Novi Zakon o mirovinskom osiguranju - kratak pregled, mogućnost rada umirovljenika i neke kritičke opaske

Jelena Šeler, dipl. iur.

Novine uvedene Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

U ovom članku prikazane su ključne novine koje su uvedene Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2025. godine, s naglaskom na proširenje obveze osobnog pristupa Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, povećanje iznosa naknade plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad te izmjene u načinu ostvarivanja prava na naknadu troškova prijevoza.

Sažetak:
Najnovijim Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2025. godine, povećava se maksimalni iznos naknade plaće tijekom privremene nesposobnosti ili spriječenosti za rad kada ona tereti sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja ili državnog proračuna. Također, obvezom osobnog pristupa obuhvaćena je još jedna kategorija osiguranika, a ujedno su uvedene i iznimke od obveze osobnog pristupa Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) radi provjere okolnosti na temelju kojih je određenoj osobi utvrđen status u obveznom zdravstvenom osiguranju u konkretno propisanim slučajevima. Nadalje, detaljno je izmijenjen i način izračuna naknade za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. 

Summary:
The latest Act on Amendments to the Mandatory Health Insurance Act, which entered into force on 1 August 2025, increases the maximum amount of salary compensation during temporary incapacity or work disability when it charges the funds of the mandatory health insurance or the state budget. Also, the obligation of personal access covers another category of insured persons, and exceptions to the obligation of personal access to the Croatian Institute for Health Insurance have been introduced to verify the circumstances on the basis of which a certain person was determined to have a status in mandatory health insurance in specifically prescribed cases. Furthermore, the method of calculating compensation for transportation costs in connection with the use of health care from mandatory health insurance has been changed.

Ključne riječi: obvezno zdravstveno osiguranje, obveza osobnog pristupa, naknada plaće

Jelena Šeler, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 7-8/2025

UDK: 341.13

dr. Vedran Mesarić, dipl. iur.

Radni sporovi o statusu i pravima ravnatelja javnih ustanova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u praksi – analiza karakteristika učinka

Članak analizira kako se koncept "spoils“ sistema, nastalog u američkoj političkoj praksi, ukorijenio i razvio u kontekstu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj. Poseban naglasak stavljen je na položaj ravnatelja javnih ustanova, koji su postali čest objekt razrješenja, što se razmatra kroz pravni okvir, sudsku praksu i studiju slučaja. U sljedećem broju časopisa donosimo drugi dio ovog članka.

Sažetak:
Pravo plijena – „spoils system”, nastao u prvim godinama američke demokracije, uspješno se transplantirao i u Republiku Hrvatsku, napose u jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pri čemu su vrlo plodan medij za njegovu implementaciju postale javne ustanove osnovane od strane predmetnih jedinica. Objekt „spoils” sistema pritom su ravnatelji takvih javnih ustanova, gdje – uslijed velikog broja razrješenja ravnatelja – postoji opsežna sudska praksa koju je potrebno sistematizirati, napose u svjetlu činjenice da takvi ravnatelji vrlo često s ustanovom kao poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu ili menadžerski ugovor. Članak počinje sa pregledom geneze, prirode i učinka "spoils" sistema, nakon čega se predstavlja ustavnopravni okvir i javnopravno uređenje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj te se objašnjava kako su normativne promjene tokom godina zakonomjerno dovele do pojave „lokalnih šerifa” u njima. Pregled medija kroz koji se „spoils” sistem ispoljava u hrvatskom kontekstu pritom se sužava od javnih ustanova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave općenito do muzeja kao javne ustanove konkretno. Polazeći od opsežne analize sudske prakse, zatim su prezentirane mogućnosti za uređenje radnopravnog statusa ravnatelja javnih ustanova u okviru hrvatskog zakonodavstva. Na primjeru iz studije slučaja potom se pokazuje kakve učinke „spoils” sistem ima u praksi radnih sporova, da bi se zaključno na temelju takve analize ponudile normativne propozicije za ravnatelje javnih ustanova. 

Summary:

The spoils system, which originated in the early years of American democracy, has been successfully transplanted to the Republic of Croatia, especially to local and regional self-government units, with public institutions established by the units in question becoming a very fruitful medium for its implementation. The object of the spoils system is the directors of such public institutions, where – due to the large number of dismissals of directors – there is extensive case law that needs to be systematized, especially in light of the fact that such directors very often have an employment contract or management contract with the institution as an employer. The article begins with an overview of the genesis, nature and effect of the spoils system, after which the constitutional and legal framework and public law regulation of local and regional self-government units in the Republic of Croatia are presented, and it is explained how normative changes over the years have legally led to the emergence of “local sheriffs” in them. The overview of the media through which the "spoils" system is manifested in the Croatian context is narrowed down from public institutions of local and regional self-government units in general to museums as public institutions in particular. Starting from an extensive analysis of case law, the possibilities for regulating the employment status of directors of public institutions within the framework of Croatian legislation are presented. The example from the case study then shows what effects the "spoils" system has in the practice of labour disputes, and finally, based on such an analysis, normative propositions for directors of public institutions are offered.

Ključne riječi: radni sporovi, lokalna i područna (regionalna) samouprava, javne ustanove, ugovor o radu ravnatelja javnih ustanova, menadžerski ugovor

dr. Vedran Mesarić, dipl. iur.
odvjetnik

RADNO PRAVO 7-8/2025

UDK: 349.2: 061.1

mr. sig. Vitomir Begović

Radna nesposobnost i rad

Autor u članku analizira sveobuhvatno, sadržajno, analitički, problemski i s usmjeravajućim prijedlozima, odredbe novog Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 96/25), kojom je korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad prema ranije važećim propisima te korisnicima invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, omogućen rad manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine, ukazuje na prijepore i rizike, kao i otvorena pitanja iz područja rada, zaštite na radu, zdravstvene zaštite, prevencije, zaštite zdravlja na radu i nadzora u području zaštite na radu.

Sažetak:
Pored drugih  uvedenih novela novim Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 96/25) korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad prema ranije važećim propisima te korisnicima invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, omogućen je rad manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine, a isključeno je i obvezno podlijeganje kontrolnom pregledu svake tri godine. Međutim, prema drugim propisima potpuni gubitak radne sposobnosti je definiran kao trajni gubitak sposobnosti za svaki rad, i kod kojega nema preostale radne sposobnosti.
Slijedom toga, postoji niz nesukladnosti i dvojbi koje proizlaze iz navedne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, te zakona i  propisa  kojima su regulirana pitanja, rada i zaštite na radu, profesionalne rahabilitacije, prava temeljem nezaposlenosti na tržištu rada, zdravstvene zaštite, prevencije, te otvorenih pitanja u području zaštite zdravlja na radu i nadzora u području zaštite na radu. Navedeno upućuje na krajnji oprez, a ukupno stanje u području sigurnosti i zdravlja na radu zahtjeva učinkovite mjere prevencije.

Summary:
In addition to other amendments introduced by the new Pension Insurance Act (OG 96/25), beneficiaries of disability pensions due to complete loss of working capacity, i.e. general incapacity for work under previously valid regulations, and beneficiaries of disability pensions converted into old-age pensions, are allowed to work less than 3.5 hours a day with simultaneous payment of the pension, and mandatory subjection to a control examination every three years is excluded. However, according to other regulations, complete loss of working capacity is defined as a permanent loss of capacity for any work, and for which there is no remaining working capacity. Consequently, there are a number of inconsistencies and doubts arising from the aforementioned provision of the Pension Insurance Act, and laws and regulations regulating issues of work and safety at work, professional rehabilitation, rights based on unemployment in the labour market, health care, prevention, and open issues in the field of occupational health protection and supervision in the field of occupational health. The above points to extreme caution, and the overall situation in the field of occupational health and safety requires effective preventive measures.

Ključne riječi: potpuni gubitak radne sposobnosti, mirovinski zakon, zapošljavanje, prevencija, propisi iz područja rada, zaštite na radu, profesionalne rehabilitacije, zdravstveni i inspekcijski nadzor

mr. sig. Vitomir Begović
konzultant

RADNO PRAVO 7-8/2025

UDK: 331.47

Matej Brkić, mag. iur.

Prijelaz na nultu neto emisiju stakleničkih plinova i tržište rada - izvješće OECD-a o zapošljavanju

U članku donosimo pregled dijela izvješća objavljenog od strane Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pod nazivom „Izvješće o zapošljavanju 2024. - prijelaz na nultu neto emisiju i tržište rada“ . Ističe se otpornost tržišta rada država članica OECD-a na nedavne gospodarske i geopolitičke šokove te promjene u zaposlenosti, pri čemu je zabilježen napredak u smanjenju razlika temeljem spola. Također, naglašavaju se izazovi i prilike koje zelena tranzicija donosi tržištu rada, uključujući potrebu za prekvalifikacijom radne snage i promjenama u strukturi zanimanja.

Sažetak:
„Izvješće o zapošljavanju 2024.“ objavljeno od strane OECD-a analizira otpornost tržišta rada država članica na posljedice pandemije, inflacije i geopolitičkih kriza. Dok se kvaliteta poslova u pogledu prihoda i sigurnosti tržišta rada poboljšala, izazovi u vezi s radnim uvjetima i dalje su prisutni. U kontekstu tranzicije prema nultoj neto emisiji stakleničkih plinova, očekuju se velike promjene na tržištu rada. Zelena zanimanja pokazuju tendenciju viših plaća uz bolje radne uvjete, osobito kod visokokvalificiranih radnika, dok nižekvalificirani radnici u tim poslovima često ostvaruju niže plaće uz veću nesigurnost radnih mjesta.

Summary:
The OECD Employment Outlook 2024. analyzes the resilience of member states' labour markets to the consequences of the pandemic, inflation and geopolitical crises. While job quality in terms of income and labour market security has improved, challenges related to working conditions still remain. In the context of the transition towards zero net greenhouse gas emissions, major changes are expected in the labour market. Green occupations tend to have higher wages with better working conditions, especially for highly skilled workers, while low-skilled workers in these jobs often earn lower wages with greater job insecurity.

Ključne riječi: tržište rada, zelena tranzicija, OECD, zapošljavanje, plaće, kvaliteta poslova

Matej Brkić, mag. iur.

RADNO PRAVO 7-8/2025

UDK: 331.5: 504

Alan Vajda, mag. iur.

Novosti koje donosi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja

Ovim člankom prikazuju se promjene koje donosi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja.

Sažetak:
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske kao državne uprave koje je između ostalog nadležno za područje azila, državljanstva i rada stranaca u vremenskom razdoblju od 6. svibnja do zaključno 5. lipnja 2025. godine provodi javno savjetovanje putem servisa Vlade Republike Hrvatske pod nazivom e-savjetovanja radi donošenja Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja.

Summary:

The Ministry of Internal Affairs of the Republic of Croatia, as a state administration which is responsible, among other things, for the area of asylum, citizenship and work of foreigners, in the period from May 6 to June 5, 2025, conducts a public consultation through the service of the Government of the Republic of Croatia called e-consultation in order to adopt the Ordinance on Amendments to the Ordinance on Treatment of Third-Country Citizens.

Ključne riječi: stranci, zakonitost boravka, obveze prijevoznika

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 7-8/2025

UDK: 331.5: 504