Prenošenje drugog dijela godišnjeg odmora u iduću godinu - nesklad između Zakona o radu i Konvencije MOR-a 132 o plaćenom godišnjem odmoru (revidirana)

Hrvoje Orešić, mag. iur.

Čuvanje dokumentacije u radnim odnosima u kontekstu zaštite osobnih podataka

Autor u članku iznosi praktične prijedloge za uređenje postupka čuvanja dokumentacije u radnim odnosima u skladu sa zahtjevima koji proizlaze iz propisa koji uređuju zaštitu osobnih podataka, analizira rokove čuvanja dokumentacije i mjere tehničke zaštite u cilju sprječavanja od neovlaštenog pristupa dokumentima koji sadrže osobne podatke, te daje odgovore na neka sporna pitanja koja se odnose na prikupljanje i obradu natječajne dokumentacije u svrhu zapošljavanja.

SAŽETAK:
U radnim odnosima nužno se prikuplja i obrađuje dokumentacija koja sadrži niz podataka potrebnih za izvršavanje obveza koje proizlaze, kako iz zakonskih i podzakonskih akata, tako i iz ugovora o radu i poslodavčevih općih akata. Navedena dokumentacija nužno sadrži i osobne podatke radnika, zbog čega će pravila njihovog raspolaganja, čuvanja i mjera tehničke zaštite neizbježno stajati u uskoj povezanosti sa zaštitom osobnih podataka propisanih mjerodavnim pravnim izvorima koji uređuju navedeno područje.

Summary:
In the employment relationship, it is necessary to collect and process documentation containing a number of data needed to fulfill the obligations arising from both legal acts, as well as from employment contracts and employer's general acts. This documentation also necessarily contains the personal data of the workers which will make the rules of their disposal, storage and technical protection in close connection with the protection of personal data prescribed by the relevant legal sources regulating that area.

Ključne riječi: čuvanje dokumentacije, radni odnosi, zaštita osobnih podataka

Hrvoje Orešić, mag. iur. 

Urednik "Radnog prava"

RADNO PRAVO 6/2019

UDK: 349.2 : 342.721

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.

Sukob interesa državnih i lokalnih službenika i njihova odgovornost za povredu službene dužnosti (sporna pitanja iz prakse)

Autorica obrađuje pregled zakonske regulative o sukobu interesa državnih i lokalnih službenika koji zabranjuju zlouporabu položaja kao posljedicu neriješenog sukoba interesa, uslijed kojih se nepridržavanja službenici dovode u situaciju da odgovaraju za povrede službene dužnosti, za što se u propisanom postupku od strane službeničkih sudova izriče zakonom određena kazna te se daje pregled spornih pitanja i odgovora iz prakse kao i stajališta službeničkih sudova.

Sažetak:
U ovom se radu obrađuje pitanje sukoba interesa državnih i lokalnih službenika, njegovi pojavni oblici u praksi koji izazivaju velike dvojbe oko pitanja može li se neka situacija na strani osobe koja obavlja javnu službu podvesti pod sukob interesa. Daje se pregled zakonom propisanih zabrana za državne i lokalne službenike i situacija u kojoj je privatni interes službenika u suprotnosti sa službom koju obavlja ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju službe. Poseban osvrt daje se na najčešće oblike sukoba interesa službenika nastalih zbog otvaranja obrta i trgovačkih društava te obavljanja poslova ili pružanja usluga pravnim i fizičkim osobama (tzv. dodatni poslovi) koji su u suprotnosti s poslovima radnog mjesta službenika. Obzirom da zakonska regulativa koja uređuje sukob interesa ne predstavlja zabranu svakog privatnog interesa državnog ili lokalnog službenika, daje se i prikaz zakonom propisanih pretpostavki i uvjeta koji službenicima daju mogućnost obavljanja dodatnog posla i obvezu prijavljivanja mogućeg sukoba interesa.

Summary:
A matter of conflict of interest of state, local and regional servants as well as its forms established in practice raise doubts concerning whether a situation regarding a person performing a public duty may fall within the scope of conflict of interest. Most frequent situations of conflict of interest arise due to establishing a sole trade or a company as well as performing tasks or rendering services to a legal or natural person (so-called additional work) contrary to official duties of a servant in question. Legislation covering conflict of interest of state, local and regional servants forbids abuse of office as a result of an unsolved conflict of interest while such failure to comply for a servant results in breaches of official duty that are sanctioned in due process conducted by civil service tribunals. 

Ključne riječi: sukob interesa, zabrane, sankcije, trgovačko društvo, obrt, dodatna djelatnost, rješenje, teška povreda službene dužnosti, službenički sudovi

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.
Ministarstvo uprave

RADNO PRAVO 6/2019

UDK: 343.35 : 35

Alan Vajda, mag. iur.

Donesen novi Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu

Navedenim stručnim radom prikazujemo uvjete za stjecanje ovlaštenja za obavljanje poslova zaštite na radu što je propisano odredbama novog Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu koji je objavljen u Narodnim novinama broj 50/2019., time da se isti primjenjuje od 25. svibnja 2019. godine.

SAŽETAK:

Budući da je temeljem odredbi Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, broj 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18) Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske donijelo novi Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu istim se propisuju uvjeti pod kojima poslodavac za svoje potrebe i fizička ili pravna osoba mogu biti ovlašteni za obavljanje poslova zaštite na radu, postupak izdavanja, poništavanja i ukidanja ovlaštenja, stručni nadzor nad obavljanjem poslova za koje je dano ovlaštenje, unos i ažuriranje podataka te izvješća koje ovlaštene osobe putem Informacijskog sustava zaštite na radu dostavljaju Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu u ovlaštenim osobama te obveze i način evidentiranja ovlaštenja.

Summary:
The Ministry of Labour and Pension System of the Republic of Croatia, pursuant to the provisions of the Occupational Health And Safety Act (Official Gazette 71/14, 118/14, 94/18 and 96/18), published a new Ordinance on Occupational Safety Authorizations which shall apply to the conditions under which an employer and a natural or legal person for his own needs may be authorized to carry out occupational safety, the issuance and cancellation of authorizations, the professional supervision of the activities for which authorization is granted, the entry and updating of data, and other things prescribed in the aforementioned Ordinance.

Ključne riječi: ovlaštenja za poslove zaštite na radu, stručnjak zaštite na radu

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 6/2019

UDK 331.45 (094)

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Specifična zdravstvena zaštita radnika u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti

Predmet ovoga članka je specifična zdravstvena zaštita radnika kako je regulirana u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (i drugim propisima), u složenom, zahtjevnom i skupom sustavu u kome sudjeluju brojni subjekti.

Sažetak:
Od 1. siječnja 2019. u Republici Hrvatskoj primjenjuje se Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kojega je donio Hrvatski sabor na sjednici 31. listopada 2018. („Narodne novine“ 100/2018 od 14.11.2018.). Zakon uređuje „načela i mjere zdravstvene zaštite, prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite, nositelje društvene skrbi za zdravlje stanovništva, sadržaj i organizacijske oblike obavljanja zdravstvene djelatnosti te nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti“ (članak 1. stavak 1.).
Kao i propisima do sada, Zakon uređuje i mjere zdravstvene zaštite koje se odnose „na uvjete života i rada čovjeka“, a posebno „u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika“) (članak 21. st.1. t.6. i druge odredbe).

Summary:
Since 1 January 2019, the Croatian Health Insurance Act was adopted by the Croatian Parliament at the session of 31 October 2018 ("Official Gazette" No. 100/2018 of 14 November 2018). The Act regulates "principles and measures of health care, the rights and obligations of persons in the use of health care, social welfare carers for the health of the population, content and organizational forms of carrying out health activities and supervising healthcare activities" (Article 1, paragraph 1). As well as the regulations so far, the Act regulates and measures health care related to "the living and working conditions of a person", and in particular "in relation to work and the working environment (specific health care of workers)".

Ključne riječi: Zakon o zdravstvenoj zaštiti, specifična zdravstvena zaštita radnika, sadržaj, mjere, subjekti

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju

RADNO PRAVO 6/2019

UDK: 331.45 (094.5)

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.*

Upotreba chatbot-a u radnom pravu

Umjetna inteligencija sa svojim rješenjima svakim danom pronalazi sve veću primjenu u svim granama prava, tako da ni radno pravo nije „imuno“ na suvremene tekovine.

Sažetak:
Softver što simulira razgovor na prirodnom jeziku između korisnika i računala, kako bi radniku i/ili poslodavcu omogućio obavljanje svakodnevnih radnih zadataka i poslova novi je alat na raspolaganju subjektima svijeta rada.
Etička pitanja o zamjeni živih radnika umjetnom inteligencijom nisu predmetom zanimanja ovoga rada, nego se nastoji ukazati na dobre strane i komparativne prednosti uporabe mogućnosti računalnih programa u radu na dnevnoj bazi.
Autor u ovome radu prikazuje efektivne mogućnosti implementiranja i korištenja chatbot-a od strane poslodavaca i radnika, uz naglašavanje otvorenih pitanja pravne regulative, razvoja podatkovne znanosti, osnovnih načina primjene i dobrih strana chatbot-a te osvrt na legal tech.
Zaključno se ukazuje na značaj chatbot-a za radne odnose, mogućnosti da taj oblik umjetne inteligencije faktično zamijeni određenu kategoriju radne snage i činjenicu da dobre strane chatbot-a uvelike nadmašuju prijeteće negativnosti koje proizlaze iz praktične primjene.

Summary:
Software that simulates natural-language conversation between users and computers to enable a worker and/or employer to do everyday job tasks and jobs is a new tool available to subjects in the world of work.
Ethical questions about replacing living workers with artificial intelligence are not the subject of this work, only pointing out the good side and the comparative advantages of using computer program options in work on a daily basis.
The author in this paper presents effective ways to implement and use Chatbot by employers and employees, with an emphasis on open legal regulation issues, data science development, basic application methods and good chatbots and a review of legal tech.
It concludes by pointing to the importance of the chatbot for work relationships, the possibility that this form of artificial intelligence will actually replace a certain category of workforce and the fact that good chatbots are far outdated by the threatening negatives that arise from practical use.

Ključne riječi: chatbot, umjetna inteligencija, radnik, poslodavac, legal tech

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.*
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 6/2019

UDK: 349.2 :004

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec

Treba li u Hrvatskoj raditi duže?

U travnju 2019. sindikati u Hrvatskoj skupljali su potpise za referendum kako bi dobna granice za starosnu mirovinu ostala 65 godina za oba spola i nakon 2033. godine. Ovaj tekst je nastao početkom travnja 2019. i bez obzira na uspjeh u prikupljanju potpisa i mogući referendum te njegove učinke, u ovom prilogu nastojimo pokazati uzroke nepovoljnog stanja u hrvatskom mirovinskom sustavu.

Sažetak:
Reforme mirovinskih sustava širom svijeta su jako nezahvalne za bilo koju političku garnituru. Gubici su neposredni, jasni i točno usmjereni na pojedine društvene skupine, a koristi su nesigurne ili barem upitne, dugoročne – možda će se dogoditi za desetak godina, a možda i neće; te konačno raspršene: najvjerojatnije od njega će slabu korist imati današnji umirovljenici, a zbog starenje stanovništva oni budući najvjerojatnije samo mogu očekivati smanjivanje mirovinskih prava. Najveći problem hrvatskog mirovinskog sustava je što počnemo raditi prilično kasno, a odlazimo razmjerno rano u mirovinu. Tako imamo i razmjerno kratko razdoblje prosječnog staža mirovinskog osiguranja. U hrvatskom zakonodavstvu postoji cijeli niz oprečnih rješenja koja se odnose na zapošljavanje starijih radnika. Nije presudno da radimo do 67 godine života, ali trebamo raditi do zakonski utvrđene dobi za umirovljenje, što zasad sigurno nije slučaj.

Summary:
Reforms of pension systems around the World are very ungrateful for any political set. Losses are straightforward, clear and accentuated to individual social groups. At the other hand, the benefits are uncertain and/or questionable, they may take place in a decade or there may not come at all. Most likely, possible benefits would be of little use to current pensioners. Because of the aging of the population, current pensioners are likely to expect only a reduction in their pension rights. The biggest problem of the Croatian pension system is that we start to work pretty late, and we go relatively early in the retirement. Therefore, we have a relatively short average period of retirement insurance. In Croatian legislation, there are a number of conflicting solutions for the employment of older workers. It is not critical that we work up to 67 of age, but we need to work up to a statutory retirement age, which for now is certainly not the case.

Ključne riječi: mirovinski sustav, Hrvatska, fiskalna, održivost, povišenje zakonske dobi za odlazak u mirovinu

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 6/2019

UDK 349.2 : 364.35