O ustavnosti odluka Stožera civilne zaštite RH o COVID potvrdama i mogućnostima šire primjene

Bernard Iljazović, dipl. iur.

Rad studenata u zakonodavnom okviru Republike Hrvatske

Počela je nova akademska godina koja je sa sobom donijela brojne izazove kako za voditelje nastavnih procesa, tako i za same studente, i to u sjeni epidemioloških zbivanja. S početkom akademske godine ponovno su se aktualizirali i studentski poslovi. Naime, studentima obavljanje studentskih poslova tijekom stjecanja akademskog obrazovanja omogućuje ostvarivanje dohotka za poboljšanje studentskog standarda, a ujedno i stjecanje dragocjenog radnog iskustva, koje mogu iskoristiti kada se jednog trenutka nađu na nemilosrdnom tržištu rada. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnut ćemo se na rad studenata, odnosno reguliranje njihovog rada u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

Sažetak:

U Republici Hrvatskoj rad studenata reguliran je Zakonom o obavljanju studentskih poslova kojim se uređuju prava i obveze izvođača (studenata), posrednika i naručitelja posla (poslodavaca) tijekom obavljanja studentskog posla, te ostala pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova.

Summary:
In the Republic of Croatia, student work is regulated by the Act on student´s affairs, which regulates the rights and obligations of contractors (students), intermediaries and clients (employers) during student work, and other issues related to student work.

Ključne riječi: student, poslodavac, studentski posao, porezni tretman

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 1/2022

UDK: 349.22- 057.87

mr. sig. Vitomir Begović

Mirenje u individualnim radnim sporovima

Autor u članku analizira mirno rješavanje individualnih radnih sporova izvan suda i pri sudovima, ukazujući na opterećenost sudova, brojnost te vrste sporova, potrebu preventivnog djelovanja radi otklanjanja razloga sporova, potrebu i mogućnosti primjene mirnog rješavanja sporova u samom začetku, prije pokretanja sudskog spora.

Sažetak:

Mirenje je postupak koji se može provoditi na sudu, nekoj od institucija za mirenje ili izvan njih (tzv. ad hoc mirenje). To je oblik posredovanja u kojem stranke uz ovlaštenog izmiritelja same rješavaju spor. Iako su Zakonom o mirenju, provedenim projektom i angažiranjem nekadašnjeg Ureda za socijalno partnerstvo u RH stvoreni preduvjeti za mirno rješavanje individualnih radnih sporova, praksa nije bogata mirenjem odnosno medijacijom kao načinom rješavanja individualnih radnih sporova. Moglo bi se zaključiti da subjekti u sporu još uvijek više vjeruju sudovima bez obzira na dugotrajno i neizvjesno trajanje sporova i značajne troškove. Stranke mogu tijekom postupka suglasno predložiti rješavanje spora u postupku mirenja u nekom od centara za mirenje izvan suda, što je propisano Zakonom o parničnom postupku, u kojem slučaju će sud zastati s postupkom. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku izmijenjene su  određene odredbe te su uz postojeće dobrovoljno mirenje, uvedeni novi oblici obveznog mirenja. Novim se odredbama nastoji osnažiti mirenje kao ravnopravni model  rješavanja sporova na način da se sucima omogućava da stranke upute ili samo potaknu na pokretanje postupka mirenja pri sudu ili izvan njega. O navedenom sud donosi rješenje koje se smatra rješenjem o upravljanju postupkom. Ukoliko dođe do sklapanja nagodbe pred sucem izmiriteljem, takva se nagodba smatra sudskom nagodbom. Stranke u sporu imaju izbor između sudskog i vansudskog rješavanja individualnih radnih sporova, ali prije svega bi trebalo težiti isključivanju razloga za nastanak takvih sporova, dakle, djelovati preventivno i odgovorno.

Summary:
Conciliation is a procedure that can be conducted in court, in one of the conciliation institutions or outside them (so-called ad hoc conciliation). It is a form of mediation in which the parties resolve the dispute with an authorized conciliator.
Although the Mediation Act, the implemented project and the engagement of the former Social Partnership Office in the Republic of Croatia created preconditions for the peaceful resolution of individual labour disputes, the practice is not rich in conciliation or mediation as a way of resolving individual labour disputes. It could be concluded that the parties to the dispute still trust the courts more despite the lengthy and uncertain duration of the disputes and the significant costs.

Ključne riječi: mirenje pri sudu i izvan suda, individualni radni sporovi, parnični postupci, prednosti mirenja

mr. sig. Vitomir Begović
konzultant/savjetnik 

RADNO PRAVO 1/2022

UDK: 349.2: 347.918

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.

Institut otpremnine u državnim i javnim službama (zakonsko i ugovoreno pravo, visina, način obračuna i neoporezivi iznos)

Autorica se u ovom radu bavi institutom otpremnine kao novčanoj pomoći radniku, kojem je poslodavac otkazao ugovor o radu, a koji nije uvjetovan njegovim ponašanjem. Naglasak se stavlja na normativno rješavanje tog pitanja (zakonsko i ugovoreno pravo), razlike u normiranju ugovorene autonomnim izvorima radnog prava u odnosu na opći propis o radu uslijed prestanka radnog odnosa temeljem otkaza poslodavca, koji je posljedičan utvrđenom tehnološkom višku ili otkazom iz razloga koji nisu uvjetovani ponašanjem radnika. Poseban osvrt stavlja se na pravo na otpremninu zbog odlaska u mirovinu službenika u državnim i javnim službama, koja otpremnina nije propisana Zakonom o radu, već autonomnim ugovorenim izvorima radnog prava, kao što su KU i TKU. Također se u radu daje osvrt na porezne propise i pregled neoporezivog iznosa otpremnine te stvarno pripadajućeg iznosa otpremnine koji se isplaćuje radniku odnosno državnom i javnom službeniku i namješteniku u slučaju ispunjavanja uvjeta za ostvarenje prava na otpremninu propisanih Zakonom o radu odnosno KU-om i TKU-om.

Sažetak:
U ovom se radu pojašnjava institut otpremnine u RH odnosno pitanje prava na otpremninu radniku, kojem je poslodavac otkazao ugovor o radu, a koji nije uvjetovan njegovim ponašanjem te pitanje prava na otpremninu zbog prestanka radnog odnosa zbog odlaska u mirovinu. Daje se pregled normativnog reguliranja instituta otpremnine prema Zakonu o radu i prema autonomnim izvorima radnog prava u slučaju prestanka radnog odnosa radnika, državnih službenika i zaposlenika u javnim službama, s posebnim naglaskom na razlike u normativnom reguliranju kada se radi o načinu prestanka radnog odnosa temeljem kojeg radnik ostvaruje pravo na otpremninu i utvrđenoj visini otpremnine. Posebno se daje pregled ugovorenog prava na otpremninu iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, zbog prestanka službe odnosno radnog odnosa državnih i javnih službenika i njihovog prava na otpremninu zbog odlaska u mirovinu, način obračuna i visine otpremnine te se daje osvrt na porezni tretman otpremnine sukladno poreznim propisima. Ujedno se daje i pregled tumačenja odredbi KU i TKU vezane za ostvarenje prava na otpremninu dane od strane ovlaštenih tijela za tumačenje KU-a i TKU-a.

Summary:
This paper clarifies the institute of severance pay in the Republic of Croatia, i.e. the issue of the right to severance pay to a worker, whose employment contract has been cancelled by the employer, which is not conditional on his behavior and the issue of the right to severance pay due to termination of employment due to retirement. An overview of the normative regulation of the institute of severance pay under the Labour Act and according to autonomous sources of employment law in the event of termination of employment of workers, civil servants and employees in public services is given, with special emphasis on differences in normative regulation when it comes to the way of termination of employment on the basis of which the worker is entitled to severance pay and the determined amount of severance pay. In particular, an overview of the contracted right to severance pay under the Collective Agreement for civil servants and employees and the Basic Collective Agreement for civil servants and employees in public services is given, due to the termination of service or employment of state and public employees and their right to severance pay due to retirement, the method of calculation and the amount of severance pay, and a review of the tax treatment of severance pay in accordance with tax regulations.

Ključne riječi: otpremnina, prestanak radnog odnosa, tehnološki višak, poslovno i osobno uvjetovani otkaz, raspolaganje, ozljeda na radu, profesionalna bolest, odlazak u mirovinu, neoporezivi iznos otpremnine

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.
Ministarstvo pravosuđa i uprave

RADNO PRAVO 1/2022

UDK: 331.25

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.

Posebnosti radnog statusa zaposlenih u javnim ustanovama - zdravstvo i socijalna skrbi

U ovom broju časopisa autor analizira posebnosti radnog odnosa zaposlenih u javnim ustanovima, pružajući poseban pregled pravnog uređenja u području zdravstva i socijalne skrbi.

Sažetak:

Radni odnosi zaposlenika  u javnim ustanovama u zdravstvu i socijalnoj skrbi uređeni su posebnim propisima u ovim djelatnostima, a samo generalno odredbama Zakona o ustanovama i Zakona o radu. Pravni status zaposlenih u ustanovama, uvjeti za stupanje u službu i ostala pitanja u svezi s njihovim radom uređuju se općim propisima o radu, ako zakonom nije drugačije određeno.

Summary:
Labour relations of employees in public institutions in healthcare and social care are regulated by special regulations in these activities, and only in general by the provisions of the Institutions Act and the Labour Act. The legal status of employees in institutions, conditions for entering the service and other issues related to their work are regulated by general labour regulations, unless otherwise provided by law.

Ključne riječi: zdravstvo, socijalna skrb, posebnosti, radni odnosi

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.
Pročelnik Upravnog odjela Veleučilišta u Šibeniku

RADNO PRAVO 1/2022

UDK: 349.2: 614

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Kumuliranje dodataka na plaću zdravstvenih radnika

Zdravstveni radnici na temelju ugovornog radnog prava ostvaruju pravo na povećanu plaću po više zakonskih osnova predviđenih općim propisom o radu zakonske snage, uslijed čega se u praksi pojavilo pitanje mogućnosti zbrajanja navedenih dodataka i obračuna ukupne plaće.

Sažetak:
U vrijeme prije zdravstvene krize prouzrokovane epidemijom zarazne bolesti COVID-19, zdravstveni radnici temeljem odrednica mjerodavnih kolektivnih ugovora ostvarivali su pravo na različite dodatke na plaću, po specifičnim osnovama poput iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi.
Polazišna osnova za izračun bilo kojeg dodatka na plaću jest osnovna plaća radnika, od koje teze polazi i recentna sudska praksa. Karakteristično pitanje kod povećanja plaće zdravstvenih radnika njihov je prekovremeni rad, koji sudjeluje u ukupno odrađenom radu sa značajnim udjelom.
U ovom radu autor prikazuje noviju sudsku praksu prvenstveno drugostupanjskih radnih sudova, s ciljem prikazivanja metodologije obračuna dodataka i naročito mogućnosti kumulacije različitih dodataka na plaću kompletnog medicinskog osoblja.
Zaključno, sudska praksa dopušta kumuliranje različitih dodataka na plaću zdravstvenih radnika, a okolnost da obavljaju isti rad u redovitim uvjetima kao i u prekovremenom radu, jezičac je prevage da im pripada i pravo na dodatak za posebne uvjete rada.

Summary:

In the pre-health crisis caused by the COVID-19 epidemic, health workers were entitled to various salary supplements based on the provisions of the relevant collective agreements, on specific grounds such as exceptional responsibility for human life and health.
The starting point for the calculation of any salary supplement is the basic salary of the employee, from which the thesis is based on recent case law. A characteristic issue in increasing the salary of health workers is their overtime work, which participates in the total work done with a significant share.
In this paper, the author presents the recent case law of primarily second instance labor courts, with the aim of presenting the methodology for calculating allowances and especially the possibility of cumulation of various allowances on the salary of complete medical staff.
In conclusion, the jurisprudence allows the accumulation of different allowances for the salary of health workers, and the fact that they perform the same work in regular conditions as in overtime work, the tongue of preference prevails that they are entitled to allowance for special working conditions.

Ključne riječi: zdravstveni radnici, dodatak na plaću, kumuliranje, prekovremeni rad, osnovna plaća

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
općinski državni odvjetnik u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici

RADNO PRAVO 1/2022

UDK: 331.22

Cvetan Kovač, bacc. ing. sec.; prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Zakon o zaštiti na radu i povjerenik radnika za zaštitu na radu

Sigurnost i zaštita zdravlja na radu zahtjeva angažiranje velikog broja subjekata koji izravno, u propisanim (pravnim) odnosima, realiziraju ono što je normama tih propisa uređeno. Među tim subjektima, posebno mjesto i ulogu imaju povjerenici radnika za zaštitu na radu o kojima će više govora biti u nastavku ovog rada.

Sažetak:
Teorija i suvremeno radno zakonodavstvo demokratskih država, pored ostalog, počiva i na načelima slobode i prava organiziranja i udruživanja kako radnika tako i poslodavaca, odnosno načela sudjelovanja (participacije) radnika u odlučivanju sa poslodavcem i kod poslodavca. Sa drugim načelima radnog prava, navedena načela se nadopunjuju i međusobno prepliću (uvjetuju).
Ustav Republike Hrvatske, u skladu s univerzalnim i regionalnim vrelima prava čine osnov i okvir da se zakonodavstvom to uredi, a u praksi realizira. Tako se reguliraju, realiziraju i zaštićuju interesi, prava, obveze i odgovornosti radnika u radnom odnosu. U pitanju su temeljna ljudska prava. Bez suradnje socijalnih partnera ne može biti gospodarskog i socijalnog napretka (prosperiteta) relevantnih radnopravnih odnosa, a posebno odnosa sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

Summary:
The theory and modern labour legislation of democratic states, among other things, is based on the principles of freedom and the right to organize and associate both workers and employers, as well as the principle of participation of workers in decision-making with the employer. These principles complement and intertwine with other principles of labour law.
The Constitution of the Republic of Croatia, in accordance with the universal and regional sources of law, form the basis and framework for regulating this in legislation, and realizing it in practice. Thus, the interests, rights, obligations and responsibilities of employees are regulated, realized and protected. These are fundamental human rights. Without the cooperation of the social partners, there can be no economic and social progress (prosperity) of the relevant labour relations, especially relations regarding safety and health at work.

Ključne riječi: pravo zaštite na radu, načela, zakonodavstvo, prava radnika, povjerenika radnika za zaštitu na radu

Cvetan Kovač, bacc. ing. sec.
prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

RADNO PRAVO 1/2022

UDK: 331.45 (094)