Časopis Radno PRAVO - Broj: 12/19 (Prosinac 2019.)

Online PDF izdanje
Tema broja:

Europsko nadzorno tijelo za rad

Snježana Baloković, dipl. iur.

Članak obrađuje uspostavu i nadležnosti Europskog nadzornog tijela za rad, agencije koja je osnovana 2019. godine temeljem Uredbe o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad. 


SAŽETAK:
Nakon što je prihvaćen prijedlog da sjedište Europskog nadzornog tijela za rad bude u Bratislavi, tijelo je započelo s radom u listopadu 2019. godine, održavanjem prvog sastanka Upravnog odbora tog tijela u Bruxellesu, dok bi u potpunosti, punim kapacitetom trebalo biti funkcionalno do 2024. godine. Osnivanje jedinstvenog tijela najavljeno je u rujnu 2017. godine, u sklopu zajedničke europske politike u području rada, paralelno s najavom Europskog stupa socijalnih prava, koji promovira standardne vrijednosti u području rada i socijalne politike. Zakonodavni prijedlog predstavljen je u ožujku 2018. godine, a Uredba o osnivanju donijeta je 20. lipnja 2019. godine. Zajedničku politiku najavila je Europska komisija u travnju 2017. godine, a Europski parlament, Vijeće Europske unije i Komisija istu su svečano proglasili u studenome 2017. godine, na Sastanku na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast, održanom u Göteborgu (Švedska). Prema izjavi tadašnjeg predsjednika Europske komisije Junckera, u govoru o stanju Unije održanom 13. rujna 2017., "U Uniji jednakih ne može biti radnika druge klase. Radnici bi trebali zaraditi istu plaću za isti rad na istom mjestu. Stoga je Komisija predložila nova pravila o izaslanju radnika, a osnovat će i novo zajedničko tijelo koje će osigurati pravednu provedbu pravila o mobilnosti radne snage na jedinstvenom tržištu“.

Summary:

The subject of paper is establishment and responsibilities of the European Labour Authority (E-LA), agency founded in 2019, based on the Regulation on establishing the European Labour Authority. After Bratislava was chosen to be the seat of ELA, it has started with work, but in full capacity it will be operational from 2024. Establishment of ELA  has been  announced in September 2017, within the common European policy in the area of labour, togehter with the announcement of introduction of European Pillar of Social Rights aimed at promotion of com-mon standard values in the area of labour and social policy. Legislative proposal was presented in March 2018, while Regulation was passed on 20 July 2019.  Common policy was announced by European Commission in April 2017 and the European Parliament, the Council and the Commission officially proclaimed it in November 2017, at the Summit on Fair Employment and Growth, held in Gothenburg (Sweden). According to the words of president Junkers from the State of the Union Address 2017, “In a Union of equals, there can be no second-class workers. Workers should earn the same pay for the same work in the same place. This is why the Com-mission proposed new rules on posting of workers and the new authority will be established that will ensure fair implementation of labour mobility rules in the single market”.

Ključne riječi: Europsko nadzorno tijelo za rad, jednake mogućnosti, jedinstveno tržište rada, pravedni radni uvjeti, mobilnost radne snage, izaslanje, sloboda kretanja radnika, sloboda pružanja usluga

Snježana Baloković, dipl. iur.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

RADNO PRAVO 12/2019

UDK: 331:061.2(4)

 

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 12/19 - ostali članci

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.

Posebnosti radnog odnosa u udruzi

U radu autor ukazuje na pravni položaj udruge kao posebne neprofitne organizacije i naznačavaju se novine u zakonskoj regulaciji glede nadležnih upravnih tijela u postupcima registracije udruga i vođenja registara udruga. Nadalje, ukazuje se na mogućnost obavljanja poslova iz djelokruga djelovanja udruge i kroz radni odnos sa zaposlenicima udruge, te se navode određene specifičnosti kroz regulaciju i stavove prakse. 

Sažetak:
Uz svoju izvornu ulogu i ciljeve koji korespondiraju s potrebama i interesima civilnog društva, udruge se sve više pojavljuju i kao tržišni akteri. Udruga smije obavljati gospodarske djelatnosti ako je to propisano statutom, sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti. Gospodarske djelatnosti udruga može obavljati pored djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, ali ih ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe.

Summary:
In addition to their original role and objectives, which correspond with the needs and interests of civil society, associations are increasingly emerging as a market participants. The association may perform economic activities if required by the statute, in accordance with special regulations governing the conditions for performing such activities. The economic activities of an association may be performed in addition to those activities which achieve its objectives set out in the statue of association, but may not perform them for the sake of profit for its members or third parties.

Ključne riječi:  udruga, nadležno upravno tijelo, ugovor o radu, prenošenje ugovora o radu

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.
pročelnik Upravnog studija Veleučilišta u Šibeniku 

RADNO PRAVO 12/2019

UDK: 349.2:061.2

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Ograničenje prava na štrajk i prisilna arbitraža

Ograničavanje prava na štrajk stroga je iznimka od konzumacije navedenog prava, na što radni sud mora posebno paziti prilikom odlučivanja o povredi prava na udruživanje radnika u dijelu realizacije prava na štrajk.


SAŽETAK:
Ograničenje prava podložno je preispitivanjima (zakonske ili druge) ovlasti donositelja sporne odluke, osobito kada se ograničavaju ustavna prava građana, poput prava na štrajk radnika.
Sukob interesa u radno-pravnom odnosu načelno je moguće prevenirati mehanizmima uspostavljenim propisom zakonske snage ili socijalnim dijalogom. Udruživanje radnika u kolektivitet utvrđeno je radi pariranja poslodavcima, sve do razine prekida rada s ciljem ostvarivanja određenih prava.
Miješanje države u pravo na slobodu udruživanja dopušteno je samo iznimno, uključujući i ograničavanje na štrajk, čak i u dijelu nametanja arbitraže prije stupanja u štrajk radnika.
U zaključku se ukazuje na otvorena pitanja zakonskog ograničavanja prava na štrajk proširenjem zabrane na sindikate koji u trenutku pokretanja legitimnog štrajka uopće nisu bili članovi radničke udruge više razine koja je inicirala štrajk.

Summary:
Limitation of rights is subject to review (legal or other) powers of the disputed decision-maker, especially when constitutional rights of citizens are restricted, such as the right to strike workers.
Conflicts of interest in labor relations can, in principle, be prevented by mechanisms established by the regulation of legal force or by social dialogue. The association of workers in the collectivity has been established for the purpose of mating with the employers, up to the level of termination of work in order to exercise certain rights.
State interference with the right to freedom of association is only exceptionally permissible, including limiting to a strike, even in the part of imposing arbitration before striking a worker.
The conclusion points to the open issues of legally restricting the right to strike by extending the ban to unions which, at the time of launching the legitimate strike, were not at all members of the higher-level workers' association that initiated the strike.

 

Ključne riječi: sloboda udruživanja, ograničenje prava na štrajk, obvezna arbitraža, prekid rada, miješanje države

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 12/2019

UDK: 331.109.32

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.

Institut povjerenika za etiku, povjerljivog savjetnika, osobe za nepravilnosti, povjerljive osobe te povjerenika zaštite na radu - imenovanje, prava i obveze te razgraničenje nadležnosti

Autorica se u ovom radu bavi institutom povjerenika za etiku, povjerljivog savjetnika, osobe za nepravilnosti, povjerljive osobe te povjerenika zaštite na radu. Daje se pregled njihovih prava i obveza, nadležnosti, razgraničenja nadležnosti, načina i postupka imenovanja te pregled njihovog način rada. Ujedno se naglasak stavlja na provođenje postupka ispitivanja osnovanosti pritužbe građana i službenika, na postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika, postupka po prijavama nepravilnosti i prijavama koruptivnih djela.

Sažetak:

U ovom se radu pojašnjava način imenovanja, prava i obveze te nadležnost posebno imenovanih radnika odnosno državnih službenika koji pored poslova radnih mjesta na koje su raspoređeni obavljaju druge dodatne poslove temeljem odluke poslodavca odnosno čelnika državnog tijela, radi ispunjavanja zakonom propisanih obveza poslodavca odnosno državnog tijela, utvrđenih drugim zakonima i na temelju zakona donesenim propisima. Daje se pregled normativnog reguliranja različitih instituta i to povjerenika za etiku, povjerljivog savjetnika, osobe za nepravilnosti, povjerljive osobe te povjerenika zaštite na radu. Poseban osvrt daje se na njihovu nadležnost odnosno razgraničenje nadležnosti prilikom provođenja postupka utvrđivanja osnovanosti pritužbe zbog neetičnog ponašanja ili za zaštitu dostojanstva, odnosno povjerenika za etiku i povjerljivog savjetnika.

Summary:
This paper explains procedures for appointment, rights, obligations and responsibilities of appointed workers and civil servants that, aside from performing their duties as foreseen in their post description, also perform some other duties based on the decision of the employer or chief executive of the state body needed to fulfill legal obligations of the employer or the state body that are determined by laws and other pursuant regulations.
An overview of normative regulations of various institutes such as ethics commissioner, confidentiality advisor, person for irregularities, confidential person and commissioner for safety at work is given. Responsibilities and division of authority in conducting procedures for examining the merit of a complaint submitted due to unethical conduct or for protection of dignity, i.e. the distinction between the ethics commissioner and confidentiality advisor is also addressed. 

Ključne riječi: povjerenik za etiku, povjerljivi savjetnik, osoba za nepravilnosti, povjerljiva osoba, povjerenik zaštite na radu, zaštita dostojanstva, pritužbe, nepravilnosti

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.
Ministarstvo uprave

RADNO PRAVO 12/2019

UDK: 331.107

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Snaga i rang propisa Međunarodne organizacije rada i pravne stečevine EU i Vijeća Europe - osnova nacionalnog radnog i socijalnog zakonodavstva

U ovome radu naglašava se potreba i obveza da nacionalno (heteronomno i autonomno) pravo u navedenim odnosima bude u skladu s normama prava MOR-a, EU i VE.

Sažetak:
Prošlo je 100 godina (29. 06. 1919.) od osnivanja i Ustava Međunarodne organizacije rada 
(MOR-a) i njezinih prvih konvencija, što, uz univerzalna vrela radnoga (i socijalnog) prava, a kasnije i uz primarna i sekundarna vrela prava Europske unije (EU) i Vijeća Europe (VE) čini svojevrsnu kodifikaciju međunarodnog radnog prava o slobodama i pravima na radu i u vezi s radom koja čine jedinstvo univerzalnih i prirodnih prava.
To čini osnov za donošenje propisa („bivših“ i „sadašnjih“) u radnopravnim i socijalnopravnim odnosima u svakoj državi-članici pa tako i u Republici Hrvatskoj. 

Summary:
100 years have passed since the founding and constitution of the International Labor Organization and its first conventions, with the universal sources of labor (and social) law and later with the primary and secondary sources of European Union and Council of Europe law, which makes some sort of codification of international labor law on freedoms and the rights at work and in relation to work that make up the unity of universal and natural rights. This forms the basis for the adoption of regulations in labor and social relations in each Member State, including in the Republic of Croatia.


Ključne riječi: Međunarodna organizacija rada, pravna stečevina EU i VE, nacionalno radno i socijalno zakonodavstvo, temelji i principi usklađenosti

prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Znanstveni savjetnik 

RADNO PRAVO 12/2019

UDK: 331:061.2(100)

 

 

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

Ima li opravdanja oporezivati robote?

Budućnost postaje sve opasnija za ljudski rad. Novi roboti više nemaju problema sa savladavanjem stepenica i otvaranjem vrata. Pametni programi omogućavaju samovozeće automobile i robote koji dostavljaju hranu. Dok svijet bez živog rada ipak ostaje daleka mogućnost, čini se kako neposredno predstoji razdoblje snažnih poremećaja uslijed automatizacije.

Sažetak:

Povjerenik Mady Delvaux iz Odbora za zakonodavstvo predložio je Europskom parlamentu oporezivanje robota. Polazište za takvo razmišljanje bila je činjenica kako roboti i umjetna inteligencija već sada utječu na obrazovanje i zapošljavanje te time pojačavaju postojeće dohodovne i društvene nejednakosti. U tom kontekstu, ako se žele izbjeći ili barem ublažiti neželjene posljedice na tržištu rada, potrebno je od poslovnog zajednice tražiti da uz uvođenje robota i umjetne inteligencije snosi odgovarajući dio tereta za poreze i socijalne doprinose. Reakcija javnosti na Delvauxov prijedlog bila je gotovo u potpunosti snažno negativna, a rijetka iznimka od takvog razmišljanja bio je Bill Gates, vlasnik Microsoft-a, koji ju je podržao. U tekstu se iznose prednosti i nedostaci oporezivanja robota. 

Summary:

MEP Mady Delvaux from the Committee on Legal Affairs prepared a Report to the European Parliament. Emphasizing how robots could boost inequality, the report proposed that there might be a need to introduce corporate reporting requirements on the extent and proportion of the contribution of robotics and artificial intelligence to the economic results of a company for the purpose of taxation and social security contributions. The public reaction to Delvaux’s proposal has been mostly negative, with the exception of Microsoft owner Bill Gates, who supported it. The article explains pro and cons on taxing robots.

Ključne riječi: roboti, umjetna inteligencija, oporezivanje, EU

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 12/2019

UDK: 336.22: 004(4)

Alan Vajda, mag. iur.

Donesena odluka o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu

Navedenim tekstom prikazujemo proceduru donošenja Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanja stranaca za kalendarsku 2020. godinu koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 22. studenog 2019. godine (Narodne novine br. 113/2019.), time da ista stupa na snagu 30. studenog 2019. godine, te se primjenjuje počevši od 1. siječnja 2020. godine.


Sažetak:
Obzirom da je na temelju Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku 2019. godinu (Narodne novine br. 116/2018.) bila odobrena godišnja kvota dozvola za rad i boravak u Republici Hrvatskoj u ukupnom iznosu od 65.100 dozvola, navedena količina nije potpunosti zadovoljila potrebe tržišta rada u odnosu na iskazane i zatražene potrebe za zapošljavanjem stranaca u 2019. godini.

Summary:
Based on the Decision on defining the annual quota of foreigners' employment permits for the calendar year 2019 (Official Gazette No. 116/2018), the annual quota of work and residence permits in the Republic of Croatia was approved in the total amount of 65,100 permits, but the respective quantity was not fully met the needs of the labor market in relation to the stated and requested employment needs for foreigners in 2019.

Ključne riječi: godišnje kvote, dozvole za zapošljavanje stranaca

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 12/2019

UDK: 331.556.4(497.5)