1. DIREKTIVA (EU) 2023/970 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 10. svibnja 2023. o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja
2. ŠTO ČEKA POSLODAVCE U PRIMJENI DIREKTIVE I U KOJEM PRAVCU SE OČEKUJU PROMJENE ZAKONA O RADU
3. ZAKON O PLAĆAMA i državnoj službi i javnim službama i UREDBA o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama – MOŽE LI U PRIMJENI U POJEDINIM SLUČAJEVIMA DOVESTI DO NEJADNAKOSTI PLAĆA MUŠKARACA I ŽENA
4. KAKO SE VEĆ SADA PRIPREMITI ZA PRIMJENU DIREKTIVE
5. PODSJETNIK NA SADAŠNJI ZAKONSKI OKVIR O PLAĆAMA
6. PLAĆA I RADNO VRIJEME
7. ŠTO NAS JOŠ VJEROJATNO OČEKUJE U PROMJENI ZAKONA O RADU
8. OSTALE AKTUALNOSTI
Detaljnije:
1. DIREKTIVA (EU) 2023/970 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 10. svibnja 2023. o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja
- Unapređenje u osiguranju jednakosti plaća muškaraca i žena
- Odnosi li se obveza jednake plaće za jednaki rad samo za razliku plaća muškaraca i žena ili za sve plaće međusobno
- Novi sustav transparentnosti plaća
- Zašto je potrebno zakonsko uređenje radi provođenja Direktive i što će se morati urediti zakonom
- Što je to „rodna“ nejednakost plaća
2. ŠTO ČEKA POSLODAVCE U PRIMJENI DIREKTIVE I U KOJEM PRAVCU SE OČEKUJU PROMJENE ZAKONA O RADU
- O čemu neće smjeti pitati kandidate za posao
- O čemu će poslodavci morati obaviještavati kandidate za posao
- Koje će sve informacije radnici imati pravo u vezi plaća tražiti od poslodavca
- Kakvo će pravo na naknadu i povrat razlike imati radnici ako se ustanovi da imaju manju plaću koja je rezultat rodne nejednakosti
- Na kome će biti teret dokazivanja
- Kakve su sankcije za poslodavce
- Hoće li plaća moći biti poslovna tajna i do koje razine i detalja će plaće biti javne odnosno opće poznate
- Veza transparentnosti plaća i zaštite osobnih podataka
- Kakve će izvještaje i u kojim rokovima u vezi plaća muškaraca i žena morati davati poslodavci i posljedice tih izvještaja
- Što ako se ukaže razlika u plaći veću od 5 % koja se ne može opravdati objektivnim, rodno neutralnim kriterijima
- Na što se odnosi tih 5%, na pojedine plaće međusobno, ili na ukupni fond plaća
- Može li Zakon o plaćama I državnoj službi I javnimm službama i Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama uk primjeni u pojedinim slučajevima dovesti do nejadnakosti plaća muškaraca i žena
3. KAKO SE VEĆ SADA PRIPREMITI ZA PRIMJENU DIREKTIVE
- Kako prilogoditi pravilnike o radu i ugovore o radu
- Kako isplaćivati primitke iz rada ako nisu obavezni (božićnica, regres, godišnja nagrada i dr.) – mogu li biti različiti za radnike
- Kako regulirati stimulacije i nagrade
- Kako rješavati poslovnu tajnu i zaštitu osobnih podataka kod plaća
4. PODSJETNIK NA SADAŠNJI ZAKONSKI OKVIR O PLAĆAMA
- Problem što je plaća, a što nije
- Što su primitci iz radnog odnosa
- Postoji li sada mogućnost ugovaranja da je plaća poslovna tajna
- Problem iz Zakona o minimalnoj plaći – prekršaji za neprimjenu proširenih kolektivnih ugovora – na koga se odnose
- Problem iz Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada – neisplata povećane plaće kao neprijavljeni rad
5. PLAĆA I RADNO VRIJEME
- Plaća i fond sati
- Kakav fond sati poznaje Zakon o radu - postoji li zakonom određen mjesečni i godišnj fond sati
- Plaćanje i radno vrijeme na službenom putu – problem nesklada hrvatske prakse i presuda Suda Eu
6. ŠTO NAS JOŠ VJEROJATNO OČEKUJE U PROMJENI ZAKONA O RADU
7. OSTALE AKTUALNOSTI
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
- Kakve su dvojbe za poslodavce preostale i nakon promjene Zakona
KOTIZACIJA:
110 eura + PDV za pretplatnike časopisa "Radno pravo"; 130 eura + PDV ostali. Druga i svaka daljnja osoba 30 eura manje
Prof.dr.sc. IVANA GRGUREV, Katedra za radno i socijalno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagreu
NATAŠA NOVAKOVIĆ, Hrvatska udruga poslodavaca
KREŠIMIR ROŽMAN, „Radno pravo“