Časopis Radno PRAVO - Broj: 07/14 (Srpanj/kolovoz 2014.)

Tema broja:

NOVI ZAKON O RADU

Velimir Ivanko, dipl. iur.

U članku autor daje prikaz novog Zakona o radu, donesenog u Hrvatskom saboru 15. srpnja 2014.

Sažetak
Dana 15. srpnja 2014. u Hrvatskom Saboru usvojene je novi Zakon o radu. U trenutku pisanja ovog teksta Zakon još uvijek nije objavljen u Narodnim novinama.
Zakon o radu se dugo pripremao, počevši od ljeta 2013. godine, tada s namjerom da se usvoji i stupi na snagu već 1. siječnja 2014. Nakon prvog prijedloga Zakona iz siječnja, do usvajanja je prošlo punih šest mjeseci, što se koristilo za dogovaranje sa socijalnim partnerima i mijenjanje prvog prijedloga. Neke bitne novine u Zakon (ustupanje radnika povezanom društvu, dodatni rad kod drugog poslodavca od 8 sati), unesene su u prijedlog Zakona na samom kraju, u lipnju 2014. pa nije bilo dovoljno vremena za bolju razradu tih normi niti kritičnog osvrta stručne javnosti, zbog čega prema našem mišljenju te norme imaju bitne pravne nedostatke odnosno manjkavosti.
Osnovni cilj Zakona trebao bi biti njegov povoljni i poticajni utjecaj na gospodarski razvoj i zapošljavanje. Međutim, bojimo se da se taj učinak neće ostvariti, jer su to ionako prevelika očekivanja od svakog zakona o radu. Za to bi trebalo riješiti puno i previše drugih važnih pitanja, a da bi onda malo dodatno utjecao i Zakon o radu. Međutim, jedan utjecaj će Zakon sigurno imati – a to je da će stvoriti dosta problema u primjene, kako zbog stanovitih nejasnoća i nepreciznosti jednog dijela normi, tako i zbog kratkog roka primjene i s početkom usred ljeta dok je većina na godišnjem odmoru.

Ključne riječi: novi Zakon o radu, sadržaj Zakona, problemi u primjeni

Velimir Ivanko, dipl. iur.
Saborski zastupnik u mirovini

Radno pravo 07-08/2014

UDK 349.2

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 07/14 - ostali članci

Krešimir Rožman, dipl.iur.

PRAVO NA OTPREMNINU

U članku autor obrađuje pravo radnika na otpremninu slučaju kada mu poslodavac otkazuje iz razloga koji nisu uvjetovani ponašanjem radnika.

Sažetak:
Pravo na otpremninu propisano je Zakonom o radu, kao pravo radnika kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Radi se o zaštitnoj odredbi Zakona koja ima za cilj da radnik koji ostaje bez posla zbog otkaza kojeg nije skrivio, dobije stanovitu pomoć koja bi mu, uz otkazni rok, trebala pomoći da prebrodi situaciju gubitka posla.

Ključne riječi: otpremnina, otkaz iz razloga koji nije uvjetovan ponašanjem radnik, neprekidno trajanje radnog odnosa

Krešimir Rožman, dipl.iur.
Urednik „Radnog prava"

Radno pravo 07-08/2014

UDK 349.22

Dr. sc. Ante Vuković, Dr. sc. Dejan Bodul

NEKA PROMIŠLJANJA O ULOZI SINDIKATA U POSTUPCIMA STEČAJA I PREDSTEČAJNIH NAGODBI

Autori u članku iznose promišljanja o ulozi sindikata u postupcima stečaja i predstečajnih nagodbi polazeći od toga da radnici ne spadaju (izravno) u tijela postupka te kako posljedično uloga sindikata mora biti ograničena isključivo na ulogu potencijalnog partnera koji će pomoći u razriješenu socijalno – pravnog položaja zaposlenih u formi koja je objektivno, dakle ekonomski, moguća i odgovara interesu većini sudionika postupka

Sažetak:
U Republici Hrvatskoj je izraženo zanimanje sindikata za sudjelovanje u stečajnim i predstečajnim postupcima i to, kako u nastojanju postizanja povoljnijeg položaja radnika, tako i pri davanju ocjena o tijeku postupka, kao i o cijenama koje se u stečajnom postupku postižu pri prodaji imovine, ili poduzeća u cjelini. Ovo je recidiv socijalističkog shvaćanja mjesta i uloge radnika. Naime, stečajni postupak ima za cilj zaštiti imovine vjerovnika (čl. 2., st. 1. Stečajnog zakona), dok predstečajni postupak ima za cilj opstanak dužnika i kvalitetnije namirenje vjerovnika (čl. 20. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi). U tom kontekstu treba istaknuti kako radnici ne spadaju (izravno) u tijela postupka te kako posljedično uloga sindikata mora biti ograničena isključivo na ulogu potencijalnog partnera koji će pomoći u razriješenu socijalno – pravnog položaja zaposlenih u formi koja je objektivno, dakle ekonomski, moguća i odgovara interesu većini sudionika postupka. Cilj je rada analizirati ulogu sindikata u hrvatskim (ne)prilikama stečajnih i predstečajnih postupaka.

Ključne riječi: stečajni postupak, predstečajni postupak, sudionik, sindikat.

Dr. sc. Ante Vuković
Stečajni upravitelj
Dr. sc. Dejan Bodul
Asistent, Katedra za građansko postupovno pravo,
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

Radno pravo 07-08/2014

UDK 347.736:331.105.6

 

Petar Vlašić, dipl.iur.

MOGUĆNOST ODREĐIVANJA RAZLIČITIH PLAĆA ZA POJEDINE ORGANIZACIJSKE JEDINICE POSLODAVCA

Autor obrađuje mogućnost da se kod poslodavca odredi različita plaća, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, za različite organizacijske dijelove poslodavca, u kojima se generalno obavljaju isti poslovi.

Sažetak:
Uređivanje plaće putem kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu moglo bi dovesti do toga da se utvrde različiti iznosi plaća za pojedine organizacijske jedinice ili određena radna mjesta na kojima se načelno ili generalno obavljaju isti poslovi. Ovo bi bilo moguće ako usprkos istim ili načelno istim poslovima postoje razlike koje to opravdavaju (potrebni opseg posla, kvaliteta rada, kategorizacija objekta i sl.), te ako zbog toga ne bi došlo do kršenja jednakost plaća muškaraca i žene.

Ključne riječi: plaća, određivanje plaća, različite plaće, jednakost plaća muškaraca i žena

Petar Vlašić, dipl.iur.

Radno pravo 07-08/2014

UDK 331.2

 

Dr. sc. Ivan Kaladić

PRJEČAVA LI UTVRĐENJE ODGOVORNOSTI ZA NAKNADU ŠTETE IZVRŠENJE ZAHTJEVA ZA ISPLATU NAKNADE IZ OSNOVE STJECANJA BEZ OSNOVE ?KOMENTAR SUDSKE ODLUKE

U članku autora raspravlja pitanje sprječava li utvrđenje odgovornosti za naknadu štete izvršenje zahtjeva za isplatu naknade iz osnove stjecanja bez osnove, te komentira odgovarajuću sudsku odluku.

Sažetak

Svrha pravnog instituta stjecanja bez osnove leži u obvezi stjecatelja na vraćanje ili naknadu vrijednosti onoga što je stekao bez valjane pravne osnove ili po osnovi koja se nije ostvarila ili je kasnije otpala.

Valja zaključiti da utvrđenje odgovornosti za štetu ne sprječava prihvaćanje tužbenog zahtjeva iz osnove stjecanja bez osnove u slučaju kada je u ovršnom postupku ovrhovoditelj primio novčani iznos dosuđen mu pravomoćnom presudom koja je naknadno u u parničnom postupku u povodu izvanrednog pravnog lijeka ukinuta.

Ključne riječi: naknada štete, stjecanje bez osnove, tužbeni zahtjev iz osnova stjecanja bez osnove

Dr. sc. Ivan Kaladić
Sudac Vrhovnog suda RH u mirovini

Radno pravo 07-08/2014

UDK 347.426.6

Snježana Baloković, dipl.iur.

STAROSNA MIROVINA U HRVATSKOM MIROVINSKOM OSIGURANJU

Tema ovog stručnog rada je starosna mirovina u hrvatskom mirovinskom osiguranju. Članak prati razvoj instituta starosne mirovine u okviru sustava generacijske solidarnosti u proteklim desetljećima i daje usporedbu s regulacijom istog instituta važećim propisom, koji je stupio na snagu početkom 2014. godine, te daje pregled zahtjeva koji se postavljaju državama članicama Europske unije u regulaciji mirovinskih sustava, s ciljem osiguranja dugoročne održivosti sustava mirovinskog osiguranja u uvjetima nepovoljnih demografskih kretanja i starenja stanovništva.

Sažetak:
Članak obrađuje novosti u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnost, s posebnim naglaskom na ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, te daje pregled uvjeta za ostvarivanje tog osnovnog prava koje regulira Zakon o mirovinskom osiguranju uspoređujući uvjete za ostvarivanje istog prava prema ranijim propisima. Članak prati razvoj instituta starosne mirovine u okviru sustava generacijske solidarnosti u proteklim desetljećima i daje usporedbu s regulacijom istog instituta važećim propisom, koji je stupio na snagu početkom 2014. godine, te daje pregled zahtjeva koji se postavljaju državama članicama Europske unije u regulaciji mirovinskih sustava, s ciljem osiguranja dugoročne održivosti sustava mirovinskog osiguranja u uvjetima nepovoljnih demografskih kretanja i starenja stanovništva. Također daje pregled novog instituta dokupa mirovine, uvedenog Zakonom o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, koji je stupio na snagu krajem 2013. godine, a usmjeren je na omogućavanje umirovljenja osobama koje uslijed objektivnih okolnosti nisu u mogućnosti navršiti uobičajene uvjete za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.

Ključne riječi: starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, dokup mirovine, propisi o mirovinskom osiguranju, Zakon o mirovinskom osiguranju

Snježana Baloković, dipl.iur.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

Radno pravo 07-08/2014

Jasenka Pap, dipl. iur., Nevenka Mirković, dipl. iur.

UTVRĐIVANJE PRIVREMENE NESPOSOBNOSTI ZA RAD I NAKNADA PLAĆE

Autorice obrađuje postupak utvrđivanja privremene nesposobnosti za rad temeljem propisa o zdravstvenom osiguranju, te naknade plaće za vrijeme te nesposobnosti propisane također propisima o zdravstvenom osiguranju.

Sažetak:
U okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, osim prava na zdravstvenu zaštitu, ostvaruju i pravo na novčane naknade kojima je obuhvaćeno i pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
Pretpostavka za ostvarivanje prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, osim utvrđenog statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju prema osnovu osiguranja osnovom kojeg je moguće ostvariti pravo na naknadu plaće je i utvrđena privremena nesposobnost, odnosno spriječenost za rad uslijed bolesti, odnosno drugih okolnosti utvrđenih člankom 39. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Ključne riječi: utvrđivanja privremene nesposobnosti za rad, naknada plaće, HZZO, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju

Jasenka Pap, dipl. iur.
Nevenka Mirković, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Radno pravo 07-08/2014

UDK 331.446.3

Prof.dr.sc.Marinko Đ.Učur

PROVEDBENI PROPISI O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA SA INVALIDITETOM

U članku autor daje prikaz podzakonskih akata - pravilnika koje je donio ministar nadležan za rad, kao provedbene (podzakonske) akte na temelju Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom NN 157/13.

Sažetak

U NN broj 44 od 07.travnja 2014.godine objavljeno je pet pravilnika koje je donio ministar nadležan za rad, kao provedbene (podzakonske) akte – propise na temelju Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom NN 157/13.
U navedenom radu daje se prikaz navedenih propisa.

Ključne riječi: profesionalna rehabilitacija I zapošljavanje osoba s invaliditetom, provedbeni propisi

Prof.dr.sc.Marinko Đ.Učur
Znanstveni savjetnik iz Rijeke

Radno pravo 07-08/2014

UDK 331.5-056.26