Časopis Radno PRAVO - Broj: 04/17 (Travanj 2017.)

Tema broja:

IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O POTICANJU ZAPOŠLJAVANJA

mr. sc. Zorislav Kaleb, dipl. iur.

Hrvatski sabor je na sjednici dana 17. veljače 2017. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja. Zakon je stupio na snagu dana 2. ožujka 2017. osim članka 11. kojim se povećava koeficijent za izračunavanje dnevne osnovice za obračun doprinosa za sezonske radnike u poljoprivredi, koji stupa na snagu dana 1. siječnja 2018.

SAŽETAK:
Izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja propisuju se uvjeti za ostvarivanje prava na novčanu pomoć osiguranika produženog mirovinskoga osiguranja na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove. Određuje se trajanje ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa na način da se isti može sklopiti u trajanju do 12 odnosno 24 mjeseca ovisno o razini obrazovanja nezaposlene osobe. Zakonom se, s ciljem povećanja socijalne sigurnosti i sigurnosti zaposlenja sezonskih radnika, korištenjem mjera aktivne politike u zapošljavanju prema posebnom propisu, uređuju uvjeti ostvarivanja prava na novčanu pomoć osiguranika produženog mirovinskog osiguranja na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove. Stalni sezonac ima pravo na novčanu pomoć najduže za razdoblje od šest mjeseci produženog mirovinskog osiguranja.

Summary:
Amendments to the Act on the Promotion of Employment lays down the conditions for exercising the right to monetary aid for a extended pension insurance on the basis of an employment contract for a definite time period for continuous seasonal jobs. It specifies the duration of the contract on professional training for work without an employment contract in a way that it can be concluded for up to 12 or 24 months depending on the education level of the unemployed person. The law, in order to increase social security and employment security of seasonal workers, use the active employment policy under a special regulation, governing the conditions of exercising the right to monetary aid for a extended pension insurance based on an employment contract for a definite time period for continuous seasonal jobs. Seasonal worker is entitled to receive monetary aid for a maximum period of six months of extended pension insurance.

Ključne riječi: Zakon o poticanju zapošljavanja, stalni sezonac, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

mr. sc. Zorislav Kaleb, dipl. iur.
sudac Općinskog kaznenog suda u Zagrebu i viši predavač Visoke poslovne škole Zagreb

RADNO PRAVO 4/2017

UDK: 331.5:349.2

Pretplata
Časopis Radno PRAVO broj: 04/17 - ostali članci

Dominik Musulin, mag. iur.

ZLOUPORABA SOCIJALNIH KRITERIJA PRILIKOM OTKAZIVANJA UGOVORA O RADU

U članku se analizira primjena socijalnih kriterija prilikom otkaza ugovora o radu, kao i slučajevi iz sudske prakse u kojima je presuđeno da je došlo do zlouporabe prilikom primjene istih, a što je za posljedicu imalo nedopuštenost, odnosno nezakonitost odluke o otkazu ugovora o radu.

SAŽETAK:
Uvodno se autor osvrće na načelo zabrane zlouporabe prava, posebno ističući definiciju postavljenu od strane Suda Europske unije te definiciju iz članka 6. Zakona o obveznim odnosima. Nadalje autor prezentira institut socijalnih kriterija, naglašavajući njegovu ulogu prilikom otkazivanja ugovora o radu, te predstavlja određene stvarne i hipotetske slučajeve zlouporabe socijalnih kriterija prilikom otkazivanja ugovora o radu, a uzimajući u obzir primjenjive odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Autor članak završava naglašavajući važnost poštivanja pravnih načela, odnosno mogućih posljedica zlouporabe socijalnih kriterija.

Summary:
In the introduction, the author reflects on the principle of abuse of rights, particularly emphasizing the definition of the European Court of Justice (ECJ) and the definition stipulated in Article 6 of the Civil Obligations Act. Furthermore, the author points out the role of the social criteria with regards to the termination of an employment contract. In the main part of the article, taking into consideration the relevant decisions of the Supreme Court of the Republic of Croatia, the author states certain actual and hypothetical cases of abuse of the social criteria. The author concludes by pointing out the importance of the principles of law, and the consequences which could have the abuse of the social criteria.

Ključne riječi: zlouporaba prava, otkaz ugovora o radu, socijalni kriteriji

Dominik Musulin, mag. iur.

RADNO PRAVO 4/2017

UDK: 331.106.4:364

Krešimir Rožman, dipl. iur.

PREKRŠAJI POSLODAVACA IZ PODRUČJA RADNIH ODNOSA PROPISANI OSTALIM ZAKONIMA (OSIM ZAKONA O RADU)

U članku se analiziraju prekršajne odredbe iz raznih zakona kojima se sankcionira nezakonito postupanje poslodavaca u okviru radnih odnosa.

SAŽETAK:
Postoji iznimno veliki broj prekršaja poslodavaca propisan raznim zakonima. Pri tome mislimo samo na prekršaje vezane za prava i ovlasti poslodavca, a ne i na druge prekršaje koje pojedini poslodavci, pravne ili fizičke osobe mogu učiniti obavljajući svoju djelatnost ili na drugi način, a koji nisu prekršaji poslodavca.
Naravno, najveći broj prekršaja poslodavaca propisan je Zakonom o radu, ali postoji i čitav niz prekršaja iz drugih zakona koji se odnose na poslodavce. Veliki broj prekršaja iz posebnih zakona odnosi se na sve poslodavce (npr. prekršaji iz Zakona o zaštiti na radu, Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o doprinosima i drugi). Postoje i posebni prekršaji koje mogu učiniti samo poslodavci iz tzv. javnog sektora.

Summary:
There is a large number of misdemeanors of employers prescribed by various acts. By this we only mean misdemeanors related to the rights and powers of the employer, and not on the other misdemeanors that some employers, legal or natural person, can make by doing his/her business, and which are not misdemeanors committed by employers.
Of course, the greatest number of violations of employers has been prescribed by the Labour Act, but there is a whole range of misdemeanors prescribed by other acts relating to employers. A large number of misdemeanors prescribed by special acts are applicable to all employers (i.e. misdemeanors of the Occupational Health and Safety Act, the Pension Insurance Act, the Act on Contributions, and others). There are also specific misdemeanors which can only do employers from the so-called public sector.

Ključne riječi: prekršaji poslodavca, odgovornost poslodavca, radni odnosi

Krešimir Rožman, dipl. iur.
urednik ""Radnog prava""

RADNO PRAVO 4/2017

UDK: 349.2:334

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.

RODILJNI DOPUST NAKON RADNOG ODNOSA U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI EUROPSKE UNIJE

U članku se ukazuje kako, kroz primjenu europskih pravnih propisa o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, radni odnos ostvaren u drugoj državi članici Europske unije može utjecati na rodiljni dopust koji radnica koristi temeljem radnog odnosa u Hrvatskoj.

SAŽETAK:
Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (""Narodne novine"", broj 85/08., 110/08., 34/11., 54/13. i 152/14.), radi njege djeteta i njegova podizanja, propisuje se pravo roditelja i njemu izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu na vremenske i novčane potpore.
Jedna od potpora predviđena Zakonom je i pravo zaposlene majke na rodiljni dopust te na pripadajuću naknadu plaće za vrijeme njegova korištenja.
U slučaju da je majka, zaposlena kod poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, određeno razdoblje prije navedenog radnog odnosa radila u drugoj državi članici Europske unije, radni odnos iz druge države članice ponekad može utjecati na rodiljni dopust koji ona koristi temeljem radnog odnosa u Hrvatskoj.
Takav utjecaj ostvarit će kroz primjenu odredbi Uredbe (EZ) br. 883/2004. Europskog parlamenta i vijeća od 29. travnja 2004. godine o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i Uredbe (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i vijeća od 16. rujna 2009. kojom se uređuje postupak provedbe Uredbe 883/04, a koje je Republika Hrvatska obvezna primjenjivati kao punopravna članica Europske unije.

Summary:
Act on Maternity and Parental Benefits (""Official Gazette"", no. 85/08, 110/08., 34/11., 54/13. and 152/14.), for the child care and raise, stipulates the rights of parents and related persons who are taking care of the child on the time and financial support.
One of the support provided by the Act is the right of the employed mother on maternity leave and the corresponding salary compensation during its use.
In the case that the mother, employed by an employer based in the Republic of Croatia, a certain period prior to the above mentioned employment had worked in another European Union Member State, then the employment from another Member State can sometimes affect the maternity leave that she uses on the basis of employment in the Croatia.

Ključne riječi: rodiljni dopust, naknada plaće, Uredba 883/2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti

mr. Renata Turčinov, dipl. iur.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

RADNO PRAVO 4/2017

UDK: 349.2-055.6

Jasenka Pap, dipl. iur.; Nevenka Mirković, dipl. iur.

UTVRĐIVANJE PRIVREMENE NESPOSOBNOSTI ZA RAD I NAKNADA PLAĆE

Autorice u članku detaljno analiziraju pravno uređenje instituta privremene nesposobnosti za rad, te institut naknade plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad.

SAŽETAK:
Privremena nesposobnost, odnosno spriječenost za rad (u daljnjem tekstu: privremene nesposobnost) u smislu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine"", broj 80/13. i 137/13. - u daljnjem tekstu: ZOZO) smatra se odsutnost osiguranika s rada koja je uzrokovana bolešću, ozljedom ili nekom drugom okolnošću posebno utvrđenom istim Zakonom zbog kojih je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.
Privremenu nesposobnost, odnosno spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite (obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite žena) u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj praksi (u daljnjem tekstu: izabrani doktor) koji sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) imaju sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.
Za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog koje je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće utvrđene u skladu sa ZOZO-om, a razdoblje privremene nesposobnosti za vrijeme kojeg mu to pravo pripada dokazuje izvješćem izabranog doktora o privremenoj nesposobnosti za rad.
U slučaju da osiguranik nema obvezu rada ne postoji zakonska obveza utvrđivanja privremene nesposobnosti u smislu ZOZO-a od strane izabranog doktora, niti njezinog evidentiranja u zdravstveni karton osiguranika te s tim u vezi ne postoji ni obveza izdavanja izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad.
Naime, izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad s jedne strane upravo i služi da bi osiguranik opravdao svoj izostanak s rada kada ima tu obvezu, dok je s druge strane izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad ujedno i financijski dokument te služi za obračun i isplatu, odnosno povrat isplaćene naknade plaće.
Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti utvrđuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, a mjesečni iznos naknade koji će osiguraniku biti priznat i isplaćen ovisi o svakom pojedinačnom razlogu privremene nesposobnosti, odnosno u kojem postotku od osnovice se naknada plaće isplaćuje te o ispunjenju uvjeta ostvarenog propisanog staža u obveznom zdravstvenom osiguranju na strani osiguranika (prethodno osiguranje).
Pored navedenoga ZOZO ujedno jasno definira tko su obveznici obračuna i isplate naknade plaće te na teret čijih sredstava se naknada plaće, ovisno o razlozima privremene nesposobnosti, isplaćuje i za koji vremenski period.

Summary:
Temporary inability or incapacity for work in terms of the Act on Mandatory Health Insurance (""Official Gazette"", number 80/13. and 137/13.) considers the absence of the insured person off the work caused by illness, injury or other circumstance in particular established by the the same Act for which the insured person is unable to carry out its work obligations in accordance with the employment contract, other contract or act.
During the temporary inability to work due to which the insured person is unable to carry out its work obligations in accordance with the employment contract, other contract or an act, insured person is entitled to compensation determined in accordance with the Act on Mandatory Health Insurance, while the period of temporary disability during which he is entitled to these rights need to be proved by report from the selected doctor because of a temporary incapacity for work.

Ključne riječi: privremena nesposobnost, odnosno spriječenost za rad, izabrani doktor, naknada plaće, osnovica, prethodno osiguranje, primjena povoljnije osnovice, izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad

Jasenka Pap, dipl. iur.
Nevenka Mirković, dipl. iur.

RADNO PRAVO 4/2017

UDK: 331.216

Alan Vajda, mag. iur.

NOVOSTI KOD PRIMJENE ODREDBE O MINIMALNOJ PLAĆI ZA DJELATNOST PRIJEVOZA PRI IZASLANJU ZAPOSLENIKA U REPUBLIKU AUSTRIJU OD 1. SIJEČNJA 2017. GODINE

Navedenim stručnim tekstom dajemo prikaz pojedinih odredbi Zakona o suzbijanju nelojalne konkurencije u segmentu plaća i socijalnih davanja (Lohn-und Sozialdumping-Bekämpfungsgesetz, LSD-BG) u odnosu na djelatnost prijevoza, kojim je određeno da se na strane prijevoznike u Republici Austriji počevši od 1. siječnja 2017. godine primjenjuje minimalna plaća sukladno austrijskim zakonima i Direktivom EU-a o izaslanim radnicima (Direktiva 96/71/EC).

SAŽETAK:
Obzirom da su svi prijevoznici, osim prijevoznika koji se nalaze u tranzitu (tj. onih koji samo prolaze kroz Republiku Austriju i ne vrše utovar ili istovar robe na području Republike Austrije) dužni za svakog vozača izvršiti prijavu na online formularu (ZKO 3) prije početka izaslanja radnika u Republiku Austriju. Ujedno ističemo da se radi o vrlo sličnom postupku koji vrijedi za ostale izaslane radnike u Republiku Austriju, a koja do sada nije obuhvaćala i djelatnost prijevoza.

Summary:
Since all carriers, except the ones who are in transit (i.e. those who are just passing through the Republic of Austria without loading and unloading goods on the territory of the Republic of Austria) are required for each driver to sign up on the application´s on-line form (ZKO 3) prior to their posting to the Republic of Austria. At the same time we emphasize that this is a very similar procedure which also applies to other posting workers in the Republic of Austria, that so far has not included the transport activity.

Ključne riječi: prijevoznici, izaslanje, Republika Austrija

Alan Vajda, mag. iur.

RADNO PRAVO 4/2017

UDK: 331.2 (436)

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.

OVRŠNI POSTUPAK PREMA NOVOM OPĆEM POREZNOM ZAKONU (II. dio)

U ovom broju časopisa nastavljamo s drugim dijelom članka. U nastavku se, radi boljeg shvaćanja mjesta i uloge ovrhe na nekretninama unutar općeg poreznog ovršnog postupka, najprije prikazuju osnove ovršnog postupka, a potom se detaljnije pristupa obradi ovršnog postupka nad nekretninama. Sve navedeno u svezi s prisilnim postupkom naplate poreza, mutatis mutandis, primjenjuje se i na sva ostala davanja u smislu čl. 2. st. 3. Općeg poreznog zakona: trošarine, carine, pristojbe, doprinose, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva ona davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela.

SAŽETAK:
Ovršni postupak u poreznim predmetima u Republici Hrvatskoj uređen je Općim poreznim zakonom (u nastavku: OPZ) (Narodne novine, br. 115/16), koji se primjenjuje od 1. siječnja 2017. Smisao ovršnog postupka propisanog OPZ-om treba tražiti u želji zakonodavca da porezni dug (dug poreznog obveznika na ime poreza i ostalih javnih davanja), u slučaju kada nije dobrovoljno i u predviđenom roku podmiren, naplati prisilnim putem –poduzimanjem određenih mjera u okviru ovršnog postupka. Može se kazati kako je ovršni postupak (ovrha) u poreznim stvarima postupak prisilne naplate dospjelog poreznog duga i duga po osnovi ostalih javnih davanja. Provođenju ovršnog postupka prethodi utvrđenje postojanja nepodmirenog duga na ime poreza i ostalih javnih davanja.

Summary:
Execution proceedings in tax matters in the Republic of Croatia is regulated by the General Tax Act (Official Gazette no. 115/16), which applies from 1 January 2017. The purpose of the execution procedure prescribed by General Tax Act should be sought in legislator´s preference that the tax debt (debt of taxpayer in taxes and other public contributions), when it is not voluntarily and in due time settled, should be paid by force – by undertaking certain measures in the framework of execution proceedings. It could be said that the execution proceedings (enforcement) in tax matters is the mandatory payment of due tax debt and debt incurred by other public charges. Implementation of the execution procedure is preceded by determination of the existence of unpaid tax debt and other public charges.

Ključne riječi: ovrha, porezni dug, Opći porezni zakon

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 4/2017

UDK: 347.919:336.2

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.

U POTRAZI ZA DOBRIM POREZNIM SUSTAVOM

Možda izgleda kako radno pravo i porezni sustav nemaju izravne poveznice. Takav dojam uvelike vara jer zaposleni plaćaju poreze pa njihova konačna primanja znatno ovise o tome kako i koliko su platili poreza. Nadalje, činilo se kako usprkos manjih razlika među poreznim stručnjacima i političarima u svijetu postoji uglavnom općeprihvaćeno jedinstvo kako trebaju izgledati fiskalna politika i porezni sustav. Shvaćeno je kako ne postoji općenito optimalan porezni sustav, a posebno ne postoji optimalan sustav poreza na dohodak i poreza na dobit.

SAŽETAK:
Možda izgleda kako radno pravo i porezni sustav nemaju izravne poveznice, ali te su veze mnogostruke i snažne. Iako ne postoje neka opća i uvijek primjenjiva pravila koja odgovaraju svim poreznim sustavima i vremenima, postoje neka obilježja i pravila koji su gotovo univerzalna. Jedno od tih pravila jest kako se suvremeni porezni sustavi u načelu trebaju oslanjati na što širu poreznu osnovicu (sa što manje neoporezivih izuzetaka), a porezne stope bi trebale biti što je moguće ujednačenije i manje, kako bi se ublažili negativni utjecaji na ponašanje i radnu aktivnost poreznih obveznika. Ujedno se ističe potreba neutralnosti poreznih sustava, njihove trajnosti i predvidivosti te ne dopuštanja pogodovanja pojedinim interesnim skupinama.

Summary:
It may seem as the labour legislation and the tax system do not have direct links, but these links are multiple and powerful. Although there are no general and always applicable rules that correspond to all the tax systems and/or all times, there are some almost universal features. One of those rules is that modern tax systems in general has to rely on a broader tax base (with almost no tax exemptions). Tax rates should be even and relatively low, in order to mitigate the negative impacts on taxpayers' behaviour and work activity. Also are important neutrality of tax systems, its sustainability and predictability as well as the resistance to favouring interest groups.

Ključne riječi: porezni sustav, porezno opterećenje, porezna obveza, gospodarski razvoj

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 4/2017

UDK: 336.2