Prikaz Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.

Prijedlog redefiniranja i definiranja atipičnih oblika rada u Republici Hrvatskoj

Autorica se u ovom radu bavi predloženim izmjenama i dopunama odredbi Zakona o radu koje se odnose na redefiniranje već propisanih oblika rada, koja po svom karakteru i određenoj specifičnosti spadaju u atipične oblike zapošljavanja, obzirom da su različiti od zapošljavanja temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom i koje se odnose na definiranje novog oblika rada putem digitalnih platformi tzv. platformskog rada. Daje se pregled redefiniranih odredbi ZOR-a koje se odnose na zapošljavanje temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, ugovora o radu s nepunim radnim vremenom, ugovora o dopunskom radu, ugovora o stalnom sezonskom radu, ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada i pregled novih odredbi koje se odnose na rad putem digitalnih platformi, tzv. platformskog rada.

Sažetak:
Digitalizacija i automatizacija poslovnih procesa uvjetovala je uvođenje fleksibilnije mogućnosti poslovanja i rada odnosno potrebu reguliranja  novih suvremenih oblika rada u radnom zakonodavstvu Republike Hrvatske. Kad govorimo o atipičnim oblicima rada prvenstveno se pod istim podrazumijevaju oblici rada koji su različiti od tipičnog oblika rada temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom, pa se kod obavljanja istih javlja problem nestabilnosti, nesigurnosti i nejednakosti u priznavanju prava radnicima u odnosu na radnike koji su svoj radni odnos zasnovali ugovorom o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom. Osim navedenog, ne traže svi radnici stalni posao sa punim radnim vremenom i sve veći broj njih želi uspostaviti ravnotežu između privatnog i profesionalnog života kroz rad sa nepunim radnim vremenom (roditelji, starije osobe) ili rad na određeno vrijeme (mladi ljudi).

Stoga je ključni izazov suvremenoga radnog zakonodavstva u Republici Hrvatskoj uređenje atipičnih oblika rada odnosno rada na određeno vrijeme, sezonskog rada, rada u nepunom radnom vremenu, dodatnog rada te rada izvan prostorija poslodavca, kao što je rad od kuće i rad na daljinu i platformskog rada, kao novog oblika organizacije rada koji se razvija zahvaljujući brzo razvijajućoj digitalnoj tehnologiji, a koji oblici rada daju potrebnu ravnotežu između poslovnog i privatnog života te pružaju dodatni prihod ljudima, uključujući one kojima je pristup tržištima rada otežan. 

Radi prilagodbe suvremenim okolnostima i novim standardima obvezujućih pravnih akata Europske unije, Hrvatski sabor usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kojim je odredbe ZOR-a uskladio s novim EU direktivama i kojim je, između ostalog, redefinirao odredbe ZOR-a koje se odnose na atipične oblike rada poput rada na određeno vrijeme, rada u nepunom radnom vremenu, sezonskog rada, dodatnog rada te rada od kuće odnosno rada na daljinu i definirao novi inovativni oblik rada tzv. platformski rad.

Summary:

In this article, the author deals with proposals for amendments to the provisions of the Labor Act, which refer to the redefinition of already prescribed forms of work, which by their character and specifics fall into atypical forms of work, given that they are different from employment based on contracts and work for an indefinite period with full-time and related to defining a new form of work through digital platforms, the so-called platform work. An overview of the redefined provisions of the ZOR related to employment based on a fixed-term employment contract, a part-time employment contract, a supplemental work contract, a permanent seasonal work contract, a separate workplace contract and review of new provisions related to work via digital platforms, the so-called platformski radtal platforms, the so-called platform work.  

Ključne riječi: radnik, oblici zapošljavanja, ugovor o radu, rad na određeno vrijeme, rad u nepunom radnom vremenu, dodatni rad, sezonski rad, rad na izdvojenom mjestu rada, rad na daljinu, rad od kuće, platformski rad

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.
Ministarstvo pravosuđa i uprave

RADNO PRAVO 12/2022

UDK: 331.102: 004

Hrvoje Orešić, mag. iur.

Pregled novina koje donosi Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju radničkih tražbina

Prema Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju radničkih tražbina dodatno se štite i osnažuju prava radnika koji su se našli u situaciji da im je ugrožena socijalna sigurnost uslijed stečaja, odnosno blokade računa poslodavca. Više pojedinosti možete pročitati u nastavku.

Sažetak:
Zakonom o osiguranju radničkih tražbina utvrđuju se pravna pravila o zaštiti materijalnih prava iz radnih odnosa radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem i u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, vrste i opseg zaštićenih prava, uređuje se djelatnost, način upravljanja i obavljanja djelatnosti Agencije za osiguranje radničkih tražbina te određuju uvjeti, postupak i izvori sredstava za ostvarenje zaštite prava.

Summary:
The Act on the Insurance of Worker Claims lays down legal rules on the protection of the material rights of workers from employment relationships in the event of the opening of bankruptcy proceedings against the employer and in the case of blocking the employer's account due to the impossibility of forced collection of unpaid wages or wage compensation, the types and scope of protected rights, the management and performance of the activities of the Agency for Insurance of Worker´s Claims and determines the conditions, procedure and sources of funds for the realization of rights protection.

Ključne riječi: osiguranje radničkih tražbina, stečaj poslodavca, blokada računa poslodavca

Hrvoje Orešić, mag. iur.
Radno PRAVO

RADNO PRAVO 12/2022

UDK: 349.2: 347.736

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.

Sudska zaštita prava iz radnog odnosa radnika u javnim ustanovama

U prvom dijelu članka autor iznosi pregled odredbi Zakona o radu kojima se uređuje sudska nadležnost u pojedinim pitanjima ostvarivanja i zaštite prava radnika, s posebnim osvrtom na radnike javnih ustanova, dok se u drugom dijelu članka nudi pregled stvarne nadležnosti sudova u radnim sporovima.

Sažetak:
Prema čl. 12. Zakona o ustanovama, pravni status zaposlenih u ustanovama, uvjeti za stupanje u službu i ostala pitanja u svezi s njihovim radom uređuju se općim propisima o radu, ako zakonom nije drugačije određeno.U članku ćemo prikazati, prema zakonskom redoslijedu, one odredbe Zakona o radu koje uređuju sudsku nadležnost u pojedinim pitanjima ostvarivanja i zaštite prava radnika, uključujući i radnike javnih ustanova, uređenih ovim Zakonom.

Summary:
According to art. 12 of the Act on Institutions, the legal status of employees in institutions, the conditions for joining the service and other issues related to their work are governed by the general labour regulations, unless otherwise specified by law. In the article, we will present, according to the legal order, those provisions of the the Labour Act, which regulate court jurisdiction in certain matters of exercising and protecting the rights of workers, including workers of public institutions.

Ključne riječi: sudska zaštita radnika, stvarna nadležnost, radni sporovi

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.
Veleučilište u Šibeniku

RADNO PRAVO 12/2022

UDK: 331.109: 354

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

Digitalizacija, rad na daljinu i pravo na isključivanje u EU

Digitalizacija radnih mjesta omogućila je radnicima u mnogim sektorima i zanimanjima da obavljaju svoj posao u bilo koje doba i bilo gdje (Eurofound i ILO, 2017). Zajedno s trendom globalizacije i razvoja uslužnog gospodarstva te povećanom radnom aktivnošću osoba koje brinu o članovima kućanstva, ponajviše žena (Eurofound, 2020a), veća uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) temeljene na mobilnim uređajima, omogućila je sve veći pomak prema fleksibilnijem radnom vremenu.

Sažetak:
Tijekom posljednjih nekoliko godina, digitalizacija radnih mjesta omogućila je radnicima u mnogim sektorima i zanimanjima da obavljaju svoj posao u bilo koje doba i bilo gdje. To ima mnoge pozitivne popratne učinke, ali može imati i negativne posljedice ukoliko se narušava granica između posla i privatnog života. U cilju očuvanja zdravlja radnika i njihove produktivnosti i na razini EU i na nacionalnoj razini u većem broju zemalja članica započele su rasprave ili su usvojeni zakoni o pravu radnika na isključivanje. 

Summary:
Over the past few years, the digitization of workplaces has enabled workers in many sectors and occupations to do their work anytime, anywhere. This has many positive side effects, but it can also have negative consequences if the boundary between work and private life is violated. In order to preserve the health of workers and their productivity, both at the EU level and at the national level, discussions have started or laws have been adopted on the right of workers to disconnect. 

Ključne riječi: rad na daljinu, digitalizacija, pravo na isključivanje, EU

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 12/2022

UDK: 331.102: 004

Željko Verunica, dipl. iur.

Utjecaj tehnološkog napretka na upravljanje ljudskim resursima

U današnje vrijeme nepotrebno je naglašavati utjecaj tehnološkog napretka na aktivnosti poslovnih subjekata. Nove metode komuniciranja, obrade informacija i proizvodnje dovele su do gospodarskog razvoja širom svijeta. Međutim, poboljšanja koja donose tehnologije često znače da se ljudi i poslovni subjekti moraju promijeniti kako bi u potpunosti iskoristili navedeni napredak. Tehnološka evolucija i dalje će predstavljati uzbudljive, ali teške izazove za menadžere, osobito one zadužene za upravljanje ljudskim resursima, o čemu će više riječi biti u nastavku ovog rada.

Sažetak:
Upotreba suvremenih tehnologija neizostavni je čimbenik u svim poslovnim procesima pravnih subjekata jer doprinose efikasnosti i ekonomičnosti poslovanja, te u krajnjoj mjeri, opstanku na iznimno konkurentnom tržištu. Tvrtke shvaćaju da u ostvarenju svojih strateških ciljeva, iznimnu pozornost moraju posvetiti obuci radnika kako bi poboljšale produktivnost. U tome velika odgovornost leži na stručnjacima za ljudske resurse koji u svome poslovnom djelovanju moraju ići u korak s najnovijim svjetskim trendovima koji se odnose na zapošljavanje, obuku, te stvaranje uspješne i poticajne radne okoline.

Summary:
The use of modern technologies is an inevitable factor in all business processes of legal entities because they contribute to the efficiency of operations, and ultimately, to survival in an extremely competitive market. Companies realize that in order to achieve their strategic goals, they must pay special attention to the training of workers in order to improve their productivity. A great responsibility rests on human resources experts, who in their business operations must keep up with the latest global trends related to employment, training, and the creation of a successful and stimulating business environment.

Ključne riječi: suvremene tehnologije, ljudski resursi, tehnološki napredak

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 12/2022

UDK: 005.96

prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

Godišnje izvješće o oporezivanju 2022. (porezne politike u Europskoj uniji)

U članku je prikazano Godišnje izvješće o oporezivanju 2022. objavljeno od strane Komisije EU kojim se analiziraju izvedbe i glavne promjene država članica EU na području oporezivanja. Za potrebe časopisa prevedeni su dijelovi izvješća koji bi mogli interesirati veći broj čitatelja.

Sažetak:
Komisija Europske unije krajem lipnja objavila je redovito godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2022), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja se bave utjecajem COVID-19 i trendovima oporezivanja, karakteristikama nacionalnih poreznih sustava, nedavnim poreznim reformama u EU, poreznim mjerama namijenjenim potpori zelene tranzicije, oporezivanjem i digitalnom tranzicijom te poduzetničkim oporezivanjem u globalnoj ekonomiji. 

Summary:
At the end of June, the Commission of the European Union published a regular annual report on taxation (Annual Report on Taxation 2022), which contains an overview of current tax policies in the European Union. The report is publicly available on the Commission's official website; it is available exclusively in English. It is designed in several chapters dealing with the impact of COVID-19 and taxation trends, characteristics of national tax systems, recent tax reforms in the EU, tax measures intended to support the green transition, taxation and digital transition, and corporate taxation in the global economy.

Ključne riječi: posljedice COVID-19, porezne reforme u EU

Odabrao, preveo i prilagodio:  prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 12/2022

UDK: 336.22 (4)