Časopis Radno PRAVO - Broj: 09/18 (Rujan 2018.)

Online PDF izdanje
Tema broja:

Sudska praksa u području dopuštenosti ugovaranja povrata troškova edukacije za slučaj prestanka ugovora o radu

Mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

U članku se razmatraju presude sudova kojima je predmet spora povrat troškova edukacije za slučaj prestanka ugovora o radu.


SAŽETAK:
Poslodavci često koriste razne institute kako bi se zaštitili od postupaka radnika. Tako se ugovara odštetna odgovornost radnika, ugovorna kazna, obveze radnika da poslodavcu vrati iznos koji je uložio u njegovu edukaciju i osposobljavanje za obavljanje poslova radnikovog radnog mjesta ili iznosa koji je uložio u njegovu edukaciju neovisno o tome je li radniku ta edukacija bila potrebna za obavljanje poslova njegovog radnog mjesta.

Summary:
Employers often use various institutes to protect themselves from the employees´ actions: employees' liability for damages, contractual punishment, employee's obligation to pay back to the employer the amount invested in his/her education and training to perform the work or the monetary amount invested in his/her education, irrespective of whether it was required for an employee to perfom his/her jobs.

Ključne riječi: edukacija radnika, osposobljavanje, troškovi, prestanak ugovora o radu

Mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 9/2018

UDK: 349.2: 377

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 09/18 - ostali članci

Krešimir Rožman, mag. iur.

Pitanje prednosti pri zapošljavanju branitelja kod izbora ravnatelja javnih ustanova i direktora tvrtki u vlasništvu Republike Hrvatske

U članku se obrađuje pitanje prednosti kod zapošljavanja branitelja kod izbora i imenovanja ravnatelja škola, te drugih javnih ustanova te izbora direktora tvrtki u vlasništvu RH ili jedinica lokalne samouprave i sl. Pri tome autor zastupa tezu da kod izbora i imenovanja ravnatelja i drugih čelnika pravnih osoba nema takve prednosti, osim u školstvu gdje je ta prednost posebno propisana noveliranim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 68/18).  


SAŽETAK:
Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine 121/17) pravo prednosti pri zapošljavanju branitelja i članova njihovih obitelji dosta je izmijenjeno u odnosu na raniji Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Davanje prednosti braniteljima pri zapošljavanju u novom Zakonu o braniteljima je prema našem mišljenju pretjerano, uključen je preširoki krug osoba kojima to pravo pripada, dana su prevelika prava, s iznimno visokim kaznama. Vjerujemo da su stvarni učinci mali, a nezadovoljstvo ovakvim pretjeranim davanjem prava prilično, osim među populacijom koja ta prava koristi.


Summary:
The Act on Croatian Homeland War Veterans and Their Families (Official Gazette 121/17) altered the right on advantage during the recruitment procedure of homeland war veterans and members of their families in comparison to the earlier Act on Croatian Homeland War Veterans and Their Families. Giving advantage to the war veterans in the new Act is, in our opinion, excessive, the circle of people to whom this right belongs are too wide with exceptionally high penalties. In our opinion, the real effects are small, and the dissatisfaction with this overly generous granting of rights is high, with an obvious exception of the population that can use this right.

 

Ključne riječi: branitelji, prednost pri zapošljavanju, Zakon o braniteljima, ravnatelji, direktori, izbor i imenovanje

Krešimir Rožman, mag. iur. 
Urednik „Radnog prava“

RADNO PRAVO 9/2018

UDK: 349.2-058.65

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Liberalizacija radnog zakonodavstva ukidanjem pravilnika o radu

Neumitan razvoj radnog prava i zakonodavstva kao zub vremena nagriza propise koji spadaju u relikte prošlosti poput pravilnika o radu, tvoreći podlogu za rast novih, suvremenih modela uređivanja međusobnih prava i obveza poslodavaca i radnika, uz dokidanje jednostranog odlučivanja.


SAŽETAK:
Značaj pravilnika o radu za hrvatsko radno pravo objektivno gledano sve je slabiji, budući da je riječ o arhaičnom institutu koji ide u korist isključivo jedne stranke radnog odnosa, poslodavca.
Pravo poslodavca da pravilnikom uređuje radne uvjete i druge elemente radnog odnosa, postupajući pri tome autonomno, ukoliko nema radničkog vijeća i radnici nisu sindikalno organizirani, otvara prevelik prostor zlouporabama u praksi.
U ovome radu autor ukazuje na mjerodavne odrednice općeg propisa o radu zakonske snage koje definiraju položaj i organizaciju institucije normiranja kroz pravilnike o radu, ukazujući posebno na mogućnost potraživanja sudske zaštite zbog djelomične ili posvemašnje nezakonitosti pravilnika o radu, uz naglasak na titulare isticanja ništetnosti nezakonitog pravilnika
Zaključno se ukazuje na otvorena pitanja glede tog arhaičnog instituta radnog prava, uz direktan prijedlog da se de lege ferenda izvrši ukidanje istoga zakonskim rješenjem i dade prednost ugovornom pravu te mehanizmima socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja kao modela uređivanja spornih pitanja između stranaka radnog odnosa.

Summary:
The significance of the rule books for Croatian labor law is objectively considered weaker than ever, since it is an archaic institute that goes to the benefit of only one party to the employment relationship, the employer.
The right of the employer to regulate the working conditions and other elements of the employment relationship, by acting autonomously, if there is no councilor and the workers are unorganized, opens up too much space to misuse in practice.
In this article, the author points to the relevant provisions of the general rule of law work defining the position and organization of the normative institution through the rules of work, pointing in particular to the possibility of claiming judicial protection due to partial or total illegality of the rule books, with emphasis on the title of emphasizing the nullity of the illegal rulebook.
It concludes by pointing out the open questions about this archaic working-class institute, with the direct proposition that de lege ferenda enforces the abolition of the same legal solution and gives precedence to contract law and the mechanisms of social dialogue and collective bargaining as a model for regulating disputed issues between working parties.

Ključne riječi: pravilnik o radu, ugovorno pravo, prenormiranost, ništetnost, pravo poslodavca

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 9/2018

UDK: 349.2: 330.82

Josip Mikulić, dipl. iur.

Rad radnika u dopunskom radu

U nastavku autor pojašnjava institut rada radnika u dopunskom radu, kojim se otvara mogućnost radniku koji radi u punom radnom vremenu kod jednog ili više poslodavaca, da s drugim poslodavcem sklopi ugovor o radu u najdužem trajanju od osam sati tjedno odnosno sto osamdeset sati godišnje.

SAŽETAK: 
Zakonodavac je omogućio radniku koji radi u punom radnom vremenu kod jednog ili više poslodavaca, da s drugim poslodavcem sklopi ugovor o radu u najdužem trajanju od osam sati tjedno odnosno sto osamdeset sati godišnje. Uvjet koji zakonodavac postavlja jest da poslodavac odnosno poslodavci s kojima radnik ima sklopljen ugovor o radu na puno radno vrijeme, tom radniku za takav rad izda pisanu suglasnost. Cilj ovog zakonskog rješenja je suzbijanje pojavnih oblika rada na crno od kojih je najzastupljenije obavljanje jednokratnih povremenih poslova kraćeg trajanja.  

Summary:
The legislator gave an opportunity to a full-time worker who works with one or more employers to work with another employer for a maximum duration of 8 hours per week or 180 hours per year. The condition imposed by the legislator is that the employer or employers with whom the worker has contracted a full-time employment contract gives the worker written permission for such work. The purpose of this legal solution is to suppress the appearance of illegal forms of work, the most frequent of which is the one-time occasional short-term work.

Ključne riječi: dopunski rad, pisana suglasnost, ugovor o radu

Josip Mikulić, dipl. iur.

RADNO PRAVO 9/2018

UDK: 331.22

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

Kolektivni ugovor ugostiteljstva

Kolektivni ugovor ugostiteljstva primjenjuje se od 1. travnja 2018. godine, a sklopljen je na određeno vrijeme do 31. prosinca 2019. godine. Autor u nastavku analizira njegov sadržaj.

Sažetak:
U „Narodnim novinama“ broj 36/2018 od 18.04.2018. objavljen je Kolektivni ugovor ugostiteljstva, zaključen između reprezentativnih sindikata u toj djelatnosti i Hrvatske udruge poslodavaca – udruga ugostiteljstva i turizma, 27. ožujka 2018. godine, a uređuju „međusobna prava i obveze, te određena pravila i pitanja iz radnih odnosa i u svezi s radnim odnosom radnika/ce... u ugostiteljskoj djelatnosti“ i „... određena minimalna prava i obveze poslodavaca i radnika u ugostiteljskoj djelatnosti“. To su „djelatnosti pružanja usluga smještaja i pripreme i usluživanja hrane i pića...“.

Summary:
In the Official Gazette (No. 36/2018 of 18 April 2018.) the Collective Agreement for Catering, concluded between the representative trade unions in that activity and the Croatian Association of Employers - the Association of Catering and Tourism, on March 27, 2018, regulating "mutual rights and obligations, certain rules and issues in employment and in relation to employment of the workers in the catering industry, as well as ... „the minimum rights and obligations of employers and workers in the catering industry". These are "activities of providing accommodation services and preparing and serving food and beverages".


Ključne riječi: kolektivni ugovor, ugostiteljstvo, prava i obveze na radu

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 9/2018

UDK: 349.2: 640.4

 

 

Alan Vajda, mag. iur.

Uvjeti volontiranja stranaca u svjetlu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima

Navedenim stručnim tekstom prikazujemo uvjete za rad volontera stranaca u Republici Hrvatskoj sukladno Zakonu o strancima (Narodne novine, br. 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18), odnosno Zakonu o volonterstvu (Narodne novine, br. 58/07 i 22/13).

Sažetak:
Zakonom o strancima (Narodne novine, br. 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18) regulirani su uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada državljana trećih zemalja i državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji te uvjeti rada i prava upućenih radnika u Republici Hrvatskoj, dok se Zakonom o volonterstvu (Narodne novine, br. 58/07 i 22/13) propisuju osnovni pojmovi vezani za volontiranje, temeljna načela volontiranja, vrijednosti volontiranja, uvjeti volontiranja, prava i dužnosti volontera te organizatora volontiranja, uvjeti sklapanja ugovora o volontiranju, donošenje Etičkog kodeksa volontiranja, izdavanje potvrde o provedenom volontiranju, izdavanje potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje, državna nagrada za volontiranje te nadzor nad izvršenje navedenog Zakona.

Summary:
The Act on Foreigners (Official Gazette, 130/11, 74/13, 69/17, 46/18) regulates the conditions of entry, movement, residence and work of third-country citizens and citizens of the Member States of the European Economic Area and members of their families and the conditions of work and rights of employed workers in the Republic of Croatia, while the Act on Volunteering  (Official Gazette 58/07 and 22/13) prescribes the basic concepts related to volunteering, the basic principles of volunteering, the value of volunteering, volunteering conditions, the rights and duties of volunteers, the volunteering organization, the volunteering agreement, the adoption of the Ethical Code of Volunteering, the issuance of a certificate of volunteering, the issuance of a certificate of competence acquired through volunteering, the State Volunteering Award and the supervision of the execution of the respective Act.


Ključne riječi: volontiranje stranaca, Zakon o strancima, Zakon o volonterstvu

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 9/2018

UDK: 349.2: 364-32

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

Porezna politika u Europskoj uniji

U nastavku za čitatelje časopisa donosimo prijevod publikacije „Porezne politike u Europskoj uniji“, objavljene na engleskom jeziku. 

SAŽETAK:
Europska Komisija je na osnovi istraživanja provedenog 2016. godine objavila publikaciju „Porezne politike u Europskoj uniji“ (Tax Policies in the European Union). Sadrži zanimljive i aktualne podatke o važećim poreznim i reformskim mjerama EU i država članica. U tom smislu treba promatrati i podjelu obrađenog gradiva na tri glavna poglavlja: opća načela pravednog i učinkovitog poreznog sustava, karakteristike nacionalnih poreznih sustava i porezne reforme u EU (uključujući političke preporuke). Publikacija je objavljena na engleskom jeziku. 

Summary:
On the basis of the research carried out in 2016, the European Commission published the publication "Tax Policies in the European Union". It contains interesting and up-to-date information on current EU and Member State tax measures. In this respect, the three main chapters should be considered: the general principles of a righteous and efficient tax system, the characteristics of national tax systems and tax reforms in the EU (including policy recommendations). The publication was published in English.


Ključne riječi: Porezne politike u Europskoj uniji, istraživanje

Preveo i prilagodio: Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

RADNO PRAVO 9/2018

UDK: 336.22 (4-6EU)