Fleksibilni oblici rada u okviru radnog odnosa - samostalnost u određivanju radnog vremena te rad od kuće

Hrvoje Orešić, mag. iur.

Prikupljanje i pohrana dokumentacije kandidata povodom natječaja za zapošljavanje

U članku se analiziraju pitanja koja se odnose na prikupljanje i obradu dokumentacije kandidata u postupku zapošljavanja. Navode se relevantne odredbe pravnih izvora koji uređuju prikupljanje dokumentacije u radnim odnosima i u vezi s radnim odnosom, te s tim u vezi obveze osiguranja zaštite osobnih podataka. Poseban osvrt posvećen je specifičnim slučajevima čuvanja dokumentacije kandidata u javnim službama nakon odluke Ustavnog suda RH U-III-4016/2015 od 19. prosinca 2019., kao i zaštiti osobnih podataka kandidata objavljenih u pozivu na testiranje putem web stranice poslodavca.

Sažetak: 
Za svaku obradu osobnih podataka potrebno je utvrditi svrhu obrade. Tako bi i rok čuvanja osobnih podataka trebao biti ograničen svrhom, što bi drugim riječima značilo da je dokumentaciju potrebno čuvati onoliko dugo koliko je potrebno da se ispuni svrha prikupljanja i obrade, o čemu odlučuje voditelj obrade. Nakon isteka roka čuvanja, briše se ne samo dokumentacija zaprimljena u papirnatom, već i u elektroničkom obliku.  Navedeno uključuje i odgovarajuće mjere kako bi se dokumentacija uništila, poput uređaja za rezanje papira, pazeći da dokumenti nisu ostavljeni negdje gdje bi ih netko mogao otuđiti i neovlašteno koristiti. U pravilu će odjeli za ljudske resurse biti zaduženi za pohranu dokumentacije vezane uz posao i zapošljavanje. Veća poduzeća mogu koristiti usluge vanjskog partnera za pomoć u pohrani dokumentacije izvan njihova sjedišta (npr. posredstvom nekog od skladišnih centara).

Summary:

For each processing of personal data, it is necessary to determine the purpose of processing. Thus, the period of storage of personal data should be limited by purpose, which in other words would mean that the documentation should be kept as long as necessary to fulfill the purpose of collection and processing, which is decided by the controller. After the expiration of the storage period, not only the documentation received in paper form, but also in electronic form should be deleted. This includes appropriate measures to destroy the documentation, such as a paper cutter, taking care that the documents are not left somewhere where someone could steal them and use them without authorization. Usually, human resources departments will be in charge of storing documentation related to work and employment. Larger companies can use the services of an external partner to help store documentation outside their headquarters (e.g. through one of the storage centers).

Ključne riječi: čuvanje dokumentacije, životopisi, osobni podaci

Hrvoje Orešić, mag. iur.
“Radno PRAVO”

RADNO PRAVO 4/2021

UDK: 331.5: 347

Dominik Musulin, mag. iur.

Stavljanje radnika u nepovoljniji položaj neisplatom jubilarne nagrade i potpore za dugotrajno bolovanje - primjer iz sudske prakse

U ovom članku autor obrađuje praktičan primjer u kojem je kao punomoćnik zastupao radnika kojem poslodavac nije isplatio jubilarnu nagradu i potpore za dugotrajno bolovanje, iako je s druge strane pojedinim radnicima takve naknade isplaćivao u slučaju ispunjenja određenih uvjeta. 

Sažetak:
Poslodavac internim pravnim izvorima nije imao propisanu obvezu isplate jubilarne nagrade i potpore za dugotrajno bolovanje, nego samo mogućnost isplate, a o svakoj isplati je za svakog radnika donosio posebnu odluku. Radnik je smatrao da je stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na radnike kojima je poslodavac isplaćivao navedene naknade, te je pokrenuo radni spor.

Summary:
According to internal legal sources, the employer did not have an obligation to pay the jubilee award and long-term sickness benefit; instead, there was only the possibility of payment upon which a separate decision has been made for each payment and for each employee. One of the employees considered that he was placed in a less favorable position in relation to the other employees to whom the employer paid the stated compensations, so he initiated a labour dispute.

Ključne riječi: nejednako postupanje, diskriminacija, plaće i naknade

Dominik Musulin, mag. iur.
Odvjetničko društvo Musulin i suradnici

RADNO PRAVO 4/2021

UDK: 331.225

izv. prof. dr. sc. Milorad Ćupurdija, dipl. iur.; Domagoj Rožac, mag. iur.

Proboj pravne osobnosti u svjetlu zaštite radničkih prava kroz praksu

Kroz ovaj rad će se prvenstveno prikazati i definirati osnovni pojmovi kao što su pravna osobnost trgovačkih društva, što predstavlja zlouporaba prava te kako je navedena uređena Zakonom o trgovačkim društvima. Autori nadalje kroz ovaj rad problematiziraju pitanje pravne prirode odgovornosti te opseg odgovornosti člana društva. Nadalje, kroz razradu rada autori problematiziraju prava vjerovnika u odnosu na članove društva i to općenito kroz Zakon o obveznim odnosima i posebno kroz Zakon o trgovačkim društvima.  Kroz prethodna pitanja biti će obrađena dostupna sudska praksa s naglaskom na prava radnika.
 

Sažetak:
Svrha rada je problematika dokazivanja proboja pravne osobnosti kroz kumulativno ispunjavanje zakonskih uvjeta po oštećeniku. Slijedom navedenog autori će postaviti pravni problem koji se pojavljuje u praksi koji se prožima da je rijetko dokazan proboj pravne osobnosti po vjerovniku te se postavlja pitanje razloga izostanka dokazivanja proboja pravne osobnosti. Autori stoga ovim člankom nastoje potaknuti promišljanje o bitnim čimbenicima proboja pravne osobnosti te na potrebu preispitivanja njegove uloge i značaja u pravnom poretku i društvu općenito.  

Summary:

The purpose of this paper is the issue of proving the piercing of the corporate´s veil through the cumulative fulfillment of legal requirements per injured party. Consequently, the authors will pose a practical legal problem that arises by the fact that it is rare to prove a piercing of the corporate´s veil by the creditor, and raises the question of the reasons for failure to prove the piercing of the corporate´s veil.

Ključne riječi: zloupotreba prava, proboj, pravna osobnost, uvjeti, teret dokazivanja

izv. prof. dr. sc. Milorad Ćupurdija, dipl. iur.
Domagoj Rožac, mag. iur.

RADNO PRAVO 4/2021

UDK: 347.72.036

Davor Rajčić, dipl. iur.; Kristina Mrvelj, mag. iur.; Marija Lopac Petrović, upr. iur.

Neka pitanja vezana uz održavanja sjednica tijela ustanova (s posebnim naglaskom na vrijeme pandemije)

Ovaj rad analizira rad tijela visokih učilišta i znanstvenih instituta. Kolegama praktičarima namijenili smo Prijedlog Poslovnika koji se, uz manje modifikacije, vjerujemo može primijeniti u radu svih tijela ustanova.

Sažetak:
Aktualna pandemija dovela je do korjenitih promjena u funkcioniranju gotovo cijelog svijeta, dotadašnje aktivnosti pravnih subjekata prestale su, smanjile su se, a svakako počele odvijati na „novi normalni“ način rada-rad na daljinu.  Rad na daljinu odvija se i ustanovama, uz svakodnevnu djelatnost na daljinu se održavaju i sjednice tijela ustanova. 
 

Summary
The current pandemic has led to radical changes in the functioning of almost the entire world, the previous activities of legal entities have ceased, decreased, and certainly began to take place in a "new normal" way of working - teleworking.
Remote work takes place in institutions as well, in addition to daily remote activities, sessions of the bodies of institutions are also held.
This paper analyzes the work of the bodies of higher education institutions and scientific institutes. We intended for our fellow practitioners the Proposal of the Rules of Procedure which, with minor modifications, we believe can be applied in the work of all bodies of institutions.

Ključne riječi: tijela ustanova, sjednice uživo, na daljinu

Davor Rajčić, dipl. iur., tajnik Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Kristina Mrvelj, mag. iur., Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Marija Lopac Petrović, upr.  iur., Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 4/2021

UDK: 378.091

Bernard Iljazović, dipl. iur.

Uvođenje nacionalne naknade za starije osobe - nacionalne mirovine od 1. siječnja 2021. godine

Nacionalna naknada za starije osobe je novčano primanje za hrvatske državljane starije od 65 godina života koji nisu osigurali prihod za starost i ne ostvaruju pravo na mirovinu. U nastavku donosimo analizu i uvjete za stjecanje predmetne naknade.

Sažetak: 
Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske  od 29. rujna 2017. godine donesena je Strategija socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine, kojom je između ostaloga, predviđeno uvođenje nacionalne mirovine za starije osobe koje ne ostvaruju mirovinu na temelju prethodnog rada i plaćenih doprinosa. Institut nacionalne naknade za starije osobe je jedan od jamstava osnovne nacionalne socijalne zaštite prema Preporuci 202 Međunarodne organizacije rada iz 2012. godine, kojom je propisana potreba osiguranja osnovnog socijalno zaštitnog prihoda na nacionalno definiranoj minimalnoj razini za starije osobe. Uz to, na potrebu osiguranja osnovnog prihoda za starije osobe upućuje i Preporuka Vijeća 92/441 od 24. srpnja 1992. godine o zajedničkim kriterijima koji se tiču dostatnih izvora i socijalne pomoći u sustavu socijalne zaštite (Službeno glasilo EU, broj L 245/46), kao i Povelja Zajednice o osnovnim socijalnim pravima radnika od 9. prosinca 1989. godine, koju je prihvatio Hrvatski sabor i potvrdio Zaključcima o prihvaćanju Europske povelje o osnovnim socijalnim pravima radnika  . Kao jedan od ključnih ciljeva tih dokumenta ističe se potreba osiguranja odgovarajućih sredstava za starije osobe, kako za one koje su u svojem radnom vijeku ostvarile uvjete osiguranja za ostvarivanje prava na mirovinu, tako i za starije osobe koje su navršile starosnu dob za umirovljenje, ali nemaju pravo na mirovinu ili nemaju neke druge izvore prihoda.

Summary:
Based on the Decision of the Government of the Republic of Croatia of 29 September 2017, the Strategy of Social Welfare for the Elderly in the Republic of Croatia for the period from 2017 to 2020 was adopted, which provides, among other things, the introduction of a national pension for elderly people based on previous work and paid contributions. The institute of national compensation for the elderly is one of the guarantees of basic national social protection according to Recommendation 202 of the International Labour Organization from 2012, which prescribes the need to ensure basic social protection income at the nationally defined minimum level for the elderly.

Ključne riječi: nacionalna naknada za starije osobe, korisnik prava, postupak ostvarivanja prava

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 4/2021

UDK: 368.914

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.

Zdravstvena zaštita radnika upućenih u inozemstvo za vrijeme pandemije koronavirusa

Prekogranična zdravstvena zaštita upućenih radnika u vrijeme pandemije koronavirusa ostvaruje se u okviru postojećih propisa. U članku će se pojasniti uvjeti i način njezina korištenja.

Sažetak:
Način i opseg korišenja zdravstvene zaštite radnika, osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koje je poslodavac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj uputio na rad, stručno usavršavanje ili obrazovanje u inozemstvo ovisi o tome u koju državu su radnici upućeni: jesu li upućeni u drugu državu članicu Europske unije, Europskog ekonomskog prostora ili u Švicarsku, u ugovorne države ili u treće države.

Summary:
The manner and scope of the health care of workers insured by the Croatian Health Insurance Institute (HZZO), who were sent to work, professional training or education abroad by an employer based in the Republic of Croatia, depends on the country to which the workers were sent: is it another Member State of the European Union, the European Economic Area or Switzerland, or is it a Contracting State or a third country.

Ključne riječi: zdravstvena zaštita radnika, upućivanje, zdravstveno osiguranje

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.

RADNO PRAVO 4/2021

UDK: 349.2: 614.2

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada

U članku se analizira oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada: objašnjava se što čini dohodak od nesamostalnog rada, koji primici se smatraju primicima od nesamostalnog rada, što je osobni odbitak, te koje su propisane posebne olakšice, oslobođenja i poticaji.

Sažetak: 
Dohodak od nesamostalnog rada određen je čl. 20. Zakona o porezu na dohodak: čini ga razlika između primitaka po osnovi nesamostalnog rada i izdataka po osnovi nesamostalnog rada nastalih u istom razdoblju. Sustav poreza na dohodak trpi česte, uglavnom kozmetičke izmjene. Budući da dohodak od nesamostalnog rada, pored poreza na dohodak, tereti još i prirez porezu na dohodak i doprinosi za obvezno osiguranje, od važnosti su Zakon o lokalnim porezima i Zakon o doprinosima.

Summary:
Non-independent work income is determined by Art. 20 of the Act on Income Tax: it is the difference between income on the basis of non-independent work and expenditures on the basis of non-independent work incurred in the same period. The income tax system undergoes frequent, mostly cosmetic changes. Since the income from non-independent work, in addition to income tax, is also charged in surtax on income tax and contributions for mandatory insurance, the Act on Local Taxes and the Act on Contributions are also important.

Ključne riječi: nesamostalni rad, porez na dohodak, osobni odbitak

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 4/2021

UDK: 336.226.1: 331.23