Ove web stranice sadrže programske kolačiće (cookies). Daljnjim pregledavanjem slažete se s njihovim korištenjem. Više informacija | Slažem se
 
Rosip d.o.o.
Zagreb, Ilica 51
tel.: 01 / 4829-841
faks: 01 / 4829-842
email: radno-pravo@radno-pravo.hr
   Članci
 
 PRETRAŽIVANJE
 
Nije upisana riječ. Najmanje 3 slova.
 
Zakon o radu
Radno pravo - postupak, ovrha, ostalo
Javne i drž.službe
Mir.i zdr. osiguranje
Zapošljavanje
Međunarodni propisi
Plaće,financije,porezi
Zaštita na radu
Ostali propisi
Ostalo

Kazneno pravo    
       
         
Obrt  
         
         
Obvezno pravo  
         
         
Pomorski propisi  
         
         
Socijalna skrb  
         
         
Zaštita podataka  
       
         
Parnični propisi  
       
         
Ovršni propisi  
       
         
Ostalo  
       
  Pronađeno članaka: 49
Stranica: 1/5  
Ana Bačić, dipl. iur.
ISPLATA REGRESA U SLUČAJU PROVEDBE OVRHE

Broj: 07/17

U doba kada je u blokadi tristotisuća građana, svaki poslodavac postavlja pitanje na koji način isplatiti regres. Kod isplate regresa važno je paziti provodi li se ovrha ili ne. Ako se provodi ovrha svakako treba paziti na predmet po kojemu se ovrha provodi.

SAŽETAK:
U praksi se često postavlja pitanje je li regres primanje koje je izuzeto od ovrhe? Može li se isplata regresa izvršiti u gotovu novcu? Naime, odredbama Zakona o radu propisano je da radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu te da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca. No, odredbama Zakona o radu nije propisana obveza poslodavca na isplatu regresa - prigodne nagrade kao pomoć pri korištenju godišnjeg odmora već obvezu na isplatu regresa uređuje drugi izvor radnog prava (npr. kolektivni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu). U slučaju kada je obveza na isplatu regresa propisana nekim drugim izvorom radnog prava tada je poslodavac dužan osim naknade plaće radniku isplatiti i regres. U doba kada je u blokadi tristotisuća građana, svaki poslodavac postavlja pitanje na koji način isplatiti regres. Kod isplate regresa važno je paziti provodi li se ovrha ili ne. Ako se provodi ovrha svakako treba paziti na predmet po kojemu se ovrha provodi.

Summary:
In practice, there is always a question whether the refund is an income exempted from the enforcement? Could the refund be executed in cash?
Namely, the provisions of the Labor Act stipulate that an employee is entitled to a paid annual vacation each calendar year. In other words, during the vacation an employee is entitled to a salary compensation in the amount provided by the Collective Agreement, Rules of Procedure or Employment Contract, but not less than the employee's average monthly salary earned in the previous three months. However, the provisions of the Labour Act do not stipulate the obligation of the employer to pay the annual refund as a reward connected to an annual vacation. Nonetheless, the other sources of labour law may provide the obligation of the annual refund payment (e.g. the collective Agreeement, Rules of Procedure, Employment Contract). In sum, when an obligation of the annual refund payment is determined by the source other than the Labour Act, the employer is obligated to pay both the salary compensation and the annual refund.
Currently, in Croatia there are 300.000 blocked people. Consequently, every employer wants to know in which way to disburse the annual refund, so the one would not be enforced. It is of crucial importance to check whether there is an enforcement procedure in process before the annual refund payment is executed. If there is an ongoing enforcement procedure, the knowledge of the enforcement procedure object is very important.

Ključne riječi: isplata regresa, ovrha, zaštićeni račun

Ana Bačić, dipl. iur.

RADNO PRAVO 7-8/2017 (str. 20-25)

UDK:331.22: 347.952


Alan Vajda, mag. iur.
NOVI PRAVILNIK O PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA IZ PODRUČJA ŠPORTA

Broj: 06/17

Navedenim stručnim radom dajemo prikaz propisanih uvjeta za provedbu postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja športa radi obavljanja regulirane profesije u Republici Hrvatskoj koja se provodi sukladno odredbama Pravilnika o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja športa (Narodne novine, br. 49/2017.) koji se primjenjuje počevši od 2. lipnja 2017. godine.

SAŽETAK:
Obzirom da se je do sada provedba postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja športa u Republici Hrvatskoj odvijala sukladno odredbama dosadašnjeg Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 124/2009, 45/2011 i 74/2014), bilo je potrebno nakon donošenja novog Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 82/2015) i Pravilnika o izdavanju EU potvrde (Narodne novine, br. 123/2015.) donijeti i Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja športa kako bi se odredbe istog uskladile s novim Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i to u području pružanju usluga u športu.

Summary:
Considering so far the implementation of the procedure for recognition of foreign professional qualifications in the field of sport in the Republic of Croatia has been conducted in accordance with the provisions of the current Act on regulated professions and the recognition of foreign qualifications (Official Gazette, 124/2009, 45/2011, 74/2014) it was necessary, after the adoption of the new Act on regulated professions and the recognition of foreign qualifications (Official Gazette, no. 82/2015) and the Ordinance on the issuance of EU certificates (Official Gazette No. 123/2015) to issue the Ordinance on Recognition of Foreign Professional Qualifications From the field of sport in order to align the provisions with the new Act on regulated professions and the recognition of foreign qualifications in the field of providing sports services.

Ključne riječi: Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja športa, regulirane profesije

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 6/2017

UDK: 331.36:796


Alan Vajda, mag. iur.
ODLUKA O SMJERNICAMA POLITIKE DRŽAVNIH POTPORA ZA RAZDOBLJE 2017. - 2019.

Broj: 05/17

Navedenim stručnim tekstom dajemo prikaz Odluke o donošenju smjernica politike državnih potpora za razdoblje od 2017. do 2019. godine koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, time da je ista objavljena u Narodnim novinama br. 27/17., te se primjenjuje počevši od 23. ožujka 2017. godine.

SAŽETAK:
Politika državnih potpora sastavni je dio novog Zakona o državnim potporama (Narodne novine, br. 47/14), time da je za provedbu i nadzor provedbe politike državnih potpora u okviru mjera fiskalne politike Republike Hrvatske propisana isključiva nadležnost Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Osnovni instrument navedenog mehanizma su smjernice politike državnih potpora, čijim se sadržajem kao uputama, trebaju voditi davatelji državnih potpora (osim davatelja državnih potpora jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) pri planiranju i izradi novih prijedloga državnih potpora. Stoga se smjernicama politike državnih potpora navode kako opći, tako i posebni ciljevi dodjele državnih potpora čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti imajući na umu pored same svrhe državnih potpora i raspoloživost proračunskih sredstava za provedbu mjera državnih potpora.

Summary:
The State Aid Policy is an integral part of the new State Aid Act (Official Gazette No. 47/14), which stipulates that the Ministry of Finance of the Republic of Croatia is exclusively responsible for the implementation and monitoring of the implementation of the state aid policy within the framework of the fiscal policy measures of the Republic of Croatia. The main instruments of this mechanism are the Guidelines for State Aid Policies, the contents of which should be guided by state aid providers (apart from the state aid provider of local and regional self-government units) in the planning and preparation of new state aid proposals. Therefore, state aid policy guidelines provides general and specific objectives of granting state aid while bearing in mind, in addition to the purpose of state aid, also the availability of budgetary resources for the implementation of state aid measures.

Ključne riječi: državne potpore, smjernice politike državnih potpora, Zakon o državnim potporama

Alan Vajda, dipl. iur.

RADNO PRAVO 5/2017

UDK: 346.546


Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
OVRŠNI POSTUPAK PREMA NOVOM OPĆEM POREZNOM ZAKONU (II. dio)

Broj: 04/17

U ovom broju časopisa nastavljamo s drugim dijelom članka. U nastavku se, radi boljeg shvaćanja mjesta i uloge ovrhe na nekretninama unutar općeg poreznog ovršnog postupka, najprije prikazuju osnove ovršnog postupka, a potom se detaljnije pristupa obradi ovršnog postupka nad nekretninama. Sve navedeno u svezi s prisilnim postupkom naplate poreza, mutatis mutandis, primjenjuje se i na sva ostala davanja u smislu čl. 2. st. 3. Općeg poreznog zakona: trošarine, carine, pristojbe, doprinose, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva ona davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela.

SAŽETAK:
Ovršni postupak u poreznim predmetima u Republici Hrvatskoj uređen je Općim poreznim zakonom (u nastavku: OPZ) (Narodne novine, br. 115/16), koji se primjenjuje od 1. siječnja 2017. Smisao ovršnog postupka propisanog OPZ-om treba tražiti u želji zakonodavca da porezni dug (dug poreznog obveznika na ime poreza i ostalih javnih davanja), u slučaju kada nije dobrovoljno i u predviđenom roku podmiren, naplati prisilnim putem –poduzimanjem određenih mjera u okviru ovršnog postupka. Može se kazati kako je ovršni postupak (ovrha) u poreznim stvarima postupak prisilne naplate dospjelog poreznog duga i duga po osnovi ostalih javnih davanja. Provođenju ovršnog postupka prethodi utvrđenje postojanja nepodmirenog duga na ime poreza i ostalih javnih davanja.

Summary:
Execution proceedings in tax matters in the Republic of Croatia is regulated by the General Tax Act (Official Gazette no. 115/16), which applies from 1 January 2017. The purpose of the execution procedure prescribed by General Tax Act should be sought in legislator´s preference that the tax debt (debt of taxpayer in taxes and other public contributions), when it is not voluntarily and in due time settled, should be paid by force – by undertaking certain measures in the framework of execution proceedings. It could be said that the execution proceedings (enforcement) in tax matters is the mandatory payment of due tax debt and debt incurred by other public charges. Implementation of the execution procedure is preceded by determination of the existence of unpaid tax debt and other public charges.

Ključne riječi: ovrha, porezni dug, Opći porezni zakon

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 4/2017

UDK: 347.919:336.2


mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
KAZNENOPRAVNA ODGOVORNOST NA RADU I U SVEZI S RADOM POSLODAVCA, OVLAŠTENIKA, RADNIKA I DRUGIH OSOBA

Broj: 02/17

Krajnji vid zaštite povrijeđenih ili ugroženih prava bilo kojeg sudionika svijeta rada, iako primarno radnika, ogleda se u kaznenopravnoj odgovornosti počinitelja kaznenog djela na štetu segmentiranih prava, zaštićenih po kaznenom pravu.

SAŽETAK:
Poslodavcima je nametnut širok krug obveza u radnom pravu, po pitanju zaštite radnika, slijedom čega su upravo poslodavci primarni adresati, uz ovlaštenike poslodavca, kaznenih normi.
Skup prava radnika koja se štite kaznenim pravom s vremenom se smanjio, tako da danas imamo samo nekoliko prava, čak niti ta u cijelosti, nego segmentirano, koja su po zakonodavcu zaštićena kaznenim materijalnim zakonom.
Proučavanje kaznenopravne odgovornosti sudionika svijeta rada, ukazuje na nedvosmislen zaključak da nije nužna kaznena represija za zaštitu povrijeđenih ili ugroženih radničkih prava, obzirom da niti prisila, niti represija sadržane u kaznenoj normi, ne jamče ostvarenje konkretnog prava radnika, jer je ta funkcija sačuvana za građansko pravo.
Zaključno se ukazuje na otvorena pitanja koja su se pojavila i koja se pojavljuju u praksi, od ne pojavnosti pojedinih kaznenih djela uopće od inkriminiranja, preko prekobrojnih razloga isključenja protupravnosti što onemogućava sankcioniranje djela kao kaznenog djela, sve do gotovo poslovične nezainteresiranosti samih oštećenika za kazneni progon počinitelja.

Summary:
Employers imposed a wide range of obligations in labor law, in terms of worker protection, pursuant to which employers are just the primary addressees, with the employer's authorized persons, criminal norms.
A set of workers' rights that are protected by criminal law due time was reduced, so today we have just a few rights, even those not entirely, but segmented, which are protected by the criminal substantive law.
The study of criminal liability of participants of the world of work, indicating the unambiguous conclusion that it is not necessary criminal repression to protect injured or threatened workers' rights, since neither coercion nor repression contained in the penal norms, do not guarantee the achievement of the specific rights of workers, because this function is preserved for civil right.
In conclusion, it points to issues that have arisen and which arise in practice, of the noumenon of certain crimes even than criminalize, via redundant reason derogation making it impossible to penalize acts as a criminal offense, until the almost proverbial disinterest themselves injured to prosecute perpetrators.

Ključne riječi: kaznena represija, zlostavljanje na radu, neisplata plaće, pravo na rad, dekriminalizacija

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 2/2017

UDK: 349.2:343


Marija Butković, dipl. iur.
PRAVA I OBVEZE FIZIČKIH I PRAVNIH OSOBA PREMA ZAKONU O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA

Broj: 12/16

Članak se odnosi na zaštitu, prikupljanje i obradu osobnih podataka, s primjerima iz domaće sudske prakse. S obzirom na važnost teme i u kontekstu radnog prava, u nastavku preporučamo pročitati više.

SAŽETAK:
Pravo na zaštitu osobnih podataka jedno je od temeljnih prava svakog čovjeka. Kako bi se podigla svijest građana o pravu na zaštitu osobnih podataka, Vijeće Europe uz potporu Europske Komisije, proglasilo je 28. siječnja ""Europskim danom zaštite osobnih podataka"". Svrha zaštite osobnih podataka jest zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka. Zaštita osobnih podataka u Republici Hrvatskoj osigurana je svakoj fizičkoj osobi bez obzira na državljanstvo i prebivalište te neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Summary:
The right to protection of personal data is one of the fundamental rights of every human being. In order to raise public awareness about the right to protection of personal data, the Council of Europe with the support of the European Commission, declared January 28 as the ""European day of protection of personal data"". The purpose of personal data protection is the protection of privacy and other human rights and fundamental freedoms in collecting, processing and using the personal data. The protection of personal data in the Republic of Croatia is guaranteed to every natural person regardless of nationality and place of residence, as well as regardless of race, color, sex, language, religion, political or other opinion, national or social origin, property, birth, education, social status or other characteristics.

Ključne riječi: osobni podaci, prikupljanje i obrada osobnih podataka, Zakon o zaštiti osobnih podataka

Marija Butković, dipl. iur.

RADNO PRAVO 12/2016

UDK: 342.721


Franciska Dominković, dipl. iur.
UVJETI STALNOG BORAVKA STRANACA U RH

Broj: 11/16

U ovom radu se daje prikaz normativnog uređenja stalnog boravka stranaca u RH i sudske prakse koja se odnosi na tu materiju.

SAŽETAK:
Uvjeti boravka stranaca, odnosno osoba koje nisu hrvatski državljani, u RH uređeni su Zakonom o strancima („Narodne novine, br. 130/11. i 74/13.) i pripadajućim podzakonskim aktima. Stranac može boraviti u RH na kratkotrajnom, privremenom ili stalnom boravku. Ističe se da se odredbe ZOS-a koje se odnose na boravak stranaca ne primjenjuju na članove diplomatskih misija, konzularnih ureda, članove misija organizacija Ujedinjenih naroda i drugih specijaliziranih ustanova Ujedinjenih naroda, članove misija međunarodnih organizacija akreditiranih u RH te članove njihovih obitelji, odnosno zajedničkog kućanstva (čl. 1. st. 2. ZOS-a).

Summary:
Terms of residence for foreigners, or people who are not Croatian citizens, in Croatia are governed by the Act on Foreigners (""Official Gazette"" no. 130/11, and 74/13.) and other relevant subordinate legislation. A foreigner may stay in the Republic of Croatia in the short-term, temporary or permanently. It is pointed out that the provisions of the Act on Foreigners referring to the residence of foreigners shall not apply to members of diplomatic missions, consular offices, members of the mission of the United Nations Organization and other specialized agencies of the United Nations, members of the missions of international organizations accredited in the Republic of Croatia, and members of their families, or common households.

Ključne riječi: stalni boravak stranaca, prava i obveze stranaca, Zakon o strancima

Franciska Dominković, dipl. iur.
sudska savjetnica, Visoki upravni sud Republike Hrvatske

RADNO PRAVO 11/2016.

UDK: 341.95 (497.5)


Alan Vajda, mag. iur.
ODLUKA O DONOŠENJU SMJERNICA POLITIKE DRŽAVNIH POTPORA ZA RAZDOBLJE 2016. - 2018.

Broj: 11/16

Navedenim stručnim tekstom dajemo prikaz Odluke o donošenju smjernica politike državnih potpora za razdoblje od 2016. do 2018. godine koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, s time da je ista objavljena u Narodnim novinama br. 47/16., te se primjenjuje počevši od 20. svibnja 2016. godine.

SAŽETAK:

Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, 1. srpnja 2013. godine, Zakonom o državnim potporama (Narodne novine, br. 72/13, 141/13) uvedena je u sustav državnih potpora u Republici Hrvatskoj politika državnih potpora kao potpuno novi mehanizam kojim će u određenom, trogodišnjem razdoblju, biti postavljeni prioritetni ciljevi pri dodjeli državnih potpora i svrha učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna.
Stoga je politika državnih potpora sastavni dio novog Zakona o državnim potporama (Narodne novine, br. 47/14), s time da je za provedbu i nadzor provedbe politike državnih potpora nadležno Ministarstvo financija Republike Hrvatske.

Summary:
On the date of Croatian accession to the European Union on 1 July 2013, the Act on State Aid (Official Gazette, No. 72/13, 141/13) introduced in the state aid system in Croatia the state aid policy as a new mechanism which will in the three-year period place priority objectives in the allocation of state aid and the purpose of efficient usage of the state budget.
Therefore, the policy of state aid is part of the new Act on State Aid (Official Gazette no. 47/14), providing that the implementation and monitoring of the implementation of state aid policy is conducted by the Croatian Ministry of Finance.

Ključne riječi: sustav državnih potpora, Odluka o donošenju smjernica politike državnih potpora za razdoblje 2016.-2018., Zakon o državnim potporama

Alan Vajda, mag. iur

RADNO PRAVO 11/2016.

UDK: 338.246 (497.5)


Hrvoje Orešić, mag. iur.
DJELOVANJE PRIVATNIH DETEKTIVA U PODRUČJU RADNIH ODNOSA

Broj: 10/16

Tema ovog članka je djelovanje privatnih detektiva prema odredbama Zakona o privatnim detektivima, s posebnim osvrtom na njihovo postupanje u području radnih odnosa, osobito u postupcima zapošljavanja novih radnika, provjere utemeljenosti izostajanja zbog privremene nesposobnosti za rad, te nadzora motornog vozila putem GPS uređaja.

SAŽETAK:
Prema Zakonu o privatnim detektivima, detektivska djelatnost obuhvaća prikupljanje obavijesti i podataka potrebnih za utvrđivanje činjenica, uvid u osobne i druge podatke te korištenje i obradu osobnih i drugih podataka za potrebe naručitelja detektivskih usluga, sve u granicama ovlasti koju daje naručitelj i u skladu s odredbama toga Zakona. S obzirom da je rad privatnih detektiva ograničen čitavim nizom pravnih propisa, u nastavku donosimo pregled najvažnijih odredbi koje uređuju odnosnu djelatnost.

Summary:
Pursuant to the Act on Private Detectives, detective services comprises gathering of information and data necessary to determine the facts, insights into personal and other data, as well as using and processing of personal and other data for the clients of detective services, all within the limits of the authority granted by the client and in accordance with the provisions of the respective Act. Since the operation of private detectives is limited by many legal regulations, this article gives an overview of the most important provisions governing the respective service.

Ključne riječi: privatni detektivi, radni odnosi, Zakon o privatnim detektivima

Hrvoje Orešić, mag. iur.
„Radno PRAVO""

RADNO PRAVO 10/2016

UDK: 349.2:351.746


Alan Vajda, mag. iur.
UREDBA O POTICANJU ULAGANJA

Broj: 09/16

Navedenim stručnim tekstom dajemo prikaz Uredbe o poticanju ulaganja koja je objavljena u Narodnim novinama br. 31/16., s time da se istom po prvi puta na sustavan i transparentan način utvrđuju na jednom mjestu za sva tijela državne uprave potrebni uvjeti i dokumentacija koju potencijalni korisnici potpore moraju ispuniti radi podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava za dodjelu bespovratnih novčanih potpora.

SADRŽAJ:
Obzirom da je stupanjem na snagu Uredbe o poticanju ulaganja (Narodne novine, br. 31/16), prestala važiti dosadašnja Uredba o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (Narodne novine, br. 40/13). Istom se propisuje oblik i obvezni sadržaj prijave za odobrenje statusa korisnika potpore s pripadajućim obrascima; postupak prijave, odobravanja i korištenja potpora, uključujući kriterije i način izračuna iznosa državne potpore; obvezni sadržaj godišnjeg izvješća o izvršenju projekta ulaganja i korištenju potpora; dokumentacija koju je potrebno dostaviti za odobrenje korištenja potpora, odnosno ostvarivanje prava na isplatu odobrenih potpora; te druga pitanja s tim u vezi.

Summary:
Since the Regulation on Investment Incentives Act (Official Gazette no. 31/16) entered into force, it replaced the previous Regulation on encouraging investment and improving the investment environment (Official Gazette no. 40/13) which prescribes the form and mandatory content for the apply for the approval status of the aid beneficiary with the corresponding patterns: application and approval procedures and the usage of grants, including the criteria and the method of calculating the amount of state support; the mandatory content of the annual report on the execution of the investment project and the use of grants; documentation that must be submitted for the approval of grant usage, or exercise of the right to payment of the approved grant; and other issues in this regard.

Ključne riječi: Uredba o poticanju ulaganja, državne potpore, investicije

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 9/2016

UDK: 330.322



   Pronađeno članaka: 49
Stranica: 1/5