Ove web stranice sadrže programske kolačiće (cookies). Daljnjim pregledavanjem slažete se s njihovim korištenjem. Više informacija | Slažem se
 
Rosip d.o.o.
Zagreb, Ilica 51
tel.: 01 / 4829-841
faks: 01 / 4829-842
email: radno-pravo@radno-pravo.hr
   Članci
 
 PRETRAŽIVANJE
 
Nije upisana riječ. Najmanje 3 slova.
 
Zakon o radu
Radno pravo - postupak, ovrha, ostalo
Javne i drž.službe
Mir.i zdr. osiguranje
Zapošljavanje
Međunarodni propisi
Plaće,financije,porezi
Zaštita na radu
Ostali propisi
Ostalo

Plaće    
       
         
Ostalo  
       
  Pronađeno članaka: 18
Stranica: 1/2  
Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
U POTRAZI ZA DOBRIM POREZNIM SUSTAVOM

Broj: 04/17

Možda izgleda kako radno pravo i porezni sustav nemaju izravne poveznice. Takav dojam uvelike vara jer zaposleni plaćaju poreze pa njihova konačna primanja znatno ovise o tome kako i koliko su platili poreza. Nadalje, činilo se kako usprkos manjih razlika među poreznim stručnjacima i političarima u svijetu postoji uglavnom općeprihvaćeno jedinstvo kako trebaju izgledati fiskalna politika i porezni sustav. Shvaćeno je kako ne postoji općenito optimalan porezni sustav, a posebno ne postoji optimalan sustav poreza na dohodak i poreza na dobit.

SAŽETAK:
Možda izgleda kako radno pravo i porezni sustav nemaju izravne poveznice, ali te su veze mnogostruke i snažne. Iako ne postoje neka opća i uvijek primjenjiva pravila koja odgovaraju svim poreznim sustavima i vremenima, postoje neka obilježja i pravila koji su gotovo univerzalna. Jedno od tih pravila jest kako se suvremeni porezni sustavi u načelu trebaju oslanjati na što širu poreznu osnovicu (sa što manje neoporezivih izuzetaka), a porezne stope bi trebale biti što je moguće ujednačenije i manje, kako bi se ublažili negativni utjecaji na ponašanje i radnu aktivnost poreznih obveznika. Ujedno se ističe potreba neutralnosti poreznih sustava, njihove trajnosti i predvidivosti te ne dopuštanja pogodovanja pojedinim interesnim skupinama.

Summary:
It may seem as the labour legislation and the tax system do not have direct links, but these links are multiple and powerful. Although there are no general and always applicable rules that correspond to all the tax systems and/or all times, there are some almost universal features. One of those rules is that modern tax systems in general has to rely on a broader tax base (with almost no tax exemptions). Tax rates should be even and relatively low, in order to mitigate the negative impacts on taxpayers' behaviour and work activity. Also are important neutrality of tax systems, its sustainability and predictability as well as the resistance to favouring interest groups.

Ključne riječi: porezni sustav, porezno opterećenje, porezna obveza, gospodarski razvoj

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 4/2017

UDK: 336.2


Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
TRENDOVI OPOREZIVANJA U EUROPSKOJ UNIJI 2016. GODINE

Broj: 02/17

Za potrebe naših čitatelja pružamo skraćeni i prilagođeni prijevod prvog poglavlja publikacije „Trendovi oporezivanja u EU"" (nadopunjen, za razumijevanje, bitnim tablicama iz Anexa A), koje sadrži porezni razvitak u EU, glavne porezne indikatore na razini EU, sumira glavne podatke iz ovog izvješća, te osigurava podatke o najvišoj stopi poreza na dobit i poreza na dohodak, kao i prosječnim poreznim stopama.

SAŽETAK:
Generalna direkcija za poreze i carine Europske unije (DG TAXUD) 2016. godine objavila je publikaciju „Trendovi oporezivanja u EU"" (Taxation Trends in the European Union, 2016 Edition), koja predstavlja podatke o oporezivanju i informacije za 28 država članica EU, Irsku i Norvešku.

Ključne riječi: trendovi oporezivanja u EU, porezi, prosječne porezne stope

Preveo i prilagodio: Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 2/2017

UDK: 336.22 (4)


Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
STATISTIČKE NOVOSTI IZ EU ? TRŽIŠTE RADA

Broj: 12/16

U članku se pruža prilagođeni prijevod nekoliko priopćenja Eurostata (Statističkog ureda Europske unije), koji gotovo svakodnevno na svojim web-stranicama objavljuje zanimljive statističke podatke s područja EU.

SAŽETAK:
U radu je odabrano pet priopćenja za javnost; izravno se tiču tržišta rada, pokazujući kretanja na njemu. Prvo priopćenje pruža podatke o integriranju druge generacija useljenika u EU na tržištu rada; drugo priopćenje sadrži podatke o zapošljavanju IKT-stručnjaka u zadnjih pet godina; treće priopćenje sadrži podatke o brzo rastućim poduzećima; četvrto priopćenje sadrži podatke o broju zrakoplovnih putnika u EU; peto priopćenje sadrži podatke o udjelu žena u nastavnom kadru u EU.

Summary:
The paper selected five press releases; directly related to the labor market, demonstrating movement on it. First report provides information on the integration of second-generation immigrants in the EU labor market; second statement contains information about the employment of ICT experts in the last five years; third statement contains information on the rapidly growing businesses; Fourth statement contains information on the number of airline passengers in the EU; fifth release contains data on the percentage of women in the teaching personnel in the EU.

Ključne riječi: Eurostat, tržište rada, statistika

Preveo i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet u Zagrebu

RADNO PRAVO 12/2016

UDK: 331.55


Hrvoje Orešić, mag. iur.
PRAVNI TEMELJ ZA PROPISIVANJE PODATAKA O PLAĆI POSLOVNOM TAJNOM

Broj: 05/16

U članku autor analizira pozitivne pravne propise koji reguliraju poslovnu tajnu u odnosu na zaštitu podataka o plaći, uz navođenje kruga osoba obuhvaćenih obvezom čuvanja poslovne tajne, te vodeći računa o odredbama koje nameću dužnost uvažavanja zakonskog načela jednakosti plaća žena i muškaraca.

SAŽETAK:
U općim aktima poslodavca moguće je pronaći klauzulu o tajnosti plaće kojom je propisana zabrana iznošenja informacija o plaći drugim radnicima. Spomenuta je klauzula često nametnuta radnicima od strane poslodavaca, a obuhvaća zaštitu svih podataka koji se odnose na plaću. Iako se mogu pojaviti situacije u kojima je plaće potrebno smatrati poslovnom tajnom u vidu zaštite poslodavca od nastupanja štetnih posljedica, u praksi to najčešće ipak neće biti slučaj. Stoga se postavlja važno pitanje: je li uopće poslodavcima dopušteno okvalificirati poslovnom tajnom podatke o plaći, odnosno, dopušta li nacionalno zakonodavstvo poslodavcima učiniti javno dostupnim podatke o plaćama njihovih radnika?

Summary:
In the employer´s general acts, the confidentiality clause concearning remuneration information could be found, which prohibits revealing information about remuneration to other employees. Respective clause is often imposed on employees by employers, comprising the protection of all informations relating to remuneration. Although it may appear a situation in which wages should be considered as a business secret related to protection of the employer from the detrimental consequences, in practice, this usually will not be the case. This raises an important question: are employers even allowed to qualify information on remuneration as business secret, i.e., whether national legislation allow employers to make publicly available information on the remuneration of their employees?

Ključne riječi: tajnost plaće, poslovna tajna, Zakon o zaštiti tajnosti podataka, jednakost plaća žena i muškaraca

Hrvoje Orešić, mag. iur.
Radno PRAVO

RADNO PRAVO 5/2016

UDK: 349.24


Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
TEORETSKA RAZMATRANJA O OPRAVDANOSTI POSTOJANJA MINIMALNE PLAĆE

Broj: 03/16

Svjedoci smo svakodnevnih nastojanja mnogih dionika na hrvatskoj političkoj sceni da se uvođenjem i podizanjem minimalne plaće poboljšava položaj lošije plaćenih zaposlenika. Zakoni mogu prisiliti poslodavce na minimalne nadnice, ali ne i da zaposle više ljudi koji mogu stvarati gubitak. U tekstu se pobliže razmatra opravdanost postojanja minimalne plaće.

SAŽETAK:
Minimalna je nadnica ponovno postala središnjim predmetom političkih rasprava, kako to pokazuje prihvaćanje statutarne minimalne plaće u mnogim zemljama. Sustav minimalne plaće je, u najboljem slučaju, ograničeno sredstvo za rješavanje nedaća koje donose niski dohoci. Negativne strane razmjerno visoko utvrđene minimalne plaće ponajviše su povezane s nemogućnošću zapošljavanja osoba niske proizvodnosti i/ili zapošljivosti – poput onih koji su na početku radnog vijeka i nemaju iskustva ili pak onih koji su u poznim godinama i zbog zdravstvenih ograničenja ne mogu raditi punom snagom. Time se ujedno povećavaju troškovi poslovanja i narušava konkurentska sposobnost gospodarskih subjekata, pa se zbog pogoršanja gospodarskog stanja dodatno smanjuju mogućnosti zapošljavanja. Porast minimalne plaće u Hrvatskoj vjerojatno nije imao značajniji utjecaj na smanjivanje agregatne stope zaposlenosti, ali moguće značajnije buduće povećanje minimalne plaće može imati ozbiljne dugoročne nepovoljne posljedice.

Summary:
The minimum wage has again become the central subject of political debate, as has been shown by the acceptance of the statutory minimum wage in many countries. The system of the minimum wage has, at best, limited possibilities of resolving grievances caused by low income. The negative side of a relatively high established minimum wage is primarily associated with the further limitation of employment possibilities for persons of low productivity and/or employability - such as those at the beginning of working life and those that have no experience or those who are older and because of health restrictions cannot work at full power. This also increases the costs of business and undermines the competitiveness of economic entities. Deteriorated economic conditions further reduce employment opportunities. The increase in the minimum wage in Croatia did not have a significant impact on reducing the aggregate employment rate, but a significant future increase in the minimum wage can have serious long-term adverse consequences.

Ključne riječi: minimalna plaća, zapošljavanje, nezaposlenost, tržište rada

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 3/2016

UDK: 349.232


Jasenka Pap, dipl. iur., Nevenka Mirković, dipl. iur.
UTVRĐIVANJE OSNOVICE ZA OBRAČUN NAKNADE PLAĆE

Broj: 01/15

Autorice u članku podrobno objašnjavaju način utvrđivanja osnovice za obračun naknade plaće koju ostvaruju osiguranici za vrijeme privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, uz navođenje konkretnih primjera.

SAŽETAK:

Ovaj članak analizira način utvrđivanja osnovice za obračun naknade plaće koju, u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, ostvaruju osiguranici za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili državnog proračuna.

Summary:
This article analyzes a method of determining the calculation basis for wage compensation which, in accordance with the Act on Mandatory Health Insurance, insured persons exercise during temporary work incapacity or work inability at the expense of the Croatian Health Insurance Fund or state budget.

Ključne riječi: naknada plaće, osnovica za obračun naknade plaće

Jasenka Pap, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Nevenka Mirković, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Radno pravo 01/2015

UDK 349.232


prof. dr. sc. Nikola Mijatović
POREZ NA DOHODAK / PLAĆU U NJEMAČKOJ

Broj: 12/14

Njemačko Savezno ministarstvo financija (Bundesfinanzministerium) izdalo je publikaciju pod nazivom Porez na dohodak i porez na plaće (Einkommen- und Lohnsteuer)(izdanje 2014.). Za potrebe javnosti dostupan je web stranicama Ministarstva, besplatno je i nije namijenjeno prodaji. Za potrebe hrvatske javnosti u nastavku se pruža prijevod naslovljene publikacije.


SAŽETAK:
Njemačko Savezno ministarstvo financija (Bundesfinanzministerium) izdalo je publikaciju pod nazivom Porez na dohodak i porez na plaće (Einkommen- und Lohnsteuer) (izdanje 2014.). Za potrebe javnosti dostupan je web stranicama Ministarstva, besplatno je i nije namijenjeno prodaji. Za potrebe hrvatske javnosti u nastavku se pruža prijevod naslovljene publikacije.
Lista javnih zadaća koje se izvršavaju u interesu zajednice široka je: obrazovanje, infrastruktura, socijalno osiguranje, unutarnja i vanjska sigurnost. Javne usluge financiraju se poreznim prihodima. Prihodi od poreza na dohodak najznačajniji su izvor državnih prihoda. Godine 2012. prihodi od poreza na dohodak (Einkommensteuer) i solidarnog dodatka (Solidaritätszuschlag) predstavljali su udio od 38,1 % u ukupnim poreznim prihodima. Time su prihodi od poreza na dohodak, zajedno s prihodima od poreza na dodanu vrijednost (32,4 % u 2012.), najizdašniji izvor javnog proračuna. Oni značajno pridonose financijskoj snazi njemačkog društva.

Summary:
The German Federal Ministry of Finance (Bundesfinanzministerium) issued a publication entitled Income tax and tax on wages (Einkommensteuerge- und Lohnsteuer) (2014. edition). It is available on the Ministry's website for public purposes, free of charge and not intended for sale. For the Croatian public purposes, translation of the respective publication is provided.
A list of public tasks that are executed in the interest of the community is wide: education, infrastructure, social insurance, internal and external safety. Public services are financed by the tax revenues. Income tax revenues are the most important source of government revenue. In 2012., revenues from income tax (Einkommensteuer) and solidarity surcharge (Solidaritätszuschlag) represented a share of 38.1% in overall tax revenue. This makes a revenue from income tax, together with revenues from value-added tax (32.4% in 2012.), the most abundant (the greatest) source of public budget. They significantly contribute to the financial strength of German society.

Ključne riječi: Porez na dohodak i porez na plaće u SR Njemačkoj

prof. dr. sc. Nikola Mijatović
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 12/2014

UDK: 336.226.1


Dr.sc. Predrag Bejaković, dipl.oec.
VAŽNOST I RAZLOZI POTICANJA STAMBENE ŠTEDNJE

Broj: 10/14

Autor u ovom stručnom radu analizira važnost i razloge za poticanje stambene štednje.

Sažetak:
Stambene su štedionice financijske institucije koje su izgradile povjerenje svojih štediša prije svega omogućavajući im povoljne kreditne uvjete s obzirom na kamate i rok otplate. Osim mnogih društvenih koristi koje pružaju - poput lakšeg unapređenja stambenog standarda pa slijedom toga poboljšanja zdravstvenog stanja stanovništva, unapređenja pravednosti i društvene stabilnosti, ublažavanja tržišnih neuspjeha i poticanja gospodarskog rasta - postoje i druge popratne koristi kao što su stjecanje navike štednje, realnija procjena vlastitih financijskih sposobnosti, financijsko opismenjavanje i ublažavanje paternalizma. U kontekstu djelovanja stambenih štedionica njihov značaj posebice dolazi do izražaja pri snižavanju stope nevraćanja kredita i unapređenju financijskog tržišta, kao i njihov utjecaj na unapređenje očuvanja okoliša poboljšanjem energetske učinkovitosti. Analiza instrumentarija stambene štednje svakako treba uključiti i druge čimbenike, jer osim koristi, uporabom instrumentarija stambene štednje nastaju i troškovi (za pojedinca, državu i stambene štedionice) koji su osjetno manji od značajnih materijalnih i nematerijalnih koristi koje se tako ostvaruju.

Ključne riječi: stambena štednja, poticaji, stambena izgradnja

Dr.sc. Predrag Bejaković, dipl.oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 10/2014

UDK: 336.732


Mr. sc. Zorislav Kaleb
ZABRANA POVEĆANJA PLAĆE PO OSNOVI OSTVARENIH GODINA RADNOG STAŽA U JAVIM I DRŽAVNIM SLUŽBAMA

Broj: 05/14

Autor daje prikaz Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, s kritičkim osvrtom na pitanje opravdanosti i utemeljenosti takvog Zakona.

Sažetak:
Zakonom o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN br. 41/14), koji je u primjeni od 1. travnja 2014. uskraćuje se pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolektivnim ugovorima ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 posto. Zakon se odnosi na zaposlene u državnim i javnim službama kao uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta ili kao uvećanje osnovice za izračun plaće ili kao uvećanje plaće izračunate kao umnožak osnovne plaće i dodataka s osnova uvjeta rada, a nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža. Zakon se zasada primjenjuje samo na razdoblje od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2014. no vjerojatno će se u prosincu 2014. izmjenom Zakona produžiti njegovo djelovanje i na čitavu 2015. g. Zakonom je isključena primjena odredbe članka 7. stavka 3. Zakona o radu te se time za uskraćena materijalna prava, isključuje primjena za radnika najpovoljnijeg prava utvrđenog Zakonom o radu.

Ključne riječi: uskrata prava, povećanje plaće za godine radnog staža, javne i državne službe

Abstract
The Law on the Denial of the Right to an Increase in Salary Based on Actual Years of Service (OG. 41/14) has been in force since 1 April of 2014. It denies the right to an increase in salary based on actual years of service, in amounts of 4, 8 and 10 percent, stipulated by collective agreements. The Law applies to all employees of state and public services through an increasing coefficient that takes into account the complexity of work or an enlargement of the basis for the calculation of wages or salaries calculated by multiplying of the basic salary and allowances on the basis of working conditions. It was realised after 20, 30 and 35 years of service. The Law now applies only to the period from April 1, 2014 to December 31, 2014. It is likely that it will be extended to the following year. The Law excludes the application of Article 7, Paragraph 3 of the Labour Law. In that way it deprives substantial employee's rights and omits the application of the most favourable right for workers stipulated in the Labour Law.

Mr. sc. Zorislav Kaleb
sudac mentor Općinskog kaznenog suda u Zagrebu

Radno pravo 05/2014

UDK 349.232


Dražen Opalić
OBRAZAC JOPPD

Broj: 02/14

Autor u ovom stručnom članku daje prikaz mjera kojima je zajednička namjera poboljšanje fiskalne i financijske discipline, a kojima se od 1. siječnja 2014. godine pridružuje i novi način prikupljanja podataka o isplaćenim oporezivim i neoporezivim primicima, porezu na dohodak i o doprinosima za obvezna osiguranja na novom jedinstvenom obrascu „Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac JOPPD".

Sažetak:
Tijekom protekle dvije godine u Hrvatskoj se aktualiziraju pitanja povezana s pojavom izbjegavanja i zakašnjavanja u plaćanju doprinosa za obvezna osiguranja i poreza na dohodak. Najnovijom, nedavno usvojenom mjerom ugrađenom u izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak dano je ovlaštenje Poreznoj upravi da na svojim internetskim stranicama objavljuje podatke o poslovnim subjektima koji više od tri mjeseca duguju plaću svojim zaposlenicima. Ovom se paketu mjera kojima je zajednička namjera poboljšanje fiskalne i financijske discipline, od 1. siječnja 2014. godine pridružuje i novi način prikupljanja podataka o isplaćenim oporezivim i neoporezivim primicima, porezu na dohodak i o doprinosima za obvezna osiguranja na novom jedinstvenom obrascu „Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac JOPPD".


Ključne riječi: plaćanje poreza i doprinosa, Obrazac JOPPD, obveznici uspostavljanja obrasca

Summary: 

During the last two years in Croatia the issue of avoidance and arrears in payment of contributions for obligatory insurance and income tax has been of topical interest. The latest, recently adopted measure integrated in the amendments to the Income Tax Act, authorized the Tax Administration to publish data on its website on business entities who have not paid the wage to their employees for more than three months. Guided by a common objective of improving fiscal and financial discipline, since 1 January 2014 this package of measures has been complemented also by the new method of collection of data on paid taxable and non-taxable income, income tax and contributions for obligatory insurances in a new, single form entitled Report on Receipts, Income Tax and Surtax and Contributions for Obligatory Insurance – the JOPPD Form. 

Dražen Opalić
Ministarstvo financija, Porezna uprava

Radno pravo 02/2014

UDK 336.2.027



   Pronađeno članaka: 18
Stranica: 1/2