Postavljanje tužbe i tužbeni zahtjevi te vraćanje na rad u radnim sporovima

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Postupanje poslodavca kada radnik počini kazneno djelo

Sumnjičenje radnika da je počinitelj kaznenog djela za njegovog poslodavca u klasičnom ugovornom radnom odnosu ne podrazumijeva obvezu djelovanja u pravcu razjašnjenja navedene sumnje, niti je dužan aktivno djelovati na okončanju postojećeg radnog odnosa.

Sažetak:
U ovome radu autor pojašnjava osnovne postulate i aktivnosti tijela kaznenog progona usmjerenih ka razjašnjenju početne sumnje da je određeni radnik počinitelj kaznenog djela, reperkusije podnesene kaznene prijave u usporedbi sa formalnim pokretanjem kaznenog postupka protiv radnika s neizbježnim implikacijama po radni odnos, djelovanje poslodavca ili izostanak njegovog angažmana do okončanja kaznenog postupka te krajnje posljedice primjene kaznenopravne prisile prema radniku na ugovor o radu.
Kaznenim djelima nije mjesto u radnom pravu, niti mjesto rada smije postati mjesto izvršenja kaznenog djela. Treba razlikovati situacije počinjenja kaznenog djela na štetu poslodavca od kaznenih djela počinjenih izvan radnog mjesta i radnog vremena, pri čemu su potonja češća. Poslodavac mora imati odmjerenu reakciju, po mogućnosti utvrditi da postoje osnove sumnje da je radnik uistinu počinitelj kaznenog djela i djelovati razborito, štiteći interese poslovnog i radnog procesa.
Zaključno je istaknuto da za otkaz ugovora o radu u obliku redovitog otkaza uzrokovanog skrivljenim ponašanjem radnika u načelu uvijek ima vremena nakon spoznaje da je radnik počinio kazneno djelo, da oduzimanje slobode radniku u okviru prethodnog kaznenog postupka i posebno zbog izdržavanja zatvorske kazne nakon osude načelno opravdava osobno uvjetovani otkaz te da izvanredni otkaz kao trenutno rješavanje problema treba biti iznimka.

Summary:

In this paper, the author clarifies the basic postulates and activities of prosecution aimed at clarifying the initial suspicion that employee is a perpetrator of a criminal offense, the repercussions of a filed criminal notice due to the start of criminal proceedings against the employee with inevitable implications for the employment relationship, the actions of the employer or the absence of his engagement until the end of the criminal proceedings and the ultimate consequences of the application of criminal coercion against the employee on the employment contract.
Criminal offences have no place in labor law, nor can work place become the place of execution of a criminal act. Situations of committing a criminal offense to the detriment of the employer should be distinguished from criminal offenses committed outside the workplace and during working hours, never the less the latter mentioned are more common. The employer must have a measured reaction, possible determine that there are grounds for suspicion that the worker is truly a perpetrator of a criminal offense and act prudently, protecting the interests of the business and work process.
In conclusion, it was pointed out that for the cancellation of the employment contract in the form of a regular dismissal caused by the hidden behavior of the worker, in principle, there is always time after the knowledge that the worker has committed a criminal offense, that the deprivation of liberty of the worker during pre-trail, and especially due to serving a prison sentence after the conviction, in principle justifies personally conditioned dismissal, and that extraordinary dismissal as an immediate solution to the problem should be an exception.

Ključne riječi: kaznena prijava, kazneni postupak, otkaz ugovora o radu, oduzimanje slobode radniku, postupak poslodavca

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 11/2024

UDK: 349.2: 343

Bernard Iljazović, dipl. iur.

Izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu

U organizacijama je zaštita zdravlja i sigurnost na radu od velikog značaja kako za poslodavce tako i za radnike. Za uspješno upravljanje sustavom sigurnosti potrebno je imati i stručne kompetentne osobe koje će svojim djelovanjem ne samo provoditi mjere zaštite na radu radi sprječavanja štetnih posljedica, nego i unaprijediti i podići stupanj sigurnosti i zaštite na veću razinu, a što će se pozitivno odraziti i na poslovnu konkurentost organizacije. Te osobe su povjerenici radnika za zaštitu na radu. 

Sažetak:
Zakonom o zaštiti na radu uređena su prava i obveze povjerenika radnika za zaštitu na radu radi sustavnog unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom. Povjerenik radnika za zaštitu na radu je radnik koji je u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu izabran da zastupa interese radnika na području zaštite na radu. S obzirom na ulogu i važnost povjerenika radnika za zaštitu na radu u radnim odnosima, u nastavku teksta, biti će više riječi o postupku njegova izbora, u skladu s relevantnim zakonskim propisima.

Summary:
The Occupational Safety Act regulates the rights and obligations of workers' occupational safety commissioners for the systematic improvement of safety and health protection of workers and persons at work, prevention of occupational injuries, occupational diseases and work-related illnesses. The worker commissioner for occupational safety is a worker who, in accordance with the Occupational Safety Act, has been elected to represent the interests of workers in the field of occupational safety. With regard to the role and importance of the occupational health and safety commissioner in labour relations, in the rest of the text, more will be said about the procedure for his election, in accordance with the relevant legal regulations.

Ključne riječi: povjerenik radnika za zaštitu na radu, poslodavac, izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 11/2024

UDK: 349.2: 331.45

Matej Brkić, mag. iur.

Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o mentalnom zdravlju na radu

U nastavku donosimo prijevod odabranih dijelova Smjernica Svjetske zdravstvene organizacije o mentalnom zdravlju na radu. Radi se o važnim smjernicama koje imaju za cilj unaprijediti mentalno zdravlje na radnom mjestu kroz sustavne organizacijske i interventne mjere, kao i prilagodbu rada. Ove smjernice pružaju preporuke za sprječavanje mentalnih poremećaja te poboljšanje radnog okruženja kako bi se zaštitilo psihološko zdravlje radnika. Također, ističe se važnost reintegracije radnika nakon odsutnosti zbog mentalnih poremećaja te se potiče poslodavce da omoguće radno mjesto koje podržava rehabilitaciju i inkluziju radnika suočenih s izazovima mentalnog zdravlja.

Sažetak:
U ovim smjernicama Svjetska zdravstvena organizacija daje globalne javnozdravstvene upute utemeljene na dokazima o organizacijskim intervencijama, obuci menadžera i radnika te individualnim intervencijama za promicanje pozitivnog mentalnog zdravlja i prevenciju poremećaja mentalnog zdravlja, kao i preporuke o povratku na posao nakon odsutnosti povezane s mentalnim zdravstvenim poremećajima, te dobivanju posla za osobe koje žive s mentalnim zdravstvenim poremećajima. Smjernice pokazuju mogu li se i koje intervencije pružiti radnoj snazi - npr. na radnom mjestu (univerzalno), radnicima koji su izloženi riziku od poremećaja mentalnog zdravlja (selektivno) ili radnicima koji doživljavaju emocionalnu uznemirenost (indicirano) - ili radnicima koji doživljavaju poremećaj mentalnog zdravlja.

Summary:
In these guidelines, the World Health Organization provides evidence-based global public health guidance on organizational interventions, manager and worker training, and individual interventions for the promotion of positive mental health and prevention of mental health conditions, as well as recommendations on returning to work following absence associated with mental health conditions and gaining employment for people living with mental health conditions. The guidelines indicate whether and what interventions can be delivered to whole workforces - e.g. within a workplace (universal), to workers at-risk of mental health conditions (selective), or to workers experiencing emotional distress (indicated) - or to workers experiencing mental health conditions.

Ključne riječi: mentalno zdravlje, poremećaji mentalnog zdravlja, smjernice, Svjetska zdravstvena organizacija

Matej Brkić, mag. iur.

RADNO PRAVO 11/2024

UDK: 331.44: 159.97

Alan Vajda, mag. iur.

Promjene koje donosi novi Pravilnik o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama

Navedenim stručnim člankom dajemo pregled značajnih promjena koje donosi novi Pravilnik o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 98/2024 te se primjenjuje počevši od 1. rujna 2024. godine, odnosno od početka školske godine 2024./2025.

Sažetak: 
Donošenje novog Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama predstavlja značajan iskorak prema poboljšanju i modernizaciji postojećeg obrazovnog sustava Republike Hrvatske koji značajno zaostaje za obrazovnim sustavima država članice Europske unije i Europskog gospodarskog prostora. Predmetni Pravilnik stupio je na snagu 1. rujna 2024. godine, te se primjenjuje se od početka školske godine 2024./2025., osim članaka 21., 22. i 30. koji prestaju važiti 7. siječnja 2025. godine, i članka 26. koji prestaje važiti 1. rujna 2025. godine.

Summary:
The adoption of the new Ordinance on pedagogical documentation and records and public documents in school institutions represents a significant step forward towards the improvement and modernization of the existing educational system of the Republic of Croatia, which lags significantly behind the educational systems of the member states of the European Union and the European Economic Area. The Ordinance entered into force on September 1, 2024, and applies from the beginning of the 2024/2025 school year, except for articles 21, 22 and 30, which expire on January 7, 2025, and article 26. which expires on September 1, 2025.

Ključne riječi: pedagoška dokumentacija i evidencija, pravilnik, školstvo

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 11/2024

UDK: 37.091

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Prava pomoraca koja doprinose zdravlju i dobrobiti pomoraca

U nastavku autor analizira prava sadržana u Konvenciji o radu pomoraca (usvojenoj na Glavnoj konferenciji (skupštini) Međunarodne organizacije rada i Kolektivnim ugovorom za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi (2023. - 2024.) (“Narodne novine” br. 21/2023. Od 22. veljače 2023.). Sva propisana prava čine uvjete rada pomoraca i sadržaj sigurnosti i zaštite zdravlja na radu te dobrobiti pomoraca.

Sažetak:

Radno pravni (i socijalno pravni) status pomoraca je, u svemu, specifičan (poseban) radni odnos, uređen heteronomnim i autonomnim pravnim normama, odnosno propisima različitog imena (naziva), adresanata (donosioca propisa), univerzalnog, regionalnog i nacionalnog karaktera, različitog sadržaja, postupka donošenja, prostornog i vremenskog važenja. U ovom radu piše se o prehrani, smještaju, posteljini, udobnosti i drugim pravima pomoraca kako ih uređuje Konvencija o radu pomoraca (usvojena na Glavnoj konferenciji (skupštini) Međunarodne organizacije rada (MOR-a, ILO, OIT), održanoj 23. veljače 2006. godine i kako je dopunjena 2014., 2016., 2018. godine) i Kolektivnim ugovorom za hrvatske pomorce na brodovima u međunarodnoj plovidbi (2023. - 2024.) (“Narodne novine” br. 21/2023. Od 22. veljače 2023.). Sva propisana prava čine uvjete rada pomoraca i sadržaj sigurnosti i zaštite zdravlja na radu te dobrobiti pomoraca.

Summary:
The labor-legal (and social-legal) status of seafarers is, in everything, a specific (special) employment relationship, regulated by heteronomous and autonomous legal norms, i.e. regulations with different names, addressees (legislators), universal, regional and national character, different content, adoption procedure, spatial and temporal validity. This paper describes food, accommodation, bedding, comfort and other rights of seafarers as regulated by the Seafarers' Labor Convention (adopted at the General Conference (Assembly) of the International Labor Organization (ILO, ILO, OIT), held on February 23, 2006 and as amended in 2014, 2016, 2018) and the Collective Agreement for Croatian Seafarers on Ships in International Navigation (2023 - 2024) ("Official Gazette" No. 21/2023 of February 22, 2023). All prescribed rights constitute the working conditions of seafarers and the content of safety and health protection at work, as well as the well-being of seafarers.

Ključne riječi: pomorac, konvencija, kolektivni ugovor, prava, sigurnost i zdravlje na radu, dobrobit

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 11/2024

UDK: 347.79