Časopis Radno PRAVO - Broj: 12/18 (Prosinac 2018.)

Tema broja:

Dopuštenost video nadzora u predavaonicama kroz prizmu odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu Mirković-Antović protiv Crne Gore

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

U članku se analizira odluka ESLJP prema kojoj je Sud zauzeo stajalište da video nadzor treba biti određen u okviru svrhe koja je propisana zakonom, te je odgovorio na pitanje zadire li se u konkretnom slučaju takvim videonadzorom u privatni život pojedinca.

Sažetak:
Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu (dalje: ESLJP) nedavno je odlučivao u predmetu Mirković-Antović protiv Crne Gore. Odluka je donesena u povodu zahtjeva br. 70838/13, i to dana 31. listopada 2017. Zahtjev se odnosio na zaštitu privatnosti za koju su podnositelji zahtjeva smatrali da je postavljanjem video nadzora narušena.

Summary:
The European Court of Human Rights in Strasbourg recently ruled in the Mirkovic-Antovic vs. Montenegro case. The decision was made on the occasion of application no. 70838/13, on 31 October 2017. The request concerned the privacy protection that the applicants in the case of video surveillance considered as inappropriate.

Ključne riječi: video nadzor, zaštita privatnosti, Europski sud za ljudska prava

Mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud Zagreb

RADNO PRAVO 12/2018

UDK: 351.759:341

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 12/18 - ostali članci

Goran Trbojević, dipl. iur.

Zakon o obavljanju studentskih poslova

Autor u nastavku članka analizira novine koje donosi novi Zakon o obavljanju studentskih poslova, uz kritiku da ključni problem dosadašnjeg uređenja - ograničenje radnog vremena studenata – niti donošenjem novog Zakona nije razriješeno.


Sažetak:
Zakon o obavljanju studentskih poslova (dalje u tekstu: Zakon) usvojen je na 9. sjednici Hrvatskog sabora 19. listopada 2018. uz 85 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 32 „suzdržana“. Zakon je objavljen u „Narodnim novinama“ broj 96/2018 od 31.10.2018. te je, budući da je u članku 21. predviđeno da Zakon stupa na snagu 8 dana od dana objave u Narodnim novinama, stupio na snagu 8.11.2018. Njegovim stupanjem na snagu prestao je važiti Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata („Narodne novine“, br. 16/96, 125/97, 37/06, 59/07 i 30/08).

Summary:
The Act on Student Affairs was adopted at the 9th session of the Croatian Parliament on October 19, 2018, with 85 votes for "yes", 2 votes „against“ and 32 „abstained“. The Act was published in the Official Gazette no. 96/2018 of 31 October 2018. and since Article 21 stipulates that the Act shall enter into force eight days after its publication in the Official Gazette, it entered into force on November 8th, 2018.

Ključne riječi: rad studenata, Zakon o obavljanju studentskih poslova

Goran Trbojević, dipl. iur.
Predavač na Effectus studij financije i pravo – visoko učilište

RADNO PRAVO 12/2018

UDK: 331 -057.87

 

Davor Rajčić, dipl. iur.

Vrednovanje rada mentora, poslijedoktoranada i asistenata u znanosti i visokom obrazovanju

U radu se daje prikaz i analiza vrednovanja rada asistenata, poslijedoktoranada i njihovih mentora na javnim znanstvenim institutima i na sveučilištima i njegovim sastavnicama , pitanja koja se u praksi pojavljuju te pravna shvaćanja kako u primjeni instituta vrednovanja postupati da bi se riješila ta sporna pitanja.


Sažetak:
Institut vrednovanja rada asistenata uveden je Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju  (dalje u tekstu: ZoZDiVO/03), a dopunjen je vrednovanjem rada poslijedoktoranada i vrednovanjem rada mentora asistenata Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju  (dalje u tekstu: ZoZDiVO/13-1). Institut je u dosadašnjoj primjeni doveo do niza nedoumica koje se prikazuju i raščlanjuju u radu i na temelju kojih se iznose pravna shvaćanja kako postupiti u njihovu rješavanju. Institut vrednovanja rada asistenata i poslijedoktoranada posebno je važan jer se nakon druge negativne ocjene rada asistenata i poslijedoktoranada pokreće postupak redovitog otkaza ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

Summary:
The article gives an overview and analysis of the performance quality of research assistant, assistant professors and their mentors at public science institutes and the University with all its constituents.  It also examines questions that arise in real world application, the perceptions in legal application of the institute evaluation and how to apply the institute in order to resolve the contentious issues.

Ključne riječi: vrednovanje rada, asistenti, poslijedoktorandi, mentori

Davor Rajčić, dipl. iur.
Tajnik Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 12/2018

UDK: 001.81

 

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Neke posebnosti Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama

U sadržaju ovoga rada navode se neke posebnosti (karakterističnosti) Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama.

Sažetak:

Vlada Republike Hrvatske i Sindikat hrvatskih učitelja, sklopili su 15. svibnja 2018. godine Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (u nastavku: Kolektivni ugovor ili Ugovor). „Ugovor obvezuje i primjenjuje se u ustanovama u kojima se obavlja osnovnoškolska djelatnost (u daljnjem tekstu: škola), pri čemu financijska sredstva za ugovorena prava i obveze osigurava Državni proračun Republike Hrvatske, odnosno proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na način utvrđen Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispr. 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/17 i 7/17).“ Ugovor ima sve objektivne nomotehničke pretpostavke (oznake) propisa. Ima normativni dio („utvrđuje prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika škola“) i ugovorni dio („utvrđuje prava i obveze njegovih potpisnika“).

Summary:
The Government of the Republic of Croatia and the Union of Croatian Teachers, concluded on 15 May 2018 a Collective Agreement for Employees in Primary Institutions. "The contract is binding and applied in institutions where elementary school activity is performed (hereinafter: school), whereby the funds for contracted rights and obligations are provided by the State Budget of the Republic of Croatia and the budget of the local and regional self-government unit defined by The Act on Primary and Secondary Education (Official Gazette 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - Official Gazette 90/11, 5/12, 16/12, 86 / 12, 126/12, 94/13, 152/17 and 7/17).“

Ključne riječi: Kolektivni ugovor, zaposlenici u osnovnoškolskim ustanovama, nomotehničke i druge posebnosti

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Znanstveni savjetnik (u trajnom zvanju)

RADNO PRAVO 12/2018

UDK: 349.22 :373.3

 

Bernard Iljazović, dipl. iur.

Ostvarivanje prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti nastale u inozemstvu

U članku se pojašnjava postupak ostvarivanja prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti nastale u inozemstvu.

Sažetak:

Uspostavljanjem prekogranične zdravstvene zaštite omogućilo je građanima EU tijekom boravka izvan matične zemlje nesmetano korištenje prava iz zdravstvenog osiguranja. Kako se i građani Republike Hrvatske sve češće nalaze na privremenom radu u drugim državama, za vrijeme tog boravka neophodno se moraju koristiti i pravima iz zdravstvenog osiguranja. Stoga se u nastavku teksta obrazlažu uvjeti i postupak ostvarivanja prava u slučaju priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti nastale u inozemstvu.

Summary:
The establishment of cross-border healthcare has allowed citizens of the EU while staying outside the home country free usage of health insurance rights. As the citizens of the Republic of Croatia increasingly engage in temporary employment in other countries, it is also necessary to use the rights of health insurance. The text below explains the conditions and procedure for exercising rights in the case of recognized occupational injury and occupational diseases occurring abroad.

Ključne riječi: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, ozljeda na radu, profesionalna bolest, osiguranik

Bernard Iljazović, dipl. iur.

RADNO PRAVO 12/2018

UDK: 331.46: 349.2

Snježana Baloković, dipl. iur.

Europski stup socijalnih prava

Članak obrađuje uspostavu europskog stupa socijalnih prava, zajedničku politiku u području tržišta rada i sustavu socijalne sigurnosti/socijalne skrbi utemeljene na Ugovoru. 


SAŽETAK:
Europski stup socijalnih prava promovira zajedničke standardne vrijednoti u tom području, međutim države članice time nisu spriječene da uspostave više standarde od ugovorenih. Zajedničku politiku najavila je Europska komisija u travnju 2017. godine, a Europski parlament, Vijeće Europske unije i Komisija istu su svečano proglasili u studenome 2017. godine, na Sastanku na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast, održanom u Göteborgu (Švedska). Da bi oživotvorila spomenutu politiku Europska komisija predložila je niz mjera, zakonodavnih i drugih inicijativa vezanih za uspostavu ravnoteže između poslovnog i privatnog života, organizaciju radnog vremena, pravedne plaće, informiranje radnika, jednake mogućnosti za žene i muškarce u pristupu tržištu rada i minimalnom prihodu, pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti. Utvrđeno je ukupno 20 ključnih načela usmjerenih na osiguravanje postojećih i uspostavu novih učinkovitijih prava europskih građana, a ista su grupirana u 3 osnovne kategorije. To su jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti i socijalna zaštita i socijalna inkluzija. Ostvarivanje načela i prava definiranih u Europskom stupu socijalnih prava zajednička je odgovornost država članica, institucija Europske unije, socijalnih partnera i ostalih dionika.

Summary:
The subject of paper is establishment of the European Pillar of Social Rights, common policy within the area of labor market and social security system/social welfare system based on TFEU. European Pillar of Social Rights is aimed at promotion of common standard values, while Member States are not prevented from establishing better standards than the contracted ones. Common policy was announced by European Commission in April 2017 and the European Parliament, the Council and the Commission officially proclaimed it in November 2017, at the Summit on Fair Employment and Growth, held in Gothenburg (Sweden). In order to implement this policy, the European Commission has proposed a series of measures, legislative and other initiatives to establish a balance between business and private life, organization of working time, fair pay, information for workers, equal opportunities for women and men in access to the labor market and minimum income, access to health and social protection. There is 20 principles in total aimed at ensuring the existence of new and more effective European citizens' rights, and they are grouped into 3 basic categories. These are equal opportunities and access to the labor market, fair working conditions and social protection and social inclusion. The realization of the principles and rights defined in the European Pillar of Social Rights is the common responsibility of the Member States, the institutions of the European Union, social partners and other stakeholders.

Ključne riječi: Europski stup socijalnih prava, jednake mogućnosti, tržište rada, pravedni radni uvjeti, socijalni dijalog, socijalna zaštita, socijalna inkluzija, minimalni dohodak, dohodak u starosti, zdravstvena skrb, uključenost osoba s invaliditetom, stanovanje, briga o djeci, ravnoteža poslovnog i privatnog života

Snježana Baloković, dipl. iur.

RADNO PRAVO 12/2018

UDK: 364 (4)

Predrag Bejaković, dipl. oec.

Zakonsko određivanje politike zapošljavanja i posredovanja pri zapošljavanju u Hrvatskoj

Zaposlenost ima temeljnu ulogu u svakom društvu. Ljude često definiramo, a i oni sebe određuju, ovisno o tome što rade u životu. U sociološkim i ekonomskim studijama ističe se da zaposlenost nije samo najvažnija odrednica položaja ljudi u svakoj zemlji, već je ujedno bitna za stvaranje smisla, dohotka, socijalne stabilnosti i kvalitete života te sudjelovanja u društvu. Zaposlenost se naziva "ljepilom koje drži naše društvo na okupu”. Zaposlenost se smatra najboljim oblikom socijalne skrbi, a razlozi su jasni: ekonomska neovisnost i socijalna uključenost. Tako je povećanje stope zaposlenosti postalo ključni cilj socijalne politike i politike tržišta rada razvijenih industrijskih zemalja.


Sažetak:
Zaposlenost se smatra najboljim oblikom socijalne skrbi, a razlozi su jasni: ekonomska neovisnost i socijalna uključenost. Tako je povećanje stope zaposlenosti postalo ključni cilj socijalne politike i politike tržišta rada razvijenih industrijskih zemalja. U cilju ublažavanja problema nezaposlenosti u većini je zemalja ustanovljen sustav odobravanja novčane naknade ili pomoći, a poduzimaju se i različite mjere u lakšem pronalaženju posla. Najvažniji cilj gospodarske i socijalne politike mora biti omogućiti ljudima novo zapošljavanje ili povratak u svijet rada. Za većinu ljudi zavisnost o pomoći države ne pruža zadovoljavajuću alternativu zapošljavanju ni u pogledu psihičkog zadovoljstva niti u materijalnom blagostanju. Iako su novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti u Hrvatskoj razmjerno male i u kratkom trajanju, one s druge strane ne predstavljaju zapreku za aktivno traženje posla. Može se ocijeniti kako je postojeći zakonski okvir u Hrvatskoj dobar pa bi trebalo nadalje raditi na njegovoj sustavnoj primjeni.

Summary:
Employment is considered the best form of social welfare, and the reasons are obvious: economic independence and social inclusion. Thus, the increase in the employment rate has become the key objective of social policy and labour market policies of developed industrial countries. In order to alleviate the problem of unemployment, most countries have established a system of granting unemployment benefits, compensation or assistance, and various measures are taken to help unemployed population to find a job easier. The most important goal of economic and social policy must be to enable people to return to the world of work. For most people, dependence on state aid does not provide a satisfactory alternative to employment either in terms of psychological satisfaction or material well-being. Although unemployment benefits in Croatia are relatively small and in the short duration, they are not, on the other hand, a barrier to active job search. It can be estimated that the existing legal framework in Croatia is good and that it should continue to work on its systematic implementation.

Ključne riječi: tržište rada, politika zapošljavanja, posredovanje pri zapošljavanju, Hrvatska 

Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 12/2018

UDK: 331.52

prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi

U nastavku se za naše čitatelje donosimo prilagođeni hrvatski prijevod publikacije pod naslovom „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi 2017.“ s najznačajnijim tabličnim podatcima. Objava je dozvoljena uz navođenje izvora.

Sažetak:
Njemačko Ministarstvo financija na svojim web stranicama objavilo je publikaciju pod naslovom „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi 2017.“ (Die wichtigsten Steuern im Internationalen Vergleich 2017) (izdanje kolovoz 2018., pravno stanje na datum 31. prosinca 2017.). U nastavku se za naše čitatelje donosimo prilagođeni hrvatski prijevod spomenute publikacije s najznačajnijim tabličnim podatcima. 

Summary:
The German Ministry of Finance published its publication entitled "The Most Important Taxes in the International Comparison 2017" (published in August 2018, the legal status as of 31 December 2017) on its website. Below we provide our readers with a customized Croatian translation of the mentioned publications with the most important tabular data.

Ključne riječi: porezi, analiza, međunarodna usporedba

Preveo i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 12/2018

UDK: 336.22 (100)