Ove web stranice sadrže programske kolačiće (cookies). Daljnjim pregledavanjem slažete se s njihovim korištenjem. Više informacija | Slažem se
 
Rosip d.o.o.
Zagreb, Ilica 51
tel.: 01 / 4829-841
faks: 01 / 4829-842
email: radno-pravo@radno-pravo.hr
   Članci
 
 PRETRAŽIVANJE
 
Nije upisana riječ. Najmanje 3 slova.
 
Zakon o radu
Radno pravo - postupak, ovrha, ostalo
Javne i drž.službe
Mir.i zdr. osiguranje
Zapošljavanje
Međunarodni propisi
Plaće,financije,porezi
Zaštita na radu
Ostali propisi
Ostalo

Državne službe i lokalna uprava Prijam u službu/uvjeti rada  
       
    Prestanak službe    
         
         
Javne službe Javne službe općenito
         
    Kultura  
         
    Osnovno i srednje školstvo    
         
    Visoko obrazovanje i znanost    
         
       
  Pronađeno članaka: 72
Stranica: 1/8  
Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.
SVE O GODIŠNJIM ODMORIMA DRŽAVNIH, JAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA U 2017. GODINI

Broj: 07/17

Autorica se u ovom članku bavi institutom godišnjeg odmora za različite kategorije službenika obzirom na područje djelatnosti kojim se bave i to za državne službenike, javne službenike i lokalne službenike. Daje se pregled odredaba Zakona o radu, kojim su utvrđena opća i temeljna prava za korištenje godišnjeg odmora navedenih službenika te pregled posebnih i detaljnijih uvjeta korištenja godišnjeg odmora utvrđenih njihovim kolektivnim ugovorima i to: Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, novim tzv. privremenim Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama i tzv. mini granskim kolektivnim ugovorima prema određenim djelatnostima javnih službi te kolektivnim ugovorima kojima se uređuju materijalna i druga prava službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedinica. Poseban osvrt daje se na povoljniju primjenu odredaba Zakona i kolektivnih ugovora kod primjene instituta godišnjeg odmora.

SAŽETAK:
U ovom radu dat je prikaz općih i minimalnih uvjeta korištenja prava radnika na godišnji odmor utvrđen Zakonom o radu, kao općim propisom o radu, kao što su: najkraće trajanje godišnjeg odmora, korištenje prava na razmjerni dio godišnjeg odmora, pravo na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i način njegovog korištenja. Obzirom da su posebni i detaljniji uvjeti korištenja godišnjeg odmora za državne, javne i lokalne službenike različiti, kao što je utvrđivanje broja dana godišnjeg odmora, pravo na naknadu plaće, pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora, raspored korištenja godišnjeg odmora, i drugi uvjeti vezani za institut korištenja godišnjeg odmora utvrđeni autonomnim izvorima radnog prava odnosno njihovim kolektivnim ugovorima u članku se obrađuju navedeni uvjeti i daje prikaz instituta godišnjeg odmora za navedene kategorije službenika.

Summary:
This paper elaborates general and minimal conditions of worker's entitlement to annual leave such as: the shortest duration of annual leave, entitlement to a proportion of annual leave, right to remuneration during annual leave as well as methods of using annual leave, determined by the general act on employment law - the Labour Act. Taking into account that meeting the special conditions in order to be entitled to annual leave varies among civil, public and local servants, for instance determining the number days, right to remuneration, right to a proportion to annual leave, schedule of using annual leave and other conditions related to the legal institute of using the annual leave, and that they are determined by autonomous sources of law, i e. collective agreements, this paper elaborates the said conditions and outlines the legal institute of annual leave for the aforementioned categories of servants.

Ključne riječi: godišnji odmor, službenik i namještenik, kolektivni ugovor, granski kolektivni ugovor, mjerila, korištenje, povoljnija primjena, kriteriji, trajanje, razmjerni dio, naknada plaće

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.
Ministarstvo uprave

RADNO PRAVO 7-8/2017 (str. 26-42)

UDK: 331.32


Dr. sc. Milorad Ćupurdija, prof. v. š.
PREDSTAVNIK RADNIKA U UPRAVNOM VIJEĆU VISOKIH ŠKOLA I VELEUČILIŠTA

Broj: 07/17

U ovom radu bavimo se pitanjem izbora predstavnika radnika u upravnom vijeću visokih škola i veleučilišta kroz analizu uočenih dvojbenih situacija u praksi i navodeći konkretne primjere postupovnih radnji kada u navedenim institucijama ne postoji radničko vijeće.

SAŽETAK:
Sudjelovanje radnika u upravljanju na visokim školama i veleučilištima ostvaruje se kroz posebnu formu participacije koja se ostvaruje uključivanjem predstavnika svih zaposlenih u upravno vijeće ovih visokoškolskih ustanova. Time se omogućava zaposlenima da preko svog imenovanog ili izabranog predstavnika iskazuju svoje mišljenje, daju prijedloge i sugestije te izražavaju svoje stavove i nude moguća rješenja koja se tiču vođenja poslovne politike i upravljanja visokom školom ili veleučilištem. Iako se radi o jednom predstavniku u strukturi upravnog vijeća, osnivač (ili vlasnik) nikako ne bi trebao zanemariti njegovu ulogu, već bi mu trebalo biti u interesu poslušati zahtjeve i mišljenja zaposlenih o svakom aktualnom pitanju poslovanja i rada visoke škole ili veleučilišta. To se prije svega odnosi na pitanja koja se tiču ostvarivanja osnovnih ciljeva i razvoja, te je posebno značajno kakve stavove imaju zaposleni prema procesu rada i organizaciji rada u ostvarivanju djelatnosti za koje su osnovane ove obrazovno-odgojne ustanove. S druge strane, i predstavnik radnika u upravnom vijeću uvijek bi trebao imati na umu da je predstavnik svih zaposlenika te se sukladno toj činjenici treba i ponašati prilikom donošenja odluka.
Obveza uključivanja imenovanog ili izabranog predstavnika radnika u organ poslodavca propisana je člankom 68.st. 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a ista obveza proizlazi i iz temeljnog radno pravnog propisa Zakona o radu (čl.164.st.1.). Ta obveza postoji i temeljem osnovnog autonomnog općeg akta (statuta) navedenih ustanova.

Summary:
Participation of workers in conducting high school buseiness duties is realized through a special form of participation that is realized through the involvement of representatives of all employees in the board of directors of these higher education institutions. This allows employees to present their opinions through their appointed or elected representative, make suggestions and express their attitudes and offer solutions that are relevant to the conduction of business policy of higher education institutions. Although there is a single representative in the structure of the board of directors, the founder (or the owner) should not neglect his role, but should be in his interest to listen the demands and opinions of employees on any arising problems.

Ključne riječi: predstavnik radnika, upravno vijeće, radničko vijeće,

Dr. sc. Milorad Ćupurdija, prof. v. š.
Voditelj stručnog studija Menadžment uredskog poslovanja na Veleučilištu Baltazar Zaprešić

RADNO PRAVO 7-8/2017 (str. 43-53)

UDK: 331.105.44:378


Davor Rajčić, dipl. iur.
NEKA PITANJA VEZANA UZ DONOŠENJE PRAVILNIKA O UVJETIMA ZA IZBOR U ZNANSTVENA ZVANJA

Broj: 06/17

Predmet ovog članka je prikaz i analiza nekih odredaba Pravilnika (iz prvog dijela i sedmog odjeljka drugog dijela) za što je potrebno analizirati i odgovarajuće odredbe nekih drugih propisa, prvenstveno Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

SAŽETAK:
Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj donijelo je dugo očekivani Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja objavljen je u „Narodnim novinama"" br. 28/2017. i stupio je na snagu početkom travnja. Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja propisuju se, po znanstvenim područjima, uvjeti za izbor u sva znanstvena zvanja (znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju). Valja istaći da su Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja prvi puta propisani uvjeti za izbor u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik u trajnom zvanju.

Summary:
The National Council for Science, Higher Education and Technological Development made the new, long-awaited Ordinance on Academic Promotion and Advancement Requirements and Proceedings. It was published in the „Official Gazette"", No. 28/2017 and entered into force in early April. The new Ordinance sets requirements for academic titles in all academic areas (research associates, senior research associates, research advisors and tenured research advisors). It is important to note that for the very first time the Ordinance set the requirements for the academic title tenured research advisor.

Ključne riječi: Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik

Davor Rajčić, dipl. iur.
tajnik Građevinskog fakulteta

RADNO PRAVO 6/2017

UDK: 331.36:00


Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.
INSTITUTI SLUŽBENIČKOG PRAVA NA DRŽAVNOJ I LOKALNOJ RAZINI

Broj: 05/17

U ovom članku autorica obrađuje institute službeničkog prava koji se odnose na način, postupak i uvjete za prijam, raspored, stavljanje na raspolaganje i prestanak službe državnih službenika i službenika zaposlenih u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zbog dvojbi u praksi oko ispunjavanja uvjeta za prijam u službu te prava prednosti pri zapošljavanju, kod stavljanja na raspolaganje službenika u odnosu na primjenu propisa o dužini i tijeku raspolaganja, prekidu roka raspolaganja, pravu na otpremninu i ostalih prava i načina prestanka službe državnih i lokalnih službenika, u ovom članku daju se odgovori na sporna pitanja te primjeri iz prakse vezani za navedene institute službeničkog prava.

SAŽETAK:
Instituti službeničkog prava uređeni su posebnim zakonima i to Zakonom o državnim službenicima i Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te posebnim zakonima. Na državne službenike primjenjuje se Zakon o državnim službenicima i na temelju tog Zakona doneseni provedbeni propisi, a na lokalne službenike zaposlene u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Uredba o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Sukladno navedenim Zakonima, najvažniji instituti službeničkog prava su oni koji se odnose na način prijma i rasporeda osoba u državnim tijelima odnosno u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prava prednosti pri zapošljavanju, stavljanje na raspolaganje i njihov način prestanka službe. Kod prijma u službu u članku se razrađuje način i postupak prijma te uvjeti za prijam koje osobe moraju ispunjavati da bi bile primljene u službu. Pored toga u odnosu na prijam u službu daje se pregled prava prednosti prilikom zapošljavanja. Također se u članku daje prikaz rasporeda službenika na radna mjesta i zakonom propisanih razloga uslijed kojih se službenici stavljaju na raspolaganje te prikaz razloga za prestanak službe.

Summary:
In this article, the author elaborates the institutes of civil service legislation regarding methods, procedures and requirements for admission, assignment, being made available to the Government and termination of service of civil servants and servants in administrative authorities of local and regional self-government units. Due to practical dilemmas concerning requirements for admission to service and the right of priority in the admission to service, upon making servants available to the Government in regard to the implementation of regulation on duration and course of such availability of servans, dismissal period when being made available to the Government, right to severance pay as well as other rights and modes of termination of service of civil servants and servants in local and regional self-government units, this article presents practical examples and addresses the issues of the aforementioned institutes of service legislation.

Ključne riječi: službenik, prijam, radno iskustvo, prednost pri zapošljavanju, raspored, raspolaganje,prestanak službe, otkazni rok, prestanak službe

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.
Ministarstvo uprave

RADNO PRAVO 5/2017

UDK: 35.082


mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
OGRANIČENJE PRAVA NA RAD NAKON PRESTANKA DUŽNOSTI DRŽAVNOG DUŽNOSNIKA

Broj: 05/17

Omeđivanje granica temeljnog radničkog prava na rad nakon prestanka odgovarajuće dužnosti, definirano je propisom zakonske snage i stavljeno pod povećalo iste javnosti u čijem je probitku, uslijed mogućeg sukoba interesa, ustanovljeno nauštrb ustavnog prava čovjeka i radnika.

SAŽETAK:
Ograničenje svakog prava podrazumijeva poštovanje zakonske obveze u vidu postavljenih granica glede razmjernosti i uvjetovanosti zaštitom sloboda i prava drugih ljudi te pravnog poretka, javnog morala ili zdravlja ljudi.
Pravna narav sukoba interesa iziskuje da se nastale situacije moguće konfrontacije privatnog s javnim interesom preveniraju mehanizmima uspostavljenim propisom zakonske snage.
Pravo povratka na rad specifično je zakonsko pravo bivšeg dužnosnika da uspostavi raniji radni odnos ili da se vrati na posao koji je obavljao prije obnašanja odgovarajuće dužnosti, na koju nije ponovno izabran ili imenovan, a legitimnost te pojave ogleda se i kroz činjenicu isplate naknade plaće kroz vrijeme dok radnik, raniji dužnosnik, ne radi.
Zaključno se ukazuje na otvorena pitanja glede tog instituta radnog prava, uključujući i aspekte ustavnog prava kojih se dotiče, zbog svoje mješovite pravne prirode, uz ukaz da se pravo povratka na rad može realizirati i uporabom mehanizma sporazuma radnika s poslodavcem, na temelju odredaba općeg radnog propisa zakonske snage.

Summary:

Limit any law implies respect for legal obligations as set limit as to the proportionality and the protection of conditionality freedoms and rights of others, legal order, public morality or public health.
The legal nature of a conflict of interest requires that its situation possible confrontation of the private to the public interest prevent mechanisms established regulation unenforceable.
The right to return to work specifically the legal right of former officials to establish an earlier employment or return to work, which is performed prior to the behavior of the corresponding duties, to which is not re-elected or appointed, and the legitimacy of this phenomenon is reflected in the fact of payment of salary compensation through while the worker, the former official, does not work.
In conclusion, it points to the outstanding issues regarding the institute of labor law, including aspects of constitutional law which touches on, because of their mixed legal nature, with the command to the right to return to work can be realized and the use of the mechanism of the agreement the workers and the employer, pursuant to the provisions of the general working regulations legislative power.

Ključne riječi: pravo na rad, ograničenje prava, pravo povratka na rad, dužnosnik, javni interes, sukob interesa

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 5/2017

UDK: 349.2:35.07


Dr. sc. Damir Juras, dipl. iur.
LAKE POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Broj: 11/16

U radu se daje prikaz i opis lakih povreda službene dužnosti državnih službenika. Zaključak autora je kako je zakonodavac dobro postupio kada je povrede propisao primjeričnim nabrajanjem, ali i da nadležna tijela trebaju iskoristiti zakonsku ovlast i posebnim propisima pravno okvalificirati i druge oblike lakih povreda službene dužnosti.

SAŽETAK:
Povrede službene dužnosti predstavljaju narušavanje posebnih dužnosti i ovlaštenja službenih osoba, te povredu integriteta službe od samih nositelja službenih ovlasti. Kršenje službene dužnosti podliježe odgovornosti za povredu službene dužnosti. Državni službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti ako povjerene poslove ne obavljaju savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržavaju Ustava, zakona i drugih propisa ili pravila o ponašanju za vrijeme službe ili u vezi sa službom (čl. 96. st. 1. Zakona o državnim službenicima).

Summary:
Violation of official duties are breaches of specific duties and powers of officials, as well as violation of the integrity of the services by the holders of official authority themselves. Violation of official duties shall be subject to liability for breach of official duty. Civil servants are liable for violation of official duties if the entrusted tasks are not performed conscientiously, professionally and in provided deadlines, if they are not abided by the Constitution, laws and other regulations or rules of conduct during their service or in relation with service (art. 96, para. 1. of the Act on Civil Servants).

Ključne riječi: disciplinska odgovornost, državni službenik, povreda službene dužnosti

Dr. sc. Damir Juras, dipl. iur.
znanstveni suradnik, Split

RADNO PRAVO 11/2016

UDK: 349.22:354


Dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.
STEGOVNA ODGOVORNOST NASTAVNIKA, SURADNIKA, OSTALIH ZAPOSLENIKA I STUDENATA VISOKIH UČILIŠTA

Broj: 11/16

U članku autor iznosi zakonsko određenje stegovne odgovornosti nastavnika, suradnika, ostalih zaposlenika i studenata visokih učilišta, te iznosi prijedloge normativnog uređenja de lege ferenda.

SAŽETAK:
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju je temeljni zakon kojim se uređuju sustavi znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja te predstavlja lex specialis u ovom području glede brojnih pitanja u radnopravnoj praksi. Ponekad dolazi do različitih, sasvim upitnih rješenja propisanih statutima i pravilnicima o stegovnoj odgovornosti glede njihove ustavnosti i zakonitosti, što nužno traži posebnu pozornost glede razmatranja pravnog okvira u ovom području i izbora pravno utemeljenog i cjelovitog rješenja.

Summary:
Act on Science and Higher Education is the basic law governing the system of scientific activities and higher education and it is lex specialis in this area covering many issues arising in the employment law practice. Sometimes there are different, quite questionable solutions prescribed by the statutes and ordinances on the disciplinary responsibility considering their constitutionality and legality, which necessarily requires special attention considering the legal framework in this area and the choice of a legally based and complete solution.

Ključne riječi: stegovna odgovornost nastavnika, visoka učilišta, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

dr. sc. Dragan Zlatović, dipl. iur.
profesor visoke škole, pročelnik Upravnog studija Veleučilišta u Šibeniku

RADNO PRAVO 11/2016.

UDK: 349.22:378


Krešimir Rožman, dipl. iur.
OBVEZA JAVNOG NATJEČAJA U JAVNIM I DRŽAVNIM SLUŽBAMA

Broj: 10/16

Autor daje analizu obveza objave javnog natječaja za zasnivanje radnog odnosa u državnoj i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te u javnim službama, temeljenim na posebnim zakonima i kolektivnim ugovorima. Također obrađuje posljedice neobjave javnog natječaja.

SAŽETAK:

Kada se radi o zasnivanju radnog odnosa prema općem propisu, tj. prema Zakonu o radu (Narodne novine 93/14) nije potrebno nikakvo prethodno oglašavanje slobodnih poslova, javni natječaj i sl. Poslodavac može slobodno odlučiti da primi bilo koju osobu koja ispunjava uvjete, a o eventualnom oglašavanju sasvim samostalno odlučuje.

Javni natječaj kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa predviđen je zakonima za državne službenike i službenike i namještenike u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, uz predviđene izuzetke, te u nekim javnim službama, ali ne svima.

Međutim, za javne službe kojima se sredstva za plaće financiraju iz državnog proračuna ili iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, obveza javnog natječaja predviđena je Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine 141/12), a izuzeci kolektivnim ugovorima pojedinih javnih službi.

Summary:
When it comes to future employment, pursuant to the Labour Act (Official Gazette 93/14), there´s no need for any prior advertising of vacancies, tenders, etc. The employer is free to decide to accept any person who meet the requirements, while about the possible advertising decides completely independently.
The public tender, as a condition for the employment, is provided by statutes for civil servants and servants in local and regional self-government, with the several exceptions, and in some public services, but not all.
However, for public services where funds for salaries are financed from the state budget or from the funds of the Croatian Institute for Health Insurance, the obligation of a public tender is planned within Basic Collective Agreement for Employees in the Public Services (Official Gazette 141/12), and exceptions within collective agreements for certain public services.

Ključne riječi: javni natječaj, Temeljni kolektivni ugovor, izuzeci od obveze objave, prekršaji zbog neobjave natječaja, javne službe

Krešimir Rožman, dipl. iur.
urednik „Radnog prava""

RADNO PRAVO 10/2016

UDK: 351.82


mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
ZABRANA NOVOG ZAPOŠLJAVANJA U JAVNIM SLUŽBAMA

Broj: 09/16

Ograničavanje prava na rad i slobodu rada zabranom zapošljavanja novih radnika u svim javnim službama, predmet je posebne odluke najvišeg tijela izvršne vlasti u našoj državi, s očitim ciljem očuvanja održivosti javnih financija.

SAŽETAK:
Odlukom najvišeg tijela izvršne vlasti zabranjeno je na neodređeno vrijeme novo zapošljavanje u svim javnim službama, uz načelne izuzetke od tog općeg pravila za službenike i apsolutno važeću zabranu u odnosu na namještenike.
Test razmjernosti između stvarnih potreba za radnicima u javnim službama i željama da se ograniči bujanje administracije još nije proveden, stoga se u radu ukazuje na neprihvatljivo proklamiranje rada na određeno vrijeme i drugih iznimaka na konto ponovno uvedene zabrane zapošljavanja.
Zaključno se ukazuje na otvorena pitanja razmjernosti naredbe o ne primanju na rad novih radnika u javnim službama sa pravom na rad i slobodom rada.

Summary:
By decision from highest executive body is prohibited indefinitely new jobs in all public services, with the principal exceptions to this general rule for officers and absolutely valid ban in relation to the employees .
The test of proportionality between the real needs of workers in the public service and wants to limit the proliferation of administration is not yet implemented, therefore, the paper points to the unacceptable proclamation of fixed-term and other exceptions to the account re-introduced ban on employment.
In conclusion, it points to issues of proportionality commands about not receiving the operation of new public employees the right to work and freedom of work.

Ključne riječi: zabrana, novo zapošljavanje, javne službe, načelo razmjernosti, temeljna radnička prava

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
Zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 9/2016

UDK: 331.5:35


Krešimir Rožman, dipl. iur.
PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE S POSEBNIM OSVRTOM NA PITANJE USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI PRAVILNIKA

Broj: 09/16

Dana 8. srpnja 2016. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine („Narodne novine"" br. 62/16 i 69/16 – ispravak). Pravilnikom se između ostalog mijenjaju troškovi specijalizacije te propisuje što se u ugovor o specijalizaciji može i mora unijeti kao i obveza ravnatelja da specijalizantima ponude izmijenjene ugovore o specijalizaciji. Ovakve odredbe Pravilnika dovode u pitanje njegovu ustavnost i zakonitost.

SAŽETAK:
Dana 8. srpnja 2016. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. Pravilnikom se između ostalog mijenjaju troškovi specijalizacije te propisuje što se u ugovor o specijalizaciji može i mora unijeti, te obveza ravnatelja da specijalizantima ponude izmijenjene ugovore o specijalizaciji.
Pravilnik o izmjenama i dopunama je, prema našem mišljenju, nesumnjivo neskladan zakonu, jer članci 5, 6. i 17. Pravilnika nisu temeljeni na člancima 139. st. 2. i 140. st. 6. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Pravilnik kao provedbeni propis samo razrađuje zakonske odredbe te se njegov donositelj mora kretati u okviru ovlaštenja koja su mu zakonom dana, a ovdje je ministar bitno izašao iz tog okvira.
Pravilnik o izmjenama i dopunama je protivan članku 90. st. 4. i 5. Ustava Republike Hrvatske, jer ima povratno djelovanje.
Na koncu Pravilnik o izmjenama i dopunama je protivan i Zakonu o obveznim odnosima, jer prema članku 248. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, samo se zakonom može naložiti obveza sklapanja ugovora, a ne i podzakonskim aktom.
Ravnatelji koji nisu postupili u propisanom roku mogu imati odgovornost prema svojim upravnim vijećima i osnivačima te Ministarstvu zdravlja, ali ne bi mogli disciplinski odgovarati pred Hrvatskom liječničkim komorom, jer za to nema temelja. Osim toga radi se o obavljanju njihove upravne funkcije a ne posla liječnika.

Summary:
On the 8th of July 2016, the Ordinance amending the Ordinance on specialist training for medical doctors entered into force. The Ordinance, inter alia, changes costs of specialization and stipulates what specialization contract should contain, as well as Principal´s obligation to offer amended specialization contracts to medical specialist.
Ordinance on amendments is contrary to Article 90, para. 4 and 5 of the Croatian Constitution, as it has a retroactive effect.
Finally, the Ordinance on amendments is in collision with the Civil Obligations Act, as under Article 248 para. 1 of the respective act, only the statue can order an obligation of concluding the contract, and not an ordinance.
Principals who fail to act within the prescribed period may have a responsibility to their governing councils, founders and the Ministry of Health, but not to the Croatian Medical Chamber, because there´s no legal basis. In addition, principals perform their administrative affairs, and not the affairs of doctors.

Ključne riječi: Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, specijalizant, specijalist, ravnatelji, Hrvatska liječnička komora

Krešimir Rožman, dipl. iur.
Urednik „Radnog prava""

RADNO PRAVO 9/2016

UDK: 378.22:614.23



   Pronađeno članaka: 72
Stranica: 1/8