Ove web stranice sadrže programske kolačiće (cookies). Daljnjim pregledavanjem slažete se s njihovim korištenjem. Više informacija | Slažem se
 
Rosip d.o.o.
Zagreb, Ilica 51
tel.: 01 / 4829-841
faks: 01 / 4829-842
email: radno-pravo@radno-pravo.hr
   Članci
 
 PRETRAŽIVANJE
 
Nije upisana riječ. Najmanje 3 slova.
 
Zakon o radu
Radno pravo - postupak, ovrha, ostalo
Javne i drž.službe
Mir.i zdr. osiguranje
Zapošljavanje
Međunarodni propisi
Plaće,financije,porezi
Zaštita na radu
Ostali propisi
Ostalo

Europska socijalna povelja    
       
         
Međunarodni propisi/ostalo  
       
  Pronađeno članaka: 26
Stranica: 1/3  
Alan Vajda, mag. iur.
NOVOSTI KOD PRIMJENE ODREDBE O MINIMALNOJ PLAĆI ZA DJELATNOST PRIJEVOZA PRI IZASLANJU ZAPOSLENIKA U REPUBLIKU AUSTRIJU OD 1. SIJEČNJA 2017. GODINE

Broj: 04/17

Navedenim stručnim tekstom dajemo prikaz pojedinih odredbi Zakona o suzbijanju nelojalne konkurencije u segmentu plaća i socijalnih davanja (Lohn-und Sozialdumping-Bekämpfungsgesetz, LSD-BG) u odnosu na djelatnost prijevoza, kojim je određeno da se na strane prijevoznike u Republici Austriji počevši od 1. siječnja 2017. godine primjenjuje minimalna plaća sukladno austrijskim zakonima i Direktivom EU-a o izaslanim radnicima (Direktiva 96/71/EC).

SAŽETAK:
Obzirom da su svi prijevoznici, osim prijevoznika koji se nalaze u tranzitu (tj. onih koji samo prolaze kroz Republiku Austriju i ne vrše utovar ili istovar robe na području Republike Austrije) dužni za svakog vozača izvršiti prijavu na online formularu (ZKO 3) prije početka izaslanja radnika u Republiku Austriju. Ujedno ističemo da se radi o vrlo sličnom postupku koji vrijedi za ostale izaslane radnike u Republiku Austriju, a koja do sada nije obuhvaćala i djelatnost prijevoza.

Summary:
Since all carriers, except the ones who are in transit (i.e. those who are just passing through the Republic of Austria without loading and unloading goods on the territory of the Republic of Austria) are required for each driver to sign up on the application´s on-line form (ZKO 3) prior to their posting to the Republic of Austria. At the same time we emphasize that this is a very similar procedure which also applies to other posting workers in the Republic of Austria, that so far has not included the transport activity.

Ključne riječi: prijevoznici, izaslanje, Republika Austrija

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 4/2017

UDK: 331.2 (436)


Antonio Čoga, mag. polit.
RADNO VRIJEME - KOMPARATIVNA ANALIZA ZEMALJA EU

Broj: 01/17

U ovom radu autor donosi prikaz komparativne analize zakonskog uređenja i trajanja instituta radnog vremena u zemljama EU, te korelaciju dužine njegovog trajanja u odnosu na produktivnost rada.

SAŽETAK:
Analizom podataka utvrđeno je kako kolektivni ugovori zemalja Europske unije jasno slijede minimalne odredbe u okviru Direktive EU-a o radnom vremenu te bez obzira što Direktiva kao takva nudi mogućnost neprihvaćanja određenih stavki, ona jasno zadaje generalni okvir za sve zemlje. Upravo ravnomjerna raspodjela radnog opterećenja u kombinaciji s konstantnim unapređenjem već postojećih vještina te stalnim ulaganjem u obrazovanje može pružiti podlogu manje razvijenijim zemljama EU-a poput Hrvatske za sustavno povećanje produktivnosti radne snage, a samim time i svojih gospodarstava u cjelini.

Summary:
Data analysis found that the collective agreements of the European Union clearly follow the minimum requirements set under the EU Directive on working hours, and even though the Directive offers the possibility of rejection of certain paragraphs, it clearly sets the general framework for all countries. Even distribution of workload, combined with constant improvement of existing skills and constant investment in education can provide a basis for a less developed EU countries such as Croatia to systematically increase the productivity of the workforce, and therefore a whole economy.

Ključne riječi: radno vrijeme, produktivnost rada, trajanje radnog vremena

Antonio Čoga, mag. polit.

RADNO PRAVO 1/2017

UDK: 349.23 (4)

--> Članak je sastavni dio knjige »Utjecaj kolektivnih ugovora na prava radnika u RH«, Krešimir Rožman, dipl.iur.; doc. dr. sc. Dragan Bagić; Lucija Barjašić Špiler, mag. phil.; mr.sc. Mirko Petrić; Ivana Šepak-Robić, dipl.iur.; Antonio Čoga, mag.pol.; Zagreb, 2016.


Renata Pražetina Kaleb, mag. iur.
MJERE ZA LAKŠE OSTVARIVANJE PRAVA ZAJAMČENIH RADNICIMA U KONTEKSTU SLOBODE KRETANJA RADNIKA U EU

Broj: 11/16

Slobodno kretanje radnika temeljna je sloboda građana Unije i jedan od stupova unutarnjeg tržišta u Uniji sadržan u članku 45. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Njegovu provedbu dodatno razvija pravo Unije čiji je cilj da zajamči potpuno ostvarivanje prava dodijeljenih građanima Unije i članovima njihovih obitelji. O mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika pročitajte više u nastavku.

SAŽETAK:
Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 25. svibnja 2016. o preuzimanju Direktive određuje se nacionalno tijelo zaduženo za koordinaciju kontaktnih točaka, te nacionalna tijela zadužena za promicanje, analizu, praćenje i potporu jednakog postupanja prema radnicima Europske unije i članovima njihovih obitelji bez diskriminacije na temelju državljanstva, neopravdanog ograničenja ili prepreka njihovu pravu na slobodno kretanje. Uredbom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi članak 4. Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika. Pored toga mobilnost radnika u EU relativno je slaba, a brojne su pravne i administrativne prepreke na koje radnici nailaze.

Summary:
The Croatian Government Ordinance from 25 May 2016 on the adoption of Directive is determined by the national body responsible for coordination of contact points, as well as national authorities responsible for the promotion, analysis, monitoring and support of equal treatment of EU workers and their family members without discrimination on the grounds of nationality, unjustified restrictions or barriers on their right to free movement. Regulation in the legal system of the Republic of Croatia conveys Article 4 of the Directive of the European Parliament and the Council of 16 April 2014 on measures to facilitate the exercise of the rights guaranteed to workers in the context of their freedom of movement. In addition, the mobility of workers in the EU is relatively low, and there are numerous legal and administrative obstacles that workers face.

Ključne riječi: sloboda kretanja radnika, Direktiva o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika

Renata Pražetina Kaleb, mag. iur.
sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu i izmiriteljica Centra za mirenje pri HGK

RADNO PRAVO 11/2016.

UDK: 331.55: 342.737


Bartul Marušić, mag. iur.
MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA RADA S OSVRTOM NA TEMELJNA RADNA PRAVA I DOMAĆE ZAKONODAVSTVO

Broj: 11/16

U prvom dijelu govori se o povijesti i začetku te ciljevima Međunarodne organizacije rada (MOR/ILO) kao i o njenim glavnim tijelima i propisima koje donosi. Potom se kroz implementirane i ratificirane široko prihvaćene konvencije razrađuje pitanje temeljnih prava radnika i njihovo ostvarivanje, kao i provedba istih u domaćem hrvatskom zakonodavstvu.

SAŽETAK:
Međunarodna organizacija rada je specijalizirana ustanova UN-a nastala od tajništva Međunarodne udruge za zakonsku zaštitu radnika iz 1901. Sa stvarnim radom počinje i konstituira se 1919. godine i od tada je nadživjela i preživjela i Ligu naroda i 2. svjetski rat te opstala i nastavila s radom gotovo cijelo stoljeće, kako bi promicala radnička prava i poticala suradnju između vlada, poslodavaca i radnika. Upravo zato i njezino članstvo i tijela temelje se na tripartitnoj podjeli mjesta. Njeni najvažniji izvori su konvencije i preporuke, od kojih prve imaju obvezatnu snagu u državama članicama, nakon ratifikacije. Kroz povijest svojeg postojanja donijela ih je preko 200, a RH je nakon sukcesije potvrdila ili sprovela skoro polovicu istih. Ovdje se osvrćemo na one konvencije koje se tiču temeljnih radničkih prava proklamiranih i u Deklaraciji MOR-a o temeljnim načelima te kako su iste zaživjele i usklađene u domaćem zakonodavstvu i primjerima.

Summary:
International law organization is specialized institution of UN that dates its origin in 1901 and started with its work in 1919. Since then, it has survived League of Nations and WWII and continued with work almost whole one century. Its aim is to promote fundamental labour and social rights and connect governments, employers and workers to encourage their cooperation. ILO makes acts such as conventions (over 200) and recommendations. The states that ratify first, should translate and carry out them in domestic law structure. Here are some conventions that are made about fundamental rights of workers, such as Declaration of basic principles of ILO signed in 1998, and the story about how they are implemented in Croatian law with such examples.

Ključne riječi: Međunarodna organizacija rada, tijela MOR-a, akti MOR-a

Bartul Marušić, mag. iur.

RADNO PRAVO 11/2016.

UDK: 331:061.2


Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. st.
NOVINE U NORMATIVNOM UREĐENJU UPUĆIVANJA RADNIKA NA RAD U INOZEMSTVO U KONTEKSTU PREKOGRANIČNOG PRUŽANJA USLUGA PREMA DIREKTIVI 2014/67/EU

Broj: 04/16

U članku se prikazuju novosti u normativnom uređenju upućivanja radnika na rad u inozemstvo, u kontekstu prekograničnog pružanja usluga prema Direktivi 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta.

SAŽETAK:
Direktiva 2014/67/EU donosi određene promjene u uređenju instituta upućivanja radnika na rad u inozemstvo prilikom prekograničnog pružanja usluga koje su usmjerene na uklanjanje pravnih nejasnoća u primjeni odredbi Direktive 96/71/EZ te na jačanje međusobne suradnje nadležnih institucija država članica u jačanju kontrole i nadzora u primjeni europskih i nacionalnih propisa kojima se uređuje to područje. S obzirom da će se hrvatsko zakonodavstvo uskoro morati uskladiti sa odredbama ove Direktive, u radu se iznose problemi uočeni u primjeni Direktive 96/71/EZ, te se analizira sadržaj Direktive 2014/67/EU i njezine implikacije na hrvatski zakonodavni i institucionalni okvir.

Summary:
The Directive 2014/67/EU brings some changes in the organization of the institute of posting employees to work abroad during the cross-border provision of services that are aimed at removing legal ambiguities in the application of the provisions of the Directive 96/71/EC and to the strengthening of mutual cooperation of the competent institutions of the Member States to strengthen controls and control the application of European and national regulations governing this area. Due to the fact that the Croatian legislation will soon have to comply with the provisions of this Directive, the paper presents the problems encountered in the application of the Directive 96/71/EC, and analyzes the content of the Directive 2014/67/EU and its implications on the Croatian legislative and institutional framework.

Ključne riječi: upućeni radnik, transnacionalno pružanje usluga, Direktiva 96/71/EZ, Direktiva 2014/67/EU

Marina Kasunić Peris, univ. spec. eu. st.

RADNO PRAVO 4/2016

UDK: 349.2:314.74


Ivan Čulo, dipl. phil., dipl. iur.
PRAVO PREDSTAVNIKA ZAPOSLENIKA NA ZAŠTITU U PODUZEĆU I NA PRIPADAJUĆE IM POGODNOSTI ? MEĐUNARODNI I EUROPSKI STANDARDI

Broj: 11/15

U radu se analizira položaj i prava predstavnika zaposlenika na zaštitu u poduzeću i na pripadajuće im pogodnosti, a osobito način uređenja tog pitanja u najvažnijem socijalnom aktu Vijeća Europe – Europskoj socijalnoj povelji.

SAŽETAK:

Učinkovit dijalog između poslodavaca i radnika danas se na teorijskoj razini percipira kao važna dopuna pravu u postizanju ciljeva kako socijalne kohezije, tako i gospodarskog rasta. Takav pristup vidljiv je u standardima međunarodnih i europskih organizacija, dok u nacionalnim zakonodavstvima i praksi još uvijek ne postoji unificiraniji pristup, pa čak ni među državama članicama Europske unije. Pored postojanja sindikalnih predstavnika, polako se omogućava i postojanje drugih oblika zastupanja radnika. Pri tome se kao važna pitanja postavljaju pitanja o njihovim pravima, položaju, pogodnostima i zaštiti.

Summary:

Today, an effective dialogue between employers and employees at the theoretical level is perceived as an important complement to the right to achieve the objectives such as social cohesion and economic growth. This is visible in the standards of international and European organizations, while in national legislation and practice there is still no unified approach, not even among EU member states. In addition to the existence of trade union representatives, there is also an existance of other forms of workers representation. In doing so, questions on worker´s rights, status, privileges and protection are considered important.

Ključne riječi: pravo predstavnika zaposlenika na zaštitu u poduzeću, Međunarodna organizacija rada, Europska unija, Vijeće Europe, Europska socijalna povelja

Ivan Čulo, dipl. phil., dipl. iur.

RADNO PRAVO 11/2015

UDK: 331.107

 


Nataša Novaković, dipl. iur.
NJEMAČKI ZAKON O MINIMALNOJ PLAĆI

Broj: 10/15

U tekstu se obrađuje Zakon o minimalnoj plaći koji je u Njemačkoj stupio na snagu sa 1. siječnjem 2015. godine, te je izazvao probleme u primjeni i u Hrvatskoj, a s obzirom da je poštivanje njegovih odredaba Njemačka tražila i od svih kompanija čiji vozači su u tranzitu kroz Njemačku.

SAŽETAK:
U radu autorica analizira odredbe njemačkog Zakona o minimalnoj plaći u smislu dosega njegove primjene, kako na domaće tako i na strane radnike. Posebno se osvrnula na problem primjene minimalne plaće na sektor prometa, jer je zakonom propisano da su ga se dužni pridržavati poslodavci koji imaju sjedište izvan Njemačke, ali su njihovi radnici u tranzitu kroz Njemačku, te bi prema Zakonu o minimalnoj plaći za period koji se nalaze u Njemačkoj trebali primati minimalnu plaću u skladu sa njemačkim propisima.

Summary:

In this article, the author analyzes the provisions of the German Act on the minimum wage in terms of the scope of its application, on both the domestic and the foreign workers. The author especially noted the problem of application of the minimum wage in the transport sector, because the law states that employers who have their headquarters outside the Germany but whose workers are in transit through Germany are obliged to act in accordance with it, and according to the Act on the minimum wage for a time when they are in Germany should receive the minimum wage in accordance with the German law.

Ključne riječi: minimalna plaća, Njemačka, sloboda kretanja radnika, promet

Nataša Novaković, dipl. iur.
Hrvatska udruga poslodavaca

RADNO PRAVO 10/2015

UDK: 349.232(430)


Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
RAD VIKENDOM U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE

Broj: 10/15

Rad subotom i nedjeljom smatra se nestandardnim oblikom rada, ali se sve više primjenjuje u mnogim zemljama. U EU je očiti trend sve prisutnijeg rada nedjeljom posebice u trgovinama i djelatnosti kulture i zabave. Može se sa sigurnošću očekivati daljnje ublažavanje zabrana i ograničenja rada trgovina tijekom nedjelje jer ljudi širom svijeta sve duže rade pa nemaju vremena za kupnju preko tjedna

SAŽETAK:
U Europskoj uniji radni tjedan je tradicionalno posvećen radu, dok su vikendi dani odmora. Tako se uobičajeni radni tjedan smatra od ponedjeljka do petka, dok se rad subotom i nedjeljom navodi kao nestandardni. Rad preko vikenda je povijesno pod utjecajem mnogih kulturoloških, gospodarskih, turističkih, društvenih i religijskih čimbenika. Rad subotom i nedjeljom sve se više primjenjuje u tvrtkama širom Europe. U članku se objašnjava sadašnje stanje u pogledu tog rada te daju primjeri iz odabranih zemalja.

Summary:
In the European Union, the workweek and the weekend are, traditionally, the parts of the week dedicated to work and to rest, respectively. Standard working days are usually Monday to Friday whereas work performed on Saturdays and Sundays can be considered as 'atypical'. Historically, the possibility of trading, and therefore of working, on weekends and particularly on Sundays has been influenced by a number of complex aspects including historical, cultural, touristic, social and religious considerations. Saturday and Sunday work is widely practiced in European establishments. The article explains the current situation regarding this issue and provides examples from selected countries.

Ključne riječi: radni tjedan, rad subotom i nedjeljom, nestandardno radno vrijeme

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 10/2015

UDK: 349.232


Ivan Čulo, dipl.iur., dipl. phil.
PRAVO NA DOSTOJANSTVO U RADU - MEĐUNARODNI I EUROPSKI STANDARDI

Broj: 03/15

U radu se analizira i prikazuju standardi prava na ljudsko dostojanstvo u radu na svjetskoj i europskoj razini, osobito način uređenja tog prava u Europskoj socijalnoj povelji.

SAŽETAK:

Ljudsko dostojanstvo je pojam usko povezan s ljudskim pravima i u suvremenim društvima obuhvaća mnoga područja života. Europska filozofska, teološka i pravna tradicija uzrokovala je da se pitanje ljudskog dostojanstva naročito široko shvaća i primjenjuje u Europi. To je osobito slučaj na području rada. Iako je primjetno nastojanje Ujedinjenih naroda i Međunarodne organizacije rada u etabliranju dostojanstva u radu, Europska unija i Vijeće Europe ipak prednjače u postavljenim standardima. Cijela Europska socijalna povelja se temelji na vrijednosti ljudskog dostojanstva na radu, ali se u radu analizira dostojanstvo u radu u užem smislu, kako je u tom aktu određeno u odredbi članka 26. revidirane verzije.

Summary:

Human dignity is a concept closely related to human rights and in contemporary societies it covers many areas of life. European philosophical, theological and legal tradition has caused that the question of human dignity in Europe is widely recognized and applied. That is especially the case in the field of labour. Although there´s notable efforts of the United Nations and the International Labour Organization in establishing the dignity of work, the European Union and the Council of Europe are still leading in the set standards. The whole European Social Charter is based on the values of human dignity at work, but this article analyzes dignity at work in the strict sense, as provided in a respective act, in Article 26 of the amended version.

Ključne riječi: pravo na dostojanstvo u radu, Ujedinjeni narodi, Međunarodna organizacija rada, Europska unija, Vijeće Europe, Europska socijalna povelja, usklađenost država članica

Ivan Čulo, dipl.iur., dipl. phil.

RADNO PRAVO 3/2015

UDK: 349.2:342.7


Dr.sc. Predrag Bejaković, dipl.oec.
PREGLED IZMJENA RADNOG ZAKONODAVSTVA U ODABRANIM ZEMLJAMA

Broj: 11/14

Tekst je posvećen iskustvima više europskih zemalja u promjeni zakona o radu u cilju poboljšanju fleksibilnosti tržišta rada.

Sažetak:
Mnoge duboke promjene koje trenutno proživljava hrvatsko gospodarstvo, baš kao i ono gotovo svih susjednih zemalja u regiji, stavljaju snažan naglasak na pitanje sigurnosti zaposlenja. S jedne strane, ustaljeno je mišljenje da je sigurnost zaposlenja sada mnogo manja nego što je to bila prije dvadeset ili trideset godina. Među zaposlenima svih dobnih skupina postoji snažan osjećaj nesigurnosti u pogledu zadržavanja radnog mjesta. Nadalje, rasprostranjeno je mišljenje da će mnogi morati promijeniti posao barem jednom ili više puta tijekom svog radnog staža. Takav nedostatak fleksibilnosti usporava i rast i mogućnosti za zapošljavanje. Na temelju iskustva iz više izloženih zemalja, konačan zaključak je da niti teorija niti empirijsko iskustvo ne mogu opravdati ograničenja fleksibilnosti rada, jer njezini pozitivni učinci mogu lako nadmašiti negativne. Najbolja sigurnost (ili zaštita od nezaposlenosti) ostvaruje se vlastitim poboljšavanjem zapošljivosti.

Summary:

The many profound changes that the Croatian economy is currently experiencing, like the economies in almost all other countries, lay an acute emphasis on the question of job security. On the one hand, it is felt that job security is far worse than it was only twenty or thirty years ago. Among many wage earners there is a strong sense of insecurity for their own job. Furthermore, there is widespread view that most people will have to change jobs once or even several times in the course of their working life. On the other hand, a good many employers stress the rigidity in the organisation of work that would seem to put a brake on necessary adaptation. The lack of flexibility apparently penalises both growth and employment. The final conclusion is that neither theory nor presented empirical experi- ence can justify the limitation of labour flexibility, because its positive consequences can easily sur- pass its negative traits. The best security (or protection against unemployment) people could obtain is their own enhanced employability.

Ključne riječi: Zakon o radu, tržište rada, fleksibilnost

Dr.sc. Predrag Bejaković, dipl.oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 11/2014

UDK: 349.22(4)



   Pronađeno članaka: 26
Stranica: 1/3