Časopis Radno PRAVO - Broj: 01/21 (Siječanj 2021.)

Online PDF izdanje
Tema broja:

Pravna pitanja cijepljenja protiv bolesti COVID-19 i radni odnosi

Krešimir Rožman, mag. iur.

U tekstu se analizira pitanje cijepljenja protiv bolesti COVID-19 i posljedice koje eventualno necijepljenjenje može imati po radnika. Razmatra se je li u okviru postojećih propisa postoji mogućnost da cijepljenje bude uvjet za posao, prednost pri zapošljavanju, treba li radnik o necijepljenju obavijestiti poslodavca i smije li ga poslodavac o tome pitati.

Također se analizira što bi značilo odnosno kakve bi posljedice po radne odnose bile proizvedene kada bi se uvela zakonska obveza cijepljenja za sve radnike ili samo za neke grupacije radnika (npr. u zdravstvu i socijalnoj skrbi i sl.).

Sažetak:

Trenutni propisi kojima se reguliraju radni odnosi ne omogućavaju da cijepljenje bude uvjet za sklapanje ugovora o radu. Također, o cijepljenju/necijepljenju radnik ne bi bio dužan obavijestiti poslodavca a niti bi ga poslodavac smio o tome pitati, iako bi kod upita možda mogla postojati iznimka kod pojedinih poslodavaca (npr. u domovima za starije i nemoćne). Propisivanje zakonom obveze svih radnika ili nekih kategorija radnika da se moraju cijepiti iz sasvim praktičnih pravnih posljedica te obveze jednostavno nije moguće, jer ili ne bi proizvodilo učinke, ili bi izazvalo tako teške posljedice koje bi višestruko nadmašile pozitivne učinke zakona izazvavši ogromnu štetu. Naime, što bi bilo da se 20% radnika u nekoj djelatnosti ne želi cijepiti? Je li zamislivo da dobiju otkaz?

Summary:

Current regulations governing employment do not allow vaccination to be a condition for concluding employment contracts. Also, the worker would not be obliged to inform the employer about vaccination/non-vaccination, nor should the employer ask him/her about it, although there may be an exception for certain employers). It is not possible to prescribe by law the obligation of all workers (or certain categories of workers) to be vaccinated from the very practical legal consequences of that obligation: it would either not produce its legal effects or it wil cause such severe consequences that outweigh the positive effects of the law. What would happen if 20% of workers in some sector do not want to be vaccinated? Is it imaginable they get dismissed?

Ključne riječi: cijepljenje, COVID-19, uvjet za sklapanje ugovora o radu, prednost pri zapošljavanju, obaviještavanje poslodavca, otkaz ugovora o radu, zakonska obveza cijepljenja

Krešimir Rožman, mag. iur.
„Radno PRAVO“

RADNO PRAVO 01/2021

UDK: 349.2: 616.2

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 01/21 - ostali članci

Hrvoje Orešić, mag. iur.

Prava radnika u slučaju prirodnih nepogoda

Prirodne nepogode, osim što uzrokuju žrtve, štetu na imovini te štetu na javnoj infrastrukturi i okolišu, mogu bitno utjecati i na radnopravne odnose. Iz tog razloga, u ovom članku autor donosi pregled prava radnika u slučaju prirodnih nepogoda, prije svega prava na plaćeni dopust. Također, analiziramo najčešća prava koja radnici ostvaruju temeljem odredbi kolektivnih ugovora u slučaju prirodnih nepogoda, kao i porezni tretman potpora koje poslodavci isplaćuju radnicima koji su pretrpjeli štetu. Konačno, autor analizira neke specifične radnopravne situacije uzrokovane prirodnim nepogodama, npr. ozljedu na radu radnika, nemogućnost poslodavca privremeno obavljati djelatnost, te nemogućnost radnika doći na posao.

Sažetak:

Prema važećem čl. 3. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, prirodnom nepogodom smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. U nastavku se primjerice nabrajaju neke prirodne nepogode, od kojih se na prvom mjestu navodi potres, te kojeg slijede: olujni i orkanski vjetar, požar, poplava, suša, tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom, mraz, izvanredno velika visina snijega, snježni nanos i lavina, nagomilavanje leda na vodotocima, klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, te druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.

Summary:

Pursuant to Art. 3 of the Act on Mitigation and Elimination of Consequences of Natural Disasters, natural disasters are considered to be sudden circumstances caused by adverse weather conditions, seismic causes and other natural causes that interrupt the normal course of life, cause casualties, property damage and damage to public infrastructure or the environment. The following are, for example, some natural disasters, of which the earthquake is mentioned in the first place, which is followed by: stormy and hurricane winds, fire, flood, drought, hail, rain that freezes in contact with the ground, frost, extremely high snow, and other phenomena of such a scale that, depending on local conditions, cause significant disturbances in the lives of people in a particular area.

Ključne riječi: prirodne nepogode, plaćeni dopust, potpore radnicima

Hrvoje Orešić, mag. iur.
urednik „Radnog prava“

RADNO PRAVO 1/2021

UDK: 349.2: 504.4

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

Nedovoljna "osjetljivost" redovnih sudova na potrebu zaštite dostojanstva radnika (ponovno) na udaru kritike Ustavnog suda

Prema ocjeni Ustavnog suda RH, sudovi nisu osigurali pravnu zaštitu dostojanstva radnika koji je bio izložen mobingu, a u ovom radu bit će dan prikaz činjenica, pravnog okvira i tumačenja prava iz tog predmeta, kao i kratka analiza pravnih shvaćanja sudova. Uz to, bit će prikazana jedna sudska odluka novijeg datuma kao pozitivan primjer razmišljanja suca o ljudskom dostojanstvu kao kategoriji koju je potrebno zaštititi (i) u radnom odnosu.

Sažetak:

Ustavni sud Republike Hrvatske dana 7. listopada 2020. donio je odluku kojom je, nakon petnaestogodišnjeg vođenja jednog radnog spora, usvojio ustavnu tužbu i ukinuo presude revizijskog i drugostupanjskog suda i predmet vratio drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Svoju odluku Ustavni sud temeljio je na čl. 35. Ustava Republike Hrvatske kojim je propisano da se svakome jamči štovanje i pravna zaštita njegova dostojanstva.

Summary:

On October 7, 2020, the Constitutional Court of the Republic of Croatia made a decision approving the constitutional complaint and null the judgments of the Supreme Court and the appellate court and returning the case to the appellate court for reconsideration. The Constitutional Court based its decision on art. 35. of the Constitution of the Republic of Croatia which prescribes that everyone is guaranteed respect and legal protection of his/her dignity.

Ključne riječi: zaštita dostojanstva radnika, mobbing, Ustavni sud RH

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 01/2021

UDK: 349.2: 331.44

Snježana Baloković, dipl. iur.

Rad u mirovini

Članak obrađuje novost u mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, koja se pojavila u posljednjih nekoliko godina. Naime, sve više umirovljenika u Hrvatskoj iskazuje interes da radi, od kada postoji mogućnost da umirovljenici primaju mirovinu i rade istovremeno, što je do prije nekoliko godina bilo nezamislivo.

Sažetak:

Rad umirovljenika s jedne strane pokazuje pozitivan trend svjesnosti da nam dulji radni vijek osigurava bolji prihod u starosti, odnosno da radom i nakon umirovljenja možemo ostvariti određeni prihod, koji će osigurati viši stupanj socijalne sigurnosti. S druge pak strane, potražnja za radom umirovljenika pokazuje i da određena skupina umirovljenika teško živi s ostvarenim mirovinama, te su prisiljeni raditi i u mirovini kako bi si osigurali stupanj socijalne sigurnosti koji će zadovoljiti njihove osnovne potrebe u starosti. S treće strane, rad umirovljenika postao je interesantan i poslodavcima, jer im je isplativ i fleksibilan, mogu se dogovoriti o dužini radnog vremena (u pravilu ne više od polovice punog radnog vremena, ali moguće i samo nekoliko sati u tjednu), što im osigurava veću fokusiranost na obavljanje specifičnih poslova koje je potrebno obaviti u zadanom roku ili povremenih poslova, koji nisu pretjerano zahtjevni, a njihova učestalost je relativno rijetka. Rad umirovljenika uglavnom je postao način života posljednjih godina za određeni broj umirovljenika, posebno od kada postoji mogućnost kumuliranja mirovine i prihoda od rada.

Summary:

The subject of paper is novelty in Croatian pension insurance, which has appeared in the last few years. Namely, more and more pension beneficiaries are expressing the interest for work during the retirement period, since when cumulation of work income and pension at the same time is possible, while it was unthinkable until a few years ago. Work of pension beneficiaries, on one hand shows positive trend of awareness that a longer working life after retirement will ensure better pensions and higher level of social security in the old age. On the other hand, the demand for work in retirement is an indicator that one group of pension beneficiaries have a hard time living with their pensions, so they are forced to work in retirement in order to ensure a decent level of income that will meet their basic needs in the old age. On the third hand, the work of retired persons has become interesting to employers, because it is cost-effective and flexible, the length of working hours can be agreed (usually no more than half a working time, but possibly even few hours a week). This ensures greater focus on performing specific jobs that need to be done within the given deadline, or occasional jobs, not overly demanding and their frequency is relatively rare. Work after retirement has largely become a way of life in recent years for a number of retirees, since when there is a possibility of cumulating of pension and income from work.

Ključne riječi: mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska mirovina, rad umirovljenika, kumulacija prava na mirovinu i prihoda od rada

Snježana Baloković, dipl. iur.
Ministarstvo rada,  mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

RADNO PRAVO 1/2021

UDK: 331.25: 364.35

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Odgovornost ministarstva (ministra) zdravstva za donošenje provedbenih akata iz radnih i drugih odnosa u zdravstvu

Bez podzakonskih (provedbenih) propisa Zakon o zaštiti zdravlja ne može se provoditi, s obzirom da je tako koncipiran. To zahtijeva vrijeme, sredstva i stručne timove uz ispunjavanje svih objektivnih i subjektivnih nomotehničkih pretpostavki za stvaranje novoga prava. U ovom radu to se posebno navodi i analizira.

Sažetak:

Od 1. siječnja 2019. primjenjuje se Zakon o zdravstvenoj zaštiti „N.N“ 100/18. Uz druge propise i brojne podzakonske (provedbene) akte, uređuje zaštitu zdravlja, kao jedno od temeljnih (prirodnih, ljudskih) prava. Odgovornost ministarstva za zdravstvo (ministra) u stvaranju, realizaciji i zaštiti prava na zdravstvenu zaštitu ne samo što je propisana nego je i normalna, logična i očekivana u sustavu odnosa uređenih Ustavom i zakonima države. To se odnosi na sve sadržaje pravnih normi koje čine taj jedinstveni „corpus“ u sustavu zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj, a posebno na one pravne norme „upisane“ u više od pedeset podzakonskih (provedbenih) propisa kojima se „razrađuje“ sadržaj Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Tu su i pitanja i odnosi rada i radnih odnosa u zdravstvu.

Summary:

From January 1st 2019, the Health Care Act "N.N" 100/18 applies. Along with other regulations and numerous bylaws acts, it regulates health protection as one of the fundamental (natural, human right) rights. The responsibility of the Ministry of Health (Minister) in the creation, implementation and protection of the right to health care is not only prescribed but also normal, logical and expected in the system of relations regulated by the Constitution and laws of the state. This refers to all the contents of legal norms that make up this unique "corpus" in the health care system in the Republic of Croatia, and especially to those legal norms "inscribed" in more than fifty bylaws regulations which "elaborate" the content of the Health Care Act protection. There are also issues and relations of work and labor relations in health care.

Ključne riječi: Zakon o zdravstvenoj zaštiti, provedbeni propisi, odgovornost ministra, radni odnosi u zdravstvu

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 1/2021

UDK:  341.43 (497.5)

Željko Verunica, dipl. iur.

Ključni pokazatelji uspješnosti radnika

Upravljanje učinkom sredstvo je za postizanje boljih rezultata cjelokupnog poduzeća, odnosno pojedinih radnika. U ovome članku autor analizira metode kako započeti provoditi upravljanje učinkom, iznosi prednosti obuke radnika, te daje smjernice kako postaviti i pratiti ključne pokazatelje uspješnosti (KPI).

Sažetak:

Ključni pokazatelji uspješnosti (engl. "Key Performance Indicators" – dalje u tekstu: KPI) mjerni su podaci koji se koriste za povremeno praćenje i procjenu uspješnosti poduzeća prema postizanju određenih ciljeva, a također se koriste i za mjerenje ukupnih performansi tvrtke u odnosu na druge usporedive tvrtke u industriji. Kako se KPI mogu koristiti za mjerenje iznimno raznolikih mjernih podataka u bezbroj sektora i procesa, vrste KPI-eva se najšire razlikuju u načinu na koji su dizajnirani i implementirani. Osnovna svrha mogla bi ostati ista - pružiti sažete podatke o različitim aspektima poslovanja - ali sličnosti tu najčešće završavaju.

Summary:

Key Performance Indicators (KPIs) are metrics used to periodically monitor and evaluate a company's performance against certain goals, and are also used to measure a company's overall performance relative to others comparable companies in the industry. As KPIs can be used to measure extremely diverse measurement data across a myriad of sectors and processes, the types of KPIs differ most widely in the way they are designed and implemented. The basic purpose could remain the same - to provide concise information on different aspects of the business - but the similarities usually end there.

Ključne riječi: ključni pokazatelji uspješnosti, KPI, upravljanje učinkom, coaching

Željko Verunica, dipl. iur.

RADNO PRAVO 1/2021

UDK: 005.961

Alan Vajda, mag. iur.

Novosti koje donosi novi Zakon o strancima kod rada i boravka državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj

Navedenim stručnim tekstom dajemo pregled najznačajnijih novosti koje donosi novi Zakon o strancima u svezi uvjeta rada i boravka državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, time da je isti objavljen u Narodnim novinama broj 133/2020, te stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine.

Sažetak:

Uvjeti boravka i rada državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj su do donošenja novog Zakona o strancima bili regulirani odredbama dosadašnjeg Zakona o strancima (Narodne novine, broj 130/11, 74/13, 69/17, 46/80 i 53/20.) koji je u primjeni od 1. siječnja 2012. godine. Međutim, nakon provedenog javnog savjetovanja (e-savjetovanje) u svezi novog Zakona o strancima, Hrvatski Sabor je na svojoj 4. sjednici usvojio konačni prijedlog novog Zakona o strancima kojim se na jasniji i transparentniji način namjerava regulirati područje ulaska, boravka i rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj.

Summary:

Until the adoption of the new Act on Foreigners, the conditions of residence and work of third-country nationals in the Republic of Croatia were regulated by the provisions of the previous Act on Foreigners (Official Gazette 130/11, 74/13, 69/17, 46/80 and 53/20) which has been in effect since January 1, 2012. However, after a public consultation (e-consultation) on the new Act on Foreigners, the Croatian Parliament at its 4th session adopted the final proposal of the new Act on Foreigners, which intends to regulate the area of entry, residence and work of third-country nationals in a clearer and more transparent manner.

Ključne riječi: stranci, boravak i rad, državljani trećih zemalja

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 1/2021

UDK: 341.43 (497.5)