Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada (rad kod kuće)

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Upravljanje izvanrednim situacijama na radnom mjestu: rakurs kaznenog prava

Specifični rizici na radu i radnom mjestu skopčani su sa odgovarajućim normama kaznenog prava, a poslodavci imaju obvezu prepoznati krizne situacije i riješiti probleme koji se pojavljuju u izvanrednim okolnostima, uključujući i opasnost po zdravlje svih sudionika procesa rada, zbog zarazne bolesti.

Sadržaj:

Nepredviđeni događaji na radnom mjestu postali su svakodnevica subjekata svijeta rada, pri čemu na poslodavcu leži odgovornost upravljanja kriznim situacijama, a radnici se primarno trebaju pridržavati smjernica za rad na siguran način, pod različitim okolnostima, uključujući i aktualnu pojavu zarazne bolesti COVID-19.

Utvrđivanje politika borbe protiv nepredviđenih pojava i okolnosti skopčanih s procesom rada osnovni je temelj učinkovite zaštite od negativnih vanjskih utjecaja na radnu zajednicu, ali nemoguće je previdjeti apsolutno sve životne situacije i unaprijed definirati te propisati odgovarajuća pravila postupanja u kritičnom trenutku.

U ovome radu autor prikazuje ključne elemente discipline što se bavi rizicima u radnom procesu i načinima njihovog izbjegavanja, uz saniranje štetnih posljedica, gledano iz rakursa kaznenog prava.

Zaključno se ukazuje na obvezu svakog građanina da prijavi moguće počinjeno kazneno djelo, posebno aktualno širenje i prenošenje zarazne bolesti, kao i sve druge situacije koje mogu nanijeti ozbiljnu štetu poslodavcu i svim pravnim vrijednostima zaštićenim normama kaznenog prava.

Summary:
Contingencies in the workplace have become a common in the world of work, with the employer having the responsibility of managing emergencies, and workers primarily having to adhere to guidelines for working safely, under various circumstances, including the current occurrence of contagious disease COVID-19.
Establishing contingency policies and work-related circumstances is the basic foundation of effective protection against adverse external influences on the working community, but it’s impossible to overlook absolutely all life situations and pre-define and prescribe appropriate rules of procedure at a critical moment.
In this paper, the author presents the key elements of discipline dealing with risks in the work process and ways of avoiding them, while remedying the harmful consequences from the perspective of criminal law.
Finally, the obligation of every citizen to report a possible crime, especially the current spread and transmission of infectious disease, as well as all other situations that could cause serious harm to the employer and all legal values protected by the criminal law norms, is pointed out.

Ključne riječi: incident, kazneno djelo, kriza, izvanredne okolnosti, upravljanje

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 4/2020

Hrvoje Orešić, mag. iur.

Način određivanja plaće radnika i mogućnost njezine promijene

U trenutnoj situaciji pojave pandemije koronavirusa COVID-19 učestala je praksa poslodavaca da jednostrano mijenjaju iznos plaće radnika, pritom ne poštujući norme pozitivnog radnopravnog zakonodavstva. Tako se donose svakojake pravno neutemeljene „odluke“ i drugi akti kojima se određenom dijelu ili svim radnicima unutar poduzeća, najčešće u određenom postotku i za određeno vremensko razdoblje, smanjuje plaća. Iz tog razloga u ovom članku analiziramo zakonom zasnovane mogućnosti koje poslodavcima stoje na raspolaganju u pogledu načina određivanja i promjene plaće, s obzirom da je Zakon o radu u trenutku pisanja ovog rada i dalje na snazi i u cijelosti se primjenjuje.

Sažetak:
Poslodavac je dužan radniku, u skladu sa odredbama Zakona o radu, obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu. Ako radnik ne prihvati sporazumnu promjenu ugovora o radu o smanjivanju plaće, što s pravne strane niti nema obvezu učiniti, poslodavac bi mu mogao dati otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. No, takav otkaz mora biti opravdan kao i svaki drugi otkaz.

Summary:
The employer is obliged, pursuant to the provisions of the Labour Act, to calculate and pay the salary in the amount stipulated by the statue, the collective agreement, the ordinance or the employment contract. If the employee does not accept a mutually agreed alteration in the reduction of salary through emploment contract, the employer could provide a dismissal accompanied by an offer to alter the terms of the employment contract. But such a dismissal must be justified as any other dismissal.

Ključne riječi: promjena plaće radnika, otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora, primjena najpovoljnijeg prava

Hrvoje Orešić, mag. iur.
Urednik „Radnog prava“

RADNO PRAVO 4/2020

Petar Vlašić, mag. iur.

Odluka o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu - sporne odredbe Odluke

Autor u članku prikazuje sadržaj Odluke Vlade RH od 2. travnja 2020. ali istovremeno daje i analizu spornih pravnih elemenata te Odluke koja nije propis, ili je propis najnižeg ranga, a derogira zakone i prijeti prekršajima koji se mogu određivati samo zakonom. Iako je sadržaj Odluke prihvatljiv i više-manje opravdan i razumljiv u ovome trenutku, činjenica da nije donesen zakon nego odluka predstavlja nažalost narušavanje vladavine prava. 

Sažetak: 
Odluka o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu, dokument je koji sadržajno može biti razumljiv i opravdan, ali je u pravnom smislu iznimno sporan. 
Odluka je donesena na temelju članka 1. i članka 31. st. 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske. Prema čl. 31. st. 2. Zakona o Vladi, na temelju kojeg je u stvari donesena Odluka od 2. travnja 2020. odlukom se uređuju pojedina pitanja iz nadležnosti Vlade ili određuju mjere, daje suglasnost ili potvrđuju akti drugih tijela i pravnih osoba, te odlučuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis.
Dakle, Odluka nije propis, ili ako je propis makar Zakon o Vladi upućuje da nije propis, onda je propis najnižeg ranga. 
Prema tome, Odluka kao prvo niti na koji način ne bi mogla dovesti do prekršaja, jer prekršaji se mogu određivati samo zakonom. 
Isto tako Odluka ne može derogirati zakone, kao što ih pokušava derogirati u dijelu koji se odnosi na zabranu zapošljavanja. O zapošljavanju odlučuju samostalno tijela ustanova i zakoni za to ne predviđaju nikakve dozvole ministarstva financija. 
Prema tome mislimo da je to jedno ozbiljno i loše zadiranje u pravni sustav i prijetnja prekršajima koja nije smijela biti navedena na taj način. 
Ako se htjelo da navedeni sadržaj ima učinke propisa odnosno zakona, trebalo je donijeti zakon koji je onda mogao propisati jasne sankcije za nepoštivanje odnosno prekršaje. To je bilo moguće jer je već više zakona doneseno odnosno izmijenjeno u vrijeme epidemije. Onda bi stvari bile jasne i pravno nesporne. 
Time se opetovano, jer slične odluke su se donosile već više puta, narušava vladavina prava budući se nepropisom ili u najmanju ruku propisom najnižeg ranga derogiraju zakoni, a ovaj puta čak prijeti i prekršajima. 

Summary:
The Decision to limit the usage of the funds provided by the budget of the Republic of Croatia and the financial plans of the outside-budgetary beneficiaries of the budget for 2020. is a document that may be reasonable and justified, but its legal nature is extremely controversial.
The Decision was made on the basis of articles 1 and 31 (2) of the Act on Government of the Republic of Croatia. Pursuant to article 31. paragraph 2. of the Act on Government, on the basis of which the Decision of April 2, 2020 was actually adopted, the Decision regulates certain issues within the scope of the Government or determines measures, gives consent or confirms acts of other bodies and legal persons, and decides on other non-regulatory issues.

Ključne riječi: Odluka Vlade RH, Zakon o Vladi, prekršaj, zabrana zapošljavanja, ograničavanje korištenja sredstava 

Petar Vlašić, mag. iur.

RADNO PRAVO 4/2020

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Odluka Vlade RH od 2. travnja 2020. i pitanje prekršajne odgovornosti kod zabrane zapošljavanja

U članku autor analizira Odluku o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu (Narodne novine 41/20), osobito uzevši u obzir dvojbenu odredbu o prekršajnoj odgovornosti.

Sažetak:
Opći akti su oni koji vrijede za sve (Ustav, zakoni i dr.) i postavljaju pravna pravila za neodređeni krug osoba, što nije slučaj kod zabrane zapošljavanja. Ključno pitanje norme, zabrana zapošljavanja na teret državnog proračuna, ulazi u kategoriju onih pitanja za koje je potrebno donijeti poseban propis i nije smjelo biti predmet odluke.

Summary:
General acts are those that apply to everyone (the Constitution, laws, etc.) and set legal rules for an indefinite people, which is not the case with the employment ban. The key issue of the norm - the prohibition of employment at the expense of the state budget - falls into the category of those issues for which a special regulation is required and should not be the subject of a decision.

Ključne riječi: Odluka Vlade RH, prekršajna odgovornost, zabrana zapošljavanja

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 4/2020

mr. sig. Bruno Štajner, dipl. ing.

Zaštita na radu radnika koji rade od kuće

Članak je osmišljen kako bi poslodavcima i radnicima pomogao u procijeni rizika rada od kuće, kako bi se provela potrebna prilagodba mjesta rada sa stanovišta zaštite na radu i osigurala oprema u skladu s pravilima sigurnog rada.

Sažetak:
Zbog zaraze s Covid-19, mnogi radnici širom svijeta prinuđeni su prilagoditi se radu od kuće. Za neke je to dio njihove radne rutine kada im je potrebna fleksibilnost u odnosu na njihov uobičajeni raspored i kada dio poslova uobičajeno obavljaju poslije radnog vremena u svojim domovima. Međutim zbog izvanrednog stanja i prevencije od zaraze, neki se radnici moraju prilagoditi radu od kuće bez prethodne prilagodbe takvom radu. 
Stožer civilne zaštite u provedbi protuepidemijskih mjera donio je odluku kojom se zahtjeva od poslodavca da organizira rad od kuće i ograniči kretanja radnika izvan radnih prostora. U skladu s takvom odlukom poslodavci do daljnjeg ne moraju provjeravati ispravnost radne opreme, a radnike nemaju obvezu upućivati na zdravstvene preglede.
U slučaju ozljede na radu radeći od kuće, radnik ostvaruje ista prava kao da se ozlijedio na uobičajenom mjestu rada. U postupku priznavanja ozljede na radu, osiguravatelj potražuje dokumente kojima se dokazuje da su poslodavac i radnik uredili mjesto rada u skladu s pravilima zaštite na radu. U protivnom ozljeda se neće priznati, a od poslodavca se može potraživati naknada za pružene medicinske usluge.

Summary:
Because of the contagion with Covid-19, many workers around the world are obligated to adapt to work from home. For some, this is part of their work routine when they need flexibility over their usual schedule and when part of their work is usually done after hours in their homes. However, due to the state of emergency and prevention of contagion, some workers may have to adapt to work from home without first adapting to such work.
The Civil Protection Headquarters in the implementation of anti-epidemic measures made a decision requiring the employer to organize work from home and restrict the movement of workers outside workplaces. In accordance with such a decision, employers do not have to check the working equipment until further notice, and employees are not obliged to refer them for health checks.
In the case of an injury at work working from home, the worker exercises the same rights as if he had been injured at his usual place of work. In the process of recognizing an injury at work, the insurer looks for documents proving that the employer and the worker have arranged the place of work in accordance with the rules of occupational safety. Otherwise, the injury will not be accepted and the employer may be compensated for the medical services provided.

Ključne riječi: rad od kuće, zaštita na radu, ozljede na radu

mr. sig. Bruno Štajner, dipl. ing.
savjetnik za HSE u ZITEL ZAŠTITA j.d.o.o.

RADNO PRAVO 4/2020

Vatroslav Subotić, dipl. iur.

Utjecaj bolesti COVID-19 na svijet rada - procjena Međunarodne organizacije rada

U članku se iznose procjene Međunarodne organizacije rada u pogledu utjecaja bolesti COVID-19 na svijet rada, i to u pogledu analize trenutačnog stanja, mogućeg daljnjeg razvoja gospodarske situacije te preporuka za hitne mjere i ublažavanje posljedica.

Sažetak:

Međunarodna organizacija rada, specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda koja se bavi promicanjem radnih uvjeta i socijalne zaštite, objavila je 18. ožujka 2020. godine prvu procjenu učinaka bolesti COVID-19 na svijet rada . Zbog iznimno brzog širenja bolesti, već 7. travnja izrađeno je drugo, ažurirano izvješće.  COVID-19 prvenstveno predstavlja zdravstveni problem, no zbog svojih dalekosežnih posljedica značajno utječe na svjetsko gospodarstvo i tržište rada. Zbog toga je Međunarodna organizacija rada analizirala trenutačno stanje, mogući daljnji razvoj gospodarske situacije te dala preporuke za hitne mjere i ublažavanje posljedica.

Summary:
On March 18, 2020, the International Labor Organization - a specialized United Nations agency for promotion of working conditions and social protection - published an assessment of the effects of COVID-19 on the employment. Due to the extremely rapid spread of the disease, a second, updated report was already published on April 7. COVID-19 is primarily a health problem, but because of its far-reaching consequences, it has a significant impact on the world economy and labor market. For this reason, the International Labor Organization analyzed the current situation, the possible further development of the economic situation and made recommendations for emergency measures and mitigation.

Ključne riječi: COVID-19, Međunarodna organizacija rada, radni odnosi

Vatroslav Subotić, dipl. iur.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

RADNO PRAVO 4/2020

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

Aktivnosti odabranih zemalja u ublažavanju posljedica korona virusa

Svijet je pogodio jako neugodan nevidljivi neprijatelj i početkom travnja 2020. godine još se ne nazire kraj te pandemije. Odabrane zemlje provode brojne mjere usmjerene za ublažavanje krize nastale uslijed pandemije korona virusa.

Sažetak:
Izbijanje koronavirusa proglašeno je svjetskom pandemijom te je Svjetska zdravstvena organizacija navela kako se radi o izvanrednoj situaciji za javno zdravstvo od međunarodne važnosti. Gotovo sve zemlje u svijetu, a posebno u Europi, provode raznovrsne mjere kako bi se što je više moguće zaustavilo širenje virusa. To neminovno utječe na mnogobrojna ograničenja u velikom dijelu društva i gospodarstva. U tekstu se izlažu mjere koje odabrane zemlje provode u ublažavanju ekonomskih posljedica krize nastale zbog korona virusa. Pritom se pokušava opisati moguće mjere koje se odnose na radno zakonodavstvo i aktivnosti predviđene za ublažavanje ekonomske posljedica korona virusa (pomoći, smanjene poreza, davanje plaće ili naknade i dr.). 

Summary:
The outbreak of the coronavirus was declared a worldwide pandemic and the World Health Organization said it was a public health emergency of international importance. Almost all countries in the world, and especially in Europe, are implementing a variety of measures to stop the spread of the virus as much as possible. This inevitably causes many constraints in the society and the economy. The text outlines the measures taken by the selected countries to mitigate the economic consequences of the crisis caused by the coronavirus. It attempts to describe possible measures related to labour legislation and activities intended to mitigate the economic consequences of the coronavirus (aid, reduced taxes, payment of wages or benefits, etc.).

Ključne riječi: korona virus, pandemija, gospodarske posljedice, radno zakonodavstvo 

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 4/2020