Prestanak ugovora o radu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti - problemi neusklađenosti propisa

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.

Ograničenja prava na štrajk u javnim ustanovama u hrvatskom pravu

U članku se analizira pravo na štrajk prema ustavnom i zakonskom okviru u Republici Hrvatskoj i sudskoj praksi. Ujedno se daje prikaz prava na štrajk u državnoj i javnoj službi i analiziraju možebitne odredbe o ograničenju prava na štrajk u djelatnostima koje one obavljaju.

Sažetak:

Pravo na štrajk svrstano je u „drugu generaciju ljudskih prava“, za razliku od slobode udruživanja i udruživanja u sindikate koji ulaze u „prvu generaciju ljudskih prava“. Pravo na štrajk i druge industrijske akcije izvodi se iz Konvencije Međunarodne organizacije rada br. 87 o sindikalnim slobodama i zaštiti sindikalnih prava, te u Konvenciji MOR-a br. 98 o pravu na organiziranje i slobodno kolektivno pregovaranje, a u Republici Hrvatskoj iz ustavnih odredbi Ustava RH i Zakona o radu.

Summary:

The right to strike is classified as the "second generation of human rights", in contrast to the freedom to associate and join unions that are part of the "first generation of human rights". The right to strike and other industrial actions is derived from the International Labour Organization Convention no. 87 on trade union freedoms and the protection of trade union rights, and in the ILO Convention no. 98 on the right to organize and free collective bargaining, and in the Republic of Croatia from the constitutional provisions of the Constitution of the Republic of Croatia and the Labour Act.

Ključne riječi: pravo na štrajk, javne ustanove, ograničenja

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.
Veleučilište u Šibeniku

RADNO PRAVO 4/2022

UDK: 349.2: 331.109.32

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

Praksa ESLJP-a o povredi prava na pristup sudu u predmetima povezanim uz (ne)prijavu tražbine u stečajnom postupku

U ovom će radu biti prikazana pravna argumentacija iz predmeta Bačić protiv Hrvatske, zatim relevantna praksa domaćih sudova kao i analiza primjene pravnih shvaćanja u konkretnim situacijama, a sve kako bi se lakše primjenjivala u sudskim sporovima vezanim uz pravne posljedice (ne)prijave tražbine u stečajnom postupku.

Sažetak:
Iz prakse ESLJP-a i prakse domaćih sudova proizlazi da okončanje parničnog postupka odlukom procesnopravne prirode na štetu tužitelja kao vjerovnika, a zbog propusta vjerovnika da prijavi tražbinu u stečajnom postupku, samo po sebi ne predstavlja povredu prava na pošteno suđenje. Riječ je o prihvatljivom ograničenju „prava na sud“ jer ne umanjuje pristup sudu na takav način ili do takve mjere da bi time bila narušena sama bit „prava na sud“. Ograničenje će narušiti samu bit „prava na sud“ kada ne teži legitimnom cilju te kada ne postoji razuman odnos razmjernosti između upotrijebljenih sredstava i legitimnog cilja koji se nastoji ostvariti.

Summary:
It follows from the case law of the ECHR and the case law of domestic courts that the termination of civil proceedings by a procedural decision to the detriment of the plaintiff as a creditor, and due to the creditor's failure to file for bankruptcy, does not in itself violate the right to a fair trial. This is an acceptable restriction on the "right to a court" because it does not reduce access to court in such a way or to such an extent that the very essence of the "right to a court" would be violated.

Ključne riječi: pravo na pristup sudu, stečajni postupak, sudska praksa, ESLJP

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
sutkinja Županijskog suda u Zagrebu

RADNO PRAVO 4/2022

UDK: 379.54

Hrvoje Orešić, mag. iur.

Organizacija radnog vremena mobilnih radnika u cestovnom prijevozu u RH – određena sporna pitanja

U članku se  iznose neke specifičnosti određenja radnog vremena mobilnih radnika u Republici Hrvatskoj. Analizira se pitanje pojma radnog vremena, pravila vezana uz vrijeme vožnje, stanku, te vrijeme odmora. Konačno, ukazuje se na sporno uređenje punog tjednog radnog vremena koje prema mjerodavnom nacionalnom zakonu za mobilne radnike u cestovnom prijevozu iznosi 48 sati.

Sažetak:

U praksi vjerojatno najviše dvojbi izaziva način na koji Zakon o radnom vremenu mobilnih radnika uređuje puno radno vrijeme. Prema čl. 5. st. 1. „puno tjedno radno vrijeme mobilnih radnika je 48 sati“. Ovakvo uređenje punog radnog vremena na zakonskoj razini jedinstveno je u pravnom poretku RH, stoga ne čudi nesnalaženje adresata koji su po predmetnoj odredbi obvezni postupati.

Summary:
In practice, the way in which the Act on Working Hours of Mobile Workers regulates full-time work probably raises the most doubts. According to art. 5. para. 1., "full weekly working time of mobile workers is 48 hours". This regulation of full-time work at the legal level is unique in the law system of the Republic of Croatia, so it is not surprising that persons who should act in accordance with this provision are insecure.

Ključne riječi: mobilni radnici, radno vrijeme, vrijeme vožnje

Hrvoje Orešić, mag. iur.
Radno PRAVO

RADNO PRAVO 4/2022

UDK: 331.311

Tatjana Martinović, dipl. iur.

Nove dvije Odluke Vlade Republike Hrvatske o zabrani zapošljavanja za 2022. godinu

U članku se iznosi prikaz odredbi nove dvije Odluke Vlade Republike Hrvatske o zabrani zapošljavanja za 2022. godinu u državnim i javnim službama.

Sažetak:
Dana 25. ožujka 2022. na snagu su stupile dvije Odluke Vlade Republike Hrvatske: Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama  i  Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te uredima i drugim stručnim službama Vlade Republike Hrvatske. Dakle, odlukama se propisuje zabrana novog zapošljavanja, kao i iznimke i uvjeti za novo zapošljavanje na neodređeno i određeno vrijeme, kako bi se omogućila kontinuirana kontrola novog zapošljavanja u državnim i javnim službama.

Summary:
On March 25, 2022, two Decisions of the Government of the Republic of Croatia entered into force: Decision on Prohibition of New Employment of Civil Servants and Employees in Public Services and Decision on Prohibition of New Employment of Civil Servants and State Employees in State Administration Bodies and Offices and Other Professional services of the Government of the Republic of Croatia. Thus, the decisions prescribe a prohibition on new employment, as well as exceptions and conditions for new employment for an indefinite and definite period of time, in order to enable continuous control of new employment in state and public services.

Ključne riječi: zabrana zapošljavanja, javne službe, državne službe

Tatjana Martinović, dipl. iur.
Predstojnica Ureda potpredsjednika Sabora

RADNO PRAVO 4/2022

UDK: 331:52: 349:2

mr. sig. Vitomir Begović

Odbor zaštite na radu – ključni čimbenik unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu

Autor u članku analizira zakonske odredbe o osnivanju i radu odbora za zaštitu na radu, ulogu odbora kao savjetodavnog tijela poslodavca, ukazuje na probleme i potrebu proaktivnog preventivnog rada odbora, podsjeća na poslove odbora kao i mogućnost njihovog proširenja, te predlaže niz preporuka usmjerenih na praktično i učinkovito djelovanje odbora za zaštitu na radu.

Sažetak:
Odbor za zaštitu na radu vrlo je važno savjetodavno tijelo poslodavca za unapređivanje sigurnosti i zdravlja na radu. Zakonom o zaštiti na radu utvrđena je obveza osnivanja tog tijela, kao i njegovi osnovni poslovi. U praksi, nedovoljno se koriste mogućnosti djelovanja odbora, i doprinosa svih ključnih dionika; poslodavca, radničkih predstavnika, stručnjaka za zaštitu na radu i specijalista medicine rada i sporta, kontinuiranom praćenju stanja, predlaganju odgovarajućih mjera i analizi učinjenog, s ciljem skrbi o sigurnim i zdravim uvjetima rada, otklanjanju i sprječavanju rizika ozljeda, profesionalnih i drugih bolesti radne populacije. Predlaže se niz praktičnih aktivnosti kojima je moguće unaprijediti rad odbora a time i podići razinu zaštite na radu, kao jednog od osnovnih ljudskih prava. 

Summary:
The Occupational Safety and Health Committee is a very important advisory body to the employer for improving safety and health at work. The Act on Occupational Safety establishes the obligation to establish this body, as well as its basic activities. In practice, the possibilities of committee action and the contribution of all key roles are insufficiently used. A series of practical activities are proposed which can improve the work of the committee and thus raise the level of protection at work, as one of the basic human rights.

Ključne riječi: odbor za zaštitu na radu, Zakon o zaštiti na radu, rizici, mjere prevencije

mr. sig. Vitomir Begović
konzultant/savjetnik

RADNO PRAVO 4/2022

UDK: 331.45

dr. sc. Ivana Krišto, dipl. ing.; prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.; Cvetan Kovač, bacc. ing. sec.

Prikaz nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine i akcijskog plana za provedbu

Polazište u ovom radu je određenje iz Zakona o zaštiti na radu da su „život i zdravlje i očuvanje radne sposobnosti vrednote od posebnog društvenog interesa“, a zaštita na radu „organizirano sustavno djelovanje od javnog interesa“. To se može i treba ostvarivati socijalnim dijalogom socijalnih partnera u državi Republici Hrvatskoj (Vlade, udruge poslodavaca i reprezentativnih radničkih sindikata), ali i brojnih drugih subjekata u sustavu sigurnosti na radu i zaštiti zdravlja na radu (Nacionalno vijeće za zaštitu na radu, poslodavci, povjerenici, stručnjaci zaštite na radu, odbori zaštite na radu, specijalisti medicine rada, inspektori, radnici i drugi). Zbog složenosti (kompleksnosti) pa i posebnosti u sadržaju pojedinih „dionica“ Nacionalnog plana i Akcijskog plana, u ovom radu se „izdvaja“ područje zaštite na radu. Komentiraju se mjere koje će se provoditi, prvenstveno za razdoblje od 2021.-2024. godine i za to planirana sredstva.

Sažetak:
Pored brojnih obveza u odnosima radnopravnog i socijalnog karaktera, Vlada Republike Hrvatske je, pozivom na Zakon o Vladi Republike Hrvatske i Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, donijela Nacionalni plan za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za razdoblje od 2021. do 2024. godine. Rad, zaštita na radu i zapošljavanje su dijelovi jedinstvenog organizma (sustava) i tako ih treba tumačiti (primjenjivati) bez obzira na propise koji mogu „odvojeno“ to regulirati.

Summary:
In addition to numerous obligations in labour and social relations, the Government of the Republic of Croatia, by referring to the Act on the Government of the Republic of Croatia and the Act on the Strategic Planning and Development Management System of the Republic of Croatia, adopted the National Plan for Labour, Occupational Safety and Employment from 2021 to 2027 and the Action Plan for the implementation of the National Plan for Labour, Safety at Work and Employment for the period from 2021 to 2027. Work, safety at work and employment are parts of a single organism (system) and should be interpreted (applied) in this way, regardless of the regulations that may "separately" regulate it.

Ključne riječi: Nacionalni plan, Akcijski plan, zaštita na radu, mjere i sredstva (Republika Hrvatska: 2021.-2027. odnosno 2021.-2024.)

dr. sc. Ivana Krišto, dipl. ing.
prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur. 
Cvetan Kovač, bacc. ing. sec.

RADNO PRAVO 4/2022

UDK: 331.45: 331.5