Časopis Radno PRAVO - Broj: 06/24 (Lipanj 2024.)

Tema broja:

Utvrđivanje organizacijskog viška radnika

Darko Milković, dipl. iur.

Uz navođenje brojnih primjera iz sudske prakse, u članku se analiziraju obveze poslodavca pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, tumače se tzv. socijalni kriteriji, te se ističe u kojim slučajevima poslodavac neće imati obvezu utvrđivati organizacijski višak radnika.

Sažetak: 

Poslovno uvjetovani otkaz pred poslodavca stavlja dodatne obveze ako jednom ili više radnika otkazuje ugovor o radu dok druge radnike na istom radnom mjestu zadržava na poslu. Zakon o radu obvezuje poslodavca da prilikom utvrđivanja organizacijskog viška radnika mora voditi računa o  radnom odnosu, starosti i obvezama uzdržavanja radnika koji se uspoređuju. Smatramo to dobrom zakonskom odredbom jer se time obvezuje poslodavca da u obzir uzme objektivne kriterije istovremeno ograničavajući subjektivnu samovolju poslodavca.

Summary:
Business-related dismissal imposes additional obligations on the employer if one or more workers terminates their employment contract while keeping other workers at the same workplace. The Labour Act obliges the employer to take into account the employment relationship, age and support obligations of the workers being compared when determining the organizational surplus of workers. We consider it a good legal provision because it obliges the employer to take objective criteria into account while simultaneously limiting the employer's subjective arbitrariness.

Ključne riječi: utvrđivanje organizacijskog viška radnika, socijalni kriteriji, sudska praksa

Darko Milković, dipl. iur.
sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske

RADNO PRAVO 6/2024

UDK: 331.106 :349.2

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 06/24 - ostali članci

Krešimir Rožman, mag. iur.

Dostava obračuna isplaćene plaće

U članku autor obrađuje detalje oko načina dostave obračuna isplaćene plaće. 

Sažetak:
Sukladno članku 93. st. 1. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23 Odluka Ust. suda RH) poslodavac je dužan, najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.
Pri tome člankom 93. Zakona nije propisan način kako se obračun dostavlja, pa se on treba dostavljati na način propisan člankom 132. Zakona o radu, kojim člankom se generalno propisuje način dostave u radnim odnosima.

Summary:
Pursuant to article 93, paragraph 1 of the Labour Act (Official Gazette 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23 Decision of the Constitutional Court of the Republic of Croatia), the employer is obliged, no later than 15 days from the day of payment of salary, salary compensation, severance pay or compensation for unused annual leave, provide the employee with a calculation that shows how these amounts were determined.
At the same time, article 93 of the Act does not prescribe the manner in which the calculation is submitted, so it should be submitted in the manner prescribed by article 132 of the Labour Act which generally prescribes the method of delivery in labour relations.

Ključne riječi: dostava, obračun isplaćene plaće, dostava informatičkim putem

Krešimir Rožman, mag. iur.
„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 6/2024

UDK: 331.2:349.2

Hrvoje Orešić, mag. iur.

Pregled odredbi novog Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca

Nedavno je, na temelju članka 5. stavka 4. Zakona o radu („Narodne novine“, br. 93/14, 27/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske),  u „Narodnim novinama“ br. 55/24 objavljen novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca. U ovom članku donosimo pregled sadržaja novih odredbi.

Sažetak:
Dana 10. srpnja 2024. donesen je novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca, koji je objavljen u Narodnim novinama br. 55/24, i koji će stupiti na snagu 1. listopada 2024. Od navedenog datuma poslodavci će biti dužni voditi evidencije o radnicima i o radnom vremenu prema njegovim odredbama, a ujedno će njegovim stupanjem na snagu prestati važiti (trenutno još uvijek aktualan) Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Narodne novine, br. 73/2017).

Summary:
On July 10, 2024, a new Ordinance on the content and method of keeping records of workers employed by the employer was adopted, which was published in the Official Gazette no. 55/24, and which will enter into force on October 1, 2024. From that date, employers will be required to keep records of workers and working hours according to its provisions, and at the same time, the previous Ordinance on content and method of keeping records of workers (Official Gazette, No. 73/2017) will cease to be valid, upon entry into force of the aforementioned new Ordinance.

Ključne riječi: Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca, evidencija o radnicima, evidencija o radnom vremenu

Hrvoje Orešić, mag. iur.
„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 6/2024

UDK: 331.108

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Mogućnost rada državnog službenika od kuće

S popriličnim odmakom od završetka zdravstvene krize uzrokovane pojavom novog korona virusa, javna vlast se odlučila podzakonskim aktom u vidu uredbe urediti pitanje rada na izdvojenom mjestu rada, što uključuje i rad od kuće, za izrazito brojnu skupinu radnika, državne službenike.

Sažetak:

Radni odnosi državnih službenika obiluju posebnostima, premda se istovremeno umnogome približavaju klasičnom radnom odnosu. Materija rada od kuće kroz cijelo razdoblje proglašene zdravstvene krize uzrokovane pojavom virusa SARS-CoV-2 i zarazne bolesti COVID-19 bila je praktično potpuno neuređena, počevši od osnovnog zahtjeva da takav način i oblik rada mora biti ugovoren. Budući da radni odnosi državnih službenika ne počivaju na ugovornoj osnovi, javna vlast morala je posebnim podzakonskim propisom urediti materiju rada od kuće, za slučaj neke buduće potrebe. U ovom radu autor prikazuje ključne odrednice uredbe kojom se regulira mogućnost rada od kuće za državne službenike, zajedno sa svim specifičnostima uvjetovanim radno-pravnim položajem navedene kategorije radnika. Zaključno se ukazuje na potrebu da opcija rada od kuće, uz sve opće i posebne preduvjete definirane propisom podzakonskog ranga, uređenjem kroz budući kolektivni ugovor treba prerasti u pravo državnih službenika da rade od kuće, u određenim okolnostima ili možda i trajno.

Summary:

The employment relationships of civil servants abound in peculiarities, although at the same time nowadays they are much closer to the classic employment.
Home office throughout the entire period of the declared health crisis caused by the emer-gence of the SARS-CoV-2 virus and the infectious disease COVID-19 was practically com-pletely unregulated in Croatia, starting with the basic requirement that such a way and form of work must be agreed upon and in advance. Since the working relationships of civil servants are not based on a contractual basis, the public governance had to regulate the matter of home office with a special by-law, in case of some future need.
In this paper, the author presents the key determinants of the assize that regulates the possibil-ity of home office for civil servants, together with all the specifics conditioned by the labor-legal position of the mentioned category of workers.
In conclusion, it is pointed out the need that the option of home office, with all the general and special preconditions defined by the regulation of the sub-legal level, should be trans-formed into the right of civil servants to work that way or in that shape, in certain circum-stances or perhaps permanently, through regulation over future collective agreement.

Ključne riječi: državni službenik, rad od kuće, rizik rada, uputa o radu, suglasnost

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
Zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Bjelovaru, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 6/2024

UDK: 331.102:004

izv. prof. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.

Izbori na radna mjesta na veleučilištima prema novom Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti i pratećim propisima (I. dio)

U radu se prikazuje pravno uređenje izbora na radna mjesta na veleučilištima prema novom Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti i pratećim propisima. U sljedećem broju časopisa nastavljamo s drugim dijelom članka.

Sažetak:
Novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti iz 2022. uređuju se temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Posebna je pažnja posvećena regulaciji postupka zapošljavanja na radna mjesta i napredovanja nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih u visokim učilištima te njihova prava i obveze. Ovim je Zakonom ukinuta dvostruka vertikala izbora, te je inauguriran model izbora na nastavna radna mjesta. Ova je promjena izazvala niz prijepora u tumačenjima i praktičnoj provedbi, posebice u odnosu na izbore na radna mjesta u trajnom izboru, odnosno (ne)mogućnosti angažiranja nastavnika nakon umirovljenja.

Summary:

The new Act on Higher Education and Scientific Activities from 2022 regulates the basic principles of higher education, scientific and artistic activities. Special attention is paid to the regulation of the recruitment process and the promotion of teachers, scientists and associates employed in higher education institutions, as well as their rights and obligations. With this Act, the double vertical of elections was abolished, and the model of elections for teaching positions was inaugurated. This change has caused a number of controversies in interpretations and practical implementation, especially in relation to the selection of permanent positions, that is, the (in)ability to hire teachers after retirement.

Ključne riječi: veleučilišta, izbori na radna mjesta, Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti

izv. prof. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.  
pročelnik Odjela upravnih studija Veleučilišta u Šibeniku 

RADNO PRAVO 6/2024

UDK: 378.2 :349.2

Tatjana Martinović, dipl. iur.

Sukob interesa u državnoj službi

U Republici Hrvatskoj postoji niz nadležnih institucija koje djeluju na području borbe protiv korupcije odnosno na području formiranja antikorupcijske politike, represije te na posebnim područjima prevencije korupcije. Ministarstvo pravosuđa i uprave, predstavlja središnje tijelo za prevenciju korupcije koje koordinira izradom, provedbom i nadzorom provedbe nacionalnih strateških i provedbenih dokumenata vezanih za sprječavanje korupcije u Republici Hrvatskoj te surađuje sa zainteresiranim dionicima na svim razinama društva. Na području prevencije korupcije u Republici Hrvatskoj djeluje niz specijaliziranih institucija koje djeluju u pojedinim područjima preventivne antikorupcijske politike: Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Povjerenik za informiranje, Pučka pravobraniteljica, ali i niz drugih institucija čije djelovanje ima bitan antikorupcijski učinak, kao što su Državno izborno povjerenstvo, Državna komisija za javnu nabavu, Državni ured za reviziju i druga tijela.

Sažetak:
Novim Zakonom o državnim službenicima uvodi se nova obveza za državnog službenika i namještenika potpisivanjem Izjave o nepostojanju sukoba interesa kao preventivni instrument za sprečavanje sukoba interesa. Izjavu o nepostojanju sukoba interesa dužan je potpisati državni službenik i namještenik i u slučaju promjene okolnosti koje dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa (promjena radnog mjesta, npr. premještaj ili napredovanje).

Summary:
The new Law on Civil Servants introduces a new obligation for civil servants and employees to sign a Declaration on the absence of conflicts of interest as a preventive instrument for preventing conflicts of interest. The statement on the absence of conflict of interest must be signed by the civil servant and employee and in in the event of a change in circumstances that lead or may lead to a conflict of interest (change of work positions, e.g. transfer or promotion).

Ključne riječi: sukob interesa, Izjava o nepostojanju sukoba interesa, definicija sukoba interesa

Tatjana Martinović, dipl. iur. 
Predstojnica Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora

RADNO PRAVO 6/2024

UDK: 343.35:35

Željko Verunica, dipl. iur.

Postupak zapošljavanja u kontekstu upravljanja ljudskim potencijalima

Autor ovog članka opisuje ne uvijek tako jednostavan postupak zapošljavanja. Kako bi se povećala učinkovitost tog postupka, preporučuje se da odjeli ljudskih potencijala unutar organizacije slijede najbolje prakse koje osiguravaju uspješno zapošljavanje bez ikakvog zastoja u procesu rada i obavljanja poslova. Postupak zapošljavanja prvi je korak u stvaranju moćne baze ljudskih potencijala. Postupak polazi od pronalaženja odgovarajućeg kadra do dogovaranja i provođenja intervjua i konačnog odabira pravih kandidata.

Sažetak:
Bitna je funkcija odjela za ljudske potencijale osigurati da su u poslovnoj organizaciji sva radna mjesta popunjena. Kako bi radna mjesta bila popunjena, potrebno je privući i zaposliti odgovarajuću radnu snagu. Ponuda i potražnja su osnovni mehanizmi koji upravljaju tržištem. U svakom je trenutku imperativ za poslovnu organizaciju nastaviti privlačiti kandidate, a to najčešće nije jednostavno jer su za pojedine poslove najčešće poželjne samo određene osobe sa specifičnim znanjima i vještinama, a ne bilo tko. Stoga je upravo aktivnost u provođenju postupka selekcije i zapošljavanja ključna za identificiranje i poticanje potencijalnih budućih radnika da pristupe poslovnoj organizaciji, kako bi tim kontaktom učinili prvi korak ka uspješnom sklapanju ugovora o radu.

Summary:
An essential function of the human resources department is to ensure that all positions in the business organization are filled. In order for the positions to be filled, it is necessary to attract and employ the appropriate workforce. Supply and demand are the basic mechanisms that govern the market. At any moment, it is imperative for a business organization to continue attracting candidates, and this is usually not easy, because for certain jobs, only certain people with certain knowledge and skills are most often desirable, not just anyone. Therefore, it is precisely the activity in carrying out the selection and employment process that is key to identifying and encouraging potential future workers to approach the business organization, in order to make that contact the first step towards a successful conclusion of an employment contract.

Ključne riječi: selekcija, zapošljavanje, testiranje, intervju

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 6/2024

UDK: 343.35:35

Bernard Iljazović, dipl. iur.

Uloga i značaj timskog rada u organizacijama

Timski rad trenutno predstavlja jedan od najboljih oblika organizacije rada, te ga s obzirom na njegova pozitivna obilježja primjenjuje sve veći broj organizacija. Više o timskom radu, njegovim prednostima i nedostacima, komunikaciji u timu i fazama razvoja tima pročitajte u nastavku.

Sažetak:
U procesima globalizacije, brzih tehnoloških promjena i agresivne konkurencije, sve više se ističe potreba za mijenjanjem postojećih struktura rada u organizacijama kako bi pravovremeno odgovorile na sve potencijalne izazove sa kojima se suočavaju i uspješno prilagodile novonastalim okolnostima, te za što učinkovitijim realiziranjem poslovnih procesa. Stoga, sve veći broj organizacija naglasak stavlja na uvođenju i razvijanju timskog rada kao ključne karike u provođenju poslovnih pothvata i prihvatljivog obrasca korporativnog ponašanja, a o čemu će biti više riječi u nastavku teksta.

Summary:
In the globalization processes, as well as rapid technological changes and aggressive competition, the need to change the existing work structures in organizations is increasingly highlighted in order to timely respond to all the potential challenges they face and successfully adapt to new circumstances, and to implement business processes as efficiently as possible. Therefore, an increasing number of organizations emphasize the introduction and development of teamwork as a key link in the implementation of business ventures and an acceptable pattern of corporate behavior, which will be discussed further in the text.

Ključne riječi: tim, timski rad, izgradnja tima, faze razvoja tima, komunikacija u timu

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 6/2024

UDK: 005.64