Utjecaj promijenjenih okolnosti na neke ugovorne odnose u radnom pravu

dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.

Radno vrijeme prema novom Zakonu o radu s posebnim osvrtom na radno vrijeme umjetnika (II. dio)

U ovom broju nastavljamo s pregledom europske regulative u ovom području, uz komentar odredbi Zakona o radu koje se odnose na problematiku radnog vremena.

SAŽETAK:

Raspored radnog vremena utvrđuje se propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. U ovom radu, autor uz opći pregled europske regulative u ovom području, komentira i odredbe novog hrvatskog Zakona o radu iz 2014., koje se odnose na problematiku radnog vremena. Uz opće odrednice, posebno se raspravlja regulacija radnog vremena umjetnika čiji radni odnos ima obilježja posebnog radnog odnosa, a sve  u kontekstu odredbi Zakona o radu, kolektivnih ugovora (temeljnih, granskih, pojedinačnih), te pravilnika o radu pojedinih ustanova u kulturi. 

Summary:

Schedule of working hours is determined by a statue, a collective agreement, an agreement concluded between the workers' council and the employer, the rules of procedure or the employment contract. In this paper, the author also commented on the provisions of the new Croatian Labour Act of 2014 relating to the issues of working time, with a general overview of European regulations in this area. In addition to general guidelines, the regulation of the working hours of artists whose work has characteristics of a specific employment relation is discussed in particular in the context of the provisions of the Labor Act, collective agreements (basic, branch, individual) and rules on the work of particular institutions in culture.

Ključne riječi: radno vrijeme, Direktiva 2003/88/EZ, umjetnici

dr. sc. Dragan Zlatović, prof. v. š.
Pročelnik Upravnog odjela, Veleučilište u Šibeniku

RADNO PRAVO 2/2018

UDK: 349.235

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.

Nova odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetu Barbulescu protiv Rumunjske

Prije nekog vremena javnost je jako zainteresirala odluka Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) od 12. siječnja 2016. koja je donesena u predmetu Barbulescu protiv Rumunjske. No, u povodu zahtjeva g. Barbulescua, dana 5. rujna 2017. donesena je nova odluka o kojoj više pišemo u nastavku ovog članka.

SAŽETAK:

Svaki poslodavac je ovlašten nadzirati rad svojih radnika. No, i radnici prilikom tog nadzora imaju pravo na zaštitu svoje privatnosti.

To znači da nadziranje radnika mora biti takvo da se može zaključiti da je interes koji poslodavac ostvaruje nadziranjem jači od interesa radnika da bude zaštićena njegova privatnost.

Summary:

Every employer is empowered to supervise the work of their employees. But the workers in this case have the right to protect their privacy.

This means that supervision of employees have to be such that the employer's interest in supervision of employee is greater than the interests of workers to protect their privacy.

Ključne riječi: privatnost radnika, predmet Barbulescu protiv Rumunjske, Europski sud za ljudska prava

mr. sc. Iris Gović Penić, dipl. iur.
Županijski sud u Zagrebu

UDK: 342.7:349.2 (4)

Dr. sc. Alen Rajko, dipl. iur.

Upravni sporovi u predmetima imenovanja i razrješenja ravnatelja ustanove

Snježana Baloković, dipl. iur.

Prijenos mirovinskih prava

Članak obrađuje institut „prijenosa mirovinskih prava“, koji do sada nije bio poznat u hrvatskom mirovinskom sustavu. Ova materija uređena je novim zakonodavnim okvirom, Zakonom o prijenosu mirovinskih prava.

SAŽETAK:
Pod „prijenosom mirovinskih prava“ podrazumijevamo, naime, mogućnost za određenu kategoriju osiguranika, koji su u svojem radnom vijeku odlučili raditi u Hrvatskoj i u tijelima Europske unije, da bez obzira kada i s koje pozicije imaju namjeru ostvariti mirovinu, istu ostvare koristeći se sredstvima koje su uplatili na ime doprinosa za mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj, ali i u tijelima Europske unije, posebice ako u tijelima Europske unije ne ostvare dovoljno dugo razdoblje osiguranja da bi mogli koristiti posebnu mirovinsku shemu koja im nudi povoljnije ostvarivanje prava na mirovinu i druga mirovinska primanja, kao osobama koje su izabrane na odgovarajuće položaje, ili osobama koje su bile zaposlene u tim tijelima. Posebna mirovinska shema i uvjeti za njeno korištenje regulirani su Pravilnikom o osoblju za dužnosnike, odnosno Uvjetima zaposlenja za ostale službenike EU. U uvjetima kada, prema tim propisima, osobe ne mogu ostvariti pravo na mirovinu, ukoliko se radi o osobi koja je prije toga radila u Hrvatskoj, potrebno je omogućiti da u hrvatski mirovinski sustav prenese odgovarajuću vrijednost svojih mirovinskih prava, kako bi na temelju istih mogla ostvariti pravo iz mirovinskog osiguranja. Isto je potrebno i u slučaju da osoba ostvari pravo iz mirovinskog osiguranja u posebnom sustavu Europske unije, a jedan dio radnog vijeka je navršila u Hrvatskoj. Odgovarajuću vrijednost svojih mirovinskih prava u tom slučaju prenosi u sustav Europske unije i na temelju ukupno uplaćenog doprinosa i razdoblja osiguranja može ostvariti pravo na mirovinu u posebnom  sustavu Europske unije. Ova materija uređena je novim zakonodavnim okvirom, Zakonom o prijenosu mirovinskih prava.

Summary:

The subject of paper is new concept of transfer of pension rights, which was not recognized within the Croatian pension system until now. Transfer of accrued pension rights means the possibility for the category of insured persons, who used to work during part of the working period in Croatia and the other part for EU institutions, to be able to acquire pension rights based on contributions payed in Croatia, as well as on contributions payed under the pension scheme in the EU institution. It doesn’t mean that European coordination rules will be applicable, but that actuarial equivalent of pension rights could be transferred from national pension scheme to EU pension scheme or from EU pension scheme to Croatian pension scheme with the aim of ensuring an adequate level of social security in the old-age. Since Croatian compulsory pension system is two pillar mixed system consist of statutory PAYGO scheme and capitalized scheme with different rules, institutions and procedures, this new Law on Transfer of Pension Rights will be applied to both compulsory pillars according to the special procedure. In this procedure cooperation between Croatian Pension Insurance Institute, Central Registry of Affiliates and Ministry of Finance is of a great importance, since payment of the transfer value of pension rights when pension rights are transferred from Croatian system to the EU system is done from the state budget as well as payment to the state budget of the actuarial equivalent of pension rights transferred from the EU system to the Croatian system.

Ključne riječi: prijenos mirovinskih prava, prijenosna vrijednost mirovinskih prava, aktuarska protuvrijednost mirovinskih prava, Pravilnik o osoblju, Uvjeti zaposlenja za službenike EU, mirovinski sustav Europske unije, tijela EU

Snježana Baloković, dipl. iur.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

RADNO PRAVO 2/2018

UDK: 369.543

Fran Marović, dipl. ing.

Rad na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu

Autor u članku iznosi komentar Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu.

SAŽETAK:

Zakon o zaštiti na radu (N.N. broj 71/2014, br. 118/14 i  br. 154/14) je u primjeni tri godine te nije uobičajeno da se nakon tako kratkog vremena ide u izmjene Zakona. Prije Zakona koji se namjerava mijenjati cijeli niz godina bio je u primjeni Zakon o zaštiti na radu (N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. i 143/12.) na kojeg nije bilo ozbiljnijih primjedbi ni od strane poslodavaca i sindikata niti tijela nadzora. Trebalo je samo malo doraditi određene odredbe uvažavajući primjedbe iz realnog sektora kako bi se dodatno olakšala njegova primjena. Umjesto toga krenulo se potpuno drugim putem mijenjajući ga iz temelja i potpuno zanemarujući iskustva u provedbi prethodnog Zakona. Međutim, glavni i jedini razlog za njegovo mijenjanje bilo je donošenje Akcijskog plana administrativnog rasterećenja gospodarstva usvojenog na Vladi RH, kojim se namjerava smanjiti administrativno-materijalno opterećenje poslodavaca pa i vezano za područje zaštite na radu.

Pri tome nije uopće analizirano, a trebalo je biti, kako su se u praksi pokazala neka rješenja koja u potpunosti odstupaju od rješenja koja su uobičajena u svim nama susjednim zemljama EU ali i zemljama u našem okruženju (bitni instituti Zakona bez sankcija, praktički izostanak preventivnog djelovanja inspekcije rada u smislu odredaba Konvencije 81 MOR-a).

Summary:

The Occupational Health and SafetyAct (No. 71/14, 118/14, 154/14) is in force for three years and it is not usual for such a short period of time to change the Law. Prior to the Act which was intended to be amended for a number of years existed the Occupational Health And Safety Act (Official Gazette No. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 , 75/09 and 143/12), which was not subject to any serious objections by employers, trade unions or supervisory bodies.

Ključne riječi: zaštita na radu, Nacrt prijedloga Zakona

Fran Marović, dipl. ing.  

Udruga za promicanje zaštite

RADNO PRAVO 2/2018

UDK: 331.45 (094)

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

Razvoj materijalno-pravne zaštite nezaposlenih u SAD-u

Obično se navodi kako je materijalno osiguranje za vrijeme nezaposlenosti potrebno da bi se očuvala materijalna sigurnost osoba bez posla te im pružila prilika da pronađu posao koji odgovara njihovim stručnostima, znanjima i sposobnostima. Treba li takvo osiguranje biti javno ili bi ga se moglo prepustiti privatnim osiguravajućim kućama? U tekstu se izlaže važnost i povijesni razvoj novčanih naknada za vrijeme nezaposlenosti. Pozornost se posvećuje samo početku razvoja 1930-tih te kasnijim obilježjima tog oblika socijalnog osiguranja.

SAŽETAK:

Osiguranje za vrijeme nezaposlenosti je potrebno za očuvanje materijalna sigurnost osoba bez posla te im se pružila prilika da pronađu posao koji odgovara njihovim stručnostima, znanjima i sposobnostima. Taj je sustav zaživio u SAD-u za vrijeme gospodarske krize 1930-ih godina, a poslije se mijenjao ovisno o promjenama u gospodarstvu i na tržištu rada. Sadašnji sustav materijalno-pravne zaštite u SAD-u sigurno će doživjeti promjene. Njegova nepotpunost i nedovoljna efikasnost, djelomično su posljedica su potpuno promijenjenih gospodarskih i životnih uvjeta u odnosu na doba kada je sustav nastojao, ali i nedovoljne promišljenosti i kratkovidnosti subjekata koji donose odluke na tom području. Svijet rada - sve većom prisutnošću privremenog i povremenog zapošljavanja na atipičnim i nesigurnim radnim mjestima – značajno se promijenio, ali oblici prava za vrijeme nezaposlenosti nisu to pratili.

Summary:

Unemployment insurance is needed to preserve the material safety of people without jobs and give them the opportunity to find a job that matches their expertise, knowledge and abilities. This system was established in the USA during the economic crisis in the 1930s, and was later modified due to changes in the economy and in the labour market. The current system of unemployment protection in the United States will surely be affected by further changes. Its incompleteness and inadequate efficiency are partly due to completely changed economic and living conditions in relation to the time when the system was formed, but also the lack of discretion power and short-sightedness of decision makers. The world of work - with increasing presence of temporary and occasional employment at atypical and insecure workplaces - changed significantly, but the forms of unemployment rights did not follow that.

Ključne riječi: novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti, SAD, socijalna sigurnost, tržište rada

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

Institut za javne financije

RADNO PRAVO 2/2018

UDK: 331.56 (73)

Alan Vajda, mag. iur.

Zakon o prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni u području upućivanja radnika u države članice Europske unije

Navedenim tekstom dajemo prikaz Zakona o prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni u području upućivanja radnika u države članice Europske unije, odnosno države Europskog gospodarskog prostora koji je objavljen u Narodnim novinama br. 100/2017, s time da se isti primjenjuje počevši od 30. listopada 2017. godine.

SAŽETAK:
Sloboda pružanja usluga, sloboda kretanja radnika i sloboda poslovnog nastana predstavljaju temeljna načela unutarnjeg tržišta Europske unije koja su ugrađena u Ugovor o funkcioniranju Europske unije (skraćeno: UFEU). Naime, gospodarskim subjektima s poslovnim nastanom u Europskoj uniji omogućeno je da u drugim državama članicama mogu slobodno pružati usluge te zbog izvršenja usluga upućivati svoje radnike na rad na određeno vrijeme na teritorij druge države članice Europske unije, odnosno Europskoga gospodarskoga prostora. Stoga, ukidanje prepreka za slobodno pružanje usluga na temeljima poštenoga tržišnoga natjecanja, uz istovremeno osiguravanje odgovarajuće razine zaštite prava radnika, predstavlja trajni cilj Europske unije. 

Summary:
Freedom to provide services, freedom of movement for workers and freedom of establishment are the basic principles of the internal market of the European Union incorporated into the Treaty on the Functioning of the European Union (abbreviated: UFEU). Namely, business entities established in the European Union are allowed to provide services freely in other Member States and, in the performance of their services, post their workers to work for a limited period of time on the territory of another EU Member State or European Economic Area. Therefore, lifting barriers to the free provision of services on the basis of fair competition, while ensuring an adequate level of protection of workers' rights, is a permanent goal of the European Union.

Ključne riječi: sloboda kretanja radnika, slobodno pružanje usluga, upućivanje radnika

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 2/2018

UDK: 331.91