Časopis Radno PRAVO - Broj: 07/22 (Srpanj 2022.)

Online PDF izdanje
Tema broja:

Prekršaji poslodavaca iz područja radnih odnosa

Krešimir Rožman, mag. iur.; Hrvoje Orešić, mag. iur.

U članku se iznosi sveobuhvatan prikaz prekršajne odgovornosti poslodavca u vezi radnih odnosa, na način da se prvo navode prekšaji koji se odnose na sve poslodavce, a potom samo prekršaji koji se odnose na poslodavce iz javnog sektora.

Sažetak:

Postoji iznimno veliki broj prekršaja poslodavaca propisan raznim zakonima. Pri tome mislimo samo na prekršaje vezane za prava i ovlasti poslodavca, a ne i na druge prekršaje koje pojedini poslodavci, pravne ili fizičke osobe mogu učiniti obavljajući svoju djelatnost ili na drugi način, a koji nisu prekršaji poslodavca. Naravno, najveći broj prekršaja poslodavaca propisan je Zakonom o radu, ali postoji i čitav niz prekršaja iz drugih zakona koji se odnose na poslodavce. Veliki broj prekršaja iz posebnih zakona odnosi se na sve poslodavce (npr. prekršaji iz Zakona o zaštiti na radu, Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o doprinosima i drugi).

Summary:
There is a large number of employers' misdemeanors prescribed by various statutes. We are referring only to misdemeanors related to the rights of the employer, and not to other violations that individual employers, legal or natural persons may commit while performing their activities or in another way, which are not misdemeanors of the employer. Of course, the largest number of misdemeanors by employers is prescribed by the Labour Act, but there is also a whole series of misdemeanors from other acts that relate to employers. A large number of misdemeanors from special acts apply to all employers (e.g. misdemeanors from the Occupational Health and Safety Act, the Pension Insurance Act, etc.).

Ključne riječi:prekršaji, odgovornost poslodavca, radni odnosi

Krešimir Rožman, mag. iur.
Hrvoje Orešić, mag. iur.

RADNO PRAVO 7/8-2022

UDK: 349.2: 343

 

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 07/22 - ostali članci

prof. dr. sc. Vatroslav Zovko, dipl. oec.

Zakon o uvođenju eura kao službene valute u RH – osvrt na praktičnu primjenu u radnom pravu

U članku se iznosi osvrt na praktičnu primjenu provedbe dvojnog iskazivanja određene Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj s radnopravnog motrišta. 

Sažetak:

Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj određena je obveza provedbe dvojnog iskazivanja kunskih iznosa vezano za obračuna plaća i naknada kao i način preračunavanja istih. Iako je namjera zakonodavca da se dvojno iskazivanje pojednostavi na način da se iskazuju samo ukupni iznosi (primjerice ukupna mjesečna neto plaća) pri tome ne dirajući postojeće interne akte poslodavaca, preporuka je da se odmah, u što većoj mjeri sve stavke na platnim listama kao i kunski iznosi u internima aktima poslodavca iskazuju dvojno.

Summary:

The Act on the introduction of the euro as the official currency in the Republic of Croatia stipulates the obligation to implement double reporting of kuna amounts related to the calculation of wages and benefits, as well as the method of recalculating them. Although the intention of the legislator is to simplify the double reporting in such a way that only the total amounts (for example, the total monthly net salary) are reported without affecting the existing internal acts of employers, it is recommended that immediately, to the greatest extent possible, all items on the payroll as well as kuna amounts in the employer's internal documents are double reported.

Ključne riječi: uvođenje eura, dvojno iskazivanje, obračunske liste

prof. dr. sc. Vatroslav Zovko, dipl. oec.
stalni sudski vještak za financije, javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku

RADNO PRAVO 7/8-2022

UDK:  392.31

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Neka pitanja i odnosi subjektivnih nomotehničkih pretpostavki u stvaranju (novih) pravnih normi

Sadržaj ovoga rada ukazuje na neke manjkavosti koje se mogu „pripisati“ redaktorima zbog neadekvatnostni subjektivnih pretpostavki nomotehničkog karaktera, vidljive u Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti „NN“ 46/22 od 15.4.2022.

Sažetak:
Najsloženiji i najzahtjevniji dio pravnog stvaranja je „stvaranje novoga prava“. To je proces i odnos brojnih subjekata koji se javljaju s adresantom, tvorcem pravne norme. U strukturi svake pravne norme nalazi se njena hipoteza, dispozicije i sankcije. Dispozicija i sankcija mora biti vidljiva, precizna (jasna) i primjenjiva (životna). Trebalo bi veće istraživanje da se ukaže na nomotehničke manjkavosti zakona koji su stupili na snagu. Posebno se to odnosi na one koji su doneseni u postupku usklađivanja zakonodavstva države Republike Hrvatske s direktivom (direktivama) i drugim vrelima prava kao dio pravne stečevine EU.

Summary:
The most complex and demanding part of legal creation is the "creation of new law". It is a process and a relationship between numerous entities that appear with the addressee, the creator of the legal norm. The structure of each legal norm contains its hypothesis, dispositions and sanctions. The disposition and sanction must be visible, precise (clear) and applicable. More research would be needed to point out the nomotechnical deficiencies of the law that came into force. This especially applies to those adopted in the process of harmonizing the legislation of the Republic of Croatia with the directive(s) and other sources of law as part of the EU acquis.

Ključne riječi: stvaranje novih pravnih normi, subjektivne nomotehničke pretpostavke, redaktor, manjkavosti, zakon

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 7/8-2022

UDK: 340.11

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Organizacija načina rada i rad zatvorenika tijekom izdržavanja kazne zatvora

Osnovni cilj rada tijekom izvršavanja kazne zatvora je omugućiti osobama lišenim slobode što jednostavniju resocijalizaciju i ponovno uključivanje u normalne društvene aktivnosti, uz zaradu koja se kumulira kao ušteđevina tijekom boravka u kaznionici ili zatvoru te specifičnu mogućnost stjecanja odgovarajućeg obrazovanja kroz isto vrijeme, kao dijela andragoške djelatnosti.

Sažetak:
Smisleno i svrsihodno obavljanje rada tijekom izdržavanja zatvorske kazne donosi zatvorenicima kao specifičnoj kategoriji zaposlenih osoba višestruke i različite benefite, od kojih se izdvaja ublažavanje posljedica oduzimanja slobode, mogućnost zarade, korištenje drugih pogodnosti, izobrazba, lakša resocijalizacija nakon izlaska iz zatvora ili kaznionice.
Poseban propis zakonske snage što uređuje materiju izvršavanja kazne zatvora bitan dio sadržaja posvećuje upravo radu zatvorenika, kreirajući normativni okvir za realizaciju posebno priznatog prava zatvorenicima, da rade. U ovom radu autor prikazuje ključne odredbe postojećeg zakonskog uređenja rada zatvorenika, uz upućivanje na mjerodavne odrednice općih i posebnih propisa o radu.
Zaključno se osvrće na činjenicu da je važećim propisima zaokružena cjelina kompleksnog instituta rada zatvorenika, uz poseban naglasak na povezanost obrazovanja tijekom izdržavanja zatvorske kazne sa radom kroz isto vrijeme te izbjegavanje stigmatizacije zatvorenika-radnika i zatvorenika-učenika ili studenta po izlasku na slobodu.

Summary:
Meaningful and purposeful work while serving a prison sentence brings prisoners as a specific category of employees multiple and different benefits, including mitigation of deprivation of liberty, earning opportunities, training, easier resocialization after release from prison or penitentiary.
A special law that regulates the matter of execution of a prison sentence devotes an important part of its content to the prisoners work, creating a normative framework for the realization of a specially recognized right to work for prisoners. 
In this paper, the author presents the key provisions of the existing legal regulation of the prisoners work, with reference to the relevant provisions of general and special labor regulations.
In conclusion, it refers to the fact that the current regulations complete the complex institute of prisoners work, with special emphasis on the connection of education while serving a prison sentence with work at the same time and avoiding stigmatization of prisoner-workers and prisoner-students upon release.

Ključne riječi: rad zatvorenika, pravo na rad, organizacija rada zatvorenika, naknada za rad, potvrda o radu

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
općinski državni odvjetnik u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici

RADNO PRAVO 7/8-2022

UDK: 349.2: 343.262

Mirela Bojić, dipl. iur.

Novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 56/22)

Dana 6. svibnja 2022. zaključen je novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama. U članku se daje prikaz novih odredaba, prava i obaveza u odnosu na ranije važeći Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama.  

Sažetak:
Nakon više od pet mjeseci kolektivnog pregovaranja, novi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine br. 56/2022) potpisan je 6. svibnja 2022. (u daljnjem tekstu: TKU). Ovim kolektivnim ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika u javnim službama na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama. Potpisali su ga Vlada Republike Hrvatske i svih jedanaest reprezentativnih sindikata javnih službi koji su sudjelovali u pregovorima, a koji djeluju u području obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, kulture, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te javne uprave, obrane i obveznog socijalnog osiguranja.

Summary:
After more than five months of collective bargaining, the new Collective Agreement for civil servants and employees in public services (Official Gazette No. 56/2022) was signed on May 6, 2022. This collective agreement establishes the rights and obligations arising from and based on the work of civil servants and employees in public services to which the Act on Wages in Public Services applies. It was signed by the Government of the Republic of Croatia and all eleven representative unions of public services that participated in the negotiations, and which operate in the fields of education, health care and social welfare, culture, professional, scientific and technical activities, as well as public administration, defense and mandatory social insurance.

Ključne riječi: TKU, javne službe, materijalna prava

Mirela Bojić, dipl. iur.

RADNO PRAVO 7/8-2022

UDK: 312.32

mr. sig. Bruno Štajner

Novi Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu

U članku se na jasan i praktičan način analiziraju odredbe novog Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, i to počevši od uvjeta za obavljanje poslova stručnjaka zaštite na radu, postupka za dobivanje i prestanak ovlaštenja, i dr.

Sažetak:
Pravilnikom o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu se propisuju uvjeti pod kojima poslodavac za svoje potrebe i fizička odnosno pravna osoba mogu biti ovlašteni za obavljanje poslova zaštite na radu, postupak izdavanja, poništavanja i ukidanja ovlaštenja, stručni nadzor nad obavljanjem poslova za koje je dano ovlaštenje, unos i ažuriranje podataka te izvješća koje ovlaštene osobe putem Informacijskog sustava zaštite na radu dostavljaju Ministarstvu , stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu u ovlaštenim osobama te obveze i način evidentiranja ovlaštenja. Propisani su uvjeti pod kojima strana osoba može biti ovlaštena za obavljanje poslova zaštite na radu.

Summary:

The Ordinance on authorizations for protection of health and safety at work prescribes the conditions under which an employer and a natural or legal person can be authorized to perform protection of health and safety at work for their own needs, the procedure for issuing, canceling and revoking authorizations, expert supervision over the performance of work for which authorization has been given, input and updating of data and reports that authorized persons submit to the Ministry through the Occupational Safety Information System, ongoing professional training of occupational safety experts in authorized persons, and obligations and method of recording authorizations. The conditions under which a foreign person can be authorized to carry out protection of health and safety at work are prescribed.

Ključne riječi: poslovi zaštite na radu, stručnjak zaštite na radu, ovlaštenje za zaštitu na radu

mr. sig. Bruno Štajner

RADNO PRAVO 7/8-2022

UDK: 331.45

Tatjana Martinović, dipl. iur.

Novi Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija

Razlog donošenja novog Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija jest potreba za usklađenjem sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, Nacionalnom razvojnom strategijom 2030. te sa strateškim dokumentima Europske unije.

Sažetak:

Trenutno važeći Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj provodi se sukladno Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija , a priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija  kojim se propisuje priznavanje u svrhu pristupa tržištu rada i u svrhu nastavka obrazovanja. Postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu zapošljavanja („stručno priznavanje“) provode Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) te Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO).

Summary:
The current Act on the Recognition of Foreign Educational Qualifications in the Republic of Croatia is implemented in accordance with the Act on Recognition of Foreign Educational Qualifications, and the recognition of foreign professional qualifications in accordance with the Act on Regulated Professions and Recognition of Foreign Professional Qualifications. The procedure for the recognition of foreign educational qualifications for employment purposes ("professional recognition") is carried out by the Agency for Science and Higher Education, the Agency for Vocational Education and Training and the Education and Teacher Training Agency.

Ključne riječi: inozemne obrazovne kvalifikacije, priznanje, vrednovanje

Tatjana Martinović, dipl. iur.
predstojnica Ureda potpredsjednika Sabora

RADNO PRAVO 7/8-2022

UDK: 371 (094.5)