Časopis Radno PRAVO - Broj: 02/23 (Veljača 2023.)

Online PDF izdanje
Tema broja:

O nekim teorijskim i praktičnim dvojbama suzbijanja korupcije kroz regulativni koncept prijave nepravilnosti i zaštite prijavitelja nepravilnosti

izv. prof. dr. sc. Milorad Ćupurdija, dipl. iur.

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN, br. 46/22) ustanovljuje jasne kanale prijave nepravilnosti, unutar i izvan organizacije, uz osiguravanje povjerljivosti. Od Zakona se očekuje da će osigurati veću pravnu sigurnost prijaviteljima nepravilnosti (zviždačima). Međutim, sam zakon neće biti dovoljan ukoliko ne dođe do jačanja svijesti o nužnosti sigurnog prijavljivanja nepravilnosti kao jednog od ključnih čimbenika za razotkrivanje korupcije.

Sažetak: 
Korupcija kao negativna društvena pojava koja je s različitim intenzitetom prisutna u svim državama svijeta te kojoj je zbog njene složenosti, različitih pojavnih oblika, tajnovitosti, stalnim usavršavanjem metoda djelovanja i drugih obilježja teško odrediti sadržaj i univerzalnu definiciju. Praksa je pokazala da se korupcija u velikoj mjeri ne prijavljuje zbog straha osobe od moguće osvete od strane prijavljenih ili osude radne okoline. Takvo ponašanje proizlazi iz stvorenog dojma o sporosti i neučinkovitosti sustava glede  adekvatnog odgovora na koruptivne radnje. Nepovjerenje u institucije države direktno ugrožava sigurnost svakog građanina u njegovim pravima i obvezama. Time se direktno ugrožava jednakopravnost kao osnovni postulat pravne države. Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji je objavljen 15. travnja 2022. godine u “Narodnim novinama“ (br. 46/22),  a stupio na snagu 23. travnja 2022. godine donesen je prvenstveno zbog potrebe usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. U radu se kroz analizu ovog zakona pokušava odgovoriti u kojoj mjeri će isti pridonijeti jačanju pravne zaštite prijavitelja nepravilnosti i podizanju javne svijesti građana o nužnosti podnošenja prijava nepravilnosti radi zaštite javnog interesa. Ovo se prije svega odnosi na promišljanje regulativne moći navedenog zakona koji ovisi od društvenih i političkih odnosa, funkcioniranja pravne države, pravne kulture, učinkovitosti i povjerenja građana u institucionalnu vladavinu i drugih čimbenika.

Summary:
Corruption as a negative social phenomenon which is present with varying intensity in all countries of the world and which, due to its complexity, various forms, secrecy, constant improvement of methods of operation and other features, is difficult to determine the content and universal definition. Practice has shown that corruption is largely unreported due to the person's fear of possible revenge by those reported. Such behavior stems from the created impression of the slowness and inefficiency of the system in terms of adequate response to corrupt actions. Distrust in state institutions directly threatens the security of every citizen in his rights and obligations. This directly threatens equality as the basic postulate of the rule of law.

Ključne riječi: korupcija, nepravilnost, prijavitelj nepravilnosti, zaštita

izv. prof. dr. sc. Milorad Ćupurdija, dipl. iur.

RADNO PRAVO 2/2023

UDK: 343.352

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 02/23 - ostali članci

Krešimir Rožman, mag. iur.

Sadržaj ugovora o radu

U članku se nudi prikaz i obrazloženje obveznog sadržaja ugovora o radu, koji je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine 151/22) u odnosu na raniji tekst Zakona o radu, dosta promijenjen odnosno proširen. 

Sažetak: 
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine 151/22) u priličnoj mjeri promijenjen je članak 15. u odnosu na raniji sadržaj kakav je bio u Zakonu o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19). Dodani su neki novi obvezni podaci koji se moraju staviti u ugovor o radu, a neki postojeći podaci su prošireni ili izmijenjeni. 

Summary:
The Act on Amendments to the Labor Act (Official Gazette 151/22) substantially changed Article 15 in relation to its earlier content as it was in the Labor Act (Official Gazette 93/14, 127/17, 98/19). Some new mandatory information that must be included in the employment contract has been added, and some existing information has been expanded or modified.

Ključne riječi: sadržaj ugovora o radu, obvezni sadržaj, podaci

Krešimir Rožman, mag. iur.
„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 2/2023

UDK: 331.106.27: 349.2

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Novi Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada

U članku se izlažu novine koje donosi novi Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada. I do sada su neka pitanja i odnosi neprijavljenog rada bili propisani, ali sada je u pitanju cjelovitiji lex specialis o toj oblasti.

Sažetak:

Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada „propisuje što se smatra neprijavljenim radom, utvrđuje mjere za suzbijanje neprijavljenog rada, aktivnosti u cilju poticanja prijavljivanja rada, vođenje evidencije neaktivnosti osoba te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona.“ Zakonom su „preuzete“ u pravni sustav Republike Hrvatske direktive EU koje se odnose na pitanja i odnose koje Zakon uređuje. Pored definicija pojedinih pojmova u vezi neprijavljenog rada (koji je zabranjen) u odredbama Zakona utvrđuje se: nadležnost inspekcije i drugih tijela, postupanje tih subjekata, adresati („domaći radnici i državljani trećih zemalja, poslodavci i drugi), evidencije i objave, odgovornosti, protupravna djela i donošenje provedbenih propisa. U ovom radu naglašavaju se određena pitanja i odnosi koje Zakon uređuje.

Summary:
The Act on Suppression of Undeclared Work "prescribes what is considered undeclared work, establishes measures to suppress undeclared work, activities aimed at encouraging the reporting of work, keeping records of inactivity of persons and responsibility for violations of the provisions of this Act." EU directives related to the issues and relations regulated by the Act. In addition to the definitions of certain terms related to undeclared work (which is prohibited), the provisions of the Act determine: the competence of the inspection and other bodies, the actions of these entities, addressees ("domestic workers and citizens of third countries, employers and others), records and publications, responsibilities, illegal acts and adoption of implementing regulations.

Ključne riječi: Zakon, neprijavljeni rad, inspekcija, adresati, evidencije, protupravna dijela i sankcije

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 2/2023

UDK: 331.526

Bernard Iljazović, dipl. iur.

Direktiva EU o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj Uniji

Europski Parlament usvojio je Direktivu o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji, a koja je objavljena u službenom listu Europske unije. Države članice dužne su u roku od dvije godine od stupanja na snagu Direktive, uskladiti svoja nacionalna radna zakonodavstva, a što je i obveza Republike Hrvatske kao države članice Europske unije. Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o najznačajnijim pravilima koje donosi navedena Direktiva.

Sažetak:
Porast troškova životnog standarda i mala financijska primanja sve više se negativno odražavaju na materijalno blagostanje radnika, te stvaranja uvjeta za dostojanstveni život. Stoga je neophodno bilo na razini Europske unije poduzeti odgovarajuće korake kako bi se povećala minimalna plaća radnika, a što bi ujedno omogućilo poboljšanje radnih i životnih uvjeta radnika. U tu svrhu, donesen je Prijedlog Direktive EU o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji.

Summary:
The increase in the cost of the standard of living and low financial income are increasingly negatively reflected on the material well-being of workers, and the creation of conditions for a dignified life. Therefore, it was necessary to take appropriate steps at the level of the European Union in order to increase the minimum wage of workers, which would also enable the improvement of the working and living conditions of workers. For this purpose, the Proposal of the EU Directive on appropriate minimum wages in the European Union was adopted.

Ključne riječi: minimalna plaća, radnik, zakonske minimalne plaće, kolektivno pregovaranje

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 2/2023

UDK: 331.2 (4)

Matej Brkić, mag. iur.

Globalno izvješće o plaćama - utjecaj inflacije i bolesti COVID-19 na plaće i kupovnu moć

U nastavku donosimo pregled odabranih dijelova iz posljednjeg Globalnog izvješća o plaćama objavljenog od strane Međunarodne organizacije rada. Izvješće, između ostalog, pokriva globalne trendove plaća i produktivnosti, utjecaj inflacije na kupovnu moć, te uočeni jaz u plaćama između žena i muškaraca.

Sažetak:
Prema objavljenom Globalnom izvješću o plaćama  čiji prijevod  odabranih dijelova donosimo u nastavku, plaće i kupovna moć kućanstava znatno su obezvrijeđeni tijekom protekle tri godine, prvo zbog pandemije COVID-19, a zatim, kada se svjetsko gospodarstvo počelo oporavljati od te krize, globalnim porastom inflacije. Dostupni dokazi za 2022. godinu sugeriraju da rastuća inflacija uzrokuje pad realnog rasta plaća u mnogim državama, smanjujući kupovnu moć srednje klase i posebno teško pogađajući skupine s niskim primanjima. Ova kriza troškova života dolazi povrh značajnih gubitaka u ukupnim plaćama za radnike i njihove obitelji tijekom krize izazvane COVID-19, koja je u mnogim državama imala najveći utjecaj na skupine s niskim primanjima. U nedostatku odgovarajućih političkih odgovora, u bliskoj bi budućnosti moglo doći do oštre erozije stvarnih prihoda i standarda radnika i njihovih obitelji i povećanja društvene nejednakosti, što bi ugrozilo ekonomski oporavak i moglo potaknuti daljnje socijalne nemire.

Summary:
According to the published Global Wage Report, of which the translation of selected parts are presented above, wages and purchasing power of households have been negatively affected considerably during the past three years, first by the COVID-19 pandemic and then, as the world economy started to recover from that crisis, by the global rise in inflation. Available evidence for 2022 suggests that rising inflation is causing real wage growth to dip into negative figures in many countries, resulting in the reduction of the purchasing power of the middle class and hitting low-income groups particularly hard.

Ključne riječi: trendovi plaća, inflacija, kupovna moć, COVID-19

Matej Brkić, mag. iur.

RADNO PRAVO 2/2023

UDK: 331.2: 616

Željko Verunica, dipl. iur.

Strategije zapošljavanja i zadržavanja radnika

U članku autor iznosi praktične primjere uspješnih strategija zapošljavanja talentiranih i motiviranih radnika, predstavlja korake u postupku selekcije kandidata, te modele poticanja već zaposlenih radnika kako bi i u budućnosti ostali raditi u poduzeću.

Sažetak:
Premda je novac zasigurno jedna od važnih temeljnih pretpostavki, u ovom članku navedeni su i neki drugi važni čimbenici koji potiču visoku razinu motivacije i angažiranosti radnika, te pridonose zadržavanju visoko kompetentnih i talentiranih radnika u poduzeću. Neki od tih čimbenika uključuju: davanje priznanja za ostvarene rezultate, omogućavanje komuniciranja s nadređenima kroz uspostavu kvalitetnih komunikacijskih kanala, te pružanje mogućnosti za napredovanje.

Summary:
Although money is certainly one of the most important fundamentals, this article also mentions some other important factors that promote a high level of motivation and engagement of workers, contributing to the retention of highly competent and talented workers within the company. Some of these factors include: giving recognition for achieved results, enabling communication with superiors through the establishment of quality communication channels, and providing opportunities for advancement.

Ključne riječi: zadržavanje radnika, zapošljavanje, motivacija

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 2/2023

UDK: 331.522.4