Časopis Radno PRAVO - Broj: 09/21 (Rujan 2021.)

Online PDF izdanje
Tema broja:

Može li doći do promjene u radnim odnosima u vezi cijepljenja?

Petar Vlašić, mag. iur.

U članku autor analizira mogućnosti može li i pod kojim uvjetima doći do promjene paradigme u vezi radnih odnosa i cijepljenja, dakle, može li doći do promjene stajališta sudova, nadležnih tijela, pravnih stručnjaka, odnosno može li doći do promjene propisa koji bi omogućavali uvjetovanje zaposlenja cijepljenjem i sl.

Sažetak:

Prema važećim hrvatskim propisima, ali i stajalištima nadležnih tijela te pravnih stručnjaka, cijepljenje ne samo da ne bi moglo biti razlog za otkaz niti uvjet za posao, nego poslodavac ne bi imao pravo niti pitati radnike o cijepljenju. Međutim, pitanje je može li nakon jednu i pol godinu trajanja epidemije, uz činjenicu da cijepiva ima dovoljno za sve i da je besplatno, doći do promjene paradigme, bilo jednostavnom promjenom stajališta nadležnih tijela, sudova, pravnih stručnjaka, ili promjenom propisa? U tome smislu u članku se analiziraju mogućnosti odnosno način kako bi se to moglo dogoditi, pri tome ne zagovarajući niti jedan od tih načina.

Summary:

According to current Croatian regulations and the competent authorities and legal experts, vaccination couldn´t be a reason for dismissal nor a requirement for the job, but also the employer wouldn´t have any right to even ask employees about vaccinations.  However, the question is whether after one and a half year of the epidemic, with the fact that there are enough vaccines for everyone and that it is free, there can be a paradigm shift, either by simply changing the point of view of the competent authorities, courts, legal experts, or by changing the regulations? In this sense, the article analyzes the possibilities in which this could happen, without advocating any of these ways.

Ključne riječi: cijepljenje, pitanje o cijepljenju, zapošljavanje, otkaz zbog necijepljenja, postotak cijepljenih, promjena propisa, promjena paradigme o cijepljenju

Petar Vlašić, mag. iur.

RADNO PRAVO 9/2021.

UDK: 349.2: 614

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 09/21 - ostali članci

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Kako vratiti radnike fizički na radno mjesto nakon rada od kuće?

Rad od kuće za određene skupine radnika ili pojedine radnike donio je prilagodbu na novonastale okolnosti života i rada u uvjetima epidemije zarazne bolesti COVID-19, da bi po prestanku nametnutih ograničenja zaštite javnog zdravlja iskrsnulo pitanje organizacije rada na otprije poznati način, pod neposrednim nadzorom poslodavca uz fizički boravak na radom mjestu, uz brojne prijepore povezane s „povratkom u budućnost“.

Sažetak:

Zdravstvena i opća kriza prouzrokovana epidemijom zarazne bolesti COVID-19 nametnula je po pitanju organizacije rada upućivanje radnika na rad od kuće ili rad na daljinu, u dotad neviđenim razmjerima. Stihijsko rješavanje problema širenja virusa uvjetovalo je ad hoc rješavanje navedenog pitanja, bez konzultacija sa radnicima i njihovim ovlaštenim predstavnicima.

Svakoj krizi i izvanrednoj situaciji jednom mora doći kraj, pa se po proglašenju kraja epidemije mora povesti računa o povratku radnika na radna mjesta, temeljem odluke poslodavca o novoj (?) organizaciji rada.

U ovom radu autor ukazuje na problematičnost ranije odluke javne vlasti kojom je poslodavcima praktično nametnula obvezu organizacije rada na način da radnici zbog zaštite javnog zdravlja rade od kuće ili na daljinu, budući da pritom nije poštovana zakonska procedura o uvođenju takvog načina rada.

Zaključno se ukazuje na opcije koje stoje na raspolaganju poslodavcu po pitanju vraćanja radnika na rad, raščlanjuju specifični primjeri odbijanja radnika da se iznova vrate pod direktan nadzor poslodavca te eventualne posljedice na radni odnos.

Summary:

The health crisis caused by the epidemic of the infectious disease COVID-19 imposed on the organization of work with sending of workers to work from home or teleworking, on an unprecedented scale. Spontaneous resolution of the problem of virus spread has led to an ad hoc resolution of this issue, without consultation with workers and their authorized representatives.

Every crisis and emergency must come to an end, so after the end of the epidemic, the return of workers to workplace must be taken into account, based on the employer's decision on a new (?) organization of work.

In this paper, the author points out the problematic nature of the earlier decision of the public authority which practically imposed on employers the obligation to organize work in such a way that workers work from home or remotely for the sake of public health protection, since the legal procedure for introducing such work was not followed.

Finally, the options available to the employer regarding the return of workers to work are pointed out, specific examples of the refusal of workers to return under the direct supervision of the employer and the possible consequences for employment are analyzed.

Ključne riječi: organizacija rada, odluka poslodavca, rad od kuće, rad na daljinu, epidemija

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
općinski državni odvjetnik u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici

RADNO PRAVO 9/2021

UDK: 331.102

Sandra Cindrić, dipl. iur.

Najčešća pitanja vezana uz ovrhu na plaći

U nastavku autorica ovog članka daje odgovore na najčešća pitanja koja se pojavljuju, vezana uz postupanje poslodavca kod provedbe ovrhe na plaći i provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.

Sažetak:
U praksi se pojavljuju brojna pitanja oko načina postupanja i provedbe ovrhe na plaći budući da se na istu primjenjuje svega nekoliko odredbi Ovršnog zakona, za razliku od primjerice ovrhe na novčanoj tražbini po računu koju provodi Financijska agencija, čiji postupak ovrhe je uređen posebnim zakonom kao i nizom podzakonskih akata. Upravo iz tog razloga, a kako bi se poslodavcima olakšalo postupanje, u ovom radu osvrnut ćemo se općenito na postupak provedbe ovrhe na plaći, ali i razjasniti pitanja koja se sve češće pojavljuju u praksi.

Summary:
There are many questions about the handling and enforcement of wages, where applies only a few provisions of the Enforcement Act, as opposed to, for example, enforcement of a claim on an account conducted by the Financial Agency, whose enforcement procedure is regulated by special law and a series of ordinances. By reason of this, and in order to make it easier for employers to act, in this article we will look at the procedure of enforcement of wages in general, but also clarify the issues that are increasingly emerging in practice.

Ključne riječi: ovrha na plaći, ovrha na novčanim sredstvima, Fina

Sandra Cindrić, dipl. iur.

RADNO PRAVO 9/2021.

UDK: 347.95: 331.2

Krešimir Rožman, mag. iur.

Program zadržavanja radnika u djelatnostima smanjene gospodarske aktivnosti - dvojbeni uvjeti u vezi COVID potvrda

U članku se obrađuje mjera HZZ-a: Program zadržavanja radnika u djelatnostima smanjene gospodarske aktivnosti za srpanj 2021. Posebno se analizira značaj, smisao i pravni temelj uvjetovanja potpore COVID potvrdom.

Sažetak:

Mjerom HZZ-a: Program zadržavanja radnika u djelatnostima smanjene gospodarske aktivnosti za srpanj 2021., potpore u 100% iznosu može dobiti poslodavac kod kojega najmanje 70% radnika za koje traži potpore imaju COVID potvrdu (da su cijepljeni, testirani ili preboljeli COVID-19). Radi se o vrlo spornom uvjetu jer poslodavci na cijepljenje i testiranje ne smiju utjecati. Učinak na povećano cijepljenje je neznatan, ali poslodavci šalju radnike na testiranje, na što u stvari nemaju pravo, pa se tom mjerom ustvari potiče postupanje koje nije sukladno zakonu.

Summary:

Croatian Employment Service´s „Program for retention of workers in sectors of reduced economic activity for July 2021“, 100% of the support can be received by an employer with at least 70% of workers for whom support is sought who have a COVID certificate (that they have been vaccinated, tested or overcome COVID-19). This is a very controversial condition because employers must not influence vaccinations and testing process. The effect on increased vaccination is negligible, but on the other hand, employers are sending workers to testing, for which employers are in fact not entitled, so this measure actually encourages conduct that is not in accordance with the law.           

Ključne riječi: Mjera HZZ-a, program zadržavanja radnika, COVID potvrda, testiranje na COVID 19, pravo poslodavca da upućuje radnika na testiranje

Krešimir Rožman, mag. iur.
„Radno pravo“

RADNO PRAVO 9/2021

UDK: 349.2: 614

Tatjana Martinović, dipl. iur.

Digitalna transformacija uredskog poslovanja

U članku se donosi pregled izmjena koje su predmetom nove Uredbe o uredskom poslovanju. Za sve obveznike, ova Uredba stupila je na snagu i u primjeni je od 10. srpnja 2021. godine.

Sažetak:

Na 65. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 1. srpnja 2021. pod točkom 19. usvojena je nova Uredba o uredskom poslovanju  (dalje u tekstu: Uredba) koja se potpuno transformira na digitalno uredsko poslovanje za sve obveznike primjene uredskog poslovanja. Pristupanje izradi ovako važnog dokumenta Vlada je napravila veliki iskorak u reformi javne uprave na način da je ponudila rješenje za svakodnevne poslovne procese.

Summary:
At the 65th session of the Government of the Republic of Croatia held on July 1, 2021, under article 19, a new Decree on Office Transactions was adopted, which is completely transformed into digital office transations for all who are obliged to the regulation on office transactions. By drafting such an important document, the Government has made a major step forward in public administration reform by offering a solution for everyday business processes.

Ključne riječi: digitalizacija, Uredba o uredskom poslovanju

Tatjana Martinović, dipl. iur.  
Predstojnica Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora

RADNO PRAVO 9/2021

UDK: 651.5:004

dr. sc. Ivana Krišto, dipl. ing.; Ana Šijaković, sveuč. spec. oec., dipl .ing. sig.; Cvetan Kovač, bacc. ing. sec., bacc. ing. traff.

COVID-19 bolest u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi je najčešća profesionalna bolest u 2020. godini

U ovom se radu daje pregled dijela rezultata prikazanih u Registru profesionalnih bolesti za 2020. godinu, koji je izradila Služba za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), a javno su dostupni na mrežnim stranicama HZJZ (http://www.hzzzsr.hr/wp-content/uploads/2021/05/Registar-profesionalnih-bolesti-za-2020.pdf)

Naime, pri Službi za medicinu rada HZJZ-a vodi se Registar profesionalnih bolesti kao jedna od važnih aktivnosti od javnog interesa koju HZJZ kontinuirano provodi za potrebe Ministarstva zdravstva. Registar prati priznate profesionalne bolesti na razini države i tako daje temelj za preventivne akcije u području zaštite zdravlja radno aktivne populacije.

Sažetak:

Za porast broja profesionalnih bolesti u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u 2020. godini u Republici Hrvatskoj najvećim je dijelom odgovorna globalna pandemija SARS-CoV-2 virusa i posljedično obolijevanje zdravstvenih radnika od bolesti COVID-19. Važno je napomenuti kako je COVID-19 bolest u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj ujedno i najčešća profesionalna bolest u 2020. godini.

Razloge za takvu dinamiku možemo pronaći u globalnoj pandemiji SARS-CoV-2 virusa koja se pojavila u 2020. godini i zauzela enormne razmjere. Kako je zdravstveni sektor taj koji je prvi na udaru zbog dijagnostike i liječenja oboljelih, tako je i očekivano da će upravo u toj djelatnosti biti i najveći broj oboljelih radnika. Oboljeli radnici nakon oporavka (cca 15 dana) vraćaju se u sustav rada no kako još ne poznajemo razmjere učinka te bolesti, nije moguće predvidjeti hoće li biti naknadnih bolovanja zbog posljedica preboljele COVID-19 bolesti.

Summary:
The global pandemic of the SARS-CoV-2 virus and the consequent illness of healthcare workers from the COVID-19 disease are largely responsible for the increase in the number of occupational diseases in the health care and social care sector in 2020 in the Republic of Croatia. It is important to note that COVID-19 is the most common occupational disease in 2020 in the health care and social care sector in the Republic of Croatia. The reasons for such dynamics can be found in the global pandemic of the SARS-CoV-2 virus, which appeared in 2020 and took on enormous proportions.

Ključne riječi: bolest COVID-19, profesionalna bolest, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

dr. sc. Ivana Krišto, dipl. ing.
Ana Šijaković, sveuč. spec. oec., dipl .ing. sig. 
Cvetan Kovač, bacc. ing. sec., bacc. ing. traff.

RADNO PRAVO 9/2021

UDK: 613.62

Alan Vajda, mag. iur.

Pregled odredbi novog Pravilnika o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu

Navedenim člankom prikazujemo novi Pravilnik o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 73/2021, time da se primjenjuje od 8. srpnja 2021. godine.

Sažetak:
Obzirom da je na temelju članka 17. stavka 7. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, broj 71/2014, 118/2014, 94/2018 i 96/2018) i članka 38. stavka 3. Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/2019) uz prethodnu suglasnost ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i ministarstva vanjskih i europskih poslova, ministarstvo zdravstva donijelo navedeni Pravilnik, istim se propisuju mjere, pravila, postupci i aktivnosti zaštite na radu radnika koji su izloženi statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima. Također s danom stupanja na snagu Pravilnika o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu prestaje važiti Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (»Narodne novine«, broj 42/2005) i Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (»Narodne novine«, broj 69/2005).

Summary:
Pursuant to Article 17, paragraph 7 of the Occupational Safety and Health Act (Official Gazette, No. 71/2014, 118/2014, 94/2018 and 96/2018) and Article 38, paragraph 3 of the State Administration System Act (Official Gazette, No. 66/2019) with the prior consent of the Ministry of Labour, Pension System, Family and Social Policy and the Ministry of Foreign and European Affairs, the Ministry of Health adopted the Ordinance which prescribes measures, rules, procedures and activities for occupational safety of workers exposed to statodynamic, psychophysiological and other efforts.

Ključne riječi: zaštita na radu, statodinamički napori, psihofiziološki napori

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 9/2021

UDK: 331.46

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

Obilježja minimalne plaće u EU u 2020. i 2021. godini

Godina 2020. bila je izuzetno teška za slabo plaćene radnike, posebice one s minimalnom plaćom, jer su bili najviše pogođeni gubitkom zaposlenja i smanjenim radnim vremenom te gubitkom dohotka zbog pandemije korona virusa (COVID-19). Pandemija je predstavljala iznimne izazove za donositelje nacionalnih odluka-kao i za socijalne partnere. Gotovo u svim državama članicama EU-a brzo su uspostavljeni programi potpore za očuvanje dohotka i radnih mjesta. Sadašnja inicijativa EU-a o minimalnim plaćama teži tome da odgovarajuće minimalne plaće mogu ublažiti smanjivanje primanja, pomoći u stabilizaciji domaće potražnje i osigurati pristojne mogućnosti zapošljavanja. Sve navedeno je jako bitno kao potreban preduvjet za potporu održivom i uključivom oporavku.

Sažetak:

U razdoblju 2020-2021. minimalne plaće povećane su u većini država članica EU-a, pri čemu je prosječno povećanje 3% (u nacionalnim valutama). Neke su se države članice izričito držale prethodno najavljenih obveza (Bugarska, Hrvatska, Latvija, Portugal i Slovenija). Samo je nekoliko država članica odlučilo zamrznuti razinu minimalne plaće u 2021. godini, uključujući Belgiju, Estoniju, Grčku i Španjolsku, kao i Cipar za pojedina zanimanja. Donositelji odluka o minimalnim plaćama suočili su se s problemima kako odrediti visinu minimalnih plaća za 2021. u okolnostima velike neizvjesnosti o gospodarskom stanju u bliskoj budućnosti, zahtjevnih ekonomskih uvjeta i pritiska da se smanje plaće zbog veće nezaposlenosti. Oni žele očuvati kupovnu moć najmanje plaćenih i osigurati primjerenost njihovih plaća, a pritom istodobno nastoje zaštititi radna mjesta i tvrtke. Ovo nije novi zadatak, ali je tijekom pandemije COVID-19 i povezane krize zahtjevniji i traži brža rješenja.

Summary:
In the period 2020-2021. minimum wages were increased in most EU Member States, with the median country recording an increase of 3% (in national currencies). Some Member States expressly held to previously announced commitments (Bulgaria, Croatia, Latvia, Portugal and Slovenia). Only a few Member States decided to freeze the level of their minimum wage into 2021, including Belgium, Estonia, Greece and Spain, as well as Cyprus for the occupational rates. Decision-makers on minimum wages were faced with problems how to determine the amount level of minimum wages for 2021 in the circumstances of great uncertainty about the economic situation in the nearly future, demanding economic conditions and pressure to reduce wages due to higher unemployment. They have to preserve the purchasing power of the lowest paid and ensure the adequacy of their pay, while protect jobs and businesses. This is not the new task, but it was more demanding and urgent during the COVID-19 pandemics and related crisis. 

Ključne riječi: minimalne plaće, EU, pandemija COVID-19, kupovna moć

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 9/2021

UDK: 004-028.31 (4)