Časopis Radno PRAVO - Broj: 12/24 (Prosinac 2024.)

Online PDF izdanje
Tema broja:

Nezakoniti dokazi u radnom sporu

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Zabrana uporabe, korištenja, izvođenja nezakonitih dokaza određeno vrijeme primjenjuje se i za radne sporove, premda sam pojam nije definiran kroz poseban propis zakonske snage što značajno otežava nastanak i razvoj sudske prakse po pitanju (načelne?) zakonske zabrane.

Sažetak: 
Radni spor uvijek se tematski veže uz rad, radne odnose, stranke tog odnosa, njihova prava i obveze, stoga na prvi pogled nema dodirnih točaka sa složenom materijom nezakonitih dokaza, za koje relativno donedavno nije bilo mjesta u građanskom parničnom procesnom pravu.
Propisivanje zabrane korištenja nezakonitih dokaza, između ostaloga, u radnim sporovima koji se odvijaju prema pravilima parničnog postupka, neizbježno će se reflektirati na buduće ili aktualne sporove u kojima se stranke pozovu na nezakonitost određenog dokaza, na što će sud morati reagirati svojom odlukom. Načelna mogućnost utvrđenja nezakonitosti i zatim uporabe dokaza takve (ne)kvalitete otvoriti će posve sigurno brojna pitanja za praktičare, ali i usmjeriti buduće ponašanje poslodavaca i radnika u situacijama koje mogu rezultirati nezakonitošću dokaznog materijala u potencijalnom radnom sporu.
U ovome radu autor prikazuje relevantne zakonske odrednice posebnog propisa zakonske snage što regulira materiju odlučivanja o pravima i obvezama građanina, između ostaloga, kroz radne sporove, u dijelu normirane zabrane korištenja nezakonitih dokaza, dopustivosti izvođenja nezakonitog dokaza u postupku kako bi se utvrdila odlučna činjenica i nemogućnosti stranaka da ulože redovan pravni lijek na odluku radnog, parničnog suda kojom je dozvolio uporabu nezakonitog dokaza.
Zaključno se ističe da i dalje ne postoji definicija nezakonitih dokaza za potrebe parničnog postupka i građanskog parničnog procesnog prava, da zakonsko dopuštenje uporabe nezakonitih dokaza može biti problematično zbog uskrate mogućnosti strankama da posebnom žalbom pobijaju valjanost odluke prvostupanjskog suda te da je odvajkada nedopušteno disponiranje procesnim pravima fabriciranjem dokaznog materijala s isključivim ciljem da sud odluči u korist upravo te stranke koja se poslužila nedopuštenim metodama i na tako prikupljenom dokaznom materijalu utemeljila svoj zahtjev ili konzumirala određeno pravo.

Summary:
Labor litigations are always thematically related to work, labor relations, the parties to that relationship, their rights and obligations, therefore, at first glance, there are no common points with the complex matter of unlawful evidence, for which recently was no place in civil litigation and procedural law.
The regulation of the prohibition of the use of unlawful evidence, among other things, in labor litigations that are conducted according to the rules of civil procedure, will inevitably reflect on future or current disputes in which the parties refer to the unlawfulness of certain evidence, to which the court will have to react with its decision. Possibility of determining unlawfulness and then using evidence of such (non)quality will certainly open up numerous questions for practitioners, but also direct the future behavior of employers and employees in situations that may result in the illegality of evidentiary material in a potential labor dispute.
In this paper, the author presents the relevant legal provisions of a special regulation with the force of law, which regulates, among other questions, prohibition of the use of unlawful evidence, the admissibility of presenting unlawful evidence in court proceedings in order to establish a decisive fact, and the inability of parties to file a regular legal remedy against a decision of a labor or civil court that permitted the use of unlawful evidence. 
In conclusion, it is emphasized that there is still no definition of unlawful evidence for the purposes of civil proceedings and civil law, that the legal permission to use such evidence may be problematic due to the denial of the possibility for parties to challenge the validity of the decision of the first-instance court by filing a special appeal, and that it has always been impermissible to dispose of procedural rights by fabricating evidentiary material with the sole aim of the court deciding in favor of the party that used illegal methods and based its claim or exercised a certain right on the evidence thus collected.

Ključne riječi: radni spor, nezakoniti dokazi, privatnost, teret dokaza, radni odnos

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 12/2024

UDK: 349.22

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 12/24 - ostali članci

Nataša Novaković, EMBA

Jednakost i transparentnost plaća

Autorica daje cjelovit prikaz Direktive o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja, a koja Direktiva će unijeti velike promjene u način na koji poslodavci vode politike plaća te prate statističke podatke o plaćama, a odrazit će se i na postupke zapošljavanja. Bitnu ulogu imat će i socijalni partneri.

Sažetak:
Direktiva će svojom implementacijom koja je u hrvatsko zakonodavstvo obvezatna do lipnja 2026. godine u mnogočemu promijeniti pristup politikama plaća, njihovom praćenju i izvještavanju o njima. Autorica u tekstu osim odredaba Direktive daje i naznake u kojim sve smjerovima će implementacija određenih članaka Direktive ići te koji bi eventualno problemi za poslodavce mogli nastati. Zanimljivo je da, iako se radi o Direktivi vezanoj za plaće, njeno provođenje imat će za posljedicu mijenjanje većeg broja zakona, pa čak, možda i najmanje očekivano, Zakona o javnoj nabavi.

Summary:
With its implementation, which is mandatory in Croatian legislation until June 2026, the Directive will in many respects change the approach to salary policies, their monitoring and reporting. In the text, in addition to the provisions of the Directive, the author also gives indications in which directions the implementation of certain articles of the Directive will go and which problems could possibly arise for employers. It is interesting that, even though it is a Directive related to wages, its implementation will result in changing a number of laws, and even, perhaps least expected, the Public Procurement Act.

Ključne riječi: jednakost plaća, transparentnost, zapošljavanje, plaće

Nataša Novaković, EMBA
Direktorica za ESG, HUP

RADNO PRAVO 12/2024

UDK: 349.43

Krešimir Rožman, mag. iur.

Pravo na nedostupnost prema Zakonu o radu

U članku autor analizira pravo na nedostupnost u Zakonu o radu, osobito s aspekta je li uvođenje toga prava Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine 151/22) u stvari rezultiralo većim obvezama radnika. 

Sažetak:
Odredbom članka 60.a st. 8. Zakona o radu propisano je da tijekom korištenja prava na odmore i dopuste propisane odredbama Zakonom o radu, radnik i poslodavac moraju voditi računa o ravnoteži između privatnog i poslovnog života i načelu nedostupnosti u profesionalnoj komunikaciji, osim ako se radi o prijekoj potrebi, odnosno kada se zbog prirode posla komunikacija s radnikom ne može isključiti ili kada je kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu ugovoreno drukčije. 
Razlog unošenja ovakve odredbe u Zakon o radu trebao je biti povećanje zaštite radnika odnosno osiguranje da poslodavac ne može zahtijevati komunikaciju u vrijeme odmora i dopusta radnika, što je u praksi bio česti slučaj. Međutim, ovako stipulirana odredba u stvari povećala odnosno otvorila mogućnosti poslodavcu da komuniciraju s radnicima izvan radnog vremena.   

Summary:
Pursuant to the article 60.a para. 8. of the Labour Act, it is stipulated that during the exercise of the right to vacations and leave prescribed by the provisions of the Labour Act, the employee and the employer must take into account the balance between private and business life and the principle of unavailability in professional communication, unless it is an immediate need, i.e. when, due to the nature of the work, communication with the employee cannot be excluded or when the collective agreement or employment contract has agreed otherwise.
The reason for introducing such a provision in the Labour Act was to increase the protection of employees, that is, to ensure that the employer cannot demand communication during rest and leave of the employee, which was often the case in practice. However, the provision stipulated in this way actually increased or opened opportunities for the employer to communicate with employees outside of working hours.

Ključne riječi: pravo na nedostupnost, odmor, komunikacija, izuzetak od nedostupnosti 

Krešimir Rožman, mag. iur.
„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 12/2024

UDK: 312.65

Matej Brkić, mag. iur.

Globalno izvješće o plaćama 2024.-2025. - smanjuje li se nejednakost plaća u svijetu?

Autor donosi pregled odabranih dijelova najnovijeg Globalnog izvješća o plaćama 2024-2025., objavljenog od strane Međunarodne organizacije rada. U izvješću se osobito ističu najnoviji trendovi u pitanju nejednakosti plaća, regionalne razlike u rastu realnih plaća, utjecaj inflacije na kupovnu moć radnika te karakteristike distribucije plaća s naglaskom na položaj nisko plaćenih radnika i rodnu nejednakost.

Sažetak:
Prema nedavno objavljenom Globalnom izvješću o plaćama 2024.-2025. , čiji prijevod  odabranih dijelova donosimo u nastavku, nejednakost u plaćama ostaje izražen problem na globalnoj razini, s posebno visokim razinama u državama s niskim dohotkom. U tim državama značajan udio radnika prima plaće ispod 50 posto medijalne plaće, dok je taj udio znatno manji u državama s visokim dohotkom. Istodobno, rodna nejednakost i dalje je prisutna u svim regijama, pri čemu žene češće rade na slabije plaćenim radnim mjestima.

Summary:
According to the recently published Global Wage Report 2024-25, wage inequality remains a significant problem globally, with particularly high levels in low-income countries. In these countries, a significant share of workers earn wages below 50 percent of the median wage, while this share is significantly lower in high-income countries. At the same time, gender inequality persists across all regions, with women more likely to work in lower-paid jobs.

Ključne riječi: kretanja plaća, inflacija, tržište rada, nejednakost plaća

Matej Brkić, mag. iur.

RADNO PRAVO 12/2024

UDK: 331.2 (100)

Željko Verunica, dipl. iur.

Utjecaj demografskih trendova na tržište rada

Članak se bavi utjecajem demografskih promjena na tržište rada. Autor ističe potrebu za prilagodbom politika kako bi se osigurao dovoljan broj radno sposobnih, uključujući fleksibilnije radno vrijeme i prilagodbu radnih mjesta u svrhu olakšanja zapošljavanja i zadržavanja starijih radnika. Također, skreće pozornost na potrebu većeg sudjelovanja žena i starijih osoba s ciljem osiguranja dugoročne stabilnosti gospodarstva.

Sažetak:
Demografski trendovi koji uključuju starenje stanovništva i smanjenje broja mladih radnika utječu na omjer radno sposobnog i uzdržavanog dijela populacije, što dovodi do usporavanja ekonomskog rasta i povećanja opterećenosti državnih proračuna. Navedeno posljedično rezultira pritiskom na mirovinske i zdravstvene sustave, kao i sustave socijalne skrbi. Povećanje sudjelovanja žena i starijih radnika ključno je za održavanje ekonomske stabilnosti. Reforma sustava socijalne sigurnosti i prilagodba radnih mjesta za starije radnike dodatno pridonose ublažavanju demografskih izazova.

Summary:
Demographic trends that include the aging of the population and the decrease in the number of young workers affect the ratio of the working-age to dependent part of population, which leads to a slowdown in economic growth and increased pressure on state budgets. This consequently results in pressure on pension and health systems, as well as social welfare systems. Increasing the participation of women and older workers is essential to maintaining economic stability. Reforming social security systems and adapting workplaces for older workers further contribute to alleviating demographic challenges.

Ključne riječi: demografske promjene, starenje, migracije, integracija

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 12/2024

UDK: 331.52: 314

prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

Mirovine (prema Ageing Reportu 2024.)

U nastavku se prikazuju odabrani i skraćeno prevedeni dijelovi publikacije „The Ageing Report 2024“ koji se tiču mirovinskog sustava (npr. tipologija, glavna obilježja mirovinskog sustava, projekcije dobi umirovljenja, mirovinskih rashoda).

Sažetak:
Europska komisija (Directorate-General for Economic and Financial Affairs) u okviru redovitih publikacija koje obrađuju ekonomske situacije i ekonomski razvitak (služe kao podloga kreiranju političkih odluka u tijelima EU) objavila je i The Ageing Report 2024. Riječ je  o izdanju koje se izdaje svake tri godine od 2006. godine. Sadrži dugoročne projekcije proračunskih utjecaja uslijed starenja stanovništva EU. Rezultat je suradnje imenovanih stručnjaka iz država članica i drugih europskih institucija. Dozvoljena je reprodukcija uz navođenje izvora. 

Summary:
The European Commission (Directorate-General for Economic and Financial Affairs) has published The Aging Report 2024 as part of its regular publications dealing with economic situations and economic development (serving as a basis for creating political decisions in EU bodies). It is a publication that has been published every three years since 2006. It contains long-term projections of budgetary impacts due to the aging of the EU population. It is the result of the cooperation of appointed experts from member states and other European institutions. Reproduction is permitted with reference to the source.

Ključne riječi: mirovine, analiza, mirovinski sustavi, projekcije

Odabrao, preveo i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 12/2024

UDK: 368.914 (4)

Alan Vajda, mag. iur.

Promjene koje donosi konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima - I. dio

Navedenim člankom prikazujemo promjene koje donosi konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (Narodne novine, broj 133/20., 114/22. i 151/22.) u odnosu na uvjete boravka i rada državljana trećih država u Republici Hrvatskoj. U sljedećem broju, zbog opsežnosti izmjena, donosimo drugi dio članka. 

Sažetak:
Zakonom o strancima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine propisani su uvjeti izdavanja dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, te je uveden fleksibilan model zapošljavanja stranaca u Republici Hrvatskoj koji može brzo i adekvatno odgovoriti na svakodnevne potrebe tržišta rada. Također je važećim Zakonom o strancima, između ostalih, prenesena i Direktiva Vijeća 2009/50/EZ od 25. svibnja 2009. o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih država u svrhu zapošljavanja visokokvalificirane radne snage (SL L 155, 18. 6. 2009.). Međutim, u međuvremenu je donesena i nova Direktiva kojom se uređuje reguliranje statusa visokokvalificiranih državljana trećih zemalja, slijedom čega su države članice do 18. studenog 2023. godine bile dužne preuzeti Direktivu (EU) 2021/1883 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2021. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2009/50/EZ.

Summary:
The Act on Foreigners, which entered into force on January 1, 2021, stipulates the conditions for issuing residence and work permits to citizens of third countries, and introduced a flexible model of employment of foreigners in the Republic of Croatia that can quickly and adequately respond to the daily needs of the labour market. The current Act on Foreigners also transposed, among others, Council Directive 2009/50/EC of May 25, 2009 on the conditions of entry and residence of third-country nationals for the purpose of employing highly qualified labour (OJ L 155, 18 June 2009). However, in the meantime, a new Directive was adopted that governs the regulation of the status of highly qualified citizens of third countries, as a result of which the member states were obliged to adopt Directive (EU) 2021/1883 of the European Parliament and the Council of October 20, 2021 by November 18, 2023. on the conditions for the entry and residence of third-country nationals for the purpose of employing highly qualified workers and repealing Council Directive 2009/50/EC.

Ključne riječi: boravak i rad stranaca, izdavanje dozvole

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 12/2024

UDK: 368.932