Nova zakonska regulativa ugovora o radu na određeno vrijeme

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Radno okruženje kao mjesto počinjenja nepravilnosti

Radno mjesto, u širem smislu riječi, sve više postaje centralna figura proučavanja složenih pojava i odnosa unutar radne organizacije ili organiziranog rada, od čega nije izuzet niti sustav organizacije prijave nepravilnosti uočenih kod određenog poslodavca.

Sažetak:

Aktivnosti u javnom i privatnom sektoru u okviru kojih može doći do nepravilnosti na strani poslodavca, neodvojivo su povezane sa mjestom konkretnog rada, čime dolazimo do pojmovnog određenja radnog okruženja, za potrebe realizacije postupka prijave nepravilnosti.
Određenje mjesta počinjenja nepravilnosti tako široko kako je izvršeno zakonskim tekstom posebnog propisa koji regulira u prvome redu zaštitu prijavitelja nepravilnosti, ključno je za razumijevanje opsega problema i širine djelatnosti poslodavaca gdje mogu nastati nepravilnosti.
U ovome radu autor raščlanjuje pojam radnog okruženja kroz analizu profesionalnih, radnih aktivnosti tijekom kojih nastaju ili mogu nastati nepravilnosti što postaju predmetom tzv. zviždanja, odnosno prokazivanja nadležnim tijelima.
Zaključno se ukazuje na iznimnu širinu definicije aktivnosti u kojima prokazivač može sudjelovati i doći do spoznaja i informacija o nepravilnostima na strani poslodavca, dakle poslova čijim izvršavanjem ili čak budućim izvršavanjem, može doći do potrebe prijave nepravilnosti.

Summary:

Activities in the public and private sector, within which there may be irregularities on employer's side, are inseparably connected with the place of specific work, which allows us to conceptually define the working environment, for the purposes of implementing the procedure for reporting irregularities.
Determining the place where the irregularities were committed as broadly as it's done by the law text that regulates primarily the protection of the whistleblowers, is crucial for understanding the scope of the problem and the breadth of the employers' activities where irregularities can occur.
In this paper, the author parse the concept of work environment through the analysis of professional work activities during which irregularities occur or may occur, which become the subject of the so-called whistle-blowing, i.e. reporting to competent authorities.
In conclusion, exceptional breadth of the definition of activities in which the whistleblower can participate and gain knowledge and information about irregularities on the part of the employer, i.e. jobs whose performance or even future performance may lead to the need to report irregularities, is pointed.

Ključne riječi: radno okruženje, prijava nepravilnosti, prokazivač, djelatnosti, posao

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
općinski državni odvjetnik u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici

RADNO PRAVO 1/2023

UDK: 331.44

Hrvoje Orešić, mag. iur.

Pregled odredbi Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada

U članku se donosi pregled odredbi koje donosi Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada. Objavljen je u Narodnim novinama br. 151/22 i stupio je na snagu 1. siječnja 2023.

Sažetak:
Donošenjem novog Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada nastoji se zaštititi tri skupine koje u najvećoj mjeri trpe negativne posljedice uslijed neprijavljenog rada, premda se uopćeno može reći da štetne posljedice trpi cijelo društvo u cjelini. Tako u prvom redu trpe radnici, budući da nemaju ugovore o radu, pa posljedično ne uživaju radnopravnu zaštitu. Osim radnika, i država trpi znatnu štetu, budući da za neprijavljenog radnika nema uplata javnih davanja. Konačno, Zakonom se štiti i druge poslodavce s obzirom da dolazi do nelojalne konkurencije.

Summary:
The adoption of the new Act on suppression of undeclared work seeks to protect the three groups that suffer the most negative consequences due to undeclared work, although in general it can be said that the whole society as a whole suffers from the harmful consequences. This is how the workers suffer in the first place, since they do not have employment contracts, and consequently do not enjoy labour law protection. In addition to the workers, the state also suffers considerable damage, since there are no payments of public benefits for undeclared workers. Finally, the Act also protects other employers, considering that unfair competition occurs.

Ključne riječi: neprijavljeni rad, postupanje inspekcije, jedinstvena elektronička evidencija rada

Hrvoje Orešić, mag. iur.
„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 1/2023

UDK: 331.526 (094)

Tatjana Martinović, dipl. iur.

Prikaz odredbi novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti

Na 11. sjednici održanoj 7. listopada 2022. godine Hrvatski sabor je izglasao Konačni prijedlog zakona visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti  koji je stupio na snagu 22. listopada 2022. godine, osim članka 108. koji je stupio na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Zakon je objavljen u Narodnim novinama broj 119/2022.

Sažetak:
Novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti uređuju se temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti u funkciji visokog obrazovanja. Također se utvrđuje osnivanje i djelovanje ustanova u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti, stručnog rada, postupak zapošljavanja na radna mjesta i napredovanje znanstvenika, nastavnika i suradnika zaposlenih u ovim ustanovama, te njihova prava i obaveze.

Summary:

The new Act on Higher Education and Scientific Activities regulates the basic principles of higher education activities, scientific and artistic activities in the function of higher education. It also establishes the establishment and operation of institutions in the system of higher education, scientific and artistic activities, professional work, the recruitment process and advancement of scientists, teachers and associates employed in these institutions, as well as their rights and obligations.

Ključne riječi: visoko obrazovanje, znanstvena djelatnost, napredovanje, reizbor

Tatjana Martinović, dipl. iur.  
predstojnica Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora

RADNO PRAVO 1/2023

UDK: 378 (094)

mr. sig. Vitomir Begović

Ozljeda na radu u Republici Hrvatskoj i mjere prevencije

U članku se prezentiraju aktualni pokazatelji o ozljedama na radu, izgubljenim radnim danima i troškovima, promjenama u svijetu rada i rastu zdravstvenih rizika, nedostatnom prikupljanju i korištenju podataka o (ne)sigurnosti  i zdravlju na radu, kadrovskim resursima u području inspekcije zaštite na radu i pružanju usluge medicine rada, te se predlažu odgovarajuće mjere u cilju unapređivanja kulture sigurnosti  i zdravlja na radu.

Sažetak:
U ovom preglednom članku prikazane su ozljede na radu u Republici Hrvatskoj koje su se dogodile u 2021. godini. Kao izvor podataka, korišteni su podaci o prijavama ozljeda na radu dostavljenim Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Temeljem  navedenog, statističku obradu podataka za potrebe Eurostata (Europska statistička organizacija), izvršio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a obrađenim podacima pridodani su dopunski podaci i komentar autora.

Summary:
In this article, injuries at work in the Republic of Croatia that occurred in 2021 are presented. As a data source, data on reports of occupational injuries submitted to the Croatian Health Insurance Fund were used. On the basis of the above, statistical processing of the data for the needs of Eurostat (European Statistical Organization) was carried out by the Croatian Institute of Public Health, and additional data and author's comments were added to the processed data.

Ključne riječi: ozljede na radu, prikupljanje i obrada podataka, rizici na radu, izgubljeni  radni dani i troškovi, inspekcija, medicina rada

mr. sig. Vitomir Begović
konzultant/savjetnik 

RADNO PRAVO 1/2023

UDK: 331.45 (497.5)

prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

Oporezivanje i digitalna tranzicija

U članku je prikazano Godišnje izvješće o oporezivanju 2022. objavljeno od strane Komisije EU kojim se analiziraju izvedbe i glavne promjene država članica EU na području oporezivanja. Za potrebe časopisa prevedeni su skraćeni dijelovi izvješća koji se tiču oporezivanja i digitalne tranzicije.

Sažetak:
Komisija Europske unije krajem lipnja objavila je redovito godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2022), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja se bave utjecajem COVID-19 i trendovima oporezivanja, karakteristikama nacionalnih poreznih sustava, nedavnim poreznim reformama u EU, poreznim mjerama namijenjenim potpori zelene tranzicije, oporezivanjem i digitalnom tranzicijom te poduzetničkim oporezivanjem u globalnom ekonomijom. 

Summary:
At the end of June, the Commission of the European Union published a regular annual report on taxation (Annual Report on Taxation 2022), which contains an overview of current tax policies in the European Union. The report is publicly available on the Commission's official website; it is available exclusively in English. It is designed in several chapters dealing with the impact of COVID-19 and taxation trends, characteristics of national tax systems, recent tax reforms in the EU, tax measures intended to support the green transition, taxation and digital transition, and corporate taxation in the global economy. 

Ključne riječi: porezi, digitalna tranzicija, porezne reforme

Odabrao, preveo i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 1/2023

UDK: 336.22: 004

Alan Vajda, mag. iur.

Pregled odredbi Uredbe (EU) 2021/888 o uspostavi programa Europske snage solidarnosti radi provedbe volontiranja u odgojno-obrazovnim ustanovama u EU i EGP

Navedenim člankom dajemo prikaz Uredbe (EU) 2021/888 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Europske snage solidarnosti i o stavljanju izvan snage uredaba (EU) 2018/1475 i (EU) br. 375/2014 radi provedbe volontiranja u odgojno-obrazovnim ustanovama u državama članicama Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, time da je ista u primjeni od 1. siječnja 2021. godine.

Sažetak:
Uredbom (EU) 2021/888 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Europske snage solidarnosti i o stavljanju izvan snage uredaba (EU) 2018/1475 i (EU) br. 375/2014 uspostavljen je program Europske snage solidarnosti za vrijeme trajanja višegodišnjeg financijskog okvira za vremensko razdoblje od 2021. do 2027. godine. Navedenom je Uredbom određen iznos financijske omotnice za provedbu navedenog Programa za razdoblje od 2021. do 2027. godine u ukupnom iznosu od 1 009 000 000 eura koji se može koristiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, uključujući korporativne sustave informacijske tehnologije.

Summary:
Regulation (EU) 2021/888 of the European Parliament and the Council of 20 May 2021 establishing the European Solidarity Corps Programme and repealing Regulations (EU) 2018/1475 and (EU) No 375/2014 established the European Solidarity Corps program for the duration of the multi-annual financial framework for the period from 2021 to 2027. The aforementioned Regulation determined the amount of the financial envelope for the implementation of the aforementioned Program for the period from 2021 to 2027 in the total amount of 1,009,000,000 euros, which can be used for technical and administrative assistance for the implementation of the Program, such as preparation, monitoring, controls, audits and evaluations, including corporate information technology systems.

Ključne riječi: volontiranje, aktivnost solidarnosti, Europske snage solidarnosti

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 1/2023

UDK: 364.467