Razlozi za otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika iz perspektive sudske prakse

Krešimir Rožman, mag. iur.

Neka pitanja u vezi ugovora o radu na određeno vrijeme temeljem Zakona o radu i posebnih zakona

Autor obrađuje izuzetke kod ukupnog trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme, te mogućnost rada na određeno vrijeme prema nekim posebnim zakonima. Analizira moguće posljedice ako ugovor o radu na određeno vrijeme nije sklopljen sukladno Zakonu o radu, ali i pitanje postoje li identične posljedice ako se krši Zakon o radu u pogledu ograničenja kod ugovora o radu na određeno vrijeme ako se radi o ugovorima o radu na određeno vrijeme sklopljenim temeljem posebnih propisa.  

Sažetak: 
Kod reguliranja ugovora o radu na određeno vrijeme Zakon o radu je prihvatio sva ograničenja iz odgovarajuće Direktive - opravdan razlog za sklapanje takvog ugovora o radu, najviše tri ugovora o radu na određeno vrijeme i najdulje trajanje tih ugovora o radu od tri godine. 
Izuzetci od ukupnog trajanja ugovora o radu predviđeni su kod ugovora o radu na određeno vrijeme zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, rada na EU projektu ili ako je to tako riješeno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom. 
Nekim posebnim zakonima propisana je mogućnost sklapanja ugovor o radu na određeno vrijeme (razlozi, trajanje), pa se postavlja pitanja ako poslodavac sklopi npr. više od tri takva ugovora o radu na određeno vrijeme koji traju kraće od tri godine, kakve su posljedice. Prema Zakonu o radu riječ o prekršaju samo ako su sklopljeni ugovori koji traju dulje od tri godine, a ne i ako je sklopljeno više od tri ugovora o radu u kojem slučaju nema prekršajne odgovornosti. Također, ne može se smatrati da je takav ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme jer nisu ispunjeni drugi uvjeti iz posebnih zakona (javni natječaj i dr.), što potvrđuje i sudska praksa. 

Summary:
When regulating fixed-term employment contracts, the Labour Act has accepted all the restrictions from the relevant Directive - a justified reason for concluding such an employment contract, a maximum of three fixed-term employment contracts and a maximum duration of these employment contracts for three years.
Exceptions to the total duration of an employment contract are provided for in the case of fixed-term employment contracts for the purpose of replacing a temporarily absent employee, working on an EU project or if this is so resolved by a special law or collective agreement.

Ključne riječi: ugovor o radu na određeno vrijeme, broj ugovora o radu, ograničenje trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme, izuzetci od ograničenja, ugovori o radu na određeno vrijeme temeljem posebnih propisa

Krešimir Rožman, mag. iur.
„Radno pravo“

RADNO PRAVO 3/2025.

UDK: 323.12

Hrvoje Orešić, mag. iur.

Evidencija radnog vremena - slučajevi nenazočnosti na radu koji nisu obuhvaćeni Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca

U članku autor analizira evidenciju radnog vremena, s posebnim naglaskom na slučajeve nenazočnosti radnika na radu koji nisu obuhvaćeni Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca.

Sažetak:

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca u čl. 13. navodi podatke koje sadrži evidencija o radnom vremenu radnika. Međutim, to nipošto nisu svi konačno propisani slučajevi koji su mogući u praksi. Naime, postoji još niz dodatnih slučajeva iz Zakona o radu koje se propustilo uvrstiti u predmetni članak Pravilnika u okviru vremena nenazočnosti na radu, koji se detaljnije analiziraju u ovom članku.

Summary:
Ordinance on the Content and Method of Keeping Records of Employees Employed by the Employer in article 13 specifies the data included in the records of employees' working hours. However, these are by no means all the cases that are possible in practice. Namely, there are several additional cases provided by the Labour Act that were omitted from the relevant article of the Ordinance in the context of absence from work, which are analyzed in more detail in this article.

Ključne riječi: evidencija radnog vremena, vrijeme nenazočnosti na radu

Hrvoje Orešić, mag. iur.
„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 3/2025.

UDK: 331.311

nasl. izv. prof. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.

Pravni položaj vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na radnopravni status vjeroučitelja (II. dio)

U ovom članku nastavljamo s prikazom pravnog položaja vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na radnopravni status vjeroučitelja katoličkog vjeronauka u osnovnim i srednjim školama.

Sažetak:
Načelno, radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja koji se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova, a rok za primanje prijava kandidata ne  može biti kraći od osam dana. Iznimno od toga, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja i s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja. Dakle, kada škola u suglasnosti s nadležnim biskupskim katehetskim uredom utvrdi potrebu za zapošljavanjem vjeroučitelja dužna je postupiti poštujući zakonsku proceduru i pretpostavke. Ako je riječ o novom radnom mjestu vjeroučitelja potrebno je prethodno ishoditi suglasnost nadležnog ministarstva u skladu s propisima o prijamu službenika i namještenika i tijela državne uprave i javne službe koje se financiraju iz državnog proračuna.

Summary:
In principle, employment in a school institution is based on an employment contract based on a public tender published on the website and bulletin boards of the Croatian Employment Service and on the websites and bulletin boards of school institutions, and the deadline for receiving applications from candidates cannot be shorter than eight days. Exceptionally, an employment contract can be established without a public tender announcement and with a person who is employed in the position of a catechist. Therefore, when a school, in agreement with the competent diocesan catechism office, determines the need to employ a catechist, it is obliged to act in accordance with the legal procedure. If it is a new position of catechist, it is necessary to first obtain the consent of the competent ministry in accordance with the regulations on the employment of civil servants and employees and state administration bodies and public services financed from the state budget.

Ključne riječi: vjerske zajednice, radnopravni status vjeroučitelja

nasl. izv. prof. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.
Veleučilište u Šibeniku

RADNO PRAVO 3/2025.

UDK: 262: 34

mr. sig. Bruno Štajner

Pravni okvir i obveze poslodavaca u provedbi zaštite na radu za strane radnike

U članku se iznosi pregled pravnih odgovornosti poslodavaca u pogledu osiguranja sigurnosti na radu stranih radnika, predlažu se praktične smjernice te istražuju mogućnosti za unapređenje sustava zaštite na radu u kontekstu zapošljavanja stranih radnika.

Sažetak:
U članku se analizira pravni okvir i obveze koje poslodavci moraju ispuniti kako bi osigurali sigurnost na radu stranih radnika. Poseban naglasak stavljen je na strože zakonske uvjete uvedene izmjenama Zakona o strancima, uključujući predviđene sankcije za poslodavce koji ne poštuju propise o zaštiti na radu. Kroz pregled odgovornosti poslodavaca i pružanje praktičnih smjernica, članak obuhvaća domaće i prekogranične radne odnose, omogućujući poslodavcima bolje usklađivanje s nacionalnim i europskim standardima. Uočeni propusti, koji su temelj za iznesene preporuke, rezultat su radnog iskustava autora te omogućuju bolje razumijevanje propusta i prilika za unapređenje sustava zaštite na radu, posebno u kontekstu zapošljavanja stranih radnika.

Summary: 
The article analyses the legal framework and obligations that employers must meet to ensure the safety of foreign workers at work. Particular emphasis is placed on the stricter legal requirements introduced by the amendments to the Aliens Act, including the sanctions envisaged for employers who do not comply with occupational safety regulations. By reviewing employers’ responsibilities and providing practical guidance, the article covers domestic and cross-border employment relations, enabling employers to better align with national and European standards. The identified shortcomings, which form the basis for the recommendations presented, are the result of the authors’ work experiences and provide a better understanding of the shortcomings and opportunities for improving the occupational safety system, especially in the context of employing foreign workers.

Ključne riječi: zaštita na radu, strani radnici, obveze poslodavaca

mr. sig. Bruno Štajner
savjetnik za zaštitu na radu u ZITEL EURO CONTROL d.o.o.

RADNO PRAVO 3/2025.

UDK: 331.45

Željko Verunica, dipl. iur.

Između napretka i nesigurnosti: umjetna inteligencija i transformacija tržišta rada

Autor analizira utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada, s naglaskom na automatizaciju poslova, transformaciju radne snage i potrebu za prilagodbom vještina. Poseban naglasak stavlja se na izazove i mogućnosti koje ove promjene donose radnicima i poslodavcima u kontekstu tehnološkog napretka i društvene odgovornosti.

Sažetak:

Automatizacija potaknuta umjetnom inteligencijom mijenja dinamiku tržišta rada, smanjujući potrebu za određenim zanimanjima. Istovremeno, nastaju nove prilike za zapošljavanje u područjima koja zahtijevaju nadzor, kreativnost i tehnološku prilagodljivost. Ključni izazov ostaje balans između tehnološkog napretka i društvene odgovornosti, uz nužnost prilagodbe obrazovnih sustava i regulative. Radnici se suočavaju s izazovom prilagodbe kroz stjecanje novih vještina, dok regulatori nastoje postaviti okvire za etičnu i održivu primjenu tehnologije.

Summary:
Automation driven by artificial intelligence is changing the dynamics of the labour market, reducing the need for certain occupations. At the same time, new employment opportunities are emerging in areas that require supervision, creativity, and technological adaptability. The key challenge remains the balance between technological progress and social responsibility, with the need to adapt education systems and regulations. Workers face the challenge of adapting through the acquisition of new skills, while regulators seek to set the framework for the ethical and sustainable use of technology.

Ključne riječi: umjetna inteligencija, tržište rada, automatizacija

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 3/2025.

UDK: 331.52: 004