Časopis Radno PRAVO - Broj: 04/18 (Travanj 2018.)

Tema broja:

Primjena kriterija za izbor radnika kojem će poslodavac dati poslovno uvjetovani otkaz

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

U ovom radu biti će prikazana sudska praksa po pitanju primjene zakonom izričito i, u praksi sve češćim, dodatnim kriterijima kojima se poslodavac rukovodi kada odlučuje kojemu će od radnika otkazati ugovor o radu.  

Sažetak:

Pri poslovno uvjetovanom otkazu poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Ova obveza obvezuje poslodavca koji zapošljava 20 ili više radnika. Otkazuje li poslodavac poslovno uvjetovanim otkazom, a zapošljava 19 ili manje radnika, tada ovu obvezu nema. Takav poslodavac mora imati opravdan razlog za otkaz, ali ne mora voditi računa o zakonom propisanim kriterijima.

Summary:
In the case of a dissmisal related to the business reasons, the employer must take into account the length of service, age and maintenance obligations lying upon the worker.. This obligation is binding an employer who is employing 20 or more employees. If the employer is dismissing by a business-related reasons and employs 19 or less workers, then this obligation does not apply. Such an employer must have a justified reason for dismissal, but must not take into account the statutory criteria.

Ključne riječi: socijalni kriteriji, poslovno uvjetovani otkaz, sudska praksa

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

RADNO PRAVO 4/2018

UDK: 349.22
Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 04/18 - ostali članci

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Predstojeća pravna regulativa kibernetičke sigurnosti neosobnih i osobnih podataka radnika

Europski zakonodavac ustraje na stvaranju zaokruženog pravnog okvira regulative sigurnosti i zaštite osobnih i neosobnih podataka radnika.

Sažetak:
Kibernetička sigurnost i zaštita elektroničkih podataka iziskuje pravnu regulativu, pri čemu još nije stvoren nadnacionalni pravni okvir u pogledu neosobnih podataka, dok su opće odredbe o zaštiti osobnih podataka usvojene i uskoro se počinju primjenjivati u praksi.
Fluktuacija i manipuliranje podacima omogućavaju poslodavcima realizaciju poslovnih ciljeva, uz uštedu troškova poslovanja, što je bitno za razvoj informatičke tehnologije, koja je u srži svih značajnijih društvenih kretanja. Radnici su u srcu tih napora i vrijednosti, jer njihovi osobni i neosobni elektronički podaci svakodnevno kolaju bespućima virtualnog svijeta, uz nepobitnu činjenicu da su i radnici generatori vrijednosti koje se stvaraju u okviru procesa distribucije podataka.
U ovome radu autor primjenom eksplikativne i metode studije slučaja, prikazuje budući normativni okvir uređenja društvenih odnosa u suvremenom europskom okruženju, primarno sa pravničkog aspekta, radi utvrđenja postavki i mjerila kibernetičko-pravne sigurnosti neosobnih elektroničkih podataka u odnosu na osobne podatke radnika.
Zaključno se utvrđuje da dosadašnji pravni okvir zaštite elektroničkih podataka nije dovoljan, zbog čega je europski zakonodavac pribjegao potpunom rješenju regulacije ključnih pitanja zaštite osobnih i neosobnih elektroničkih podataka, radi ostvarenja funkcije slobodnog kretanja podataka uz istovremenu zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda.

Summary:
Cybernetic security and the protection of electronic data requires legal regulation, which has not yet created a supranational legal framework for non-personal data, while the general provisions on personal data protection have been adopted and will soon start to apply in practice.
Fluctuation and manipulation of data enables employers to realize business goals, while saving business costs, which is essential for the development of information technology, which is at the core of all major social movements. Workers are at the heart of these efforts and values, because their personal and non-personal electronic data are colliding with the virtual worlds on a daily basis, with the indisputable fact that workers are also generators of values that are created within the process of data distribution.
In this paper, the author uses the explicative and case study methodology to illustrate the future normative framework for the regulation of social relations in a contemporary European environment, primarily from a juridical point of view, in order to establish the settings and the measurements of cybernetic-legal security of non-personal electronic data in relation to personal data of workers.
It is concluded that the current legal framework for the protection of electronic data is insufficient, which is why the European legislator has resorted to a complete solution for regulating the key issues of protection of personal and non-personal electronic data in order to achieve the free movement of data while simultaneously protecting fundamental human rights and freedoms.

Ključne riječi: uredba, neosobni podaci, osobni podaci, elektronički podaci, radnička prava

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

 

RADNO PRAVO 4/2018

UDK: 342.738: 004

doc. dr. sc. Milorad Ćupurdija, prof. v. š.; doc. dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.

Participacija radnika u Gospodarsko interesnom udruženju

Autori obrađuju Gospodarsko interesno udruženje kao specifično trgovačko društvo koje nema svoje ishodište u poslovnoj praksi već je uvedeno europskom Uredbom Vijeća (EEZ) sa osnovnom svrhom stvaranja fleksibilnog i transnacionalnog oblika poslovanja na tržištu EU-a.

SAŽETAK:
Ciljevi Gospodarsko interesnog udruženja su, prije svega, olakšavanje i promicanje obavljanja gospodarske djelatnosti koje čine predmet poslovanja te poboljšavanje i/ili povećavanje njihovog učinka. GIU se osniva bez temeljnoga kapitala, te za sebe ne stječe dobit. Djelatnost udruženja mora biti u vezi s gospodarskim djelatnostima njegovih članova kao pomoćna djelatnost njihovim djelatnostima. Ovaj oblik udruživanja posebno je pogodan za mala i srednja društva i pojedince /(fizičke osobe) koji svoje međusobne odnose uređuju društvenim ugovorom sukladno pozitivno-pravnim propisima. Autori posebno obrađuju pitanje predstavnika radnika u tijelima gospodarsko interesnog udruženja.

Summary:
This paper discusses European economic interest grouping – EEIG as specific trade grouping which  doesn't have start point in practice but organised by Council of the European Union with end goal to create flexible and transnational way of management on the market of European Union. The goals of EEIG initially are facilitating and promotion of economic activity which is subject of business and  improvement and/or increase of its effect.  EEIG doesn't have foundation capital when founding and it doesn't gain profits. Activities of  EEIG is linked with economic activities of its members as support to their activities. This form of grouping is particularly suitable for small and middle companies and individuals which regulates their relationship with contract in accordance with legal regulations. This paper specially discusses worker's representative in the administrative body of  EEIG.

Ključne riječi: Gospodarsko interesno udruženje,  trgovačko društvo, tržište, participacija radnika

doc. dr. sc. Milorad Ćupurdija, prof. v. š.
doc. dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š. 

RADNO PRAVO 4/2018

UDK: 347.72

Krešimir Rožman, dipl. iur.

Prava, ovlasti i ograničenja ravnatelja škola u vezi zapošljavanja radnika s posebnim naglaskom na prednost pri zapošljavanju temeljem novog Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

U članku autor daje prikaz prava, ovlasti i ograničenja ravnatelja škola u vezi zapošljavanja radnika. Posebno ukazuje na neka ograničenja koja ne postoje u drugim javnim službama. Prikazuje prednost pri zapošljavanju prema novom Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, te ukazuje na problem primjene prednosti pri zapošljavanju iz toga Zakona i kod izbora ravnatelja škola.  

SAŽETAK: 
O zapošljavanju u školama, sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora. 
Zapošljavanje se obavlja putem javnog natječaja. Međutim, prije objave javnog natječaja potreba i prestanak potrebe za radnikom mora se prijaviti uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu, a natječaj se objavljuje tek ako prema obavijesti ureda nema radnika za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena, odnosno ako škola ne primi takvog radnika. 
Za zapošljavanje u školama postoje i zapreke koje se odnose na pravomoćnu presudu za određena kaznena djela te ako se protiv kandidata vodi kazneni postupak za takvo kazneno djelo. 
Kao i druge javne ustanove, škole prilikom zapošljavanja dužne su dati prednost pri zapošljavanju osobama s invaliditetom i braniteljima, sukladno posebnim zakonima. 
Na koncu, u školama, kao i drugim javnim službama, postoji zabrana zapošljavanja određena Odlukom o zabrani zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama. 

Summary:
According to the Act on Primary and Secondary Education, the school principal decides of the employment in school with the prior approval of the School Board.
Recruitment is done through a public tender. However, prior to the publication of a public tender for applications and the termination for a need of a worker must be reported to the state administration office or to the city office, and the public tender is published only if there is no employee who has ceased to work full time or part time, or if school doesn´t employ such worker.

Ključne riječi: zapošljavanje, ravnatelj, ovlasti ravnatelja, javni natječaj, prijava potrebu uredu državne uprave, prednost pri zapošljavanju, branitelji, osobe s invaliditetom, zabrana zapošljavanja 

Krešimir Rožman, dipl. iur.
Urednik „Radnog prava“

RADNO PRAVO 4/2018

UDK: 331.91

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.

Bolovanje izaslanih radnika

U članku će se pojasniti postupak utvrđivanja prava na naknadu plaće s osnova privremene nesposobnosti za rad radniku koji je od strane hrvatskog poslodavca upućen na privremeni rad u inozemstvo. Također i navedeno pravo inozemnog radnika upućenog na privremeni rad u Republiku Hrvatsku. 


Sažetak:
Način utvrđivanja prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad  radnika, kojega je poslodavac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj uputio na privremeni rad u inozemstvo, ovisi o državi u koju je radnik upućen. Tako je poseban postupak propisan za utvrđivanje prava na naknadu plaće za radnika koji je upućen na privremeni rad u državu članicu Europske unije, Europskog ekonomskog prostora ili u Švicarsku, a poseban postupak za utvrđivanje navedenog prava za radnika upućenog na privremeni rad u ugovornu ili tzv. treću državu. Pravo na naknadu plaće s osnova utvrđene privremene nesposobnosti za rad ostvaruju, pod propisanim uvjetima, i radnici koji su od strane svojih inozemnim poslodavaca upućeni na privremeni rad u Republiku Hrvatsku. 

Summary:
Entitlement to remuneration during the temporary incapacity for work of a worker who has been employed by an employer based in the Republic of Croatia for temporary work abroad depends on the country in which the worker is sent. Thus, the special procedure is prescribed for determining the right to remuneration for workers paid for temporary work in a Member State of the European Union, the European Economic Area or in Switzerland, and a special procedure for determining this right for a worker sent on temporary employment to a contracted state or to so called third country.

Ključne riječi: izaslani radnici, privremena nesposobnost za rad, naknada plaće

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 4/2018

UDK: 349.23

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.

O nekim pitanjima i prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu

U radu se raspravlja o nekim otvorenim pitanjima vezanim uz nadolazeću izmjenu Zakona o zaštiti na radu, uz iznošenje nekih konstruktivnih prijedloga kojima je u konačnici cilj donošenje što kvalitetnijeg zakonskog teksta.

Sažetak:
Zakon o zaštiti na radu (ZZR) objavljen je u „N.N“ 71/14; 118/14; 154/14; a primjenjuje se od 19.06.2014. godine. Već se javljaju „ideje i prijedlozi“ o njegovim „izmjenama i dopunama“. Jedan od tih „dokumenata“ izašao je iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava u XII mjesecu 2017 (doduše, na jednom „savjetovanju“ u organizaciji ZIRC Zagreb), a sada i na stranicama toga ministarstva.
O ovim i drugim „prijedlozima“ biti će „rasprava i mišljenja“ kao i što su ova u sadržaju ovoga rada. Svake „izmjene i dopune“ (ili samo „izmjene“ ili samo „dopune“) zakona je zahtjevan nomotehnički zahvat pun uvjeta, razloga i ciljeva brojnih subjekata koji razvijaju specifične odnose u ovoj posebno složenoj i značajnoj oblasti prava. Na to obvezuju norme o izradi propisa i druge činjenice.

Summary:
The Occupational Safety Act was published in "Official Gazette" 71/14; 118/14; 154/14; and is applicable from 19.06.2014. "Ideas and suggestions" are already being discussed about its "amendments". One of these "documents" came out of the Ministry of Labor and Pension System in December of 2017 (on a "counseling" organized by ZIRC Zagreb) and now it´s on the pages of the respective ministry.

Ključne riječi: zakon, zaštita na radu, „prijedlog“ izmjena i dopuna

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik

RADNO PRAVO 4/2018

UDK: 331.45(094)

Franciska Dominković, dipl. iur.

Odabir i imenovanje kandidata za predsjednike i članove uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za RH nakon zadnje Uredbe

U ovom članku obrađeni su kriteriji za provedbu postupaka odabira i imenovanja kandidata te uvjeti koje moraju ispunjavati kandidati za osobe ovlaštene za zastupanje (predsjednike i članove uprava, ravnatelje, zastupnike, direktore) u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koji su trenutno detaljnije uređeni Uredbom o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja kandidata za predsjednike i članove uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, br. 19/17.).

SAŽETAK:

Trgovačka društva i druge pravne osobe od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku određena su Odlukom o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, br. 120/13., 74/15., 44/16. i 2/18.) - trenutno ih je ukupno 40. 

Odabir kandidata za članove i predsjednike uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, osim Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, trenutno je detaljnije uređen i Uredbom o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja kandidata za predsjednike i članove uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, br. 19/17.).

Navedenom uredbom propisani su opći uvjeti koje kandidati moraju ispunjavati, dokumentacija koju kandidati moraju dostaviti te postupak odabira kandidata. 

Sam odabir kandidata provodi se putem javnog natječaja koji provodi Ministarstvo državne imovine u suradnji s ministarstvom u čijoj nadležnosti su djelatnosti kojima se pretežito bavi trgovačko društvo, a na način detaljno propisan uredbom. 

Intencija donošenja ove uredbe, prema novima njezinog obrazloženja, bila je skraćivanje trajanja i pojednostavljenje postupaka u odnosu na uređenje prema dotadašnjoj Uredbi o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, br. 33/16., 43/16. i 109/16.), usklađivanje s odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“, br. 93/16. i 104/16.), jačanje transparentnosti u objavi javnih natječaja te sprječavanje sukoba interesa kandidata u korporativnom smislu.

Summary:
Companies and other legal entities of strategic and special interest to the Republic of Croatia are determined by the Decision on the Establishment of Lists of Companies and Other Legal Entities of Strategic and Special Interest for the Republic of Croatia (Official Gazette 120/13, 74/15 ., 44/16 and 2/18.) - currently there are a total of 40 companies.

The respective Decision prescribes the general conditions that candidates must fulfill, the documentation that candidates must submit and the selection procedure for candidates.
The selection of candidates is carried out through a public tender conducted by the State Property Ministry in co-operation with the Ministry in whose jurisdiction the activities are primarily concerned with the trading company, in the manner detailed in the decree.

Ključne riječi: strateški i posebni interes, Uredba, članovi uprave

Franciska Dominković, dipl. iur.
sudska savjetnica Visokog upravnog suda Republike Hrvatske

RADNO PRAVO 4/2018

UDK: 347.72.036