Posljedice koje nastaju za poslodavca zbog nedopuštenog otkaza ugovora o radu

Marina Kasunić Peris, univ. spec. europskih studija

Transparentnost politike plaća u suzbijanju jaza u plaćama između muškaraca i žena

U ovom članku će se ukratko prikazati međunarodni i regionalni zakonodavni okvir kojim je uređeno načelo jednakosti plaća muškaraca i žena, te će se potom prikazati sadržaj Preporuke 2014/124/EU. Ujedno će se analizirati zakonodavni i institucionalni okvir politike plaća u Republici Hrvatskoj, te će se potom analizirati utjecaj implementacije mjera iz Preporuke 2014/124/EU na suzbijanje jaza u plaćama u Republici Hrvatskoj.

Sažetak:
Načelo jednakosti plaća žena i muškaraca za isti rad i rad jednake vrijednosti inkorporirano je u mnogobrojne međunarodne ugovore na međunarodnoj, ali i na europskoj razini. Međunarodno i europsko pravo u tom području uvelike je uznapredovalo te je stvorilo bogati zakonodavni i institucionalni okvir za suzbijanje jaza u plaćama. Unatoč tome, jaz u plaćama i dalje je prisutan, a uzroci su mnogobrojni i kompleksni. Transparentna politika plaća jedna je od ključnih mjera za suzbijanje jaza u plaćama

Summary:
The principle of equal pay for women and men for the same work and for work of equal value has been incorporated into many international treaties at the international and European level. International and European law in this area has greatly progressed and has created a great legislative and institutional framework for neutralizing wage gap. Nonetheless, the wage gap is still present, and the causes are many and complex. Transparent wage policy is one of the key measures to neutralize wage gap.

Ključne riječi: plaće, jednakost plaća žena i muškaraca, transparentnost plaća

Marina Kasunić Peris, univ. spec. europskih studija

RADNO PRAVO 2/2019

UDK: 331.2 (497.5)

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Provedbeni propisi o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

U „Narodnim novinama“ (dalje „N.N.“) broj 75/2018 od 22. 8. 2018. objavljeni su provedbeni (podzakonski) propisi, koje je donio ministar nadležan za rad, pozivom na Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („N.N“ 157/13, 152/14 i 39/18). Riječ je o pet pravilnika, koji su stupili na snagu 31. kolovoza 2018. godine. U ovom se radu razmatraju osnovna pitanja njihovog sadržaja.

Sažetak:
Pravilnici uređuju pitanja i odnose o: utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom; sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom; poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom; zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom; profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom. Samo nakon četiri godine doneseni su navedeni propisi koji su „zamijenili“ provedbene propise iz 2014. godine, i koji su prestali važiti 31. kolovoza 2018. godine. 

Summary:
Ordinances regulate topics related to: determining the employment quota for persons with disabilities; content and manner of keeping records of persons with disabilities; incentives for the employment of persons with disabilities; protective workshops and integrative workshops for employment of persons with disabilities; professional rehabilitation and centers for professional rehabilitation of persons with disabilities. After only four years the regulations that "replaced" the 2014 implementing regulations have been passed, which ceased to be valid on August 31, 2018.

Ključne riječi: provedbeni propisi, profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje, osobe s invaliditetom

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 2/2019

UDK 331.5-056.26

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.

Novine u zakonskom uređenju zaklada u hrvatskom pravu s osvrtom na poziciju zaklade kao poslodavca

U nastavku autor donosi prikaz novog zakonskog uređenja zaklada u hrvatskom pravu, s posebnim osvrtom na radnopravne odnose u zakladi.

Sažetak: 
Usvajanjem novog Zakona o zakladama učinjeni su bitni pomaci u normativnom okviru za djelovanje zaklada u Republici Hrvatskoj te su ispunjene obveze koje proistječu iz Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva za razdoblje 2012.-2016. Ovim Zakonom osigurava se veća transparentnost i javnost djelovanja zaklada, a time i veći prostor za jačanje povjerenja građana u rad zaklada, kao važnih aktera organiziranog civilnog društva te sve važnijih čimbenika društvenog i gospodarskog života u Republici Hrvatskoj.

Summary:
By adopting the new Act on Foundations, important moves were made in the normative framework for the operation of the foundations in the Republic of Croatia and the obligations arising from the National Strategy for Creating an Enabling Environment for Civil Society Development for the period 2012-2016 were fulfilled. This Act ensures greater transparency and publicity of the foundation´s operations, and thus a greater space for strengthening the trust of citizens in the work of the foundations which are important actors of organized civil society and the important factors of social and economic life in the Republic of Croatia.

Ključne riječi: zaklade, osnivanje, statusne promjene

doc. dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.
Pročelnik Upravnog odjela, Veleučilište u Šibeniku

RADNO PRAVO 2/2019

UDK 061.27 : 349.2

Josipa Klišanin, dipl. iur.

Novine u Zakonu o zaštiti na radu

U članku se ukratko rezimiraju glavne odrednice zaštite na radu u Republici Hrvatskoj te daje pregled izmjena i dopuna sukladno novom zakonskom uređenju.

Sažetak:

Na 9. sjednici Hrvatskoga sabora 12. listopada 2018. godine izglasane su izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu, koji je potom objavljen u Narodnim novinama. Dana 01. studenog 2018. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, br. 94/18), s time da su pojedine odredbe koje se odnose ili su u vezi sa prestankom rada Zavoda za unapređivanje zaštite na radu stupile na snagu 01. siječnja 2019. godine. Ovaj Zakon smanjio je određene administrativne obveze poslodavaca iz područja zaštite na radu te olakšao provođenje pojedinih obveza, prilagodivši iste aktualnim zahtjevima tržišta rada, a ne dovodeći pritom u pitanje razinu zaštite zdravlja radnika i njihove sigurnosti na mjestima rada.

Summary:

At the 9th session of the Croatian Parliament on October 12, 2018, the amendments to the Occupational Health And Safety Act were published in the Official Gazette. On November 1, 2018, the Act on Amendments to the Occupational Health and Safety Act (Official Gazette 94/18) entered into force, with certain provisions related to closure of The Institute for Improvement of Occupational Health and Safety which didn´t came into force until January 1, 2019. This Act reduced certain administrative obligations of employers in the area of occupational health and safety and facilitated the implementation of certain obligations, adapting to the current labour market, without prejudice to the level of health protection of workers and their safety at workplaces.

Ključne riječi: Zakon o zaštiti na radu, ozljeda na radu

Josipa Klišanin, dipl. iur.
načelnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava

RADNO PRAVO 2/2019

UDK 331.45 (094)

Predrag Bejaković, dipl. oec.

Izazovi i moguća poboljšanja mirovinskih sustava članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj

Mirovinski sustavi u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (The Organisation for Economic Co-operation and Development - OECD) izloženi su brojnim izazovima uzrokovanim starenjem stanovništva, financijskim i gospodarskim krizama i ekonomskim okruženjem niskog gospodarskog rasta i niskih kamatnih stopa. U navedenim zemljama mijenja se priroda kapitaliziranih mirovinskih sustava, pa sve više dobivaju na važnosti mirovinski sustav utvrđenih (definiranih) doprinosa i osobni mirovinski računi (personal pension arrangements).

Sažetak:
Izazovi koje susreću mirovinski sustavi zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj OECD) doveli su do reformi koje su povećale raznolikost mirovinskih modela u navedenim zemljama. Na važnosti su dobili kapitalizirani mirovinski sustavi, posebice definiranih doprinosa, u kojima se mirovinska prava vezuju uz vrijednost prikupljenih sredstava. Mirovine iz definiranih doprinosa rezultat su stope povrata na uloženi kapital i ovise o odabiru ulagačkog portfelja. Općenito, osiguranici su dužni uplaćivati dovoljno doprinosa kako bi se pokrio bilo koji nedostatak dohotka u mirovini između predviđenog iznosa mirovine iz javnog sustava i željenog životnog standarda. Taj mirovinski modeli omogućavaju jasnu i snažnu vezu između doprinosa i iznosa mirovine. U tekstu se izlažu aktivnosti i prijedlozi OECD-a u pogledu poreznog tretmana za mirovinsku štednju, poboljšanja odgovarajućeg financijskog savjetovanja za mirovine, mjere za osiguranje održivosti sustava anuiteta i unapređenja financijskog obrazovanja. Također odgovarajuća pozornost usmjerena je na usklađivanje mirovinskih prava zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, na elemente dobro oblikovanog mirovinskog sustava definiranih doprinosa te na pitanja upravljačkih i participativnih prava, odnosno prenošenje rizika. 

Summary:
Challenges facing the pension systems of the member states of the Organization for Economic Co-operation and Development (OECD) led to reforms that increased the diversity of pension models in the observed countries. Funded pension systems, in particular with the defined contributions, got on the importance. In them, pension rights are linked to the value of the collected financial resources. Pensions from defined contributions are the result of return on invested capital and depend on the selection of investor portfolio. In general, insured persons are required to pay enough contributions to cover any shortfall in retirement income between the amount of pension from the public system and the desired standard of living. These pension models provide a direct and strong link between paid contributions and the amount of future pension. The text outlines OECD activities and proposals regarding tax treatment for retirement savings, improvement of appropriate financial counselling for pensions, measures to ensure the sustainability of the annuity system and the improvement of financial education. In addition, appropriate attention is focused on aligning the pension rights of employees in the public and private sector, on the elements of a well-defined pension system of defined contributions, and on issues of management and participatory rights, ie the transfer of risks.

Ključne riječi: mirovinski sustav, mirovinske reforme, održivost,  Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

Predrag Bejaković, dipl. oec.

Institut za javne financije

RADNO PRAVO 2/2019

UDK 364.35 (100)

Doc. dr. sc. Alen Rajko, dipl. iur.

Regulacija samostalnosti i neovisnosti sudaca i upravnih službenika

Uspoređeno je normativno uređenje instrumenata koji u većoj ili manjoj mjeri osiguravaju samostalnost i neovisnost sudaca, s jedne, te službenika u državnoj i lokalnoj službi, s druge strane. 

SAŽETAK:

Zakoni na području sudstva, odnosno službeničkih odnosa, normiraju niz srodnih instituta upravljenih na ostvarivanje samostalnosti i neovisnosti donositeljâ pojedinačnih odluka u sudskim i upravnim postupcima. Primjerice, riječ je o odredbama kojima su regulirana pitanja zabrane utjecaja na odlučivanje, ograničenja pojedinih vrsta aktivnosti, limitirane obveznopravne odgovornosti, izuzeća, zaštite osobnoga i institucionalnog ugleda, sukoba interesa, i dr. Zajedničko im je da za cilj imaju, s jedne strane, priznavanjem pojedinih prava sucima/službenicima olakšati odbijanje pritisaka na odlučivanje, a u drugu ruku, propisivanjem dodatnih ograničenja, povećati vjerojatnost da će suci i službenici svoju samostalnost i neovisnost poimati ne samo kao pravo, već i kao obvezu. Radi se, dakle, o ograničenjima potrebnima za ostvarivanje samostalnosti i neovisnosti onih koji su tim ograničenjima podvrgnuti.

Summary:
Acts in the field of judicial and administrative sector regulate many related institutes aimed at achieving autonomy and independence of decision-makers in judicial and administrative proceedings. For example, the provisions regulating the issues of prohibition of influence on decision-makers, restrictions on certain types of activities, limited liability, exceptions, protection of personal and institutional reputation, conflicts of interest, etc. They are intended, on the one hand, by recognizing individual rights to the decision-makers, to ease their pressure on decision-making and secondly, by prescribing additional restrictions, increase the probability that judges and officials perceive their autonomy and independence not only as a right, but also as an obligation. These are restrictions necessary to achieve the autonomy and independence of those who are subject to these restrictions.

Ključne riječi: samostalnost i neovisnost, suci, službenici, sudovi, javnopravna tijela

Doc. dr. sc. Alen Rajko, dipl. iur.

Upravni sud u Rijeci, sudac i predsjednik suda

RADNO PRAVO 2/2019

UDK 347.962