNIKA U ORGANU POSLODAVCA

Predavači:

  • IRENA CVITANOVIĆ, dipl. iur.
  • DARIJE HANZALEK, dipl. iur.
  • DARKO MILKOVIĆ, dipl. iur.
  • mr. spec. TANJA PURETA, prof. psih.
  • KREŠIMIR ROŽMAN, dipl. iur.
  • izv. prof. dr. sc. VATROSLAV ZOVKO

Zagreb, 19. ožujka 2020. s početkom u 10:30 sati, hotel Antunović, Zagrebačka av. 100

Otkazano savjetovanje: ZDRAVSTVENA, ORGANIZACIJSKA I PRAVNA PITANJA FUNKCIONIRANJA POSLODAVACA U SLUČAJU EPIDEMIJE

Otkazano!

Video izlaganje: MOGUĆNOSTI POSLODAVCA U SLUČAJU EPIDEMIJE

U nastavku donosimo poveznice na video izlaganja na temu postupanja poslodavca u slučaju epidemije:

Krešimir Rožman, mag. iur. -  https://youtu.be/DN78uEhNsEM

Mr. sig. Bruno Štajner, dipl. ing. -  https://youtu.be/RALPaw6VZ60

Zagreb, 5. srpnja 2018. s početkom u 10:00 sati, hotel Antunović

Cjelodnevna radionica: Praktična primjena Opće uredbe (GDPR) i Zakona o provedbi Opće uredbe

PREDAVAČI:

Prof. dr. sc. SAŠA NIKŠIĆ, Pravni fakultet Zagreb

ROSANA LEMUT STRLE, odvjetnica iz Ljubljane

BORIS GULJAŠ, odvjetnik iz Zagreba

Izašao je novi broj časopisa Radno PRAVO

Tema broja: Primjena dopunskog rada u praksi

Broj: 6/2018

Darko Milković, dipl. iur.

Autor u članku piše o dopunskom radu i to sa svim aspektima tog instituta kao i mogućnosti njegove primjene u praksi.  Budući da institut dopunskog rada Zakonom o radu („Narodne novine“, br. 93/14 i 127/17) nije uređen ni u minimalnim uvjetima to za posljedicu ima poteškoće s primjenom u praksi. Pojavljuje se stoga veliki broj pitanja u vezi s dopunskim radom kod kojih je, upravo zbog te neuređenosti, ponekad teško naći adekvatan odgovor. 

 

Zagreb, 12. lipnja 2018. u 10:30 sati, Hotel Antunović, Zagrebačka av. 100

Primjena Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i GDPR u praksi

PREDAVAČI:

  • Prof. dr. sc. VATROSLAV ZOVKO, dipl. oec.
  • JOZO IVANOVIĆ, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva
  • KREŠIMIR ROŽMAN, urednik časopisa „Radno pravo“
  • JOSIP BRITVIĆ, Top Consult Grupa d.o.o.
  • ROSANA LEMUT STRLE, Odvetniška družba Pirc Musar d.o.o. 

Izašao je novi broj časopisa Radno PRAVO

Tema broja: Troškovi prijevoza prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama

Broj: 05/2018

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

U članku se razmatraju troškovi prijevoza prema novom Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, s osvrtom na tumačenja Povjerenstva za tumačenje TKU-a dana u tom kontekstu.

Zagreb, 29. svibnja 2018. u 10:30, Florijana Andrašeca 18a

Seminar-radionica: ZAPOŠLJAVANJE I PREDNOSTI PRI ZAPOŠLJAVANJU

PREDAVAČI:

  • GORDANA GRIZELJ PORTNER, načelnica u Inspektoratu rada;

  • Predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja

  • MIROSLAV LONČAR, načelnik u Sektoru za pravne i upravne poslove u Ministarstvu branitelja;

  • KREŠIMIR ROŽMAN, urednik „Radnog prava“ 

Tri knjige za samo 390 kuna!

VELIKA PROLJETNA AKCIJA KNJIGA!

AKCIJSKA CIJENA: 390 kn (ukupna redovna cijena za sve knjige: 1250 kn)

Akcija traje do 21. svibnja 2018. ili do prodaje zaliha!

1. RADNO VRIJEME (autor: Krešimir Rožman)

2. DETALJNI KOMENTAR ZAKONA O RADU (autori: Frntić, Gović Penić, Hanzalek, Milković, Novaković, Rožman)

3. KAZNENOPRAVNA ZAŠTITA RADNIČKIH PRAVA (autor: Bruno Moslavac)

 

 

Izašao je novi broj časopisa Radno PRAVO

Primjena kriterija za izbor radnika kojem će poslodavac dati poslovno uvjetovani otkaz

Broj 04/2018

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

Pri poslovno uvjetovanom otkazu poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Ova obveza obvezuje poslodavca koji zapošljava 20 ili više radnika. Otkazuje li poslodavac poslovno uvjetovanim otkazom, a zapošljava 19 ili manje radnika, tada ovu obvezu nema. Takav poslodavac mora imati opravdan razlog za otkaz, ali ne mora voditi računa o zakonom propisanim kriterijima.

Zagreb, 12. travnja 2018. u 10:30 sati, Hotel Sheraton, Ul. Kneza Borne 2

Seminar: ZAŠTITA OSOBNIH I NEOSOBNIH PODATAKA; ZAŠTITA PRIVATNOSTI RADNIKA

1. ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA
2. PREDSTOJEĆA PRAVNA REGULATIVA KIBERNETIČKE SIGURNOSTI NEOSOBNIH I OSOBNIH PODATAKA RADNIKA
3. ZAŠTITA PRIVATNOSTI RADNIKA

 

PREDAVAČI: Branka Bet-Radelić, Bruno Moslavac, Iris Gović Penić

Izašao je novi broj časopisa Radno PRAVO

Prenošenje ugovora o radu na novog poslodavca

Broj 3/2018

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

Do prijenosa ugovora o radu na novog poslodavca dolazi na temelju zakona kada se ispune zakonom propisane pretpostavke. Zbog toga je dovoljno radnika obavijestiti o tom prijenosu, nije potrebno donositi posebnu odluku, niti se za to posebno traži suglasnost radnika. 
U situacijama kada radnikov izvorni poslodavac nastavlja sa postojanjem, iako to nije izričito propisano Zakonom o radu, radniku treba priznati pravo da se protivi prijenosu njegova ugovora o radu.

Dostava e-mail adrese

OBAVIJEST ZA PRETPLATNIKE

Od 1. siječnja 2018. svi pretplatnici, osim što će „Radno pravo“ kao i do sada dobivati poštom u tiskanom obliku, moći će ga čitati i putem interneta, na web adresi: www.radno-pravo.hr

Svi pretplatnici dobit će svoju šifru s kojom će imati pristup cijelom sadržaju časopisa. 

Šifra će svakom pretplatniku biti poslana na e-mail adresu koja nam je dostavljena. Bez e-mail adrese neće se moći koristiti časopis u elektroničkom obliku.

Iz navedenog razloga molimo sve pretplatnike koji nam nisu dostavili svoju e-mail adresu ili je e-mail adresa izmijenjena da nam dostave svoju važeću e-mail adresu, kako bismo im mogli omogućiti čitanje časopisa u elektroničkom obliku. 

Svoju e-mail adresu molimo dostavite na: radno-pravo@radno-pravo.hr

Izašao je novi broj časopisa Radno PRAVO

NOVI TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA

 

7. studenoga 2017. godine Vlada Republike Hrvatske i 11 sindikata javnih službi potpisali su novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (u daljnjem tekstu: Temeljni kolektivni ugovor). Novi Temeljni kolektivni ugovor zaključen je na vrijeme od 4 godine, a primjenjuje se od 1. prosinca 2017.

 

Izašao je novi broj časopisa Radno PRAVO

OBAVEZNO UMIROVLJENJE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Br. 11/2017

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Zabranom (novog) zapošljavanja državnih službenika stvoren je odgovarajući kontraefekt po pitanju trenutka njihovog obaveznog umirovljenja, uz zabacivanje načela jednakog postupanja i dostupnosti javne službe domicilnim državljanima.

Željko Petrišić, Sabina Dugonjić

Radionica: POSTUPAK POSLODAVCA KOD POVREDA UGOVORNIH OBVEZA RADNIKA

 

- Praktični stručni savjeti iskusnog odvjetnika koji se već preko 20 godina bavi radnim sporovima

- Pregled sudske prakse u vezi otkaza zbog povreda ugovornih obveza od strane sutkinje koja je bila ovlaštena za praćenje i proučavanje sudske prakse iz radnih sporova

 

Izašao je novi broj časopisa Radno Pravo

ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA U RADNIM ODNOSIMA

Broj: 09/17

Branka Bet-Radelić, dipl. iur.

U radu se iznosi osvrt na osnovne informacije kojima dolaze do primjene odredbe koje se odnose na Zaštitu osobnih podataka, s posebnim osvrtom na osobne podatke radnika te novostima koje će nam stupanjem na snagu donijeti Opća Uredba o zaštiti osobnih podataka.

Radionica

PROMJENE U POSTUPCIMA OVRHE - NOVE OBVEZE POSLODAVACA

Zagreb, 11. listopada 2017. s početkom u 10 i 30, Florijana Andrašeca 18a

- Detaljne praktične upute za poslodavce

- Prava i mogućnosti radnika

- Odgovori na sva pitanja

Predavači:

Mr.sc. IRIS GOVIĆ PENIĆ, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu

VINKA ILAK, savjetnica Uprave Financijske agencije (FINA)

 

I. OVRHE KOJE PROVODI POSLODAVAC

a) Najnovija Odluka Ustavnog suda RH U-II-240/2014 od 11. srpnja 2017. s primjenom od 13. rujna 2017. (ukidanje čl. 26 st. 3. Pravilnika o postupku i načinu provedbe ovrhe na novčanim sredstvima). Kod ovrhe na plaći kod poslodavca - što moraju učiniti poslodavci – najnoviji problemi za poslodavce i radnike

 

b) Primjena izmijenjenih i dopunjenih odredbi Ovršnog zakona u praksi – praktične i konkretne upute

 

II. PROVEDBA OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA - IZMJENE OD 2017.

 

 

KOTIZACIJA:

790 kuna + PDV (za nepretplatnike 890 kuna + PDV), druga osoba 50%, treća osoba besplatno.

U kotizaciju je uračunato: materijali u pisanom obliku i CD-u, te domjenak.

Izašao je novi broj časopisa!

Tema broja: Sudjelovanje predstavnika radnika u donošenju odluka poslodavca

Da bi se ispunila svrha i omogućilo radnicima da aktivno sudjeluju u postupcima donošenja odluka poslodavca važnim za položaj radnika, njihovim predstavnicima mora se omogućiti  dostupnost bitnih informacija, na temelju kojih bi predstavnici radnika mogli donositi sudove i svoje odluke, kojima će moći utjecati na donošenje odluka poslodavca.

Broj 02/2020

Nova knjiga:

PRAVILNICI POSLODAVCA

Autori: Krešimir ROŽMAN, Hrvoje OREŠIĆ

 

325 stranica, izdanje studeni 2019.

Cijena: 340 kuna

Pretplatnici „Radnog prava“ mogu koristiti bon od 200 kuna, pa je za njih cijena 140 kuna (ako bon već nije iskorišten)