Časopis Radno PRAVO - Broj: 05/21 (Svibanj 2021.)

Online PDF izdanje
Tema broja:

Radno pravo i nove tehnologije u jurisprudenciji Europskog suda za ljudska prava i tuzemnih sudova

doc. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur.

Autor u ovom članku donosi analizu sudske prakse koja se odnosi na nekoliko aspekata zaštite privatnosti radnika, konkretno na nadzor korištenja telefona i interneta na radnom mjestu, na otvaranje osobnih datoteka pohranjenih na računalu na radnom mjestu, te na video nadzor na radnom mjestu.

Sažetak:
Potpisivanjem Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, RH je preuzela obvezu uskladiti svoje zakonodavstvo sa judikaturom ECHRa, te navedenu obvezu nastoji ispuniti usklađivanjem postojećih zakona i budućega zakonodavstva s praksom ECHRa. Indikativna metoda utvrđivanja utjecaja Konvencije i prakse ECHRa u analiziranoj sudskoj praksi domaćih sudova, ukazuje na tendenciju sve većeg broja pozivanja na praksu ECHR, ali i na isticanje navedene prakse od strane stranaka i punomoćnika stranaka. Dakle, naša sudska praksa prihvaća činjenicu da se preko judikature ECHR afirmira princip precedentalnog prava i time sudske prakse kao formalnog izvora prava. Polazeći od teze da se modernizacija radnog zakonodavstva mora odvijati u smjeru njegove europeizacije, analizirati ćemo judikaturu ECHRa i domaćih sudova u radnim sporovima definiranim tehnološkim čimbenicima. Primarno prikazom prakse ECHR i hrvatskih sudova ukazati ćemo na pravno-logičke mehanizme odlučivanja u toj vrsti radnih sporova. Sekundarni cilj je iznalaženje odgovora na pitanje udovoljava li domaća judikatura zahtjevu učinkovite pravne zaštite u navedenoj vrsti sporova. 

Summary:
By signing the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, the Republic of Croatia has undertaken to harmonize its legislation with the ECHR jurisprudence, and seeks to fulfil this obligation by harmonizing existing laws and future legislation with ECHR practice. The indicative method of determining the impact of the Convention and the practice of the ECHR in the analysed case law of domestic courts indicates a tendency to increase the number of references to the practice of the ECHR, but also to the emphasis of this practice by parties and proxies. Thus, our case law accepts the fact that the ECHR jurisprudence affirms the principle of case law and thus case law as a formal source of law. Starting from the thesis that the modernization of labour legislation must take place in the direction of its Europeanization, we will analyse the jurisprudence of the ECHR and domestic courts in labour disputes defined by technological factors. Primarily, by presenting the practice of the ECHR and Croatian courts, we will point out the legal-logical decision-making mechanisms in this type of labour disputes. The secondary goal is to find an answer to the question of whether domestic jurisprudence meets the requirement of effective legal protection in this type of dispute.

Ključne riječi: radno pravo, nove tehnologije, sudska praksa, tendencije

doc. dr. sc. Dejan Bodul, dipl. iur.
Katedra za građansko postupovno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

RADNO PRAVO 05/2021

UDK: 349.2: 342.5

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 05/21 - ostali članci

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Ostanak zlostavljača na radnom mjestu nakon spolnog zlostavljanja

Zadržavanje radnika označenog kao seksualnog predatora na radnom mjestu, nakon prijave spolnog zlostavljanja, otvara brojne implikacije za sve subjekte radnog odnosa, naročito za žrtvu koja se odvažila obavijestiti garanta zaštite dostojanstva o nastalom incidentu u okviru procesa rada.

Sažetak:

Spolno zlostavljanje predstavlja neželjeno i neprihvatljivo ponašanje u okviru radnog mjesta i procesa rada, za sve subjekte radnog odnosa. Specifično pitanje koje se pojavljuje nakon prijave takvog oblika zlostavljanja tiče se opcije ostanka osobe označene kao uznemiravatelja na radnom mjestu, do okončanja sudskog postupka zbog povrede obveze iz radnog odnosa ili drugog odgovarajućeg sudskog procesa. Autor u ovome radu prikazuje postojeća zakonska rješenja pitanja zadržavanja zlostavljača na radu, implikacije za ugovore o radu sudionika uključenih u incident, zakonska prava žrtve i mogućnosti poslodavca. Posebno su raščlanjene zakonske obveze, prava i mogućnosti poslodavca, kao garanta zaštite dostojanstva radnika na radu i u vezi s radom. U zaključku se upućuje na obvezu ostvarenja prava žrtva spolnog zlostavljanja na radu, ne samo pukog proklamiranja kroz propise, na zahtjev zakonodavca usmjeren prema poslodavcu da djeluje u okviru ovlasti koje su mu pridane, kao i da se treba prikloniti mogućnosti suspenzije radnika prikazanog kao zlostavljača čak i kada je udaljenje s radnog mjesta samo fakultativne prirode.

Summary:
Sexual abuse is an unwanted and unacceptable behavior within the workplace and work process, for all subjects of employment. A specific issue that arises after reporting such a form of abuse concerns the option to keep a person marked as a harasser in the workplace until the end of court proceedings for breach of an employment obligation or other appropriate litigation.
In this paper, the author presents the existing law solutions of abusers remaining at workplace, the implications for the employment contracts of the participants involved in the incident, the legal rights of the victim and the possibilities for the employer concerning victim protection.
The legal obligations, rights and possibilities of the employer, as a guarantor of the protection of the dignity of workers at work and in connection with work, are especially analyzed.
In conclusion author refers to the obligation to exercise the rights of victims of sexual abuse at work, not only by pure proclamation through regulations, at the request of the legislator directed at the employer to act within the powers granted to him, and that the possibility of suspending a worker portrayed as an abuser and when the removal from work is only of an optional nature.

Ključne riječi: spolno zlostavljanje, dostojanstvo radnika, udaljenje s radnog mjesta, zadržavanje zlostavljača na radu, povreda obveze iz radnog odnosa

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
općinski državni odvjetnik u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici

RADNO PRAVO 05/2021

UDK: 349.2: 364.633

Krešimir Rožman, mag. iur.

Predmet kolektivnog ugovora - mogu li se kolektivnim ugovorom mijenjati izričite zakonske norme?

U članku autor obrađuje pravnu narav kolektivnog ugovora i pitanje što se sve može ugovoriti kolektivnim ugovorom. Posebno analizira odnos kolektivnog ugovora i izričitih zakonskih normi, polazeći od toga da se izričite zakonske norme ne mogu mijenjati kolektivnim ugovorima.  


Sažetak: 
Kolektivni ugovori posebni su pravni izvor koji postoji samo u radnom pravu, dakle u okviru radnog odnosa. 
Kolektivnim ugovorom mogu se ugovoriti ona pitanja koja Zakon o radu u članku 192. st. 1. i 3. definira kao predmet kolektivnog ugovora, odnosno druga pitanja koja su predmet kolektivnog ugovora prema posebnim propisima. Pri tome se kolektivnim ugovorom mogu kvantificirati, dopunjavati i povećavati primarno uvjeti rada određeni Zakonom o radu, a iznimno drugim zakonima ako pojedine odredbe tih zakona upućuju da se nešto ugovara upravo kolektivnim ugovorom, ili se radi o dispozitivnim normama koje mogu uključivati i ugovaranje uvjeta rada ili nekog drugog pitanja kolektivnim ugovorom. 
Izričite (kogentne) norme Zakona o radu ili drugih zakona ne mogu biti predmet kolektivnog ugovora. Kolektivnim ugovorom se takve izričite zakonske norme ne mogu mijenjati pa makar bile povoljnije za radnike. Kolektivnim ugovorom mogu se ugovarati ona prava odnosno uvjeti rada koji proizlaze iz dispozitivnih normi.

Summary:
Collective agreements are a special legal source that exists only in employment law, within the employment relationship. A collective agreement may contract those issues that the Labour Act defines as the subject of a collective agreement in article 192, paragraphs 1 and 3, or other issues that are the subject of a collective agreement according to special regulations. In doing so, a collective agreement may quantify, supplement and increase primarily working conditions determined by the Labor Act, and only exceptionally other laws if certain provisions of those laws indicate that something can be contracted by a collective agreement.

Ključne riječi: kolektivni ugovor, predmet kolektivnog ugovora, izričite (kogentne) zakonske norme, dispozitivne norme

Krešimir Rožman, mag. iur.
„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 05/2021

UDK: 327.97 (397.2)

Sandra Cindrić, dipl. iur.

Isplata COVID dodatka za umirovljenike

S obzirom da su već započele isplate COVID dodatka za umirovljenike, kao i isplata nacionalnih naknada za starije osobe, u članku donosimo informativnu obavijest o uvjetima njihova ostvarivanja.

Sažetak: 
Novčano primanje koje se isplaćuje umirovljenicima radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 je jednokratno novčano primanje koje je izuzeto od ovrhe, a s isplatom kojeg primanja je dana 30. travnja 2021. godine započeo Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Summary:
The cash benefit paid to pensioners in order to mitigate the consequences caused by the Covid-19 disease is a one-time cash benefit that is exempt from enforcement, which payment started on 30 April 2021 by the Croatian Pension Insurance Institute.

Ključne riječi: COVID dodatak za umirovljenike, isplata nacionalne naknade za starije osobe

Sandra Cindrić, dipl. iur.

RADNO PRAVO 05/2021

UDK: 364.35: 616

Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. studija

Utjecaj Direktive 2019/1158 na normativno uređenje ravnoteže poslovnog i privatnog života u Hrvatskoj

U ovom članku analizirat će se utjecaj nove Direktive 2019/1158 na postojeću razinu prava zaposlenih roditelja i skrbnika u RH, što može biti poticaj socijalnim partnerima da u okviru najavljenih izmjena radnog zakonodavstva predlože izmjene pripadajućih zakona kako bi se zaposlenim roditeljima osigurale normativne mogućnosti za bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života. Prije analize pojedinih odredbi Direktive 2019/1158 ukratko će se prikazati stanje i položaj roditelja na tržištu rada u EU i RH, te će se potom ukratko prikazati i analizirati promjene koje u pravni poredak EU-a donosi Direktiva 2019/1158 u području postizanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Naposljetku će se analizirati utjecaj prenošenja Direktive 2019/1158 u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo te položaj zaposlenih roditelja u odnosu na mogućnosti koje će im stajati na raspolaganju kako bi bolje pomirili privatni i poslovni život, što će svakako doprinijeti povećanju inkluzije na tržištu rada i kvalitete života pojedinaca. 

Sažetak:
Direktiva 2019/1158 na razini EU-a predstavlja pozitivan normativni iskorak u pravima zaposlenih roditelja i pružatelja skrbi jer osigurava kvalitetnija normativna rješenja za već ranije propisana prava zaposlenih roditelja uređenima Direktivom 2010/18/EU, odnosno uvodi nova prava koja do donošenja Direktive 2019/1158 nisu egzistirala u pravnom poretku EU-a.

Summary:
Directive 2019/1158 at the EU level represents a positive normative step forward relating the rights of employed parents and caregivers because it provides better normative solutions for previously prescribed rights of employed parents regulated by Directive 2010/18/EU, i.e. introduces new rights which did not exist in the EU legal order until the adoption of Directive 2019/1158.

Ključne riječi: Direktiva 2019/1158,rodiljni i roditeljski dopust, očinski dopust

Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. studija

RADNO PRAVO 05/2021

UDK: 331-055.26

Željko Verunica, dipl. iur.

Kako održati visoku razinu motivacije i angažiranosti radnika?

U članku se iznose čimbenici koji doprinose održavanju visoke razine motivacije i angažiranosti radnika, što je osobito značajno u izazovnim vremenima pandemije bolesti COVID-19, kada su mnoga poduzeća prisiljena uvesti brze promjene u odnosu na dotadašnji način poslovanja.  Osim brojnih financijskih i nefinancijskih čimbenika koji utječu na motivaciju radnika, od značajnog utjecaja je i sama organizacijska kultura, kao i sve značajniji koncept uspostave ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Sažetak:
Radno mjesto s motiviranim radnicima dugoročan je cilj i potrebno ga je implementirati u okvir svakodnevne politike poslovanja poduzeća. Visoko motivirani i angažirani radnici predstavljaju neprocjenjiv kapital. Premda je novac zasigurno jedan od najvažnijih temeljnih poticaja, u ovom članku navedeni su i neki drugi važni čimbenici koji potiču visoku razinu motivacije i angažiranosti radnika, te pridonose zadržavanju visoko kompetentnih i talentiranih radnika unutar poduzeća. Neki od tih čimbenika uključuju: davanje priznanja za ostvarene rezultate, omogućavanje komuniciranja s nadređenima kroz uspostavu kvalitetnih komunikacijskih kanala, te pružanje mogućnosti za napredovanje.

Summary:
A workplace with motivated employees is a long-term goal and it needs to be implemented in the day-to-day business policy of every company. Highly motivated and engaged workers represent invaluable capital. Although wage level is certainly one of the most important incentives, this paper lists many other important factors that encourage a high level of employee motivation and engagement, contributing to retain highly competent and talented workers within the company. Some of these factors include: acknowledgment of the achieved results, communication with superiors through the establishment of communication channels and providing opportunities for advancement.

Ključne riječi: motivacija radnika, angažiranost, ljudski resursi

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 05/2021

UDK: 331.101.3

Alan Vajda, mag. iur.

Promjene koje donosi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu

Navedeni stručnim člankom obrađujemo problematiku koja se odnosi na promjene koje donosi konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu (Narodne novine, broj 58/07.). 

Sažetak:
Sustav volontiranja u Republici Hrvatskoj reguliran je odredbama Zakona o volonterstvu (Narodne novine, broj 58/07.) iz 2007. godine kojim su uređeni osnovni pojmovi vezani za volontiranje, temeljna načela volontiranja, uvjeti volontiranja, prava i dužnosti volontera te organizatora volontiranja, uvjeti sklapanja ugovora o volontiranju, donošenje Etičkog kodeksa volontera, izdavanje potvrde o volontiranju, Državna nagrada za volontiranje, nadzor nad izvršenjem ovog propisa, kao i druga pitanja od značenja za volonterstvo.

Summary:
The volunteering system in the Republic of Croatia is regulated by the provisions of the Volunteering Act (Official Gazette, No. 58/07) of 2007, which regulates the basic principles of volunteering, volunteering conditions, rights and duties of volunteers and volunteering organizers, conditions concluding a contract on volunteering, enacting the Code of Ethics for Volunteers, issuing a certificate of volunteering, the state award for volunteering, supervising the implementation of this Act, as well as other important issues.

Ključne riječi: volontiranje, program volontiranja, ograničenja volontiranja

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 05/2021

UDK: 364-32: 349