Razlozi i kriteriji za poslovno uvjetovani otkaz s aspekta sudske prakse

izv. prof. dr. sc. Slađana Aras Kramar, dipl. iur.

Poslodavac i ovrha na plaći: odabrana pitanja

U radu se analiziraju primanja radnika koja su izuzeta od ovrhe te na kojima je ovrha ograničena. Raspravlja se o određenim pitanjima provedbe ovrhe na plaći u kojoj sudjeluju poslodavci, uključujući i pitanja uz zapljenu po pristanku dužnika, instrumentu kojim se često osiguravaju određene tražbine. Predmet posebne dionice rada je i prednosni red u ovrsi na plaći.

Sažetak:
Prema Ovršnom zakonu plaća odnosno drugo stalno novčano primanje ovršenika predmet je ovrhe u ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima u kojoj kao provedbeno tijelo sudjeluje poslodavac. To će svakako vrijediti kod prisilnog namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja. Inače, kad nije riječ o navedenim tzv. privilegiranim tražbinama, plaća koju radnik prima na račun kod banke - a što bi trebalo biti slučaj, posredno se može zahvatiti u ovrsi, i to u sklopu odredaba Ovršnog zakona o ovrsi na novčanoj tražbini po računu u kojoj kao provedbeno tijelo sudjeluje Financijska agencija.

Summary:
According to the Enforcement Act, the salary or other permanent income of the debtor is subject to enforcement in the enforcement of salary and other permanent income in which the employer participates as the enforcement body. This will certainly apply to the enforcement of claims based on statutory maintenance, compensation for damage incurred due to impaired health or reduced or lost working capacity, and compensation for damage based on lost maintenance due to the death of the maintenance provider. Otherwise, when it is not a question of the mentioned so-called privileged claims, the salary that a worker receives in a bank account - which should be the case - is indirectly subject to enforcement, as part of the provisions of the Enforcement Act on enforcement of monetary claims on accounts in which the Financial Agency participates as the enforcement body.
The paper analyses employee income that is exempt from enforcement and on which enforcement is limited. Certain issues of enforcement of salary in which employers participate are discussed, including issues related to seizure with the debtor's consent, an instrument often used to secure certain claims. The subject of a special part of the paper is also the priority order in the enforcement of salary.

Ključne riječi: poslodavac, ovrha na plaći, zapljena po pristanku dužnika

izv. prof. dr. sc. Slađana Aras Kramar, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za građansko procesno pravo

RADNO PRAVO 1/2025

UDK: 347.95: 331.2

dr. Milorad Ćupurdija, prof. struč. stud.; Domagoj Rožac, univ. mag. iur., pred.

Pravni status radnika u javnim službama s posebnim osvrtom na nastavnike u visokom obrazovanju

Ovaj rad analizira pravni status radnika u javnim službama s posebnim naglaskom na nastavno osoblje u visokom obrazovanju, uključujući njihovu pravnu definiciju, normativno uređenje i praktičnu primjenu. Cilj rada je ispitati u kojoj mjeri postojeće zakonodavstvo odgovara potrebama visokog obrazovanja te predložiti unapređenja za učinkovitije korištenje ljudskih resursa. Autori kroz analizu nastoje ponuditi preporuke za poboljšanje pravnog okvira u visokom obrazovanju.

Sažetak:

Pravni status opisuje položaj subjekta u pravnom sustavu, određen objektivnim pravom, što utječe na njegovu sposobnost djelovanja i uživanja prava. Svaki pravni subjekt ima određena subjektivna prava i obveze koje proizlaze iz objektivnog prava, a kombinacija tih prava i obveza čini pravni status. U kontekstu visokog obrazovanja razlikuju se dvije glavne kategorije nastavnog osoblja: nastavnici u naslovnim zvanjima i nastavnici na radnim mjestima. Nastavnici u naslovnim zvanjima su izabrani u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje na visokoškolskoj ustanovi, ali nisu u radnom odnosu s tom ustanovom, već djeluju kao vanjski suradnici temeljem ugovora o djelu. Za izbor u naslovno zvanje potrebni su isti uvjeti kao i za nastavnike u radnom odnosu, no nastavnici u naslovnim zvanjima podliježu pravilima ugovornog prava. S druge strane, nastavnici u radnom odnosu zaključuju ugovor o radu i podliježu pravilima radnog prava. Rad također analizira zakonska rješenja koja reguliraju aktiviranje ljudskih resursa u visokom obrazovanju. Korištene metode uključuju normativnu metodu, usmjerenu na analizu pravnih normi, i komparativnu metodu za usporedbu pravnih sustava i praksi.

Summary:
This article analyses the legal status of employees in the public sector, with a particular focus on teaching staff in higher education, including its legal definition, normative regulation and practical application. Legal status describes the position of a subject within the legal order, which is defined by objective law and affects their ability to act and enjoy rights. Every legal subject has certain subjective rights and duties derived from objective law, and the combination of these rights and duties constitutes the legal status. In higher education, there are two main categories of teachers: titular teachers and salaried teachers. Titular teachers are appointed to academic or teaching titles at a higher education institution, but are not employed by that institution, but work as external staff under a contract of employment. The requirements for appointment as a titular professor are the same as for salaried teaching staff, but titular professors are subject to the rules of contract law. In contrast, salaried teaching staff conclude employment contracts and are subject to employment law. The paper also examines the legal solutions that regulate the activation of human resources in higher education. The methods used include the normative method, which focuses on the analysis of legal norms, and the comparative method for comparing legal systems and practices. The aim of the paper is to assess the extent to which existing legislation meets the needs of higher education and to suggest improvements for a more efficient use of human resources. Through the analysis, the authors aim to provide recommendations for improving the legal framework in higher education.

Ključne riječi: pravni status, visoko obrazovanje, nastavno osoblje, normativno uređenje, ljudski potencijali

dr. Milorad Ćupurdija, prof. struč. stud. 
Domagoj Rožac, univ. mag. iur., pred. 

RADNO PRAVO 1/2025

UDK: 349.2: 378

Matej Brkić, mag. iur.

Globalna nejednakost u plaćama - analiza trendova i perspektive

U ovom broju nastavljamo s pregledom prijevoda  odabranih dijelova Globalnog izvješća o plaćama 2024.-2025. , koje pruža mnoštvo korisnih informacija u vezi trendova koji se odnose na nejednakost plaća u svijetu. Izvješće je objavljeno od strane Međunarodne organizacije rada, te u sebi objedinjuje analizu rodnih i drugih razlika u okviru distribucije plaća, s naglaskom na usporedbu prihoda kod rada u radnom odnosu i u neslužbenom gospodarstvu, kao i utjecajem takvog rada na radne uvjete.

Sažetak:
Globalno izvješće o plaćama 2024.-2025. analizira trendove smanjenja nejednakosti plaća u većini država tijekom prve četvrtine 21. stoljeća. Izvješće detaljno razmatra globalnu distribuciju plaća, uključujući utjecaj kupovne moći i neslužbenog rada na nejednakost prihoda. Izvješće također prikazuje realni rast plaća, naglašava disproporcije u kupovnoj moći te ističe potrebu za dodatnim istraživanjima radi boljeg razumijevanja uzroka i posljedica globalne nejednakosti.

Summary:

The Global Wage Report 2024-25 analyses trends in the reduction of wage inequality in most countries during the first quarter of the 21st century. The report examines in detail the global wage distribution, including the impact of purchasing power and informal work on income inequality. The report also shows data on real wage growth, highlights disparities in purchasing power and the need for further research to better understand the causes and consequences of global inequality.

Ključne riječi: nejednakost plaća, distribucija plaća, Globalno izvješće o plaćama 2024.-2025.

Matej Brkić, mag. iur.

RADNO PRAVO 1/2025

UDK: 331.2 (100)

prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

Godišnje izvješće o oporezivanju 2024. - porezne politike u Europskoj uniji

Komisija Europske unije početkom srpnja objavila je redovito Godišnje izvješće o oporezivanju 2024. (Annual Report on Taxation 2024), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja obrađuju različitu poreznu problematiku. U nastavku slijedi prijevod o glavnim razvitcima i ključnim izazovima pred kojima se porezna politika nalazi, kao i kraći dio koji se bavi pitanjima PDV-a kao najizdašnijeg poreza kod nas.

Sažetak:

Godišnje izvješće o oporezivanju 2024. (Annual Report on Taxation 2024) analizira izvedbe i glavne promjene država članica EU na području oporezivanja. Namjera je kreatorima političkih odluka širom EU pružiti uvid pomoću kojeg mogu poboljšati funkcioniranje svojih poreznih sustava. Postojeće Izvješće sažeto prikazuje strukturu poreznih prihoda diljem EU, u skladu s njihovom ekonomskom funkcijom i vrstom poreza, s naglaskom na različitosti među državama.

Summary:
The Annual Report on Taxation 2024 analyzes the performance and main changes of EU member states in the field of taxation. The intention is to provide political decision-makers across the EU with insights that can improve the functioning of their tax systems. The current Report summarizes the structure of tax revenues across the EU, according to their economic function and type of tax, with an emphasis on differences between countries.

Ključne riječi: porezi, Europska unija, Godišnje izvješće o oporezivanju 2024.

Odabrao, sažeo i prijevodom prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 1/2025

UDK: 336.22 (497.5)

Alan Vajda, mag. iur.

Promjene koje donosi konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima - II. dio

Navedenim člankom nastavljamo s prikazom najznačajnijih promjena koje donosi konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (Narodne novine, broj 133/20., 114/22. i 151/22.) u odnosu na izmjenjene uvjete boravka i rada državljana trećih država u Republici Hrvatskoj.

Sažetak:

Zakonom o strancima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine propisani su uvjeti izdavanja dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, te je uveden fleksibilan model zapošljavanja stranaca u Republici Hrvatskoj koji može brzo i adekvatno odgovoriti na svakodnevne potrebe tržišta rada. Također je važećim Zakonom o strancima, između ostalih, prenesena i Direktiva Vijeća 2009/50/EZ od 25. svibnja 2009. o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih država u svrhu zapošljavanja visokokvalificirane radne snage (SL L 155, 18. 6. 2009.). Međutim, u međuvremenu je donesena i nova Direktiva kojom se uređuje reguliranje statusa visokokvalificiranih državljana trećih zemalja, slijedom čega su države članice do 18. studenog 2023. godine bile dužne preuzeti Direktivu (EU) 2021/1883 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2021. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2009/50/EZ.

Summary:
The Act on Foreigners, which entered into force on January 1, 2021, stipulates the conditions for issuing residence and work permits to citizens of third countries, and introduced a flexible model of employment of foreigners in the Republic of Croatia that can quickly and adequately respond to the daily needs of the labour market. The current Act on Foreigners also transposed, among others, Council Directive 2009/50/EC of May 25, 2009 on the conditions of entry and residence of third-country nationals for the purpose of employing highly qualified labour (OJ L 155, 18 June 2009). However, in the meantime, a new Directive was adopted that governs the regulation of the status of highly qualified citizens of third countries, as a result of which the member states were obliged to adopt Directive (EU) 2021/1883 of the European Parliament and the Council of October 20, 2021 by November 18, 2023. on the conditions for the entry and residence of third-country nationals for the purpose of employing highly qualified workers and repealing Council Directive 2009/50/EC.

Ključne riječi: boravak i rad stranaca, izdavanje dozvole

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 1/2025

UDK: 341.43 (094.5)