Časopis Radno PRAVO - Broj: 04/19 (Travanj 2019.)

Tema broja:

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (tzv. zviždača)

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

S obzirom da 1. srpnja 2019. stupa na snagu Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, u nastavku donosimo pregled njegovih odredbi kako bismo čitatelje na vrijeme informirali o pravima i obvezama koje proizlaze iz njegovih odredbi.

SAŽETAK:
Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti ima za cilj učinkovito zaštiti prijavitelja nepravilnosti, što uključuje i osiguravanje dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti. Zakon načelno zabranjuje sprječavanje prijavljivanja nepravilnosti te propisuje da odredbe općeg ili pojedinačnog akta poslodavca te pravnog posla kojima se propisuje zabrana prijavljivanja nepravilnosti nemaju pravni učinak.

Summary:

The Act on the Protection of Applier of Irregularity aims to effectively protect the appliers of irregularities, that includes ensuring the availability and reliability of person who report irregularities. The Act generally prohibits the prevention of irregularity reporting and prescribes that the provisions of the general or individual act of the employer and of the legal business that prohibits reporting of irregularities have no legal effect.

Ključne riječi: zviždači, zaštita prijavitelja nepravilnosti, korupcija, povjerljiva osoba

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 4/2019

UDK: 343.14-051

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 04/19 - ostali članci

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Korijeni i temelji radnih prava u dokumentima MOR-a (u povodu 100 godina osnivanja i rada)

Od osnivanja, MOR stvara norme Međunarodnog radnog prava, prvenstveno donošenjem konvencija i preporuka koje tek ratifikacijom odnosno prihvaćanjem postaju dio pravnog sustava države. To su univerzalna vrela radnog prava i njegove harmonizacije i minimalnih prava zaposlenih uz poštivanje i zaštitu ljudskih (osnovnih) prava i sloboda.

Sažetak:
          Navršava se stotina godina od osnivanja i rada Međunarodne organizacije rada (MOR-a, ILO), konstituiranja njezinih organa i početka „zakonodavne aktivnosti“ na stvaranju vrela međunarodnog radnog prava (prvenstveno konvencija i preporuka). MOR-a je organizacija univerzalnog karaktera sa glavnim ciljem građenja boljih uvjeta rada i razvijanja tripartitne suradnje socijalnih partnera: države, sindikata i udruga poslodavaca, u „duhu pravde i humanosti“ kao i nastojanja, aktivnosti i želja za očuvanjem trajnog mira i socijalne pravde. Formiranjem OUN (Organizacije ujedinjenih naroda), MOR postaje njenom specijaliziranom organizacijom sa specifičnim sadržajem aktivnosti.
          Od 1919. godine (Paris, Ugovor o miru po završetku prvog svjetskog rata) MOR-a donosi brojne konvencije, koje ratifikacijom postaju dio pravnog sustava države „i po pravnoj snazi je iznad zakona“, a osnivanjem OUN-a kasnije i Vijeća Europe i EU nastavlja se aktivnost na stvaranju normi međunarodnog i regionalnog radnog (i socijalnog) prava. To su osnovni (pa u određenim odnosima i minimalni) standardi prava na radu i u vezi s radom. Na navedenim dokumentima „gradi“ se pravo bilateralnih i međunarodnih ugovora u radnopravnim (prvenstveno kolektivnog radnog prava) odnosima, a pogotovo radno zakonodavstvo država o pojmovima, kategorijama, institutima i odnosima poslodavca i posloprimca što određuju predmet radnog prava.
          Snagom svojih načela i utvrđenih standarda, MOR-a (ILO) i dalje je nezamjenjiv subjekt u navedenim odnosima i izgradnji suvremenih (demokratskih) kolektivnih i individualnih radnih odnosa heteronomnim i autonomnim normama legalnih i legitimnih subjekata u državama ali i u svijetu.

Summary:
It is over a hundred years since the establishment and operation of the International Labor Organization (ILO), the constitution of its organs and the beginning of "legislative activity" creating a source of international labor law (primarily conventions and recommendations). ILO is an organization of an universal character with the main aim of building better working conditions and developing the tripartite cooperation of social partners: states, trade unions and employers' associations, in the "spirit of justice and humanity" as well as efforts, activities and desires to preserve lasting peace and social justice. By establishing a UN (United Nations Organization), ILO becomes its specialized organization with a specific content of activity.

Ključne riječi: MOR-a, 100 godina rada, normativna aktivnost, uvjeti rada, nacionalno zakonodavstvo

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 4/2019

UDK: 349.2: 341

dr. sc. Damir Juras, dipl. iur.; mr. sc. Senija Ledić, dipl. iur.

Osobno uvjetovani otkaz u zakonodavstvu i praksi Republike Hrvatske

U radu se iznosi prikaz i analiza pravnih pravila kojima se reguliraju uvjeti i postupak redovitog otkaza ugovora o radu uvjetovanog trajnim osobinama ili sposobnostima radnika u pravu Republike Hrvatske.

Sažetak: 
U radu se daje prikaz i analiza pravnih pravila kojima se reguliraju uvjeti i postupak redovitog otkaza ugovora o radu uvjetovanog trajnim osobinama ili sposobnostima radnika u pravu Republike Hrvatske. Posebna pozornost posvećena je sudskoj praksi koja daje odgovor na brojna pitanja koja se pojavljuju u praksi, a posebno glede postojanja razloga za ovu vrstu otkaza ugovora o radu. Prema stajalištu autora, zakonodavac je opravdano omogućio poslodavcima da otkažu ugovor radnicima koji ne mogu izvršavati temeljnu obvezu da obavljaju preuzete poslove, a radi zaštite radnika zakonodavac je propisao jasna pravila za postupak otkazivanja i sudsku zaštitu, te otkazivanje radnicima, kojima prijeti smanjenje radne sposobnosti ili već imaju umanjenu radnu sposobnost, uvjetovao nemogućnošću njihova zaposlenja na drugim poslovima.

Summary:
In the work is given the review and analysis of legal rules whereby in jurisprudence of Republic of Croatia are regulated the terms and procedure of work contract’s ordinary notice caused by permanent characteristics or abilities of workers. Special attention is given to judicial practice which gives the answer on numerous questions that arise in practice, and particularly related to existence of reason for such a type of work contract’s notice. The view of the authors is that the legislator has justifiably  allowed employers to give notice to workers who cannot perform basic obligation for carrying out   assumed tasks then, for workers’ protection, the legislator has prescribed explicit rules for notice procedure and judicial protection, then he has stipulated unfeasibility of  employment on other tasks when giving notice to workers which are endangered by decrease of work ability or they already have  reduced work ability. 

Ključne riječi: osobno uvjetovani otkaz, poslodavac, prestanak radnog odnosa, radnik, ugovor radu

dr. sc. Damir Juras, dipl. iur.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Split, voditelj Disciplinskog suda

mr. sc. Senija Ledić, dipl. iur.
Županijski sud u Splitu, sutkinja

RADNO PRAVO 4/2019

UDK: 349.22

Jasenka Pap, dipl. iur.

Rodiljne i roditeljske potpore

Autorica u članku analizira zakonom uspostavljen sustav rodiljnih i roditeljskih potpora  u Hrvatskoj.

Sažetak:
Sustav  rodiljnih i roditeljskih potpora uređen je Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“ broj: 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.), koji je u primjeni od 1. siječnja 2009. godine, a donesen je sa ciljem da se na jedinstven način urede prava i uvjeti, te način korištenja prava roditelja i njima izjednačenih osoba radi zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja.
Korisnici prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama ovisno o svom  radno pravnom statusu su: zaposlene i samozaposlene osobe, nezaposlene osobe i osobe izvan sustava rada, a prava iz Zakona su vremenske i novčane, koja korisnici mogu ostvariti samo ako imaju važeći status u obveznom zdravstvenom osiguranju. 
Provedba prava propisana Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama stavljena je u nadležnost Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO), dok nadzor nad provedbom Zakona provodi ministarstvo nadležno za obitelj, odnosno Ministarstvo za demografiju, obitelj mlade i socijalnu politiku.

Summary:

The system of maternity and parental support is regulated by the Act on Maternity and on Maternity and Parental Benefits (Official Gazette, 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17), which has been in effect since January 1, 2009 and was adopted with the aim to uniformly regulate the rights and requirements, as well as the way of exercising the right of parents and people equal to parents for the purpose of protection of maternity, care for a newborn child and his or her raising.

Ključne riječi: zaposleni i samozaposleni korisnici, nezaposleni korisnici i korisnici izvan sustava rada, vremenske i novčane potpore

Jasenka Pap, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 4/2019

UDK: 331-055.26

Davor Rajčić, dipl. iur.

Prikaz Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje (I. dio)

U nastavku donosimo prikaz odredbi Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje. Zbog opsežnosti, u ovom broju prikazat će se i analizirati najvažniji instituti do 56. članka, a u idućem broju članci 57.-92.

Sažetak: 
Vlada Republike Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, nakon višemjesečnih pregovora, sklopili su, krajem 2018. godine, Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje koji je objavljen u „Narodnim novinama“ 9/19. Prvi i drugi dio stupili su na snagu i primjenjuju se od dana potpisa, a treći dio od akademske godine 2019./20. U radu se posebni naglasak daje na primjenu i tumačenje Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje i na posebne uvjete rada.  

Summary:

The Government of the Republic of Croatia and the Independent Trade Union of Science and Higher Education, after months of negotiations, concluded, by the end of 2018, the Collective Agreement on Science and Higher Education published in the "Official Gazette" 9/19. The first and second sections entered into force and apply from the date of signatures, and the third part of the academic year 2019/20. This article gives special emphasis to the application and interpretation of the Collective Agreement on Science and Higher Education and on special working conditions.

Ključne riječi: Kolektivni ugovor, znanost i visoko obrazovanje, tumačenje Ugovora, posebni uvjeti rada

Davor Rajčić, dipl. iur.
Tajnik Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 4/2019

UDK: 331.106.24

 

Fran Marović, dipl. ing.

Kako uskladiti interne akte s izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu

Ovim člankom obuhvaćene su najvažnije izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu.

Sažetak:

U 2018. godini donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (N.N. 94/18) koji je u potpunosti stupio na snagu 1. siječnja ove godine. Sve primjedbe koje smo imali na navedeni Zakon postaju manje važne jer se treba usmjeriti na to kako ga „u dobroj vjeri“ provoditi. Vezano za interne akte ne postoje rješenja koja bi odgovarala svim subjektima tako da prijedloge u ovom članku treba promatrati kao moguća, uzimajući u obzir veličinu organizacije i razine rizika, a koji bi trebali pomoći da se normativno osvježi ovo područje te da se osigura provedba Zakona o zaštiti na radu s ugrađenim izmjenama i dopunama iz 2018. godine.

Summary:

In 2018, the Act on Amendments to the Occupational Health and Safety Act (Official Gazette 94/18) was adopted, which came into force on January 1 this year. All the remarks we had on the aforementioned Act become less important because now we need to focus on its execution „in good faith". In relation to internal acts, there are no solutions that would suit all subjects so that the proposals in this article should be considered only as options, taking into account the size of the organization and the level of risk, which should help to revitalize this area and ensure the implementation of the Occupational Health and Safety Act with the incorporated amendments from 2018.

Ključne riječi: zaštita na radu, pravilnici o zaštiti na radu

Fran Marović, dipl. ing.
Udruga za promicanje zaštite

RADNO PRAVO 4/2019

UDK: 331.45 (094)

prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

Porezna politika u Europskoj uniji

U nastavku donosimo prijevod publikacije „Porezne politike u Europskoj uniji“, objavljenu od strane Europske komisije povodom istraživanja provedenog 2018. godine, a koja sadrži porezne i reformske mjere u EU i državama članicama. Publikacija je objavljena na engleskom jeziku. Njezina reprodukcija dozvoljena je pod uvjetom navođenja izvora.

SAŽETAK:
Europska Komisija je na osnovi istraživanja provedenog 2018. godine objavila publikaciju „Porezne politike u Europskoj uniji“ (Tax Policies in the European Union, 2018 Survey). Sadrži zanimljive i aktualne podatke o važećim poreznim i reformskim mjerama EU i država članica. U tom smislu treba promatrati i podjelu obrađenog gradiva na tri glavna poglavlja: opća načela pravednog i učinkovitog poreznog sustava, karakteristike nacionalnih poreznih sustava i porezne reforme u EU (uključujući političke preporuke). 

Summary:
On the basis of the research carried out in 2018, the European Commission published the publication "Tax Policies in the European Union, 2018 Survey“. It contains interesting information on current EU and Member State tax and reform measures. In this respect, the three main chapters should also be considered: the general principles of a righteous and efficient tax system, characteristics of national tax systems and EU tax reform (including policy recommendations).

Ključne riječi: porez, reforme, Europska unija

Preveo i prilagodio: Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 4/2019

UDK: 336.22 (4)