Priziv savjesti iz aspekta antidiskriminacijskog i radnog prava

Krešimir Rožman, mag. iur.

Što nas očekuje od predviđenih izmjena i dopuna Zakona o radu?

Autor daje prikaz nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, dakle teksta koji je bio na javnom savjetovanju. Kratko prikazuje najvažnije promjene koje se očekuju, a na kraju daje kritički osvrt na cijeli tekst nacrta prijedloga. 

Sažetak:

Upravo su u tijeku završne pripreme za donošenje četvrtih promjena trećeg Zakona o radu. Javno savjetovanje je završilo, a u tekst koji je bio na savjetovanju uneseno je svega nekoliko nebitnih izmjena. U trenutku pisanja ovog teksta još se obavljaju završne konzultacije sa socijalnim partnerima oko jednog - dva pitanja.
Tekst Zakona se priprema iznimno dugo, međutim takva duljina rada nije donijela kvalitetu koja se od toliko potrošenog vremena i rada očekivala. Iako ima dobrih rješenja odnosno pokušaja (rad platformskih radnika, ugovor o radu na određeno vrijeme), ima dosta odredbi koje nisu najbolje i dodatno će komplicirati ili formalizirati radne odnose. 
Cijeli tekst nacrta prijedloga nije nomotehnički najbolje napravljen, ima više nejasnoća pa i kontradikcija. 
Posebna priča je obrazloženje nacrta prijedloga Zakona koje je isključivo radi zadovoljavanja forme, a ništa ne obrazlaže.

Summary:
The final preparations for the adoption of the fourth amendments to the third Labour Act are currently underway. The public consultation has ended, and only a few non-essential changes have been made to the text that was included in the consultation. At the time of writing this article, final consultations are still being held with the social partners regarding one or two issues.

Ključne riječi: nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, savjetovanje, obrazloženje

Krešimir Rožman, mag. iur.
„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 9/2022

UDK: 153.92

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Čimbenici izvan radnog prava kao razlog uvođenja rada od kuće

Odlučivanje o uvođenju rada od kuće kompleksan je proces, a sama odluka ovisi o različitim faktorima koji su produkt promjena u svakodnevnom životu i radu, zbog čega treba stremiti konsenzusu i kompromisu ugovornih stranaka radnog odnosa s ciljem iznalaženja najboljeg rješenja na obostranu korist.

Sažetak:
Konsenzus subjekata svijeta rada u pogledu uvođenja rada kod kuće u praksi postignut prvenstveno u pogledu zaključka da takav način rada mora biti ugovoren. Ugovorom o radu s mjestom rada kod kuće moguće je determinirati sve ključne aspekte takvog fleksibilnog  radnog odnosa.
Neupitnost ugovorenog rada kod kuće može doći na iskušenje u situaciji kada prvenstveno poslodavac, moguće i primoran od strane javne vlasti zbog viših interesa poput zaštite javnog zdravlja i sličnih, nakani uvesti rad od kuće, zbog razloga koji su nominalno izvan okvira svijeta rada i radnog prava.
U ovome radu autor ističe određeni krug aktualnih čimbenika iz svakodnevnog života koji više ili manje izravno utječu na percepciju shvaćanja i razumijevanja potrebe organizacije rada kod određenog poslodavca, na način da radnik osobno obavlja preuzeti posao iz vlastitog doma.
Zaključno se ukazuje na potrebu razvijanja društvene svijesti o važnosti ulaganja u energetsku učinkovitost, posljedicama što ih proizvode vanjski utjecaji poput gospodarske krize ili ratnih sukoba na donošenje odluke o uvođenju rada kod kuće,  formalnom donositelju odluke kojom se liberalizira mjesto rada radnika te način i tip izvršavanja radne obveze, kao i snaga djelovanja ukupnosti svih navedenih faktora na zaštitu na radu u konačnici.

Summary:
The consensus of the subjects of the world of work regarding the introduction of home office in practice was achieved primarily regard to the conclusion that such a type of work must be contracted. Work contract for homework can determine all key aspects of such flexible employment relationship.
The unquestionability of contracted work at home can come to the test in a situation where primarily the employer, possibly forced by the state due to higher interests such as the protection of public health and the like, intends to introduce work from home, for reasons that are nominally outside the framework of the world of work and labor law.
In this paper author highlights a certain circle of current factors from everyday life that directly affect the perception of the understanding and understanding of the need for work organization at a certain employer, in such a way that the worker personally performs the work he has taken over from his own home.
In conclusion, it is pointed out the need to develop social awareness about the importance of investing in energy efficiency, the consequences of external influences such as economic crises or war conflicts on making a decision on the introduction of work at home, the formal decision-maker that liberalizes the place of work of workers and the method and type performance of work obligations, as well as the impact of the totality of all mentioned factors on protection at work in the end.

Ključne riječi: rad od kuće, vanjski utjecaji, energetska učinkovitost, trošak poslovanja, zaštita na radu

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
općinski državni odvjetnik u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici

RADNO PRAVO 9/2022

UDK: 331.31

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

Diskriminacija uzrokovana bolovanjem zbog njege bolesnog djeteta

U nastavku slijedi prikaz radnog spora i argumenacije kojom su se rukovodili prvostupanjski i drugostupanjski sud u donošenju odluke o postojanju indirektne diskriminacije na temelju obiteljskog statusa i materinstva.

Sažetak: 
U medijima je dosta pažnje privukla odluka Županijskog suda u Zagrebu kojom je, prema dostupnim podacima, po prvi put neki radnik u radnom sporu uspio dokazati da je diskriminiran zbog češćih odlazaka na bolovanja koja su uzrokovana potrebom njege bolesnog djeteta. U okolnostima ovog slučaja pravomoćnom presudom utvrđeno je postojanje indirektne diskriminacije na temelju obiteljskog statusa i materinstva. No, radnica koja je podnijela tužbu nije u cijelosti uspjela u ovom sporu. 

Summary:
The decision of the County Court in Zagreb attracted a lot of attention in the media, according to available data, for the first time a employee in a labour dispute was able to prove that she was discriminated against due to more frequent sick leave caused by the need to care for a sick child. In the circumstances of this case, the final judgment established the existence of indirect discrimination based on family status and maternity. However, the employee who filed the lawsuit was not entirely successful in this dispute.

Ključne riječi: diskriminacija, sudska praksa, neizravna diskriminacija

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
sutkinja Županijskog suda u Zagrebu

RADNO PRAVO 9/2022

UDK: 349.2-055.26

Hrvoje Orešić, mag. iur.

Neke sporne odredbe iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju

U članku se iznosi prikaz bitnijih izmjena koje donosi novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, uz pridavanje osobite pozornosti na područja koje se odnose na uvjete za zapošljavanje odgojno-obrazovnih radnika, zasnivanje radnog odnosa bez javnog natječaja, ravnatelje, pripravnike, te obvezu stručnog usavršavanja i napredovanja u položajna zvanja.

Sažetak:
Izmijenjenim člankom 24. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju određuju se uvjeti za zapošljavanje odgojno-obrazovnih radnika. Tako poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja. Novim zakonskim uređenjem dopušta se da poslove odgojitelja može obavljati i osoba koja je završila učiteljski studij, pod određenim uvjetima.

Summary:
The amended Article 24 of the Act on Preschool Education determines the conditions for the employment of educational workers. Thus, the work of a teacher of children from the age of six months until they start elementary school can be performed by a person who has completed a study of the appropriate type to work as a teacher. The new legislation allows a person who has completed a teacher's course to perform the duties of a teacher, under certain conditions.

Ključne riječi: predškolski odgoj i obrazovanje, dječji vrtići, uvjeti za zapošljavanje odgojno-obrazovnih radnika

Hrvoje Orešić, mag. iur.
„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 9/2022

UDK: 373.2(094)

prof. dr. sc. Vatroslav Zovko, dipl. oec.; Sanja Sharairi, mag. praesc. educ.

Sustav napredovanja odgajatelja i stručnih suradnika u predškolskim ustanovama

U ovom članku prikazan je zakonodavni okvir razvoja ljudskog potencijala u hrvatskom predškolskom obrazovnom sustavu od ostvarivanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita do promicanja u položajna zvanja  mentora i savjetnika.

Sažetak:
Razvoj ljudskih potencijala koji rade u neposrednom radu s djecom u predškolskim ustanovama jasno je reguliran Pravilnikom o načinima i uvjetima napredovanja u struci i promicanju u položajna zvanja odgojitelja i stručnih suradnika u dječjim vrtićima. Na ovaj način nastoji se osigurati kontinuitet u stručnom razvoju odgajatelja te primjerena razina kvalitete pružanja usluga u predškolskim ustanovama. Iz perspektive zaposlenika, ovim sustavom omogućava se napredovanje u struci kao i potencijalna mogućnost za ishođenje veće plaće.

Summary:
The development of human resources who work directly with children in preschool institutions is clearly regulated by the Ordinance on the ways and conditions of advancement in the profession and promotion to the positions of educators and professional associates in kindergartens. In this way, an effort is made to ensure continuity in the professional development of educators and an appropriate level of quality of service provision in preschool institutions. From the employee's perspective, this system enables advancement in the profession as well as the potential opportunity to earn a higher salary.

Ključne riječi: odgajatelji, dječji vrtići, napredovanje  

prof. dr. sc. Vatroslav Zovko, dipl. oec.
stalni sudski vještak za financije, javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku
Sanja Sharairi, mag. praesc. educ.

RADNO PRAVO 9/2022

UDK: 331.36:373.2-05

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

Četiri aktualna pitanja o mirovinskim pravima

Koliko god smo dobro ili djelomično informirani o pravima iz mirovinskog osiguranja, uvijek se javlja strah da će naša mirovina biti manja od očekivane, pogotovo u uvjetima stalnih promjena, pandemije COVID-19, inflacijskih pritisaka i značajne gospodarske nesigurnosti. Stoga u tekstu pokušavamo pojasniti neke nedovoljno poznate stvari vezane uz ostvarivanje mirovinskih prava, posve svjesni kako se stanje stalno mijenja te zaslužuje punu pozornosti osiguranika i donositelja odluka  

Sažetak:
U uvjetima stalnih promjena, pandemije COVID-19, inflacijskih pritisaka i značajne gospodarske nesigurnosti, među osiguranicima javlja se (ne)opravdan strah kako će njihove mirovine biti manje jednom kada se povuku iz svijeta rada. Zato u tekstu kroz odgovore na 4 pitanja vezana uz mirovinsko osiguranje pokušavamo pojasniti sadašnje stanje, posve svjesni stalnih promjena koje u velikoj mjeri mogu bitno promijeniti stanje. Odgovori su vezani uz vrijednosti mirovinske štednje u uvjetima pada burzi, opasnosti od nestanka mirovinske štednje u doba financijske krize, utjecaju krize iz 2008. na mirovinske fondove te značenju rata u Ukrajini na mirovinsku štednju. Najkraće, svi članovi koji su od početka u obveznim mirovinskim fondovima ostvaruju zaradu. Teret budućih mirovina djelomično i postepeno prebacuje se sa kolektiva na osobnu odgovornost čime hrvatski mirovinski sustav postaje dugoročno financijski održiv, što ne bi bio da postoji samo I stup međugeneracijske solidarnosti. Visina mirovina vezuje se za dužinu rada i visinu plaće, čime se potiče osobna odgovornost, što je i bio jedan od najvažnijih ciljeva provođenja reforme. 

Summary:
In the conditions of constant changes, the COVID-19 pandemic, inflationary pressures and significant economic uncertainty, there is an (un)justified fear among insured persons that their pensions will be less once they retire and withdraw from the world of work. That is why in the text, through answers to 4 questions related to pension insurance, we try to clarify the current situation, fully aware of the constant vicissitudes that can significantly change the situation. The answers are related to the value of pension savings in conditions of falling stock markets, the danger of pension savings disappearing during the financial crisis, the impact of the 2008 crisis on pension funds and the role of the war in Ukraine on pension savings. In short, all members who have been in the mandatory pension funds from the beginning make a profit. The burden of future pensions is partially and gradually shifted from the collective to personal responsibility, which makes the Croatian pension system financially sustainable in the long term, which would not be the case if there was only the first pillar of intergenerational solidarity PAYG. The amount of pensions is linked to the length of work and the amount of salary, which encourages personal responsibility, which was one of the most important goals of implementing the reform.

Ključne riječi: mirovinska štednja, mirovinsko osiguranje, gospodarska kriza, Hrvatska 

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 9/2022

UDK: 368.914

Alan Vajda, mag. iur.

Promjene koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama

Navedenim tekstom prikazujemo najznačajnije promjene koje je donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama koji je objavljen u Narodnim novinama br. 69/2022. od 17. lipnja 2022. godine, time da se primjenjuje počevši od 25. lipnja 2022. godine.

Sažetak:
Zakonom o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/2013., 85/2015. i 69/2022.) uređuje se pravo na pristup informacijama i ponovna uporaba informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se načela, ograničenja, postupak i način ostvarivanja i olakšavanja pristupa i ponovne uporabe informacija, djelokrug, način rada i uvjeti za imenovanje i razrješenje Povjerenika za informiranje te inspekcijski nadzor.

Summary:
The Act on the Right to Access to Information (Official Gazette, No. 25/2013, 85/2015 and 69/2022) regulates the right to access information and re-use of information held by public authorities, prescribes the principles, limitations, procedure and the way of achieving and facilitating access and re-use of information, scope, working method and conditions for the appointment and dismissal of the Information Commissioner and inspection supervision.

Ključne riječi: pristup informacijama, ponovna uporaba informacija, Povjerenik za informiranje

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 9/2022

UDK: 342.727