Promjene ugovora o radu

Marina Gruban Jelečević, dipl. iur.; Zrinka Kirin, mag. iur.

Privremeni premještaj radnika - promjena radnog mjesta ili mjesta rada bez izmjene ugovora o radu

U članku se, kroz brojne primjere iz hrvatske sudske prakse, analiziraju uvjeti i mogućnosti privremenog premještaja radnika na drugo radno mjesto, odnosno na drugo mjesto rada.

Sažetak:

Dopuštenost privremenog premještaja radnika u privatnom sektoru u pravilu nije uređena Zakonom o radu (osim za privremeni premještaj pojedinih zaštićenih kategorija radnika), već ovisi o sadržaju ugovora o radu, o prirodi tog premještaja te posebno o razdoblju trajanja premještaja. Dakle, je li privremeni premještaj na drugo radno mjesto ili na drugo mjesto rada dopušten, procjenjuje se od slučaja do slučaja ovisno o odredbama ugovora o radu.

Summary:

The admissibility of temporary relocation of workers in the private sector is not regulated by the Labour Act (except for temporary relocation of certain protected categories of workers), but depends on the content of the employment contract, the nature of the relocation and its duration. Thus, whether a temporary transfer to another job or to another workplace is permitted should be assessed on a case-by-case basis depending on the provisions of the employment contract.

Ključne riječi: privremeni premještaj radnika, izmjena ugovora o radu, zahtjev za zaštitu prava

Marina Gruban Jelečević, dipl. iur.; Zrinka Kirin, mag. iur.
Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske

RADNO PRAVO 07-08/2020

UDK: 331.108

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.

Trenutak prestanka radnog odnosa u slučaju sudskog raskida ugovora o radu

Definiranje trenutka definitivnog prestanka ugovora o radu u situaciji po sudu utvrđenog nezakonitog otkaza od strane poslodavca, jedno je od najsloženijih pitanja u praksi radnog prava, koje izaziva već duže vrijeme kontroverze.

Sažetak:

Nedopušten (nezakonit) otkaz izvor je brojnih nesigurnosti, prvenstveno za radnika, ali u određenom dijelu i za poslodavca. Pravo inzistiranja na sudskom raskidu ugovora o radu pridano je objema strankama radnog odnosa, što je djelomično sporno u slučaju poslodavca, kao stranke koja je izjavila nezakonit otkaz.

Praksa varira u pogledu definiranja i jasnog određivanja trenutka u kojem se gasi određeni ugovor o radu. Prava radnika skopčana sa radnim odnosom koji je prestao ovise o navedenom trenutku, stoga je jasno da je zainteresiran za pravično rješenje svih otvorenih pitanja.

Zaključno se ukazuje da ustavno jamstvo zaštite radnika od nezakonitog otkaza, kao dio temeljnog prava na rad, zahtijeva pragmatičan sudski pristup problemu i rješenje primjereno svim okolnostima konkretnog, pojedinačnog slučaja.

Summary:

Unadmitted (illegal) termination of employment is a source of numerous uncertainties, primarily for the employee, but to a certain extent also for the employer. The right to insist on the judicial termination of the employment contract was granted to both parties to the employment relationship, which is partly disputable in the case of the employer, as the party that stated the illegal dismissal.

Practice varies in terms of defining and clearly defining the moment at which a particular employment contract stops. The rights of a worker linked to an employment relationship that has ended depend on the stated moment, so it is clear that he is interested in a fair solution to all open issues.

In conclusion, it is pointed out that the constitutional guarantee of protection of workers from unlawful dismissal, as part of the fundamental right to work, requires a pragmatic judicial approach to the problem and a solution appropriate to all circumstances of a specific, individual case.

Ključne riječi: prestanak ugovora o radu, nedopušten otkaz, sudski raskid ugovora o radu, retroaktivnost, naknada plaće

dr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
Zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 07-08/2020

UDK: 349.22: 347.93

Davor Rajčić, dipl. iur.

Prikaz i analiza Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama

U članku je dat prikaz i analiza odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udrugama i usporedba izmijenjenih i dopunjenih odredaba sa prijašnjim odredbama.

Sažetak:
Zakon o ustanovama temeljni je propis koji uređuje pitanja koja se odnose na osnivanje, ustrojstvo i rad ustanova u hrvatskom pravnom sustavu. Zakon o ustanovama donesen je 1993. godine, nakon manjih izmjena i dopuna 2008. godine, da bi krajem prošle godine bio donijet Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama koji je unio niz  promjena. Rijetkost je u hrvatskom pravnom sustavu da je jedan stožerni zakon, lex specialis za ustanove brojne i značajne subjekte, ostao praktično nepromijenjen u više od dvadesetpet godina primjene. Očito je da su autori zakona napisali propis koji je na odgovarajući način rješavao pitanja vezana uz status ustanova početkom devedesetih, ali i u prva dva desetljeća 21. stoljeća. Zakon o ustanovama afirmirao je i javne službe koje su se razvile tijekom njegove primjene što je dovelo do razvoja pravne doktrine kod ovih složenih odnosa, često puta mješavini javnog i privatnog prava.   

Summary:

The Law on the Institution is a basic regulation that regulates issues related to the establishment, organization and operation of an institution in the Croatian legal system. The Establishment Act was drafted in 1993, following minor changes and allowed in 2008, to finally pass the Act to amend and allow the Establishment Act, which is also low, to be finally passed last year. A rarity in the Croatian legal system has been given by one headquarters law, a lex specialist for institutions of number and significant cases, which has remained unchanged for more than twenty-five years. It is obvious that the authors of the law wrote regulations that responded to ways of addressing the status of the institution in the early 1990s, but also in the first two decades of the 21st century. The institution law affirmed in the public services that were separated during its operation, which led to the development of legal doctrines in these complex relationships, often times a mixture of public and private rights.

Ključne riječi: ustanove, javne službe, osnivačka prava

Davor Rajčić, dipl. iur.
Tajnik Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 07-08/2020

UDK: 35.07 (094)

mr. Bruno Štajner, dipl. ing. sig.

Statistika ozljeda na radu

U članku se donosi statistički prikaz ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Podaci koji se koriste u svrhu statističkog praćenja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti temelje se na prijavama koje izrađuju poslodavci u svrhu ostvarivanja prava radnika s osnova priznate bolesti, odnosno ozljede.

Sažetak:

Provedba mjera koje se odnose na zaštitu života i očuvanje zdravlja radnika obveze su koje proizlaze iz Zakona o zaštiti na radu i iz međunarodnih deklaracija, a uspješnost provedbe tih mjera vidljiva je iz izvješća o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima. Republika Hrvatska je pristupanjem u EU obvezna primjenjivati ESAW metodologiju prikupljanja podataka o ozljedi na radu i profesionalnim oboljenjima. Prethodni postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a statistička izvješća priprema Hrvatski zavod za javno zdravstvo. U radu su prikazana izvješća u skladu s ESAW metodologijom, a posebno su obrađeni podaci za 2019. godinu. 

Summary:

The implementation of measures related to the protection of life and health of workers are obligations arising from the Law on Occupational Safety and International Declarations. And the success of the implementation of these measures is evident from the reports on injuries at work and occupational diseases. Upon accession to the EU, the Republic of Croatia is obliged to apply the ESAW methodology for collecting data on occupational injuries and diseases. The preliminary procedure for determining and recognizing an injury at work is carried out by the Croatian Health Insurance Institute, and statistical reports are prepared by the Croatian Institute of Public Health. The paper presents reports in accordance with the ESAW methodology, and the data for 2019 are treated separately.

Ključne riječi: ozljeda na radu, profesionalna bolest, zaštita na radu

mr. Bruno Štajner, dipl. ing. sig.
savjetnik za HSE u ZITEL ZAŠTITA j.d.o.o.

RADNO PRAVO 07-08/2020

UDK: 331.46: 303.71

mr. Vitomir Begović, dipl. ing. sig.

(Ne)sigurnost na izdvojenom mjestu rada

Autor u članku analizira određene propise radnog prava, zaštite zdravlja i zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, kao i rješenja u drugim zemljama vezano za rad na izdvojenim mjestima rada, te predlaže odgovarajuća rješenja.

Sažetak:
Tehnološki i komunikacijski napredak mijenja način života i rada, pa sve više prostora i na razini Europe dobiva mogućnost rada izvan sjedišta poslodavca. 
Kao primjere rada na izdvojenom mjestu rada možemo navesti: rad kod kuće (primjerice različiti administrativni poslovi, pisanje i uređivanje tekstova, lektoriranje, i dr.), i rad na izdvojenom radnom mjestu/na putu (primjerice rad trgovačkih putnika, servisera, prodajnih predstavnika kompanija i dr.).
Pored primjene odgovarajućih propisa u području rada i zaštite na radu, takav oblik rada trebao bi se precizno ugovoriti kolektivnim ugovorima, internim aktima, odnosno  između poslodavca i pojedinog radnika, i to prije početka rada, a ovisno o nastalim okolnostima  može se sastaviti i anex ugovora o radu tijekom radnog odnosa.

Summary:
Technological and communication advancements are changing the way we live and work, so more and more space at European level is being given the opportunity to work outside the employer's headquarters. Examples of work different than employer´s workplace are: work at home (for example, various administrative jobs, writing and editing texts, proofreading, etc.), and work at a separate workplace/on the road (for example, the work of salesmen, repairers, sales representatives companies, etc.).

Ključne riječi: izdvojeno mjesto rada, Zakon o radu, Zakon o zaštit na radu,rizici, mjere prevencije 

mr. Vitomir Begović, dipl. ing. sig.
konzultant/savjetnik 

RADNO PRAVO 07-08/2020

UDK: 331.106.2

Izv. prof. dr. sc. Milorad Ćupurdija, prof.v.š.; Izv. prof. dr. sc. Safet Subašić, dipl.iur.

Utemeljenje politike rada i zapošljavanja kao dominantnih čimbenika socijalne politike

Nedvojbeno je da zaposlenost što većeg broja građana predstavlja stožer oko kojeg se vrti društveni razvoj. Međutim i u visokorazvijenim društvima, a zbog posljedica tehnološkog razvoja, došlo je do značajnog smanjenja zaposlenosti i promjene ukupnih obilježja politike rada i zapošljavanja. U tom se kontekstu postavlja obvezatnim proces dominacije politike rada i zapošljavanja u svim strategijama i javnim politikama.

Sažetak: 
Prilikom uspostavljanja politike rada i zapošljavanja, težište treba biti na produktivnim oblicima zapošljavanja. Prateći logiku kapital odnosa kojoj je osnovni cilj da se sa što manje troškova ostvari što veći profit, sve više se ističu zahtjevi za fleksibilizacijom radnih odnosa. Novi socijalni rizici koji se stvaraju razvojem našeg društva u kojem postoje problemi funkcioniranja tržišta rada i politike zapošljavanja, obilježeni su nizom problema koje javne politike moraju prepoznati i poduzimati adekvatne mjere. Svjedoci smo da su ovi rizici posebno povećani problemima koje nameće migrantska kriza te posebno pandemija uzrokovana korona virusom za koje je teško predvidjeti kakve će posljedice ostaviti na socijalnu politiku, radnu politiku, zdravstvenu politiku te posebno gospodarsku politiku u cjelini. Na nositeljima politike rada veliki je izazov i odgovornost u smislu iznalaženja kompromisnih rješenja koje nameću zahtjevi tržišne privrede, globalizacija, migracije, pandemija korona virusom s jedne strane i zahtjevi socijalne pravde s druge strane. Postavlja se pitanje što je to prioritetno u društvenom i socijalnom kontekstu politike rada i zapošljavanja? 

Summary:
When establishing labour and employment policy, the focus should be on productive forms of employment. Following the logic of capital relations which basic goal is to make as much profit as possible with as few costs as possible, the demands for the flexibility of labor relations are becoming more and more prominent. The new social risks created by the development of our society, in which there are problems with the functioning of the labour market and employment policy, are marked by a series of problems that public policies must recognize and take adequate measures.

Ključne riječi: zapošljavanje, socijalna politika, rad

Izv. prof. dr. sc. Milorad Ćupurdija, prof.v.š.
Izv. prof. dr. sc. Safet Subašić, dipl.iur.

RADNO PRAVO 07-08/2020

UDK: 351.83

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

Osam različitih priča: posljedice korona virusa na tržište rada i porast nezaposlenosti

Svijet je pogodila ozbiljna pandemija i osim zdravstvenih teškoća, nastale su i mnogobrojne gospodarske neprilike koje se u velikoj mjeri izravno odražavaju na smanjivanje broja zaposlenih i porast nezaposlenosti. Početkom svibnja 2020. teško je procijeniti kakav će biti ukupni učinak pandemije na tržište rada, ali gotovo je sigurno kako će biti krajnje nepovoljan i s dugotrajnim posljedicama. Međunarodna organizacija rada (ILO, 2020a) je ocijenila kako otkazi ili smanjenje plaća prijeti 1,25 milijardi osoba širom svijeta, pri čemu su najugroženije zemlje Azije i Pacifika.

Sažetak:

U cijelom svijetu povećava se broj izgubljenih radnih mjesta zbog epidemije korona virusa te jako raste broj nezaposlenih. U prošlim gospodarskim krizama najčešće su više bile pogođene muške grane, kao što su graditeljstvo i proizvodnja, dok su sada čini se više izloženi oni sektori u kojima prevladavaju žene. Teško je procijeniti kakav će biti ukupni učinak pandemije na tržište rada, ali gotovo je sigurno kako će biti krajnje nepovoljan i s dugotrajnim posljedicama. Stanje se značajno razlikuje od zemlje do zemlje, pa se u tekstu iznosi stanje u 8 međusobno jako različitih zemalja: Austriji, Francuskoj, Danskoj, Italiji, Njemačkoj, Republici Fidži, Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji.

Summary:
Worldwide, the number of jobs lost due to the coronavirus virus is increasing and the number of unemployed is rising sharply. In past economic crises, male-dominated industries, such as construction and manufacturing, have been more affected, while women-dominated sectors now appear to be more exposed. It is difficult to estimate what will be the overall impact of the pandemic on the labour market, but it is almost certain that it will be extremely unfavourable and with long-term consequences. The situation varies significantly from country to country, so the text presents the situation in 8 very different countries: Austria, France, Denmark, Italy, Germany, the Republic of Fiji, the United States and the United Kingdom.

Ključne riječi: korona virus, gospodarski rast, tržište rada, nezaposlenost

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 07-08/2020

UDK: 331.5: 616.98