Novine u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora

izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur.

Ostvarivanje prava iz radnog odnosa u noveli Zakona o parničnom postupku iz 2022.

U članku se iznosi pregled izmijena prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku objavljenom u Narodnim novinama br. 80/22., uz autorov kritički osvrt.

Sažetak:

Postupak u parnici iz radnog odnosa uređen je kao posebni postupak u Glavi dvadeset i sedam Zakona o parničnom postupku (čl. 433. – čl. 437.). Uz odredbe Zakona parničnom postupku, pravila postupka u parnici iz radnog odnosa sadržana su i u Zakonu o radu. Ako posebnim odredbama Zakona o parničnom postupku i Zakona o radu o parnici iz radnog odnosa nije što drugo određeno, u tim posebnim procedurama primjenjuju se ostale odredbe Zakona parničnom postupku (čl. 433.). Stoga kako je parnični postupak reguliran općim pravilima Zakona o parničnom postupku za rješavanje građanskopravnih sporova u kompetencijsko-funkcionalnom smislu (čl. 1.) te posebnim pravilima Zakona o parničnom postupku za postupak u parnicama iz radnog odnosa, cilj je rada analizirati cjelokupnu Novelu Zakona o parničnom postupku iz 2022. (NN, br. 80/22).

Summary:

The procedure in litigation from the employment relationship is regulated as a special procedure in Chapter twenty-seven of the Civil Procedure Act (Art. 433 – Art. 437). In addition to the provisions of the Law on Civil Procedure, the rules of procedure in civil litigation from the employment relationship are also contained in the Labour Law. If the special provisions of the Law on Civil Procedure and the Law on Labour on Litigation from the Employment Relationship do not specify otherwise, the other provisions of the Law on Civil Procedure are applied in these special procedures (Art. 433). Therefore, since the civil procedure is regulated by the general rules of the Civil Procedure Act for the resolution of civil law disputes in the competence-functional sense (Art. 1) and the special rules of the Civil Procedure Act for the procedure in employment disputes, the aim of the paper is to analyse the Novelty of the Civil Procedure Act from 2022 (Official Gazette, No. 80/22).

Ključne riječi: Novela Zakona o parničnom postupku iz 2022.

izv. prof. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur.
Katedra za građansko postupovno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

RADNO PRAVO 10/2022

UDK: 347.922: 349.2

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Isplata plaće u kriptovaluti

Novi oblici rada što se pojavljuju praktično svakodnevno više nisu neobična pojava u svijetu rada, stoga u svjetlu razmatranja novih instrumenata koji dolaze do izražaja u praksi, ne treba zanemariti, niti isključiti opciju ugovaranja plaće kroz kriptovalute.

Sažetak:

Fleksibilni radni uvjeti i njihova realizacija ne predstavljaju zatvoreni krug mogućnosti, poglavito zbog neprestanih kretanja u okviru radnog prava i radnih odnosa, stoga niti ugovaranje, obračun i isplata plaće nisu tabu tema u tom kontekstu.

Obvezni sastojak svakog ugovora o radu jest odrednica o plaći radnika, pri čemu zakonodavac nije kreirao kruti okvir po pitanju apsolutno svih segmenata definiranja zarade radnika, stoga postoji prostor za inovacije, poput prijedloga za određivanje plaće odgovarajući kriptovaluti.

Autor u ovome radu razrađuje radno pravne aspekte izvodljivosti rješenja da plaća radniku bude ugovorena u kriptovaluti te ukazuje na postojeći zakonski okvir koji zahtijeva kroz opći propis o radu zakonske snage samo isplatu plaće u novcu.

Zaključno se ističu ključne determinante cijelog sustava uređenja plaća u hrvatskoj državi, razrađuju mogućnosti dogovora poslodavca i radnika oko ugovaranja plaće u kriptovaluti te izbora kriptovalute koja će biti polazišna osnova za obračun plaće radnika, potencijalni interesi poslodavca i radnika za ugovaranje plaće u kriptovaluti kroz fiksni  ili varijabilni iznos te eventualna otvorena pitanja koja proizlaze iz regulative de lege lata odnosno izostanka ukupne pravne regulative primarno kriptovaluta zbog nedorečenosti i nejasnih stavova oko (pravne) prirode navedene imovine.

Summary:

Flexible working conditions and their implementation don't represent a closed circle of possibilities, mainly due to the constant changes of labour law and labour relations, so contracting, calculating and paying wages are not a taboo topic in that context.
A mandatory component of every employment contract is the determination of the worker's salary, where the legislator didn't create a rigid framework regarding absolutely all segments of defining the worker's earnings. Therefore there is space for innovation, such as a proposal for determining the salary in cryptocurrency.
In this paper, the author elaborates on the labour law aspects of the feasibility of the solution for the salary of the worker to be contracted in cryptocurrency and points to the existing legal framework that requires only the payment of wages in money.
In conclusion, the key determinants of the entire salary regulation system in the Croatian state are highlighted, the possibilities of agreement between the employer and the employee regarding the negotiate salary in cryptocurrencies and the choice of cryptocurrency that will be the starting point for the calculation of the employee's wage, the potential interests of the employer and the employee for contracting the salary through fixed or variable amount and possible open questions arising from the de lege lata regulation, i.e. the absence of overall legal regulation primarily of cryptocurrencies due to vagueness and unclear positions regarding the (legal) nature of that "property".

Ključne riječi: plaća, kriptovalute, ugovaranje, dogovor poslodavca i radnika, fleksibilni radni uvjeti

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
općinski državni odvjetnik u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici

RADNO PRAVO 10/2022

UDK: 331.2: 004

prof. dr. sc. Vatroslav Zovko, dipl. oec.

Osvrt na promjene statusa zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja

U članku se iznose promjene koje donosi novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u odnosu na status zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Osobitu pozornost autor posvećuje kriterijima i postupku zapošljavanja, te pruža uvid u ulogu naslovnih nastavnika, naslovnih znanstvenika i naslovnih suradnika, te nacionalnih vijeća, matičnih odbora i matičnih povjerenstva.

Sažetak:
Na 12. sjednici Hrvatskog sabora, 7. listopada 2022. godine izglasan je novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju čime se stavlja van snage Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003 godine (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17). Osim promjena vezanih uz status i prohodnost studija, sustava i načina financiranja, Zakon donosi i niz novina vezanih uz status zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Summary:
At the 12th session of the Croatian Parliament, on October 7, 2022, a new Act on Scientific Activity and Higher Education was passed, which repeals the Act on Scientific Activity and Higher Education from 2003 (Official Gazette 123/03, 198/03, 105/ 04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17). In addition to changes related to the status and accessibility of studies, systems and methods of financing, the Act also brings a number of novelties related to the status of employees in the system of science and higher education.

Ključne riječi: znanost, visoko obrazovanje, zapošljavanje

prof. dr. sc. Vatroslav Zovko, dipl. oec.
stalni sudski vještak za financije, javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku

RADNO PRAVO 10/2022

UDK: 156.22

Izabela Kin, mag. iur.

Prava zaposlenika pri odlasku u mirovinu sukladno Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama

U članku se iznose sporne situacije koje nastaju prilikom odlaska u mirovinu zaposlenika sukladno Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, s posebnim osvrtom na pitanje prava na godišnji odmor i otpremninu.

Sažetak:
Praksa i obveza Povjerenstva za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama je da dostavlja tumačenje/odgovor podnositelju upita pisanim putem i objavljuje na web-stranicama ministarstva nadležnog za rad, ali kako su upiti podnositelja javno nedostupni to dovodi do situacija u praksi da se korisnici tumačenja pozivaju na dana tumačenja i primjenjuju ih i za svoje slične slučajeve a da upite nisu niti postavili Povjerenstvu, ili su postavili a nisu dobili odgovor, iako bi tumačenje možda bilo i drugačije u tom konkretnom slučaju. Bitno je zaključiti da Povjerenstvo za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama daje tumačenje koje najbolje odgovara konkretnom upitu podnositelja, ali se ne može primijeniti na sve slične slučajeve na način da mu daje drugi smisao.

Summary:
The practice and obligation of the Commission for the interpretation of the Basic Collective Agreement for civil servants and employees in public services is to deliver the interpretation/answer in writing and publish it on the website of the ministry responsible for employment, but since the inquiries are not publicly available, this leads to situations that professional public refer to the given interpretations and apply them to their own similar cases without even asking the Commission questions, or asking and not getting an answer, even though the interpretation might be different in their specific case.

Ključne riječi: Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, Povjerenstvo za tumačenja kolektivnog Ugovora, odlazak  u mirovinu

Izabela Kin, mag. iur. 

RADNO PRAVO 10/2022

UDK: 331.25: 354

Vatroslav Subotić, dipl. iur.

110. zasjedanje Međunarodne konferencije rada

U članku se pružaju informacije o 110. zasjedanju Međunarodne konferencije rada koje je održano od 27. svibnja do 11. lipnja 2022. godine.

Sažetak:
Na summitu o svijetu rada raspravljalo se o rješavanju višestrukih globalnih kriza. Prihvaćen je zaključak da se na 111. zasjedanju Međunarodne konferencije rada usvoji preporuka o sustavu naukovanja, održana je prva sveobuhvatna rasprava o socijalnom i solidarnom gospodarstvu, sigurno i zdravo radno okruženje uvršteno je kao 5. načelo u Deklaraciju o temeljnim načelima i pravima na radu te su prihvaćeni amandmani Konvencije o pravu pomoraca.

Summary:
The article provides information about the 110th session of the International Labour Conference, which was held from May 27 to June 11, 2022. The world of work summit discussed issue of multiple global crises. It was decided that an item entitled “Apprenticeships” shall be included in the agenda of the next ordinary session for a second discussion with a view to the adoption of a Recommendation. The first comprehensive discussion on the social and solidarity economy was held, a safe and healthy working environment was included as the 5th principle in the Declaration on Fundamental Principles and Rights at Work, and amendments to the Maritime Labour Convention were accepted.

Ključne riječi: Međunarodna konferencija rada, summit, Međunarodna organizacija rada

Vatroslav Subotić, dipl. iur.

RADNO PRAVO 10/2022

UDK: 331.105 (063)

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi

U članku se nudi prikaz sadržaja prijedloga Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi kojom se utvrđuju brojne posebnosti (specifičnosti) rada i radnih uvjeta u radu putem platformi.

Sažetak:
U propisanom postupku za donošenje direktiva kao sekundarnih vrela prava Europske unije, sastavljena je i predložena Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi. Njome se garantiraju "prava svakog radnika na radne uvjete kojima se čuvaju njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo." Pored toga "štiti se pravo na informiranje i savjetovanje u poduzeću, ...pravo na zaštitu osobnih podataka..." u razvijanju slobode poduzetništva i samozapošljavanja te profesionalne mobilnosti.
Definira se "digitalna radna platforma", kao "svaka fizička ili pravna osoba koja pruža komercijalnu uslugu koja...pruža se, barem djelomično, na daljinu putem elektroničkih sredstava kao što su internetske stranice ili mobilna aplikacija...na zahtjev primatelja usluge, te "nužna i ključna sastavnica organizacije rada koji obavljaju pojedinci, neovisno o tome obavlja li se taj posao na internetu ili na određenoj lokaciji. Rad obavlja pojedinac "na temelju ugovorenog odnosa između digitalne platforme i pojedinca...". To je "radnik koji radi putem platforme...i ima ugovor o radu ili je u radnom odnosu u skladu s..." propisima države.

Summary:
In the prescribed procedure for adopting directives as secondary sources of EU law, the Directive of the European Parliament and of the Council on improving working conditions in platform work was drafted and proposed. It guarantees "the right of every worker to working conditions that preserve his health, safety and dignity." In addition, "the right to information and consultation in the company is protected, ... the right to protect personal data..." in the development of freedom of entrepreneurship and self-employment, as well as professional mobility.

Ključne riječi: Direktiva, radni uvjeti, rad putem platformi, algoritamsko upravljanje, transparentnost

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 10/2022

UDK: 331.102: 004

prof. dr. sc. Vatroslav Zovko, dipl. oec.

Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022)

U članku donosimo prikaz izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dohodak, koje se pretežito odnose na povećanje svota određenih neoporezivih primitaka kao i izmjenu odredbi u vezi s neoporezivim primitcima u vezi s prehranom radnika.

Sažetak:
S danom 01. listopada 2022. godine stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak (NN 112/2022) kojim se dalje pokušava omogućiti poslodavcima da isplaćuju još veće iznose neoporezivih naknada i troškova svojim zaposlenicima. Sam Pravilnik sadržajno je vrlo kratak te se sastoji od četiri članka.

Summary:
On October 1, 2022, the Ordinance on Amendments to the Ordinance on Income Tax (Official Gazette 112/2022) entered into force, which further attempts to enable employers to pay even higher amounts of tax-free benefits and expenses to their employees. The Ordinance itself is very short in terms of content and consists of only four articles.

Ključne riječi: Pravilnik o porezu na dohodak, neoporezivi primici, naknada za prehranu

prof. dr. sc. Vatroslav Zovko, dipl. oec.
Stalni sudski vještak za financije, javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku

RADNO PRAVO 10/2022

UDK: 271.15