Ove web stranice sadrže programske kolačiće (cookies). Daljnjim pregledavanjem slažete se s njihovim korištenjem. Više informacija | Slažem se
 
Rosip d.o.o.
Zagreb, Ilica 51
tel.: 01 / 4829-841
faks: 01 / 4829-842
email: radno-pravo@radno-pravo.hr
   Članci
 
 PRETRAŽIVANJE
 
Nije upisana riječ. Najmanje 3 slova.
 
Zakon o radu
Radno pravo - postupak, ovrha, ostalo
Javne i drž.službe
Mir.i zdr. osiguranje
Zapošljavanje
Međunarodni propisi
Plaće,financije,porezi
Zaštita na radu
Ostali propisi
Ostalo

Analize i statistika    
       
         
Psihologija rada  
         
  Pronađeno članaka: 27
Stranica: 1/3  
Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
AKTIVNOSTI U EU U UBLAŽAVANJU OSOBNE PREZADUŽENOSTI

Broj: 06/17

Europska unija je 2010. godine u Strategiji Europa 2020 postavila cilj da do 2020. godine smanji siromaštva za 20 milijuna ljudi. To je u današnjim gospodarskim uvjetima vrlo složena zadaća i pravi izazov. Osobna prezaduženost sve je očitiji uzrok siromaštva i značajna odrednica stanja ukupne socijalne slike društva. Pozajmljivanje novca može pomoći ljudima da izbjegnu ili prevladavaju postojeće siromaštvo i oskudicu. Ono, na primjer, omogućava pokrivanje neočekivanih i hitnih troškova popravka stana ili kuće, čime se poboljšava kvaliteta života, ali naravno ne rješava glavni uzrok problema: nepostojanje stalnog, sigurnog i dovoljnog prihoda, odnosno potrošnje iznad vlastitih mogućnosti.

SAŽETAK:
Za osobnu prezaduženosti se opravdano vjeruje kako je značajna odrednica siromaštva i socijalne isključenosti. Osobe pogođene prezaduženosti najčešće su u tom položaju zbog neočekivanih životnih poteškoća kao što su nezaposlenost ili bolest, odnosno zbog izuzetnih financijskih zahtjeva, na primjer, vezanih uz razvod braka i slično. U članku se izlažu problemi oko definiranja pojma osobne prezaduženosti i određivanja broja pogođenih osoba. Ujedno se razmatraju obilježja i poteškoće, posebice zdravstvene i psihološke, prezaduženih osoba. Odgovarajuća je pozornost posvećena sustavu sprječavanja i ublažavanja osobne prezaduženosti.

Summary:
The personal over-indebtedness is justified deemed as a significant determinant of poverty and social exclusion. People are usually over-indebted due to unexpected life difficulties such as unemployment or illness, or because of exceptional financial requirements, for example, relating to divorce and similar. The article deals with defining the concept of personal over-indebtedness and determining the number of affected persons. Problems and difficulties, especially health and psychological, of affected persons are also considered. Appropriate attention is devoted to the system of preventing and mitigating personal over-indebtedness.

Ključne riječi: osobna prezaduženost, siromaštvo, socijalna isključenost, Europska unija

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 6/2017

UDK: 364.662


Alan Vajda, mag. iur.
PRAVILNIK O DOSTAVI PRIJEDLOGA DRŽAVNIH POTPORA, PODATAKA O DRŽAVNIM POTPORAMA I POTPORAMA MALE VRIJEDNOSTI TE REGISTRU DRŽAVNIH POTPORA I POTPORA MALE VRIJEDNOSTI

Broj: 03/17

Navedenim stručnim tekstom dajemo prikaz novog Pravilnika o dostavi prijedloga državnih potpora, podataka o državnim potporama i potporama male vrijednosti te registru državnih potpora i potpora male vrijednosti koji je donijelo Ministarstvo financija Republike Hrvatske, time da je isti objavljen u Narodnim novinama br. 121/16., te se primjenjuje počevši od 1. siječnja 2017. godine.

SAŽETAK:
Pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, Zakonom o državnim potporama uvedena je u sustav državnih potpora u Republici Hrvatskoj politika državnih potpora kao potpuno novi mehanizam kojim su postavljeni prioritetni ciljevi pri dodjeli državnih potpora, odnosno svrha učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske. Politika državnih potpora sastavni je dio novog Zakona o državnim potporama (Narodne novine, br. 47/14), pa je radi provedbe i nadzora provedbe politike državnih potpora propisana nadležnost Ministarstvo financija Republike Hrvatske.

Summary:
By the Croatian accession to the European Union, the State Aid Act introduces in the state aid system of the Croatia, a state aid policy as a new mechanism to set priority goals in the allocation of state aid, as well as the efficient use of the Croatian state budget. State aid policy is an integral part of the new State Aid Act (Official Gazette, no. 47/14), so for the purpose of implementing and monitoring the implementation of state aid policy it is prescribed the competency of Croatian Ministry of Finance.

Ključne riječi: državne potpore, registar državnih potpora

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 3/2017

UDK: 338.246.027


Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
ISTRAŽIVANJA I AKTIVNOSTI NA POBOLJŠANJU POLOŽAJA MLADIH KOJI NISU ZAPOSLENI, NISU U OBRAZOVANJU ILI OSPOSOBLJAVANJU

Broj: 11/16

Uslijed gospodarske krize, pitanje nezaposlenosti mladih i njihovog učinkovitog uključivanja u svijet rada ponovno je došlo u središte pozornosti europskih političkih rasprava. Prema podacima Eurostata, u EU je 2013. godine oko 23,5% mladih osoba u dobi od 15 do 24 godine bilo nezaposleno, što je najveći postotak ikada zabilježen u povijesti EU. Tako je te godine 17 država članica imalo povijesno najveću stopu nezaposlenosti mladih (Eurofound, 2014).

SAŽETAK:
Koncept NEET (Not in Education, Employment or Training) - odnosno mladi ljudi koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja - često se upotrebljava kao alat za oblikovanje politika usmjerenih na razmatranje isključenih skupina mladih u 28 država članica Europske unije. Pojam obuhvaća nezaposlene i neaktivne mlade osobe koje nisu uključene u bilo kakav formalan ili neformalan program obrazovanja. Od svog početka koncept NEET pokazao se kao djelotvorno sredstvo u boljem razumijevanju osjetljivog položaja mladih ljudi s obzirom na sudjelovanje na tržištu rada i socijalnu uključenosti. Pritom se kod razmatranja nepovoljnog položaja mladih ljudi, u pokazatelj NEET mogu uključiti podskupine kao što su mlade majke i mlade osobe s invaliditetom koje su posebno izložene riziku marginaliziranosti i opasnosti da ih se svede pod tradicionalni pojam neaktivne osobe. Ujedno, uz pomoć pokazatelja NEET lakše se mogu odrediti ciljevi politika potrebnih za uspješno uključivanje mladih pa se stoga to smatra važnim dodatkom provedbenih mjera u gospodarskoj i socijalnoj sferi.

Summary:
In light of the youth unemployment crisis in Europe, researchers and government bodies have sought new ways of monitoring and analysing the prevalence of labour market vulnerability among young people. Since 2010, the concept of NEET (young people not in employment, education or training) has been widely used as a tool to inform youth-oriented policies in the 28 Member States of the European Union. The term covers unemployed and inactive young people not enrolled in any formal or non-formal education. Since its inception, the NEET concept has proved a powerful tool in enhancing understanding of young people's vulnerabilities in terms of labour market participation and social inclusion.

Ključne riječi: mlade osobe, socijalna politika, koncept NEET (Not in Education, Employment or Training), socijalna isključenost

dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 11/2016

UDK: 331.5 (4)


Ljiljana Kaliterna Lipovčan, Toni Babarović, Andreja Brajša-Žganec, Predrag Bejaković, Lidija Japec
TRENDOVI U KVALITETI ŽIVOTA HRVATSKA: 2007. ? 2012. S NAGLASKOM NA SUBJEKTIVNO BLAGOSTANJE

Broj: 09/16

Praćenje subjektivnog blagostanja može dovesti do vrijednih podataka, osobito kada društvo očekuje značajne promjene i reforme, kao što je trenutačno slučaj s Hrvatskom, sada punopravnim članom EU-a. Važne su intervencije politika za povećanje subjektivnog blagostanja stanovništva, ne samo jer je dobro osjećati se sretnim, već i jer sretni građani više volontiraju, imaju pozitivnije radno ponašanje i uspješniji su u više područja života. Subjektivno blagostanje treba ozbiljno uzeti u obzir prilikom donošenja politika jer povećanje blagostanja pojedinca čini dobro društvu u cjelini.

SAŽETAK:
Praćenje subjektivnog blagostanja može dovesti do vrijednih podataka, osobito kada društvo očekuje značajne promjene i reforme, kao što je trenutačno slučaj s Hrvatskom, sada punopravnim članom EU-a. Subjektivno blagostanje treba ozbiljno uzeti u obzir prilikom donošenja politika jer povećanje blagostanja pojedinca čini dobro društvu u cjelini. Između 2007. i 2012. došlo je do zamjetnog rasta razine subjektivnog blagostanja hrvatskih građana. Međutim, prema mnogim indeksima to je još uvijek ispod prosjeka EU28. Iako je subjektivno blagostanje napredovalo u ovom razdoblju, ono je još uvijek relativno nisko među starijim stanovništvom, nižim prihodovnim skupinama i nezaposlenima. Stoga su potrebne mjere za povećanje sudjelovanja na tržištu rada, osiguranje adekvatnih prihoda za sve, posebice za starije dobne skupine, a one su u skladu sa strategijom Europa 2020.

Summary:
The monitoring of subjective well-being can provide valuable data, especially when a society expects substantial changes and reforms, as currently is the case in Croatia, now a full member of the EU. Subjective well-being should therefore be seriously considered in policymaking, as an increase in individual well-being benefits society as a whole. There has been a noticeable increase in the level of subjective well-being of Croatian citizens between 2007 and 2012. However, this is still below the EU28 average according to many indices. Although subjective well-being improved during this period, it is still relatively low among older people, lower income groups, and unemployed people. Measures to increase labour market participation, to ensure adequate income for all, especially for older age groups, are necessary and in accordance with the Europe 2020 strategy.

Ključne riječi: kvaliteti života, subjektivno blagostanje, zadovoljstvo životom, Hrvatska

Ljiljana Kaliterna Lipovčan, Toni Babarović, Andreja Brajša-Žganec, Predrag Bejaković, Lidija Japec

RADNO PRAVO 9/2016

UDK: 316.728


Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
POREZNE REFORME U DRŽAVAMA ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE 2015. GODINE

Broj: 06/16

U nastavku se za naše čitatelje pruža skraćeni i prilagođeni hrvatski prijevod odabranih poglavlja publikacije pod nazivom: Porezne reforme u državama članicama EU 2015. godine, koja broji gotovo 130 stranica teksta i tablica.

SAŽETAK:
Europska komisija, točnije njezin Odjel za ekonomska i financijska pitanja (Economic and Financial Affairs) i Porezna i carinska unija (Taxation and Customs Union) krajem 2015. objavilo je publikaciju pod nazivom Porezne reforme u državama članicama EU 2015. godine (Tax Reforms in EU Member States), institucionalni dokument br. 8. Publikacija je objavljena isključivo na engleskom jeziku. Dozvoljena je njezina reprodukcija uz navođenje izvora.

Summary:
The European Commission, more specifically its Department for Economic and Financial Affairs and the Taxation and Customs Union in late 2015 published a publication named Tax reforms in EU Member States in 2015., an institutional document no. 8th. The publication is published in English. Its reproduction is allowed only with source citing.

Ključne riječi: porezi, porezne reforme u državama članicama EU 2015. godine

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 6/2016

UDK: 336.22(4)


Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
STATISTIČKE NOVOSTI IZ EU ? STOPA NEZAPOSLENIH, PAD PROIZVODNIH CIJENA, ZAPOŠLJAVANJE NEZAPOSLENIH, ZAPOŠLJAVANJE IKT-STRUČNJAKA

Broj: 04/16

U nastavku se pruža prilagođeni prijevod nekoliko priopćenja Eurostata (Statističkog ureda Europske unije), koji gotovo svakodnevno na svojim web-stranicama objavljuje zanimljive i pouzdane statističke podatke s područja EU.

SAŽETAK:
U radu su odabrana četiri priopćenja za javnost; izravno se tiču uvjeta na tržištu rada. Prvo priopćenje pruža podatke o stopi nezaposlenih, drugo priopćenje sadrži podatke o padu proizvodnih cijena u industriji, treće priopćenje sadrži podatke o promjenama na tržištu rada i zapošljavanju osoba koje su prethodno bile nezaposlene, dok četvrto priopćenje sadrži podatke o broju i zapošljavanju stručnjaka informacijske i komunikacijske tehnologije.

Summary:
In this paper four press releases are selected; they are directly related to labour market conditions. First report provides information on the rate of unemployment, second report contains information about the fall of producer´s prices in the industry, third report contains information about changes in the labour market and employment of people who were previously unemployed, while the fourth report contains information about the employment rate of information and communication technology specialist.

Ključne riječi: stopa nezaposlenosti, pad proizvodnih cijena, Eurostat 2016

Preveo i prilagodio: prof. dr. sc. NIKOLA MIJATOVIĆ, dipl. iur.
Pravni fakultet u Zagrebu

RADNO PRAVO 4/2016

UDK: 331.5 (4)


Alan Vajda, mag. iur.
NOVOSTI PRI PLAĆANJU OBVEZNOG DOPRINOSA HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI I OBRTNIČKIM KOMORAMA U 2016. GODINI

Broj: 03/16

U prvom dijelu rada obrađujemo problematiku koja se odnosi na promjene koje su nastale u odnosu na financiranje poslovanja Hrvatske gospodarske komore u 2016. godini, dok u drugom dijelu rada obrađujemo problematiku koja se odnosi na nastale promjene kod plaćanja obveznih doprinosa obrtničkim komorama u 2016. godini sukladno odredbama Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 143/13).

SAŽETAK:
Promjenama koje proizlaze iz Odluke o financiranju Hrvatske gospodarske komore u 2016. godini, kao i izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak kojim je povećan dosadašnji osobni odbitak, došlo je do promjena pri plaćanju obveznog doprinosa Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Summary:
Changes arising from the Decision on the financing of the Croatian Chamber of Commerce in 2016, as well as amendments to the Income Tax Act which has increased the current personal allowance, have led to changes in the payment of mandatory contributions to Croatian Chamber of Economy and Croatian Chamber of Trades and Crafts.

Ključne riječi: obvezni doprinosi, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 3/2016

UDK: 334.788:347.42



LJILJANA KALITERNA LIPOVČAN; TONI BABAROVIĆ; ANDREJA BRAJŠA-ŽGANEC; PREDRAG BEJAKOVIĆ; LIDIJA JAPEC
TRENDOVI U KVALITETI ŽIVOTA HRVATSKA: 2007.-2012. S NAGLASKOM NA KVALITETU DRUŠTVA I POVJERENJE

Broj: 01/16

Jačanje društvene kohezije i društvenog kapitala ostaje ključni izazov u poboljšanju kvalitete društva u Hrvatskoj. Društveni kapital može se mjeriti povjerenjem građana u javne institucije i sustav osnovnih društvenih vrijednosti zemlje kao i njihovim uzajamnim povjerenjem i voljnošću za sudjelovanjem u aktivnostima koje pridonose blagostanju njihove zajednice

SAŽETAK:
Jačanje društvene kohezije i društvenog kapitala ostaje ključni izazov u poboljšanju kvalitete društva u Hrvatskoj. Ulaganje u zdravstvo, obrazovanje, socijalnu zaštitu i socijalne usluge ključan je dio paketa socijalnog ulaganja EU-a, a Hrvatska još uvijek treba pokazati da je spremna za njegovu provedbu. Razina uzajamnog povjerenja građana i povjerenja u javne institucije pokazuje društveni kapital određene zemlje. Zabilježene razine povjerenja u Hrvatskoj 2007. bile su niže od prosječnih pokazatelja za EU28 i EU12. Niske razine povjerenja u institucije u Hrvatskoj, koja je bila znatno ispod prosjeka u EU28 2007. i 2012. nije se znatno promijenila. Percipirana kvaliteta javnih službi u Hrvatskoj poboljšala se od 2007. do 2012., ali je i dalje je ispod prosjeka u EU28, osobito u pogledu kvalitete državnog mirovinskog sustava.
U pogledu sudjelovanja u društvenim aktivnostima, na primjer u klubovima, društvima ili udruženjima, građani Hrvatske blizu su prosjeku u EU28.

Summary:

Strengthening social cohesion and social capital remains a key challenge regarding the quality of Croatian society. Social capital can be measured by citizens' trust in public institutions and a country's system of basic social values, as well as by their trust in each other and their willingness to participate in activities that contribute to their community's well-being. The level of trust people have in each other and in public institutions indicates a country's social capital. In 2007, reported trust levels in Croatia were lower than the average figures for EU28 and EU12. The low trust in institutions in Croatia, which was far below the EU28 average in 2007 and 2012 has not changed much over time. Perceived quality of public services in Croatia improved from 2007 to 2012; however it is still below the EU28 average, especially in regards to the quality of the state pension system. Regarding participation in social activities such as clubs, societies or associations, Croatian citizens are close to the EU28 average.
Key words: quality of life, quality of society, thrust, Croatia

Ključne riječi: kvaliteti života, kvaliteta društva, povjerenje, Hrvatska

LJILJANA KALITERNA LIPOVČAN; TONI BABAROVIĆ; ANDREJA BRAJŠA-ŽGANEC; PREDRAG BEJAKOVIĆ; LIDIJA JAPEC

RADNO PRAVO 1/2016

UDK: 330.59 (497.5)


Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
STATISTIČKE NOVOSTI IZ EU ? STOPA NEZAPOSLENOSTI, TROŠAK RADA I DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

Broj: 12/15

Donosimo dio publikacije Eurostata objavljenog 30. rujna 2015, koja se odnosi na određene uvjete na tržištu rada (udjel nezaposlenih, troškovi rada i očekivana starost).

SAŽETAK:
U nastavku se pruža prilagođeni prijevod nekoliko priopćenja Eurostata (Statističkog ureda Europske unije), koji gotovo svakodnevno na svojim web-stranicama objavljuje zanimljive i pouzdane statističke podatke s područja EU. Za potrebe naših čitatelja odabrana su tri priopćenja za javnost, međusobno su povezana, a tiču se uvjeta na tržištu rada. Prvo priopćenje pruža podatke o udjelu nezaposlenih, drugo priopćenje podatke o troškovima rada, dok treće priopćenje pruža podatke o očekivanoj starosnoj dobi u budućnosti, što će imati utjecaja na visine doprinosa i funkcioniranje sustava socijalnog osiguranja, s obzirom na predvidive demografske poteškoće.

Summary:

Hereinafter is provided a translation of a several announcements from Eurostat (the Statistical Office of the European Union), which almost daily on their website publish interesting and reliable statistical information from the EU. For our reader´s purposes, three press releases are chosen and interlinked, relating to employment conditions on market. First report provides data on the proportion of the unemployed, second informaton on labor costs, while the third provides information on life expectancy in the future, which will have an impact on the level of contribution and the functioning of the social security system, considering the predicted demographic problems.

Ključne riječi: Eurostat 2015., stopa nezaposlenosti, trošak rada, dobna struktura stanovništva

prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet u Zagrebu

RADNO PRAVO 12/2015

UDK: 331.56 (4)


Željko Petrišić, dipl. iur.
SUDSKA PRAKSA KAO IZVOR PRAVA

Broj: 09/15

Autor se osvrće na sudsku praksu kao supsidijaran izvor prava, te ukazuje na neujednačenost i kontroverznost sudske prakse, a time i gubitak u njezinu autoritativnost, obrazloženost i značaj.

SAŽETAK:

Članak prikazuje neke institute radnog prava, čiju primjenu sudska praksa dovodi u pitanje. Članak također iznosi proturječne, nelogične i neujednačene odluke, čime se izaziva velika pravna nesigurnost i gubi povjerenje u rad sudova. Propisi nisu savršeni, naprotiv, ali isto tako ne može se tolerirati nelogično tumačenje i primjena pravnih propisa i pravosudni voluntarizam.

Summary:

This paper presents some institutes of labour law, application of which the judicial practise questions. It also presents contradictory, illogical and inconsistent decisions, which cause legal uncertainty and distrust into proper functioning of the courts. The statues are not perfect, but illogical interpretation and application of legislation and judicial voluntarism also can not be tolerated.

Ključne riječi: sudska praksa, izvor prava, voluntarizam, pravna nesigurnost

Željko Petrišić, dipl. iur.
Odvjetnik iz Zagreba

RADNO PRAVO 9/2015

UDK: 349.2: 347.95




   Pronađeno članaka: 27
Stranica: 1/3