Pravo na rad u fokusu Ustava i Konvencije - korištenje službenih komunikacijskih kanala tijekom radnog vremena

Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. studija

Organizacija radnoga vremena u kontekstu presude Suda Europske unije u predmetu Matzak

U ovome članku analizira se utjecaj presude u premetu Matzak na organizaciju radnoga vremena radnika u pojedinim djelatnostima u RH, posebice na organizaciju radnoga vremena u vatrogastvu, odnosno u sektorima u kojima je pripravnost definirana na način koji ostavlja prostor za kvalifikaciju razdoblja dežurstva, odnosno pripravnosti kao radnog vremena sukladno presudi CJEU.

Sažetak:

Dosadašnja sudska praksa CJEU u tumačenju i primjeni Direktive 2003/88 imala je značajan utjecaj na prilagodbu odredbi Direktive zahtjevima i potrebama radnika i poslodavaca u praksi. U nedostatku odredbi, kojima bi se jasno definirala razdoblja neaktivnosti radnika u razdobljima kada je radnik obvezan biti na raspolaganju poslodavcu, CJEU ima ključnu ulogu u definiranju sadržaja i dosega primjene Direktive 2003/88 u praksi. Presuda u predmetu Matzak otvorila je ponovno pitanje kvalifikacije određenih vremenskih razdoblja neaktivnosti radnika za vrijeme dok je radnik na raspolaganju poslodavcu, odnosno trebaju li se navedena vremenska razdoblja neaktivnosti radnika ubrajati u radno vrijeme ili se mogu smatrati odmorom radnika.

Summary:

The recent CJEU case-law in the interpretation and application of Directive 2003/88 had a significant impact on adapting the provisions of the Directive to the requirements and needs of workers and employers in practice. In the absence of provisions that clearly define periods of inactivity for workers during periods when the worker is required to be available to the employer, the CJEU plays a major role in defining the content and scope of the application of Directive 2003/88 in practice. The Matzak case raised again the question of qualifying certain periods of inactivity of a worker while he/she is at the employer's disposal, that is, whether the specified periods of inactivity of the worker should be considered as working hours or non-working hours.

Ključne riječi: radno vrijeme, pripravnost, dežurstvo

Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. studija

RADNO PRAVO 06/2020

UDK: 331.31: 341

Izv. prof. dr. sc. Vatroslav Zovko, dipl. oec.

Obračun plaća sukladno Dodatku III Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

U članku se donosi prikaz obračun plaća primjenom metodologije propisane Dodatkom III Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kao i razlike u obračunu efektivnih sati rada prije i nakon primjene Dodatka III Kolektivnog ugovora.

Sažetak:
S obzirom na veliki broj tužbi djelatnika zaposlenih u bolnicama, a vezano za obračun efektivnih sati rada, Vlada je sa sindikatima sklopila Dodatak III. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 56/2020) koji u odnosu na dosadašnje dodatke uvodi metodologiju izračuna jednog sata prekovremenog rada. U nastavku, daje se prikaz obračuna cijene sata rada sukladno određenoj metodologiji izračuna te se daje osvrt na otvorena pitanja prilikom izrade samog izračuna.

Summary:
Due to the high number of lawsuits filed by hospital employees regarding the calculation of effective working hours, the Government and unions has concluded Annex III to the collective agreement for the activity of health care and health insurance, which in relation to the previous amendments introduces the methodology for calculating one hour of overtime work. Below is an overview of the calculation of the hourly labor price in accordance with a certain calculation methodology, as well as a review of some open issues.

Ključne riječi: obračun plaće, zdravstvo, prekovremeni rad

Izv. prof. dr. sc. Vatroslav Zovko, dipl. oec.
Stalni sudski vještak za financije, javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku

RADNO PRAVO 06/2020

UDK: 331.2: 614

Matej Brkić, mag. iur.

Budućnost zaštite na radu - izazovi i prilike

U radu se analizira utjecaj razvoja novih vrsta tehnologija na mogućnost osiguravanja odgovarajuće zaštite na radu. U tom kontekstu, autor donosi prikaz trenutnog stanja i globalne trendove u tom području, osobito utjecaj digitalizacije, informacijskih tehnologija, automatizacije i robotizacije. Drugi dio ovog rada posvećen je problemima na radu vezanim uz prethodno navedene trendove. Tako se osobito javljaju bolesti uzrokovane radom kojima se smatraju poremećaji mišićno-koštanog sustava, stres i mentalni poremećaji, karcinom uzrokovan radom, razne kožne bolesti, te bolesti uzrokovane biološkim uzročnicima povezanih sa radom.

Sažetak:
Utjecaj tehnologije na rad i radnike je proces koji će se odvijati postepeno i različitim intenzitetom u različitim dijelovima svijeta. Upravo činjenica što će se taj stupanj razlikovati od države, regije, industrije i tipa tehnologije daje nam priliku preventivno reagirati da spriječimo potencijalne negativne posljedice. Stoga je potrebno pravovremeno prikupljati informacije o pojavama na koje je potrebno reagirati i testirati potencijalna rješenja da se pronađu najadekvatnije metode njihova saniranja. Jedina stvar koja je sigurna je da je razvoj tehnologije nezaustavljiv te da ćemo za našega života biti svjedocima njezina nevjerojatno brzog razvoja.

Summary:
The impact of technology on work and employees is a process that will take place gradually and with varying intensity in different parts of the world. The fact that this level of intensity will differ from country to country gives us the opportunity to react preventively to prevent potential negative consequences. Therefore, it is necessary to collect information on this phenomena to which it is vital to react and test potential solutions to find the most adequate methods of their recovery. The only thing that is certain is that the development of technology is unstoppable and that we will witness its incredibly rapid development during our lifetime.

Ključne riječi: rizici na radu, razvoj tehnologije, zaštita na radu

Matej Brkić, mag. iur.

RADNO PRAVO 06/2020

UDK: 331.45

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Ogledni primjer Pravilnika o zaštiti na radu

Poslodavac donosi Pravilnik o zaštiti na radu i njime uređuje subjekte, radnje, rokove i odnose u povredi prava, obveza i odgovornosti subjekata u zaštiti na radu i sigurnosti na radu kod Poslodavca. Ima sva svojstva propisa. Kada bude donesen, objavljen i stupi na snagu, ako su njegove odredbe u skladu s Ustavom i zakonom, postaje vrelo prava određenog sadržaja, prostornog i vremenskog važenja. Uživa zaštitu države kao dio njenog pravnog sustava. U realizaciji njegova donošenja smatramo da će poslodavcima od koristi biti i ovaj ogledni primjer Pravilnika o zaštiti na radu kojeg donosimo u nastavku.  

Sažetak:
Izrada Pravilnika o zaštiti na radu zahtjeva ispunjavanje brojnih nomotehničkih pretpostavki (oznaka) kako objektivnih tako i subjektivnih, o činjenicama, pojavama, stanjima, znanjima, uzrocima i brojnim subjektima. 
Norme u sadržaju Pravilnika o zaštiti na radu su posebne naravi i odnose se na sve radnike (i osobe koje se nalaze u prostoru i prostorijama nad kojima poslodavac ima nadzor). To je partikularan propis koji se temelji na specifičnostima djelatnosti poslodavca, broju i „strukturi“ radnika, tehnici i tehnologiji rada, organizaciji rada, radnom okolišu i drugim činjenicama. 
Bitna (objektivna) određenja za Pravilnik o zaštiti na radu su: Viza (pravni osnov u Zakonu o zaštiti na radu), naziv (ime) koje nam je dao Zakon (on je po pravnoj prirodi Pravilnik o radu), sadržaj (uvjeti rada, mjere, sredstva i postupci nadležnih subjekata u reguliranju, realiziranju i zaštiti prava, obveza i odgovornosti u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu), prostorno i vremensko važenje (donošenje, objavljivanje, stupanje na snagu i dr.) te postupak donošenja (a posebno odnos prema radničkom vijeću/ sindikatu) i druga pitanja i odnosi. U realizaciji toga posla od pomoći je i ovaj ogledni primjer Pravilnika o zaštiti na radu.  

Summary:

Drafting of the Ordinance on safety at work requires the fulfillment of numerous nomotechnical assumptions, both objective and subjective, on facts, phenomena, conditions, knowledge, causes and numerous subjects. The norms incorporated in the Ordinance on safety at work are of a special nature and apply to all workers (and persons located in the premises and premises over which the employer has supervision). It is a special regulation based on the specifics of the employer's activities, the number and "structure" of workers, work techniques and technology, work organization, work environment and other facts.       

Ključne riječi: pravilnik o zaštiti na radu, povjerenik radnika za zaštitu na radu, stručnjak zaštite na radu

Pripremio: prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 06/2020

UDK: 331.45 (062.13)

Sandra Cindrić, dipl. iur.

Zastajanje s ovrhom koja se provodi temeljem Izjave suglasnosti o zapljeni plaće iz članka 202. Ovršnog zakona

Dana 18. travnja 2020. godine stupio je na snagu Zakon o dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima temeljem kojeg se zastalo s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika fizičkih osoba putem Financijske agencije, a dana 1. svibnja 2020. godine stupio je na snagu Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti temeljem kojeg se zastalo s postupanjem u svim ovršnim postupcima te s provedbom ovrhe na plaći i drugom stalnom novčanom primanju.

Sažetak:

Prema donesenim propisima, zastajanje s ovrhom traje samo za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, a koje posebne okolnosti se definiraju kao događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu. Iznimno, neće se zastati s provedbom ovrhe (u odnosu na ovršenike fizičke osobe) ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te kod ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika u slučaju ovrhe po računu specifične namjene.

Summary:

According to the adopted regulations, suspension of enforcement lasts only for the duration of special circumstances which are defined as an event or a certain situation that could not be foreseen and could not be affected, which endangers the life and health of citizens, property of greater value, significantly harms the environment, disrupts economic activity or causes significant economic damage

Ključne riječi: ovrha, zastajanje, koronavirus

Alan Vajda, mag. iur.

Manifest za volonterstvo u Europi

Navedenim tekstom dajemo detaljan prikaz dokumenta pod nazivom Manifest za volonterstvo u Europi koji je donio Europski volonterski centar (engl. European Volunteer Centre) sa sjedištem u Bruxellesu, Kraljevina Belgija.

Sažetak:
Europski volonterski centar (engl. European Volunteer center - CEV), predstavlja mrežu od 60 volonterskih centara i organizacija kojima je osnovni cilj promocija i razvoj volonterstva u Europi na europskoj, regionalnoj lokalnoj razini. Manifest za volonterstvo u Europi koji je donio Europski volonterski centar služi svim donositeljima odluka u različitim institucijama Europske unije i objašnjava važnost volonterstva te predlaže konkretne načine na koje mogu predstavnici institucija Europske unije (unutar svojih ovlasti i kompetencija) podržati, promicati i pomoći volonterstvu u državama Europske unije.

Summary:
The European Volunteer Center (CEV) is a network of 60 volunteer centers and organizations whose main goal is the promotion and development of volunteering in Europe at the European, regional and local level. The Manifesto for Volunteering in Europe adopted by the European Voluntary Center serves all decision-makers in various EU institutions and explains the importance of volunteering and suggests concrete ways in which representatives of EU institutions (within their powers and competencies) can support, promote and assist volunteering in EU countries.

Ključne riječi: volonterstvo, Europski volonterski centar, Hrvatski centar za razvoj volonterstva

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 06/2020

UDK: 364-32 (4)